VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Dodik ne gleda dalje od oktobra 2022.” Miličević poručio da će teret sankcija osjetiti građani Srpske

    Dodikov jedini plan je da pobjedi na izborima, a njegov jedini motiv je da zaštiti svoju imperiju. Nepredvidivo je šta će on uraditi, jer njegovi potezi se mijenjaju u roku od 24 sata u skladu sa njegovim planom i motivom. Dodik ne gleda dalje od oktobra 2022. godine.

    Poručio je predsjednik Glavnog odbora SDS Milan Miličević i dodao:

    – Prava politika za Republiku Srpsku je politika dijaloga jer na taj način kroz institucije možete da zaštitite interese Republike Srpske. Pretrpjeli smo mnogo štete zbog politike koju je vodio srpski član Predsjedništva BiH poslednjih nekoliko mjeseci – rekao je on.

    Miličević je režim u Republici Srpskoj označio kao glavnog krivca za “jedan opšti ekonomski sunovrat”.

    – Nama u SDS je važno jačanje ekonomije i zdravstva Republike Srpske koji su narušeni posebno u posljednje dvije godine pandemije i to je nešto čime treba da se bavimo u narednom periodu – pojasnio je Miličević.

    On kaže da o Inckovom zakonu treba da se razmatra u institucijama vlasti i da ovaj zakon kroz institucije treba da se mijenja ili povuče. Govoreći o sankcijama američke administracije prema Miloradu Dodiku, Miličević je rekao da će teret sankcija osjetiti svi građani Republike Srpske, jer će veliki projekti međunarodnih institucija biti na čekanju zbog Dodikovog ponašanja.

    – Dan Repubike Srpske je nešto što je dio emotivnog odnosa ljudi koji su stvarali Republiku Srpsku prema 9. januaru. Dan Republike Srpske treba nastaviti obilježavati ali dostojanstveno, sa ponosom, ne vrijeđajući bilo koga. Nažalost, takvu kulturu dijaloga ne možemo očekivati od ovog trojca koji trenutno vodi Bosnu i Hercegovinu – zaključio je Miličević.

  • Od ponedjeljka slobodan ulaz u Austriju putnicima iz cijelog svijeta s booster dozom

    Od ponedjeljka slobodan ulaz u Austriju putnicima iz cijelog svijeta s booster dozom

    Od ponedjeljka, 24. januara, u Austriju će moći ući sve osobe iz svih zemalja svijeta, uključujući i one iz država s visokim epidemiološkim rizikom, bez ikakvih ograničenja i uslova ukoliko su vakcinisani trećom (booster) dozom protiv koronavirusa.

    Ovo je u srijedu navečer objavilo Savezno ministarstvo za socijalna pitanja, zdravstvo, njegu i zaštitu potrošača.

    U skladu s novom odlukom o ulasku u Austriju, 14 država i područja koja su do sada bila na listi zemalja s virusnim sojevima, izbrisano je s te liste, javila je austrijska novinska agencija APA.

    Među njima su, kako se navodi, i Danska, Nizozemska, Norveška i Velika Britanija, kao i 10 zemalja iz južne Afrike.

    Dakle, za putnike iz cijeloga svijeta, ako su vakcinisani trima dozama vakcine – više nema nikakvog ograničenja pri ulasku u Austriju.

    Kao razlog za promjenu Odredbe o ulasku u Austriju navodi se trenutna epidemiološka situacija u Austriji, koja je također postala zemlja visokog rizika za neke zemlje, među kojima je i Njemačka, s obzirom na dominirajući omikron virusni soj koronavirusa.

    Novom odredbom ulazak u Austriju dozvoljen je i svim osobama koje su vakcinisane ili su prebolovale covid-19, uz obavezno predočenje negativnog PCR testa, ne starijeg od 48 sati (tzv. 2G+ pravilo).

    Do sada je za putnike s liste zemalja i područja s virusnim varijantama i visokim epidemijskim rizikom vrijedilo pravilo da mogu ući u Austriju samo ako su vakcinisani trima dozama vakcine (2 doze + booster) protiv koronavirusa, uz obavezno predočenje negativnog PCR testa.

    Odredba o ulasku u Austriju, koja je bila ograničenog trajanja do 31. januara 2022. godine, produžuje se za mjesec, odnosno do kraja februara ove godine, piše u Službenom listu, prenose austrijski mediji.

