VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bakalar otkriva koja su tehnička rješenja reforme Izbornog zakona

    Bakalar otkriva koja su tehnička rješenja reforme Izbornog zakona

    Centralna izborna komisija prošle sedmice je usvojila Inicijativu za donošenje zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koja će biti upućena Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, čime je otvoreno pitanje stvarnog značaja predloženih rješenja.

    Bez obzira na kritike iz pojedinih stranaka, koje duži period trpi Centralna izborna komisija, naročito od predstavnika HDZ-a i SNSD-a, njeni članovi su jednoglasno, uprkos razlikama, usvojili pomenuti prijedlog izmjena Izbornog zakona. Prijedlog ne obuhvata segment političkih reformi, međutim, njihov značaj je ogroman u smislu transparentnosti izbornog procesa koji je već godinama kompromitovan.

    Predložene izmjene odnose se, između ostalog, na pitanja koja se odnose na razgraničenje izbornih jedinica, način formiranja biračkih odbora, zloupotrebu javnih resursa u svrhu kampanje, obuku izbornih zvaničnika, učešće žena na izborima i pravovremeno objavljivanje odluka CIK-a i sudova o prigovorima vezanim za izbore.

    U vezi s poslanom Inicijativom razgovarali smo s predsjednikom Centralne izborne komisije Željkom Bakalarom, koji nam je objasnio koja su najvažnija rješenja predloženih reformi.

    “Mi smo uradili jednu sveobuhvatnu intervenciju vezano za sva poglavlja Izbornog zakona. Onako na prvu, najvažnije su intervencije koje se odnose na promjenu načina izbora Biračkih odbora da bi to bilo značajno unapređenje, odnosno depolitizacija odnosno djelimična depolitizacija izborne administracije. Zatim amadmani koje smo stavili u zakon, a koji se odnose na upotrebu elektronskih prijava i sudjelovanja na izborima i registraciju birača van zemlje”, rekao je Klixu predsjednik Centralne izborne komisije Željko Bakalar.

    Takođe, pomenuo je intervencije koje bi bile potrebne u poglavlju 5 Izbornog zakona, koje se odnose na samo provođenje izbora gdje bi se morale učiniti barem minimalne zakonske intervencije u smislu uvođenja tehničkih unapređenja. Za razliku od pomenutih, neka tehnička unapređenja moguće je provesti i bez izmjene Izbornog zakona.

    “To se odnosi samo na identifikaciju i autoidentifikaciju birača, ne na brojanje glasova. To je ovih dana u javnosti drugačije interpretirano, odnosno biometrijski čitači otiska prsta su prezentovani kao skeneri. Jeste riječ o nekoj vrsti skenera, a odnosi se samo na identifikaciju birača”, rekao je Bakalar te dodao da u tom slučaju ne bi bilo krađe identiteta, odnosno niko ne bi mogao, u tom slučaju, ostvariti pravo glasa u korist druge osobe ili umrle osobe.

    Naglasio je da su za samo brojanje kroz skenere ili neka druga unapređenja, koja bi se odnosila na elektronsko glasanje, ipak potrebne minimalne promjene Izbornog zakona, koje je predložio CIK.

    S obzirom na pojedine izjave političara da bez političkih neće biti tehničkih reformi Izbornog zakona pitali smo Bakalara kolike su šanse da se bilo šta od predloženih reformi usvoji u Parlamentarnoj skupštini.

    “To zavisi od političke volje i generalno konsensuza o pitanjima koja su ponuđena u našim amandmanima. Poslaćemo naš formalni prijedlog koji će Interresorna radna grupa, nadamo se, kad deblokira svoj rad, uputiti u parlamentarnu proceduru ili će poslužiti kao materijal pojedinačno klubovima naroda ili klubovima parlamentarnih grupa u Predstavničkom domu PS BiH ili dijelimično poslana u parlamentarnu proceduru. Ukoliko bude postojao konsenzus, koji je potreban za izmjene zakona u oba zakonodavna doma, onda postoji mogućnost da nešto od toga ili sve prođe. Ako ne bude političke volje ili dogovora, nažalost ne mislimo da će u toj varijanti bilo koje slovo u zakonu biti izmijenjeno”, kazao je Bakalar.

