VRBAS Media

Autor: INFO

  • Britanska ministrica upozorila Putina: Invazija na Ukrajinu može dovesti do strašne klaonice

    Britanska ministrica upozorila Putina: Invazija na Ukrajinu može dovesti do strašne klaonice

    Ministrica vanjskih poslova Velike Britanije Elizabeth Truss poslala je novo upozorenje Rusiji, u kojem ističe kako bi svaka invazija ove države na Ukrajinu dovela do stravičnog gubitka života u razmjerama sovjetsko-afganistanskog rata.

    Govoreći na Lowy institutu u Australiji, Truss je izjavila kako je ukrajinski sukob dio šireg spora između onoga što se smatra liberalnim državama i autokratskim sistemima kao što su Rusija i Kina.

    Također, Truss je pozvala Vladimira Putina da odustane i odstupi od Ukrajine prije nego što napravi ogromnu stratešku grešku.

    “Kremlj nije naučio lekcije iz historije. Invazija će dovesti samo do strašne klaonice i gubitka života. To se dogodilo u sovjetsko-afganistanskom sukobu, a to se isto ponovilo u Čečeniji”, pojašnjava ministrica.

    Šefica britanske diplomatije je tokom govora pozvala i saveznike da se ujedine i dodatno podrže Ukrajinu.

    “Nastavit ćemo podržavati Ukrajinu i pozivati Rusiju da se uključi u smislene razgovore. Ono što se dešava na istoku Evrope važno je za cijeli svijet. Autokrati su ohrabreni na način kakav nismo vidjeli još od Hladnog rata. Oni nastoje da izvoze diktaturu širom svijeta. Zbog toga, režimi poput Bjelorusije, Sjeverne Koreje i Mijanmara nalaze svoje najbliže saveznike u Pekingu i Moskvi”, rekla je Truss.

    Njeni komentari uslijedili su nekoliko sati uoči sastanka državnog sekretara SAD-a Antonyja Blinkena i šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova u Švicarskoj, gdje će razgovarati o mogućnostima povlačenja ruske vojske s ukrajinskih granica i o drugim sigurnosnim zahtjevima Rusije, koje je Moskva predstavila prije nekoliko sedmica.

    Sastanak Lavrova i Blinkena predstavlja nastavak diplomatskih aktivnosti između Ruske Federacije i Zapada, koje su započete prethodne sedmice organizacijom nekoliko sastanaka između predstavnika Rusije s jedne te OSCE-a, NATO saveza i Sjedinjenih Američkih Država s druge strane.

  • Preminuo legendarni Meat Loaf, muzičar čiji je album jedan od najprodavanijih u istoriji

    Američki muzičar i glumac Marvin Lee Aday, poznatiji kao Meat Loaf, preminuo je u 74. godini.

    Vijest je potvrdio njegov menadžer. Uzrok smrti još uvijek nije objavljen.

    “Znamo koliko je značio mnogima od vas i zahvaljujemo vam na ljubavi i podršci koju nam pružate u ovim teškim trenucima. Meat Loaf je bio genijalan umjetnik”, napisala je njegova porodica u saopćenju.

    Njegov prvi album “Bat Out of Hell” objavljen je 1977. godine. Napisao ga je i komponovao Jim Steinman. Jedan je od najprodavanijih albuma u američkoj historiji – prodat je u više od 14 miliona primjeraka.

    Meat Loaf se pojavio u više od 50 filmova i televizijskih emisija. Između ostalog, glumio je Eddieja “The Rocky Horror Picture Showu” (1975.) i Boba Paulsona u Fight Clubu (1999.). Takođe je bio dio legendarnog mjuzikla “Hair” na Broadwayju.

  • Ruska mornarica ove godine dobija novi hipersonični projektil Cirkon

    Ruska mornarica ove godine dobija novi hipersonični projektil Cirkon

    Testiranje novog modernog hipersoničnog projektila trenutno je u završnoj fazi te će biti dostavljen ruskoj mornarici ove godine, potvrdio je ruski ministar odbrane.