  • General Anton Wessely preuzeo komandovanje EUFOR-om, poručili mu da neće biti dosadno

    U vojnoj bazi Butmir kod Sarajeva danas je održana svečana primopredaja komandne dužnosti snaga EUFOR-a u BiH, a dužnost komandanta je od Alexandera Platzera preuzeo austrijski general Anton Wessely.

    U uvodnom dijelu konferencije sada već bivši komandant snaga EUFOR-a Alexander Platzer izjavio je kako se tokom upravljanja snagama EUFOR-a trudio da osigura mir i stabilnost Bosne i Hercegovine.

    “Tokom svog mandata na ovoj funkciji usmjerio sam se na glavni zadatak EUFOR-a da pružimo podršku BiH i promoviramo stabilnost. Moj drugi fokus bilo je poboljšavanje spremnosti da odgovorimo na bilo koju situaciju. Na kraju, treći prioritet mi je bio da održim vidljivost EUFOR-a širom zemlje. Zaista se moram zahvaliti svim vojnicima i kolegama koji rade na predanosti. To su ljudi koji dolaze iz 19 zemalja i obavljaju izvanredan posao”, rekao je Platzer.


    Nakon toga Platzer je izdvojio i najvažnije momente tokom komandovanja EUFOR-om.

    “Ako bih trebao izdvojiti najvažnije momente, to bi bila vježba ‘Brzi odgovor 21’, koja je bila primjer uspješne saradnje, produženje vojnog mandata EUFOR-a u Vijeću sigurnosti UN-a i pomenuo bih donaciju EU od 10 miliona eura za deminerski bataljon Oružanih snaga BiH. Kada već pominjem Oružane snage BiH, moram reći da sam impresioniran pripadnicima ove vojske i njihovom profesionalnošću”, ističe Platzer.

    Na kraju obraćanja Platzer je uputio poruku i novom komandantu.

    “Na kraju, ostaje mi da poželim dobrodošlicu generalu Wesselyju, koji će održati kontinuitet ove misije. Kada sam došao na dužnost, Johann Sattler mi je rekao da mi ovdje neće biti dosadno i to je jedina poruka koju mogu poslati novom komandantu – ni tebi neće biti dosadno”, zaključio je Platzer.

    Nakon toga novoimenovani komandant Anton Wessely je izjavio kako je velika čast preuzeti upravljanje snagama EUFOR-a u BiH.

    “Meni je, kao nekome ko preuzima dužnost komandanta, lako reći šta ćemo raditi jer ćemo imati zadatak da nadograđujemo uspjehe koje su postigli vojnici pod prethodnom komandom. To znači da ćemo mi nastaviti podržavati aktivnosti i dodatne obuke koje bi uključile i predstavnike sigurnosnih institucija”, pojašnjava Wessely.


    U kratkom obraćanju Wessely je također naglasio kako je najvažnije ostvariti vidljiv napredak za sve građane Bosne i Hercegovine.

    “Ključna stvar koju ćemo se truditi da postignemo jeste mjerljiv napredak za sve ljude u BiH i to ćemo raditi kroz saradnju s vlastima i sigurnosnim institucijama, ali i predstavnicima međunarodne zajednice”, zaključio je Wessely.

    Na kraju konferencije medijima se obratio i general Brice Houdet.


    “General Platzer je veliki profesionalac koji je tokom komandovanja izuzetno predvodio snage uprkos teškoćama s kojima se suočavao. Imali smo pandemiju, a bilo je i puno političkih previranja, naročito u periodu produžavanja mandata EUFOR-a. Satima bih mogao govoriti o dobrim stvarima koje je Platzer postigao, ali najvažnije je to što je osigurao još jednu godinu mira. Budućnost je u rukama generala Wesselyja i očekujem i od njega da osigura još jednu godinu mira i to će biti najviše što on može postići”, rekao je Houdet.

  • Počelo suđenje Nijemcu koji je usmrtio Šabana Šaulića

    Tri godine nakon smrti legendarnog pjevača narodne muzike počelo je suđenje muškarcu koji je skrivio nesreću u kojoj je poginuo Šaban Šaulić zajedno sa saradnikom.