    Istakao je da međunarodni predstavnici ozbiljno zagovaraju izbornu reformu u smislu rješenja koja povećavaju transparentnost i smanjuju mogućnost malverzacija.

    Ipak, bez obzira na prijedloge reforme Izbornog zakona postoji značajna mogućnost da će pojedine stranke pokušati blokirati usvajanje budžeta i time blokirati provođenja izbora. Pitali smo Bakalara mogu li se izbori provesti bez usvajanja budžeta.

    “Mi se i dalje nadamo da će budžeta biti, odnosno da je izbornim zakonom propisano da se iz budžeta BiH finansira organizacija i provođenje izbora. Smatramo da se mora naći način da se osiguraju ta sredstva. Vraćamo se na sagu i sapunicu iz 2020. godine gdje smo budžet dobili prilično kasno, pa smo nekako na jedvite jade uspjeli da organizujemo i provedemo izbore čak i u onim uslovima pojačane pandemije. Smatramo da je za unapređenja u izbornom procesu potrebno da budžet bude usvojen što ranije, da već krajem ove godine imamo na raspolaganju sredstva. Ali imamo i neka iskustva iz te 2020. godine, tako da ćemo unutar institucije poduzeti adekvatne mjere u onome što je naša mjerodavnost da neke procedure i postupke pokrenemo znatno ranije kako bismo bili spremni za organizaciju izbora čak i u slučaju kašnjenja budžeta. Nadamo se prvo da kašnjenja neće biti, a drugo da će budžet biti usvojen i osigurana sredstva za organizaciju i provođenje izbora 2022. godine”, rekao je Bakalar.

  • Objavljen dokument zbog kog je nastala kriza na KiM

    Objavljen dokument zbog kog je nastala kriza na KiM

    Srpki mediji objavili su dokument koji je izazvao današnje tenzije na KiM.

    Kako prenose mediji, u dokumentu koji je potpisao ministar unutrašnjih poslova privremenih institucija u Prištini Dželjaj Svečlja, a na osnovu koga su specijalne jedinice ROSU raspoređene na administrativnim prelazima kako bi oduzimale registarske tablice sa srpskim oznakama, piše da su u obavezi svi sa srpskim oznakama da ih zamijene probnim kosovskim tablicama.

    U dokumentu piše i da se obezbjeđivanje probnih tablica vrši na svim prelazima, da su vozači u obevezi da probne tablice postave na potrebna mjesta sprijeda i pozadi vozila, a i da je rok važenja tablica 60 dana, prenose porištinski mediji.

    Takođe, piše i da je taksa za probne tablice pet evra, da će stranke biti snabdjevene sa potvrdom zbog uvjerenja o registraciji vozila.

    U dokumentu se navodi da su Agencija za civilnu registraciju i policija Kosova u obavezi da implementiraju odluku, prenosi b92.

    Dokument, kako se navodi, stupa na snagu od dana potpisivanja.

  • Šmit: Nema centralizacije BiH na putu ka EU

    Šmit: Nema centralizacije BiH na putu ka EU

    Njemački diplomata Kristijan Šmit koji je 1. avgusta preuѕeo funkciju visokog predstavnika izjavio je danas da na putu prema Evropskoj uniji neće doći do centralizacije BiH.

    U intervjuu za BN Televiziju iz Bijeljine, Šmit je upitan o strahovanju od unitarizacije BiH rekao da se to neće dogoditi za vrijeme njegovog mandata.

    -Ta zabrinutost građana nije opravdana i do toga neće doći. Ja imam razumijevanja za regionalne posebnosti i one se moraju poštovati – rekao je Šmit.

    Dodao je da on dolazi iz Bavarske u Nemačkoj gdje su ta prava posebno istaknuta.

    -Kao Bavarac znam jako dobro da se u saveznoj državi mogu davati i garantovati prava saveznim pokrajinama na primjer kao što je to slučaj u Ljemačkoj ili u entitetima u BiH – naveo je njemački političar.

    On je istakao da je važno da zemlja nastavi da sprovodi reforme na putu od Dejtona prema Briselu navodeći da važnu ulogu u tom procesu imaju Hrvatska, Srbija i Turska, ali i EU i međunarodna zajednica.