    Riječ je o hipersoničnom projektilu Cirkon, koji je privukao svjetsku pažnju svojim mogućnostima, a admiral američke mornarice Charles A. Richard je prošle godine izjavio da predstavlja prijetnju Americi. Ovaj projektil se može ispaliti s mora.

    “Zbog ovih izazova, naša trenutna zemaljska i svemirska senzorska infrastruktura možda neće biti dovoljna da otkrije i prati ove hipersonične projektile”, kazao je Richard.

    Testiranje projektila s eprivodi kraju, a ruska mornarica će ga dobiti u bliskoj budućnosti.

    “Testiranje hipersoničnog krstarećeg projektila Cirkon je u završnoj fazi. Serijska isporuka će početi ove godine”, rekao ruskom ministru odbrane Sergeju Šojguu njegov zamjenik e Aleksej Krivoručko.

    Testiranje ruskog hipersoničnog projektila traje već sedam godina, a nedavno je ispaljivan s fregata i podmornica. Većina testiranja je obavljena u Bijelom moru na sjeveru Rusije.

    Prošle godine je i ruski predsjednik Vladimir Putin govorio da razvoj projektila dobro napreduje.

    “Sada je posebno važno razviti i implementirati tehnologije potrebne za kreiranje novih hipersoničnih sistema, snažnih lasera i robotskih sistema koji će omogućiti efikasan odgovor na potencijalne vojne prijetnje, a to znači da će dodatno ojačati sigurnost naše zemlje”, kazao je Putin.

    Cirkon je projektil koji se koristi protiv brodova, a može dostići brzinu od 9 maha. Dizajniran je za uništenje neprijateljskih brodova poput fregata i nosača aviona, ali može pogoditi i mete na kopnu koje su u njegovom dometu. Zbog njegove velike brzine, CIrkon je teško zaustaviti protivavionskim sistemima.

    Prema riječima penzionisanog ruskog pukovnika Mihaila Kodarenoka, CIrkon ima mogućnost da “ozbiljno utječe na globalnu ravnotežu pomorskih sila”. On je istakao veliku brzinu projektila i teško otkrivanje radarom kao moćnu kombinaciju.

  • Centralna banka Rusije predložila potpunu zabranu izdavanja i upotrebe kriptovaluta

    Centralna banka Rusije predložila potpunu zabranu izdavanja i upotrebe kriptovaluta

    Centralna banka Rusije predložila je danas potpunu zabranu izdavanja, “rudarenja” i prometa kriptovaluta u Rusiji, piše ruski list Kommersant.

    Kako se navodi, nakon posljednje sjednice zvaničnici Centralne banke su predložili uvođenje kazni za one koji bi prekršili ova pravila te su naglasili kako je u narednom periodu potrebno razviti mehanizme za blokiranje aktivnosti koje imaju za cilj kupovinu ili prodaju kriptovaluta u zamjenu za “pravu” valutu.

    “Predlažemo uvođenje zabrane izdavanja, prometa i razmjene kriptovaluta na teritoriji Ruske Federacije i utvrđivanje odgovornosti za kršenje ove zabrane”, navodi se.

    Istovremeno, Centralna banka Rusije još uvijek nije definirala nadležno tijelo kojem bi bila povjerena dužnost provođenja mjera iz prijedloga zakona.

    “Banka Rusije se dosljedno protivi korištenju kriptovaluta unutar zemlje, jer država ne stoji iza njih. U Rusiji od 2021. godine zakon zabranjuje kompanijama i pojedincima da koriste digitalnu valutu za plaćanje robe i usluga. Prema podacima Centralne banke, obim transakcija Rusa s digitalnim valutama iznosio je oko 5 milijardi dolara godišnje. Istovremeno, obim ulaganja ruskih pravnih osoba u kriptovalute bio je gotovo pa beznačajan”, prenosi RIA.

    U izvještaju Centralne banke Rusije, napominje se kako Rusija sada ima više od 11 posto svjetske računarske snage koja se koristi za “rudarenje” bitcoina. U augustu 2021. godine Rusija je bila treća u svijetu prema ovom pokazatelju.