    Suđenje se održava u njemačkom gradu Güterslohu, a optuženi Alsin Levent tereti se za ubistvo iz nehata, opasne radnje u saobraćaju i vožnju bez vozačke dozvole.

    U sudnicu je stigla i porodica Šabana Šaulića.

    Novinar Deutsche Wellea ističe da je velika medijska zainteresovanost za ovo suđenje, koje bi trebalo da bude završeno tokom dana s obzirom na to da je optuženi navodno priznao krivicu.

    Šaban Šaulić i njegov klavijaturista Mirsad Kerić su poginuli 17. februara 2019. godine nakon nastupa u Njemačkoj.
    Levent, koji je inače Nijemac turskih korijena, je izazvao ovu nesreću na putu u blizini rodnog mjesta. Utvrđeno je da je prekoračio dozvoljenu brzinu, kao i da je bio pijan.

  • Crnadak: Šanse da se postigne dogovor o izmjenama Izbornog zakona su minimalne

    Crnadak: Šanse da se postigne dogovor o izmjenama Izbornog zakona su minimalne

    Potpredsjednik PDP-a Igor Crnadak smatra kako su šanse da se postigne sveobuhvatan dogovor za izmjene Izbornog zakona BiH veoma male, jer su bošnjačke i hrvatske pozicije potpuno udaljene i u javnosti se ne prepoznaju nikakve naznake da su pregovarači spremni na kompromis.

    Crnadak je istakao da se za Republiku Srpsku najvažniji dio izmjena izbornog zakonodavstva odnosi na potrebu da izbori budu pošteni, da budu prekinute prijetnje i ucjene prema biračima i da se spriječe pojave poput fotografisanja listića, glasanja mrtvih, “bugarskog voza” i slično.

    “Tehničke izmjene koje bi zaustavile izborne krađe bi trebale biti apsolutni prioritet, ali jedinstven stav koalicije SNSD-SDA-HDZ da neće biti ni tehničkih izmjena ako ne bude dogovoren čitav paket pokazuje da vladajućim strankama odgovara izborni status quo”, kaže Crnadak.

    On je rekao da izbor člana Predsjedništva BiH iz entiteta Republika Srpska mora ostati nepromijenjen, da narod RS-a mora i dalje neposredno birati svog člana Predsjedništva te je dodao da u dogovor o tome kako će se birati članovi Predsjedništva BiH iz FBiH predstavnici RS ne treba da se miješaju.

    “Za Republiku Srpsku je dosta važnije da dobije odgovore zašto u posljednjih 15 godina nije otvorena nijedna nova fabrika, ko nas je pljačkao kroz korona nabavke i kako je moguće da IRB godinama daje kredite koji se ne vraćaju, nego da pokušava utjecati na to koji Hrvat ili Bošnjak će sutra sjediti u Predsjedništvu BiH”, rekao je Crnadak.

  • Turković nazvala bh. građane “razmaženim” i poručila: Svi mi imamo jako dobar život

    Turković nazvala bh. građane “razmaženim” i poručila: Svi mi imamo jako dobar život

    Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković komentirala je, između ostalog, materijalno stanje građana naše zemlje. Prema onome što je rekla, dalo bi se zaključiti da je u BiH sve “med i mlijeko”.

    Turković je gostovala u programu televizije Hayat gdje je komentirala aktuelnu političku situaciju u BiH, a pred kraj intervjua analizirala je i ekonomsku situaciju u zemlji i njen utjecaj na život građana.

    “Situacija svakim danom postaje sve bolja, znate. Ništa se ne dobiva bez napora i rada. Postojale su i druge zemlje, znate, evropske zemlje, moćne zemlje koje su prošle kroz to, kroz sukobe i negiranja, kroz puno historijskih upitnika. Ne znam zašto bismo mi bili pošteđeni i imali nekakav idiličan život. Treba da se dokažemo, da se izborimo”, navela je ona.

    Na komentar novinarke da su ljudi možda umorni od borbe, Turković odgovara da “niko nema pravo biti umoran, ako ima nešto da pojede”.

    “Niko ne treba da bude umoran od toga. Niko. Svi mi imamo jako dobar život. Onaj ko ima toplinu u domu, svjetlo, ko ima nešto da pojede, ne može biti umoran. Mislim da smo mi razmaženi”, ocijenila je ministrica.