  • Jedinstvena Rusija ubjedljivo vodi

    Jedinstvena Rusija ubjedljivo vodi

    Stranka Jedinstvena Rusija osvojila je više od 47 odsto glasova na parlamentarnim izborima u Rusiji, saopšteno je jutros iz ruske Centralne komisije nakon prebrojanih 61 odsto glasova.

    Komunistička partija osvojila je 20,78 odsto glasova, Liberalnodemokratska partija Rusije 7,86 odsto, Pravedna Rusija 7,51 odsto i Novi narod 5,73 odsto.

    Ostale stranke nisu prešle cenzus od pet odsto, prenosi ruska novinska agencija TASS.

    Kandidati Jedinstvene Rusije vode u 194 izborne jedinice od ukupno 225.

    Aktuelni ili vršioci dužnosti lidera regionalnih vlasti trenutno vode na izborima u svih devet ruskih regiona.

  • Pucnjava na ruskom univerzitetu, ima mrtvih i ranjenih, studenti bježali kroz prozore

    Pucnjava na ruskom univerzitetu, ima mrtvih i ranjenih, studenti bježali kroz prozore

    Najmanje pet osoba danas je ubijeno, a šest povrijeđeno u pucnjavi na Državnom univerzitetu u Permu, saopštila je ruska Državna istražna komisija.

    Napadač je ušao u zgradu Univerziteta i otvorio vatru, nakon čega su se studenti zabarikadirali u učionicama, dok su neki skočili kroz prozor.

    U pres-službi univerziteta rečeno je Rojtersu da neutralizovan i priveden tinejdžer koji je izvršio napad. Policija je potvrdila navode pres-službe.

    Ruska istražna komisija saopštila je da je u pucnjavi ubijeno petoro ljudi, dok je šest lica ranjeno.

    Iz Komisije dodaju da je napadač identifikovan kao student Univerziteta.

    Pozivajući se na izvor blizak ruskom Ministarstvu unutrašnjih poslova, portal „RBC njuz“ javio je ranije da je u pucnjavi ubijeno troje ljudi.

    Iz pres-službe univerziteta ranije je saopšteno da je povrijeđeno četvoro ljudi.

    Kako prenosi RIA novosti, Odbor je utvrdio identitet napadača koji je uhapšen, a trenutno provjerava da li je imao saučesnike.

  • Zbog nestalih u ratu zaratile stranke iz Srpske: Porodice ogorčene, prijete zahtjevom za ukidanje Instituta

    Zbog nestalih u ratu zaratile stranke iz Srpske: Porodice ogorčene, prijete zahtjevom za ukidanje Instituta

    Porodice poginulih iz Republike Srpske ne prihvataju izbor novog Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH, zbog čega će od Savjeta ministara zatražiti da poništi ovu odluku, a ako se to ne desi zahtijevaće ukidanje Instituta.

    Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, Veljko Lazić, rekao je da je za porodice poginulih iz Srpske krajnje neprihvatljivo da u novom Kolegijum direktora budu ljudi poput Nikole Perišića, koji za vrijeme proteklog mandata nije ništa uradio da se ubrza proces traženja nestalih Srba u BiH.

    – Novi Kolegijum direktora Instituta za nestala lica BiH izabran je na bazi političke odluke PDP i SDS, koja je na štetu srpskog jedinstva u Republici Srpskoj i procesa traženja nestalih Srba u BiH – istakao je Lazić.

    Navodi da predstavnici institucija Republike Srpske treba da zahtijevaju od Savjeta ministara da se poništi ova odluka i ponovo raspiše konkurs kako bi u Kolegijum direktora bili izabrani ljudi koje predlože porodice poginulih i organizacije proistekle iz odbrambeno-otadžbinskog rata, a najbolje bi zastupali interese Srpske u Institutu.

    – Ukoliko se ne udovolji našem zahtjevu, tražićemo da se rasformira Institut za nestala lica, a od institucija Republike Srpske da se proces traženja nestalih konačno vrati na nivo Republike Srpske – poručio je Lazić.