    “Povećanje obima proizvodnje kriptovaluta, zbog potrošnje električne energije može dovesti u opasnost druga preduzeća”, ističu iz Centralne banke.

    Kao primjer za takvu “tržišnu anomaliju” navedena je regija Irkutsk, koja ima najniže tarife korištenja električne energije. Prošle godine potrošnja električne energije u ovom dijelu Rusije povećana je za 1,6 puta.

    Također, naglašeno je kako je tokom 2021. godine upravo u ovoj regiji zabilježeno i povećanje potrošnje električne energije u domaćinstvima za 62 posto, za što je prema procjenama ruskih regulatora direktno zaslužno “rudarenje” kriptovaluta.

  • Nesreća u Modriči, audi usmrtio ženu

    Nesreća u Modriči, audi usmrtio ženu

    Žena N.M. iz Modriče poginula je kada ju je, dok je pješačila, u modričkom mjestu Dugo Polje, udario automobil.

    Tragedija se dogodila jutros oko 6.30 časova, na magistralnom Šešlije – Modriča. Vozilom audi, koji je ženu usmrtio, upravljao je S.P, takođe sa područja opštine Modriča.

    Dragana Kerkez, portparol Policijske uprave Doboj, rekla je da je uviđaj u toku. Takođe, u toku je potpuna obustava saobraćaja.

  • Udes u centru Banjaluke: Pasatom izletio iz kružnog i udario u crkvenu ogradu

    U centru Banjaluke jutros je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je učestvovao vozač pasata.

    Udes se dogodio u kružnom toku kod Crkve Svete Trojice.

    Kako se vidi na fotografija, do nezgode je došlo najvjerovatnije kada je vozač zbog klizavog puta izgubio kontrolu, izletio iz kružnog toka i udario u ogradu crkvenog dvorišta.

    Nije poznato da li u nezgodi ima povrijeđenih, a na vozilu je pričinjena znatna materijalna šteta.

    Policija je na mjestu događaja i više detalja trebalo bi da bude poznato nakon uviđaja.

    Vozači se pozivaju na oprez jer su putevi mokri i klizavi zbog kiše koja je padala gotovo cijelu noć, zbog čega se na cesti stvara poledica.

  • Prva Bajdenova godina na čelu SAD: Peh i promašaji

    Prva Bajdenova godina na čelu SAD: Peh i promašaji

    Džozef Bajden je pobijedio na izborima ostvarivši rekordno dobar rezultat. Prije tačno godinu dana imenovan je za predsjednika SAD. Ipak, većinu svojih obećanja on nije ispunio. Podrška mu opada.

    Nade mnogih ljudi bile su probuđene kada je Džozef Bajden 20. januara 2021. položio zakletvu kao 46. predsjednik SAD. Samo nekoliko nedjelja ranije, radikalizovane pristalice svrgnutog Donalda Trampa upale su u Kongres, simbol američke demokratije koji je u međuvremenu postao simptom polarizacije zemlje koju je Bajden naslijedio od Trampa.

    Jedno od Bajdenovih najvažnijih obećanja bilo je ujedinjenje nacije. U govoru tokom inauguracije on je naglasio da želi da se odvaži na novi početak, da “krene brzo i energično”, jer ima “mnogo toga što se mora popraviti, obnoviti i zacijeliti”.

    Za Bajdena je glasao 81 milion birača, više nego za bilo kog predsjednika prije njega. Obezbijedio je i neznatnu većinu u oba doma Kongresa. Ali sada, godinu dana nakon preuzimanja dužnosti, čini se da je malo ostalo od početnog sjaja i glamura. Inflacija raste, pandemija je izmakla kontroli, a rejting je Bajdenu, kako pokazuju ankete, pao s 50, koliko je iznosio prošlog ljeta, na 41 odsto neposredno uoči Božića.

    “Mislim da je najblaža riječ za prvu Bajdenovu godinu na mjestu predsjednika ‘razočaranje'”, kaže Bret Stivens, konzervativni, ali prema Trampu kritični kolumnista lista Njujork tajms.