    Dodala je da nju u Sjednjenim Američkim Državama, kao vrhuncu razvoja demokratije i ljudskih prava, iznenadi kada vidi “šatore oko State Departmenta u Washingtonu, u koje su smješteni beskućnici”.

    “Vi ovdje oko Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH i parlamenata nemate šatore s beskućnicima”, konstatovala je.

    Na kraju je priznala da, kako kaže, tu i tamo i u BiH ima teških slučajeva.

    “Mi imamo teških slučajeva, tu i tamo, ne treba zatvarati oči pred tim. Ali većina našeg naroda može sastaviti kraj s krajem. Ali kad se govori o većini naroda, mi imamo solidan život”, zaključila je Turković.

  • Šta ako nemamo antitijela poslije preležanog omikron soja?

    Šta ako nemamo antitijela poslije preležanog omikron soja?

    Doktorka Marija Gnjatović kaže da omikron izbegava već stvoreni imunitet, te da je pritisak na zdravstveni sistem veliki.

    Veliki je pritisak na testiranje i kovid ambulante, manji, na svu sreću, na bolnice. Međutim, ovaj soj se jako, jako brzo i lako širi, lako izbegava već stvoreni imunitet, svejedno da li je stečen prirodnom infekcijom ili nakon vakcinacije, tako da je pritisak na zdravstveni sistem veliki”, navodi Gnjatovićeva.

    Ističe da nas je omikron iznenadio na mnogo načina pa je teško predvideti kada će doći do smirivanja ovog talasa.

    “Omikron nas je iznenadio na mnogo načina, pre svega po brzini širenja i po tome što je dosta drugačiji, dosta izmenjen, dosta izbegava odgovor, tako da je teško predvideti kada će doći do smirivanja ovog talasa”, objašnjava gošća Nazdravlja.

    Koja je specifičnost omikrona?

    Navodi da je specifičnost omikrona ta da izbegava imunski odgovor stečen vakcinacijom ili prirodnom infekcijom.

    “To do sada nismo viđali, reinfekcije su kod delta soja bile jako retke. Sada je jasno da su reinfekcije česte. Tako da je po tome najspecifičniji i na sreću izaziva blaže simptome. To naravno tek treba potvrditi jer se omikron tek pojavio kod nas, treba ga pratiti. Kliničari će dati informaciju o tome – koliko on izaziva, koliko je u mogućnosti da izazove neku težu kliničku sliku. To naravno i od opšteg stanja pacijenta, ali ono što smo do sada mogli da vidimo je da se on ipak zadržava više u gornjim disajnim putevima, da manje izaziva upale pluća, ozbiljnija stanja”, kaže Gnjatovićeva.

    Da li ćemo stvoriti antitela nakon infekcije omikronom?

    Na pitanje da li to što su simptomi kod omikrona za sada blaži znači da će se nakon infekcije stvoriti manje antitela odgovara da je teško dati sada odgovor na to pitanje.

    “Za nekoliko nedelja ćemo imati neke preciznije podatke o tome. Ali, svakako na već stvoreni imunitet dodatna infekcija omikronom će ojačati naš organizam u svom imunološkom i odbrambenom smislu i što se tiče i pojave eventualno novih sojeva”, objašnjava Gnjatovićeva.

    Na pitanje koliko će nas dugo antitela stvorena infekcijom omikronom štititi, kojom brzinom će nestajati, navodi da je dosadašnje iskustvo pokazalo da blaža klinička slika izaziva stvaranje manje antitela, a da teža klinička slika izaziva stvaranje većih količina antitela.

    “Ali opet ponavljam, jako je mali broj ljudi koji do sada ili nije vakcinisan ili nije preležao kovid, te je u tom smislu teško pratiti, ali će sigurno sve te kombinacije dati jedan dobar imunološki odgovor koji će ličiti na jednu polivalentnu vakcinu jer ćemo imati čitavu lepezu antitela prema različitim domenima, s proteina koji se menjaju kod tih mutiranih pojava”, objašnjava Gnjatovićeva.

    Koliko nas postojeće vakcine štite od omikrona?

    Dodaje da je interesovanje za proveru antitela veliko i da građani žele da vide koliko su zaštićeni, ali i da ima onih koji to rade da bi dobili zeleni sertifikat.