    Upravni odbor Instituta za nestala lica BiH odlučio je da će novi Kolegijum direktora Instituta sačinjavati Nikola Perišić, Marko Jurišić i Mujo Hadžiomerović, potvrdio je predsednik Upravnog odbora Instituta Petar Šikman.

    Branimir Kojić, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenica, rekao je ranije da je “Amor Mašović dobio mjesto savjetnika kod Marka Jurišića, što pokazuje da će on ponovo iz sjenke da rukovodi Institutom”.

    SNSD se protivi ovakvom izboru rukovodstva Instituta, i to iz više razloga, tvrdi Snježana Novaković Bursać, predsedavajuća Kluba poslanika ove stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    – Ponovo su izabrani ljudi za čijeg je prethodnog mandata proces traženja nestalih skoro potpuno zamro i koji su čak tvrdili da je nemoguće nastaviti traganje za nestalima, što je neprihvatljivo – tvrdi Novaković Bursaćeva.

    Dodaje da su prekršeni zakoni, jer su ljudi izabrani u Kolegijum direktora Instituta, kako navodi, “direktno konektovani na političke stranke”, a trebalo bi da budu nestranačke ličnosti.

    Uz to, kako tvrdi ona, Perišića, Jurišića i Hadžiomerovića je izabrao Upravni odbor Instituta, koji je već godinama privremeni organ i čiji je legitimitet krajnje upitan.

    – Sve to se dešava zato što SDS i PDP povlađuju politici SDA – ocjenjuje Snježana Novaković Bursać i zaključuje da je nezadovoljstvo porodica nestalih očekivano i opravdano.

    Iz suprotnog tabora, međutim, optužuju upravo SNSD za “igrarije” sa SDA, u sklopu koalicije SNSD – HDZ – SDA, koja vlada na novou BiH.

    – Mi smo opozicija vladajućoj koaliciji SDA, SNSD, HDZ i uopšte ne želimo da se bavimo njihovim unutrašnjim igrarijama – rekao je za Srpskainfo Branislav Borenović, predsjednik PDP i poslanik u Parlamentu BiH.

  • Željko Komšić stigao u Njujork uoči sjednice Generalne skupštine UN

    Željko Komšić stigao u Njujork uoči sjednice Generalne skupštine UN

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić doputovao je u Njujork na 76. zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN).

    Već danas Komšić bi se trebao sastati s generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterešom. Tokom boravka u Americi predsjedavajući Predsjedništva BiH obaviće još nekoliko sastanaka sa stranim zvaničnicima.

    Sigurno je da će tokom Komšićevih sastanaka glavna tema biti izmjene Izbornog zakona BiH, političke blokade i bojkot Srba u državnim institucijama nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo Zakon o zabrani negiranja genocida.

    Otvaranje 76. sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija održaće se u utorak, 21. septembra, a planirano je da se svjetskim liderima obrati i Komšić, prenosi Klix.

    U Njujorku boravi i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji je juče izjavio da će se na ovogodišnjem zasjedanju Generalne skupštine UN-a on baviti onim što je važno u našem regionu, “među ostalim i Bosnom i Hercegovinom i pravima Hrvata u BiH”.

  • Mediji: Vučić sazvao hitnu sjednicu Savjeta za bezbjednost

    Predsjednik Srbije Alesandar Vučić zakazao je za utorak u 10 sati hitnu Sednicu saveta za nacionalnu bezbjednost.

    Glavna tema sednice biće dešavanja na Kosovu i Metohiji, saznaju “Novosti”.

    Kako se navodi, na stolu će biti analiza posljednjih napada na Srbe u našoj južnoj pokrajini, kao i poslednja odluka o skidanju tablica sa srpskih automobila kojom je vlast Aljbina Kurtija dovela Kosovo i Metohiju na rub novih sukoba.

    Podsjećanja radi, jedinice ROSU pod naoružanjem i sa blindiranim vozilima došli su na administrativne prelaze Jarinje i Brnjak.

  • Preminula Marina Tucaković

    Preminula Marina Tucaković

    Marina Tucaković (67) preminula je nakon teške borbe sa opakom bolesti, potvrdio je njen suprug Aleksandar Radulović Futa.

    “Istina je. Nemojte ništa da me pitate. Hvala vam na razumevanju”, rekao je Futa za Telegraf.