    Bajden je donio loše političke odluke, poput one o povlačenju iz Avganistana. To je uticalo na njegov ugled, njegovu vjerodostojnost u Kongresu i na kraju na njegov kredibilitet kao vođe svjetske sile.

    Trampovo nasljeđe – gomila ruševina

    Viržinija Sapiro, profesorka političkih nauka na Univerzitetu u Bostonu, smatra da pad Bajdenove popularnosti nije samo posljedica političkih grešaka. On je preuzeo dužnost u posebno izazovnim vremenima: “Bilo mu je teže nego vjerovatno bilo kom drugom predsjedniku još od Ruzvelta koji je dužnost preuzeo u dubokoj krizi.”

    Loša ekonomska situacija u zemlji, pandemija i Republikanska stranka čiji uticajni članovi i dalje tvrde da je Bajden pokrao Trampa na izborima, rezultira “gomilom ruševina koje se najprije moraju raščistiti da bi se nešto moglo postići”.

    Drugi razlog slabljenja podrške Bidenu, smatra prof. Sapiro, moglo bi da bude to da su mnogi umjereni Republikanci glasali za njega jer nisu htjeli da podrže Trampa, ali u osnovi su oni pristalice konzervativne politike.

    Neuspješna spoljna politika, podijeljeno društvo

    Ipak, nije sve bilo loše u prvoj godini mandata Džozefa Bajdena. Već u martu je uspio da pokrene paket pomoći u iznosu od 1,9 biliona američkih dolara uz pomoć kojeg je pružena finansijska pomoć porodicama koje su posebno teško pogođene pandemijom korone. I još jednu pobjedu je Bajden ostvario: krajem godine uspio je da pridobije Republikance da učestvuju u izglasavanju Zakona o infrastrukturi, za koji je odobreno 1,2 biliona dolara.

    Međutim, ono što mnogi vide kao Bajdenovu najozbiljniju grešku jeste povlačenje američkih trupa iz Avganistana u avgustu prošle godine. Kao rezultat toga, talibani su vrtoglavom brzinom preuzeli vlast u čitavoj zemlji i ujedno napravili veliki korak unatrag u pogledu ljudskih prava, a posebno prava žena u Avganistanu.

    Set G. Džons, potpredsjednik Centra za strateške i međunarodne studije, posebno kritikuje nedovoljne pripreme za povlačenje.

    “I način i rezultat povlačenja učinili su da Sjedinjene Države djeluju nespretno, nekompetentno i u konačnici – slabo”, kaže Džons.

    Prema Džonsovim riječima, šteta nanijeta imidžu SAD je kobna i razorna. Mnoge zemlje se sada pitaju da li su SAD još uvijek pouzdan partner.

    Bajden do sada nije uspio da održi ni svoje veliko obećanje da će ujediniti zemlju. Prema rezultatima istraživanja javnog mnjenja, 40 odsto američkog stanovništva smatra da Bajden nije legitimni predsjednik. To pokazuje da su duboke podjele u društvu i dalje prisutne.

    Predsjednik Bajden do sada gotovo da nije uspijevao da se snađe kada je riječ o prijedlozima zakona. Suviše često su republikanski kongresmeni i senatori uspijevali da torpeduju njegove planove. Jedan od njegovih najvećih promašaja jeste neuspjeh da progura zakon poznat kao “Build Back Better”. Riječ je o sveobuhvatnom programu ulaganja u brigu i staranje o djeci, obrazovanje i zaštitu klime, koji bi ispunio nekoliko Bajdenovih obećanja iz izborne kampanje. Njegovi napori da reformiše policiju takođe su propali u septembru prošle godine, jer stranke nisu mogle da se dogovore o tome šta raditi sa imunitetom policijskih službenika.

    Ko dolazi nakon Bajdena?