    “Jasno je da su se i od omikrona uspešno borili oni koji su bili sveže vakcinisani i koji su imali jako visoke vrednosti antitela. To je naravno preliminarno zapažanje i to treba dalje ispitivati. Tako da ima pojedinaca koji jednostavno žele da znaju kakva im je situacija na odbrambenom planu i proveravaju se antitela u cilju dobijanja zelenih sertifikata, odnosno kovid propusnica”, navodi gošća Nazdravlja.

    Dodaje da je još nepoznato i to koliko nas postojeće vakcine štite od omikrona.

    “Rade se istraživanja, proizvođači vakcina pre svega ispituju kakav je uticaj imuniteta stvorenog nakon vakcinacije na omikron soj. Izraelci su objavili da četvrta Fajzerova doza delimično štiti od omikrona, ali moram reći da smo zapravo videli da sve vakcine jako dobro utiču na to da klinička slika bude blaga. Pitanje je i koliko i sam omikron izaziva blagu kliničku sliku, a koliko na to utiču svi ti stvoreni imuniteti i nakon prirodne infekcije i nakon vakcinacije. Tako da ćemo podatke o tome tek dobijati”, objašnjava Gnjatovićeva.

    Šta ako nemamo antitela?

    Na pitanje da li imamo razloga za zabrinutost, ukoliko nemamo antitela odgovara:

    “Značaj antitela nikako ne treba zanemariti. Naravno nisu ona jedina, tu su t-ćelije, ali svakako za tu prvu odbranu antitela jesu važna i dobro je kada ih imamo što više. I sada, kada je omikrin u pitanju, vidimo da su najbolje prošli, da su najzaštićeniji oni sa visokim vrednostima antitela. Naravno, mi ne možemo sad da kažemo kod svakog pojedinca kolika je ta vrednost koja će ga štititi. Ovo je opšte zapažanje koje ćemo dalje ispitivati.”

    Koliko su kokteli antitela efikasni kod omikrona

    “Za omikron ne znamo, on je izmenjen i potrebno je prilagođavati tu vrstu terapije. Sve te koktele treba prilagođavati, u nekoj meri će štititi kao i vakcine. Princip je vrlo sličan, s tim da je važno da se takva terapija dobije na samom početku bolesti u dogovoru sa lekarom i kod pacijenata koji imaju predispoziciju da razviju neki teži oblik bolesti”, objašnjava gošća Nazdravlja.

    U našoj zemlji je počela studija kojom se meri koliko nas dugo štite vakcine, ispitanici se prate godinu dana. Ta studija pomoći će da sagledamo kako mogu vakcine da se poboljšaju.

    “Zapažanja su i da su otporni na omikron bili oni koji su nekad preležali bolest, zarazili se možda delta varijantom virusa, vakcinisani su, tako da su oni stvorili neku lepezu antitela i na osnovu toga se uspešno izborili protiv omikron varijante. Tako da svakako će rezultati te studije da pomognu da se poboljšaju vakcine i imaćemo konačnu predstavu o tome – kakva je njihova efikasnost. Naravno, pojava omikron soja u populaciji i ovolika raširenost mogu na neki način da malo otežaju izvođenje i same studije s obzirom na to da se sada mešaju svi ti sojevi i odgovori organizma”, kaže Gnjatovićeva.

    Na pitanje šta je budućnost borbe sa kovidom odgovara:

    “Kao i do sada vakcinacija je jako važna, rad na novim inovativnim terapijama, protokoli za lečenje su, rekla bih, usavršeni i sve te studije jer sve što više znamo o tome, lakše ćemo se izboriti.”

  • Stiglo prvih 6 “rafala”: Odmah poprskani svetom vodicom

    Zvuk nadletanja prvih šest “rafala” preko Akropolja odjeknuo je juče celom grčkom prestonicom.Kako prenose grčki mediji, to je sigurno bio najskuplji zvuk koji su mnogi Grci ikada čuli, s obzirom da je cena leta tog borbenog aviona najmanje 14.000 evra na sat.

    Međutim, let iznad Akropolja bio je velika i jasna poruka rastuće grčke odbrambene moći, piše keeptalkinggreece.com.

    Rafali su uzleteli sa piste u Istresu u Francuskoj i sleteli u avio-bazu Tanagra na severu Atike nakon spektakularnog leta preko Akropolja.