    Nakon nekolicine ohrabrujućih vijesti u posljednje vrijeme, da njeno zdravstveno stanje ide nabolje, uslijedila je ipak ona najtužnija – Marina nije uspjela da se izbori.

    Njen sin, kompozitor Milan Laća Radulović se ranije oglasio se na društvenoj mreži Twitter, gdje je naveo da je njegovoj majci pozlilo i da joj je potrebna pomoć.

    Marina je napisala brojne hitove najvećim zvijezdama sa muzičke scene bivše Jugoslavije. Bila je članica žirija u muzičkim emisijama “Operacija trijumf” i “Pinkove zvezde”.

    Njen život su obilježili brojni srećni, ali i bolni trenuci, a sve njih je proživljavala uz podršku i ljubav supruga Aleksandra Fute Radulovića. Marina i Aleksandar imaju sina Milana, a njihov drugi sin Miloš je iznenada preminuo 2008. godine. Njegovo beživotno tijelo je u porodičnom domu Radulovićevih pronašla njegova tadašnja djevojka Saša. Marina se od toga nikada nije potpuno oporavila.

    Početkom 2018. godine joj je dijagnostikovan maligni tumor dojke, nakon čega je ubrzo i operisana, a kolege su joj uputile brojne poruke podrške.

    Marina je tokom svoje dugogodišnje karijere napisala nekoliko hiljada pesama za poznate pjevače i tako im pomogla da izgrade sjajne karijere. Neki od najpoznatijih pjevača kojima je pisala pjesme su Zdravko Čolić, Toše Proeski, Indira Radić, Severina, Nina Badrić, Neda Ukraden, Aca Lukas, Ana Nikolić i brojni drugi.

  • Stevandić: Ne želimo da svojim učešćem damo legalitet sjednici Parlamenta BiH

    Stevandić: Ne želimo da svojim učešćem damo legalitet sjednici Parlamenta BiH

    Šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevandić rekao je Srni da zastupnici ovog kluba sutra neće učestvovati na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kako ne bi imala legalitet.”Nećemo dozvoliti da svojim učešćem damo legalitet Parlamentarnoj skupštini, sve dok se ne riješe stvari koje smo pokrenuli u Narodnoj skupštini RS-a”, rekao je Stevandić.

    Komentarišući stav predsjednika SDS-a Mirka Šarovića da niko ne može da govori u ime svih parlamentarnih stranka, Stevandić je rekao da nije ni on govorio ni u čije ima, kada je šefove klubova i stranaka iz RS-a zastupljene u Parlamentarnoj skupštini BiH pozvao na sastanak.

    “Ni ja nisam govorio ni u čije ime, a za ono što smatram da je prirodno i iznad svih naših različitih mišljenja – da sutra sjednemo i dogovorimo se oko učešća na sjednici”, rekao je Stevandić, koji je i predsjednik Ujedinjene Srpske.

    On smatra da nema razloga da se taj sastanak ne održi.

    “Nismo u ratu i nismo pucali jedne na druge. Imamo različite poglede na politiku, ali postoje stvari u kojima mi nemamo nikakve razlike i mislim da oko tih stvari ne treba da pravimo veliku priču”, rekao je Stevandić.

    On vjeruje da će sastanak sutra biti održan.

    “Duboko vjerujem da ćemo sjesti zajedno i porazgovarati, te imati koliko toliko saglasnost za ono što je u vezi sa zaključcima koje smo donijeli u Narodnoj skupštini i šta smo potpisali, a za sve drugo i ne očekujem da se dogovorimo“, rekao je Stevandić.

    Stevandić je u petak, 17. septembra, pozvao šefove klubova i stranaka iz Republike Srpske zastupljene u Parlamentarnoj skupštini BiH, da održe zajedničku konferenciju za novinare pred održavanje sjednice ovog parlamenta, koja je zakazana za sutra.

    Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je jučer da niko od Srba u ponedjeljak, 20. septembra, neće ići na sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Predsjednik SDS-a Mirko Šarović tvrdi da ne postoji nikakav zajednički formalni dogovor parlamentarnih stranaka iz RS-a o neučešću na sutrašnjem zajedanju Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.