    Godina 2021. nije bila laka za Džozefa Bajdena, a ni sljedeće tri neće biti ništa lakše. U njegove spoljnopolitičke izazove spada naoružavanje Kine na Pacifiku, politička nestabilnost na Bliskom istoku i prijetnje Rusije da će izvršiti invaziju istočnog dijela Ukrajine. Kako bi povratila kredibilitet, američka vlada bi morala da “pokaže odlučnost i da zauzme ozbiljan stav protiv Rusije, Kine ili Irana”, kaže Set G. Džons. Međutim, ona “mnogo više priča nego što djela”.

    Ova godina je odlučujuća i na domaćem planu, jer bi Bajden na međuizborima u novembru mogao da izgubi tijesnu većinu u Senatu. To bi mu dodatno otežalo usvajanje paketa mjera koji su mu još uvijek, kako na srcu, tako i na dnevnom redu: eventualno donošenje skraćene verzije zakona “Build Back Better” i nastavak pokušaja usvajanja izborne reforme. Ovo drugo prije svega podrazumijeva ukidanje tzv. “filibustera”, pravila prema kojem 60 od 100 senatora mora da pristane na završetak rasprave o nekom pitanju, prije nego što može da se pristupi glasanju.

    Takođe, postavlja se i pitanje da li će se Bajden ponovno kandidovati za predsjednika?

    “Vjerovatno neće, to je javna tajna u Vašingtonu”, kaže kolumnista Bret Stivens.

    Svakako da tu Bajdenove godine igraju veliku ulogu: on je 2020, kada je imao 78 godina, bio najstariji novoizabrani predsjednik, a na sljedećim izborima 2024. imao bi 82 godine.

    Bret Stivens zato smatra da bi Bajden trebalo da se koncentriše na glavne zadatke i izazove za zemlju. Za to vrijeme bi Demokratska stranka trebalo da pronađe dobre kandidate za izbore 2024. Jer Republikanci će, uvjeren je Stivens, biti jaki i moćni izazivači i na tim izborima.

  • Gutereš: Vjerujem da Rusija neće napasti Ukrajinu

    Gutereš: Vjerujem da Rusija neće napasti Ukrajinu

    • Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je da je situacija u svetu danas znatno gora nego pre pet godina zbog pandemije kovida-19, klimatske krize i geopolitičkih tenzija koje su izazvale brojne sukobe, ali da, za razliku od američkog predsednika DŽoa Bajdena, on smatra da Rusija neće napasti Ukrajinu.

    Gutereš je u intervjuu za agenciju Asošiejted pres rekao da se njegovi prioriteti, izneti još 1. januara 2017. godine kada je prvi put stupio na poziciju šefa UN, nisu promenili i da će nastojati da se uhvati u koštac sa globalnim nejednakostima, krizom kovida-19 i problemom zagrevanja planete, kao i da ostaje pri svom apelu za mir u svetu.

    “Generalni sekretar UN nema moć. Možemo imati uticaj. Mogu da ubedim, mogu da posredujem, ali nemam moć”, izjavio je Gutereš, koji je 1. januara započeo drugi petogodišnji mandat na mestu šefa svetske organozacije.

    Na pitanje AP da li misli da će Rusija izvršiti invaziju na Ukrajinu, Gutereš je rekao:

    “Ne mislim da će Rusija napasti Ukrajinu, i nadam se da je moje uverenje tacno”.

    Napominje da ne veruje u vojno rešenje problema koji postoje i da je najracionalniji način da se ti problemi reše diplomatskim putem i kroz ozbiljan dijalog.

    Poručio je i da bi potencjalna invazija imala “strašne posledice”.

    “Bili smo u kontaku sa najvišim zvaničnicima u Rusiji”, izjavio je Gutereš, iako UN, kako naglašava, nisu direktno angažovane u ukrajinskoj krizi.

    Pre nego što je postao generalni dekretar UN, Gutereš kaže da je tu funkciju zamišljao kao “graditelja mostova i poštenog posrednika koji će pomoći u pronalaženju rešenja koja su od koristi svim uključenim stranama”.

    “To su stvari na kojima moram da radim svakog dana”, poručio je on u intervjuu za AP.