    Tu, u bazi Tanagra, rafale su po sletanju dočekali sveštenici sa svetom vodicom kojom su ih poprskali.

    Ceremonijalni doček prenošen je uživo na državnoj TV ERT uz izraze poput “istorijski trenutak” i “nacionalni ponos“.

    “Država sa ponosom dočekuje novonabavljene avione, prvih šest od ukupno 24 rafala“, rekao je premijer Kirijakos Micotakis na početku svog govora u kojem je istakao povećanje vojne moći.

  • Ledeni “megabrijeg” ispušta velike količine slatke vode u okean

    Ledeni “megabrijeg” ispušta velike količine slatke vode u okean

    Ogromni ledeni brijeg pod nazivom A58 svakodnevno u okean ispušta više od 1,5 milijardi tona svježe, odnosno slatke vode zbog topljenja leda.

    Riječ je o količini vode koja je 150 puta veća od one koju dnevno iskoristi cijela Velika Britanija. A68 je u kratkom periodu bio najveći ledeni brijeg na svijetu, njegova površina je iznosila gotovo 6.000 kvadratnih kilometara kada se odvoio od Antarktika 2017. godine. No, do početka 2021. godine je nestao, kao i bilion toina njegovog leda.

    Tim s Univerziteta Leeds je analizirao satelitske podatke kako bi dobio uvid u promjene dimenzija ledenog brijega dok se kretao sjeverno kroz Južni okean i ulazio u Južni Atlantik.

    Istraživači su procijenili varijacije u topljenju brijega koji postoji tri i po godine. Jedan od ključnih perioda je bio onaj kada se A68 približavao toplijim klimama i Južnoj Georgiji. Postojala je zabrinutost da bi se ogromni ledeni blok mogao nasukati u okolnim plitkim vodama te blokirati rute miliona pingvina, foka i kitova, no to se nije dogodilo. Istraživači su ustanovili da je A68 izgubio dovoljno svoje dubine da bi mogao nastaviti plutati.

    Do aprila 2021. godine A68 se raspao na mnogo manjih fragmenata koji se više ne mogu pratiti. No, utjecaj na ekosistem će biti trajan. Fragmenti imaju značajan utjecaj gdje god se pojave, a njihova slatka voda će mijenjati lokalne struje. Željezo, drugi minerali i organska tvar koju su “pokupili” tokom svog “života” će završavati u okeanu i “posijati” biološku produkciju.

    Britanci su postavili uređaje u blizini brijega A68 dizajnirane za praćenje uvjeta, a prikupljeni podaci su interesantni.

    “Postoje snažni pokazatelji o promjeni flore fitoplanktona oko brijega A68, kao i u taloženju materijala na dubljim dijelovima okeana”, zaključili su istraživači.

  • Grupa više od 100 najbogatijih ljudi svijeta želi plaćati veće poreze

    Grupa više od 100 najbogatijih ljudi svijeta želi plaćati veće poreze

    Više od 100 najbogatijih ljudi širom svijeta pozvalo je vlasti da ih obavežu na to da plaćaju veće poreze.

    Riječ je o grupi nazvanoj “Milioneri patrioti (Patriotic Millionaires)”, koja smatra da najbogatiji ljudi nisu bili primorani da tokom pandemije koroanvirusa preuzmu teret ekonomskog oporavka.

    Kako su naveli u otvorenom pismu Svjetskom ekonomskom forumu (WEF), kao milioneri znaju da postojeći porezni sistem nije pravedan.

    Među potpisnicima ovog pisma su Disneyjeva nasljednica Abigail Disney i jedan od prvih investitora u kompaniji Amazon Nick Hanauer. Prema riječima Hanauera, vrlo mali broj bogataša može reći da je iznos poreza koji plaćaju pravedan.

    Nedavno su iz organizacije Oxfam saopćili da su bogataši tokom pandemije postali još znatno bogatiji te da je istovremeno veliki broj ljudi gurnut u siromaštvo.

    Poduzetnica Gemma McGough, koja je osnovala spomenutu grupu u Velikoj Britaniji, je poručila da je vrijeme da se isprave nepravde koje su nastale u svijetu nejednakosti. Kako je kazala, vrijeme je da se bogati oporezuju. Smatra da se vlast ne može očekivati da joj se vjeruje ako će, kako je navela, radije oporezivati radnike nego bogataše, prenosi BBC.