    Gutereš je rekao da je Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija, koji ima ovlašćenja da održava međunarodni mir i bezbednost, ali i da uvodi sankcije, podeljen, a posebno njegovih pet stalnih članica sa pravom veta.

    Rusija i Kina su često u sukobu sa SAD, Britanijom i Francuskom kada je reč o nekim ključnim pitanjima, kao što je to bio slučaj juče kada se govorilo o uvođenju sankcija Severnoj Koreji.

    Gutereš bi danas u Generalnoj skupštini trebalo da održi govor pred predstavnicima 193 članice o svojim prioritetima za 2022. godinu, a izdvojio je tri ključna prioriteta, koji ga, kako kaže, izuzetno zabrinjavaju.

    To su, prema njegovim rečima, nedostatak vakcinacije u velikim delovima sveta, posebno u Africi, zatim potreba za smanjenjem emisija štetnih gasova za 45 odsto u ovoj deceniji i “krajnje nepravedna”” finansijska situacija u svetu koja, kako navodi, favorizuje bogate zemlje.

  • Špirić “prepisao” Borenovića, šta se dešava u SNSD-u

    Špirić “prepisao” Borenovića, šta se dešava u SNSD-u

    • Da li Špirić djeluje samostalno ili je vjesnik nekih novih vjetrova iz SNSD-a, ostaje da vidimo”, kazao je Borenović, koji primjećuje da Špirić govori suprotno od onoga što govori predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i ostatak stranačkog rukovodstva te stranke.

    Predsjednik PDP Branislav Borenović kaže da je predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić (SNSD) za razrješenje krize u BiH predložio ono što Borenović od početka govori da se stavi moratorijum na takozvani Inckov zakon koji nije plod ni unutrašnjeg dogovora ni institucionalnog rada na nivou BiH.

    Borenović primjećuje i da Špirić govori suprotno od onoga što govori predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i ostatak stranačkog rukovodstva te stranke.

    Borenović podsjeća da je od početka krize, nastale nametnutom Inckovom odlukom, u više navrata govorio u javnosti o potrebi stavljanja moratorijuma na tzv. Inckovu odluku o kažnjavanju negiranja genocida u Srebrenici.

    Na konferenciji za medije, nakon sastanka lidera parlamentarnih stranaka 26. jula prošle godine, na kojoj je i dogovoreno da srpski predstavnici ne učestvuju u donošenju odluka u institucijama BiH, Borenović podsjeća na tada izgovorene riječi:

    • Mora se rješiti pitanje zakonskog rešenja koje je nametnuto, da li kroz neki drugi i zakon ili ovaj staviti van snage.

    Da “Inckov zakon” mora biti suspendovan i da novo zakonsko rješenje mora biti plod unutrašnjeg dogovora, Borenović je ponovio u više navrata, učestvujući u tv emisijama ili konferencijama za medije.

    “Teško je bilo za očekivati da će ono za šta se zalaže predsjednik PDP-a već mjesecima, ponoviti visokopozicionirani član SNSD-a, pri tome iskazujući naklonost prema međunarodnoj zajednici, dok su još juče Milorad Dodik i njegovi saradnici Borenovića i Jelenu Trivić nazivali izdajnicima zbog stava da se po ovom spornom pitanju treba razgovarati i sa Kristijanom Šmitom”, navodi Borenović.

    • Da li Špirić djeluje samostalno ili je vjesnik nekih novih vjetrova iz SNSD, ostaje da vidimo – porućio je Borenović.
  • Lider SDA nezadovoljan zbog najavljenog sastanka: Da li Izetbegović pravi otklon od Erdogana

    Lider SDA nezadovoljan zbog najavljenog sastanka: Da li Izetbegović pravi otklon od Erdogana

    BiH će predstavljati institucije, a ne predstavnici stranaka ili naroda.

    Izjavio je nedavno lider SDA, Bakir Izetbegović, aludirajući na obnovljenu inicijativu predsjednika Srbije i Turske, Aleksandra Vučića i Redžepa Tajipa Erdogana, da uz ranije potvrđenu podršku predsjednika Hrvatske, Zorana Milanovića okupe lidere tri konsitutivna naroda BiH u cilju prevazilaženja ustaljene krize u zemlji.

    Takvom reakcijom je prilično jasno, ali uz određenu dozu opreza, pokazao da mu ponovo nije po volji, što je izrodilo mnoge nejasnoće koje se spajaju u veliko – zašto.

    “Munjeviti otklon”
    Savjetnik ministra inostranih poslova BiH u mandatu Igora Crnatka, Saša Čekrlija kaže da je, iako se čini da je trenutno pojačana pažnja međunarodne zajednice isključivo usmjerena na aktivnosti člana Predsedništva BiH Milorada Dodika, “na meti” i sam Izetbegović, a naročito, navodi, nakon što je hrvatski član Predsjedništva, Željko Komšić posjetio Vatikan.

    – Vatikan od ranije očekuje odgovore na brojna pitanja na koja ministrica inostranih poslova ne dalje odgovore, već sve čuva u ladici. Kardinal Pietro Parolin, koji je desna ruka pape, u razgovoru sa Komšićem se posebno interesovao o SDA, ali i o odnosima sa predsjednikom Erdoganom. Sljedeće što slijedi jeste dolazak šefa diplomatije Vatikana, nadbiskupa Paula Galagera u Sarajevo i u SDA znaju da ti sastanci neće biti najprijatniji – tvrdi Čekrlija, dodajući da nakon Komšićeve posjete Vatikanu, SDA “munjevito blefira otklon od Turske”, te da zato ne iznenađuje Izetbegovićeva izjava prema kojoj “odbacuje inicijativu predsjednika Turske i Srbije”.

    – Bisera Turković, nakon trogodišnjeg zimskog sna, kada su evropske integracije u pitanju, poziva na ispunjavanje 14 prioriteta za pristupanje EU i traži tematsku sjednicu Savjeta ministara upravo o ispunjavanju 14 prioriteta prema mišljenju Evropske komisije. Ranije, nakon najave Komšićeve posete Vatikanu, ona traži sastanak sa predsjednikom Vlade Italije, bilo kad i bilo gdje, čime pokušava popraviti sliku o SDA, koristeći trenutno zaoštrenu političku situaciju u BiH – kaže on, konstatujući da su male šanse da do tog sastanka dođe.– Bisera Turković, nakon trogodišnjeg zimskog sna, kada su evropske integracije u pitanju, poziva na ispunjavanje 14 prioriteta za pristupanje EU i traži tematsku sjednicu Savjeta ministara upravo o ispunjavanju 14 prioriteta prema mišljenju Evropske komisije. Ranije, nakon najave Komšićeve posete Vatikanu, ona traži sastanak sa predsjednikom Vlade Italije, bilo kad i bilo gdje, čime pokušava popraviti sliku o SDA, koristeći trenutno zaoštrenu političku situaciju u BiH – kaže on, konstatujući da su male šanse da do tog sastanka dođe.

    – Sami odnosi između Komšića i Turkovićeve su izrazito loši od samog početka mandata aktuelnog Savjeta ministara, pa je logično da njegova posjeta Vatikanu značajno brine Turkovićevu i kompletnu partiju SDA – tvrdi Čekrlija.

    “Pametan potez”
    S druge strane, univerzitetski profesor iz Sarajeva, Enver Kazaz smatra da je lider SDA, ovaj put, ipak, u pravu.

    – Izetbegović je rekao da će u dijalogu učetvovati insitucije BiH, a ne on kao predstavnik naroda. S pravom je upozorio na to da BiH nije prosti zbir tri etnička i politička identiteta, nego da je na međunarodnom planu predstavljaju institucije sistema – smatra on.


    Zaključuje da u Izetbegovićevoj reakciji nema ništa prikriveno, te da je povukao pametan potez, budući da “nema legitimitet da na međunarodnom planu predstavlja bilo koga, pa ni Bošnjake”, ako se, navodi Kazaz, uzme u obzir to da nije osvojio više od 50 odsto bošnjačkih glasova.