VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stanivuković: To je ozbiljan kriminal; Davidović: Niko nije htio dogovor

    Stanivuković: To je ozbiljan kriminal; Davidović: Niko nije htio dogovor

    S računa grada je u srijedu ujutro skinuto blizu dva miliona KM od strane investitora “Ekvator” i to predstavlja katastrofu i ozbiljan kriminal koji vreba oko grada, rekao je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

    Kako je istakao, u narednom periodu će razmišljati kako će postupiti, jer su ovim činom “pojedeni” jedan most ili dvije-tri ulice. Naveo je da je dao zadatak svim pravnicima da pripreme odgovor na taj postupak, ali da sumnja da su “sudije i prethodni ljudi u gradskoj administraciji korumpirani”.

    “Ovaj investitor je dužan gradu nekoliko stotina hiljada KM. Registrovao je druge firme preko kojih prebacuje pare. Novac nam je skinut ne sa te njegove, nego s neke povezane firme. To je toliki iznos da ne znam kako od toga da se oporavimo”, kazao je Stanivuković.

    Đorđe Davidović, vlasnik kompanije “Ekvator”, kazao je za “Nezavisne” da je njegova kompanija u svim zakonskim propisima i sudskom regulativom dobila spor protiv grada, te da drugačije nisu mogli.

    “Veoma je čudno i indikativno da neko ko zastupa grad ne priznaju svoje institucije i sudove, te ih omalovažava. Ovo je neprimjereno i tako nešto će se obiti o glavu svakome ko ne poštuje sudove i institucije”, naveo je Davidović.

    Dodao je da je i ranije tražio dogovor s bivšim gradonačelnicima, ali da niko od njih nije htio dogovor.

    “Pet-šest godina ja sam tražim dogovor, jer imam sve dokaze. Predlagao sam im i molio ih za dogovor kako se ne bi nakupile tolike kamate. Oni nisu htjeli da pričaju i ja sam bio nemoćan, te nisam imao drugog izbora nego da ih tužim”, naglasio je Davidović.

  • Berlin sprema strategiju za BiH

    Berlin sprema strategiju za BiH

    Nova vladajuća većina u Njemačkoj, koju čine SPD, Zeleni i liberali, tek će narednih mjeseci u Bundestagu predstaviti novu strategiju njemačke spoljne politike prema BiH, koja će biti stavljena na glasanje.

    S obzirom na parlamentarnu proceduru, ne očekuje se da će Njemačka novu strategiju usvojiti prije marta ili aprila.

    Ono što bi trebalo da bude osnovni sadržaj nove strategije je beskompromisna borba protiv korupcije i jačanje nezavisnog pravosuđa, te obračun s kriminalnim političkim miljeom na sve tri strane BiH. Iako će i sankcije biti dio programa nove vlade, kako nam je rečeno, očekuje se da Vlada već sada može da djeluje u skladu s potrebama i kako budu ukazivale prilike.

    U međuvremenu, kako nam je objašnjeno, inicijativa Metjua Palmera, specijalnog američkog izaslanika za izbornu reformu u BiH, i Angeline Ajhorst, direktorice za Evropu u Evropskoj službi za spoljne poslove, ima podršku Njemačke, ali tek kada se napravi kompletna njemačka strategija, Njemačka će moći dati svoj puni doprinos svim procesima u BiH. Iako se čini da će to trajati nekoliko mjeseci, to nije ništa strašno ako se uzme u obzir da će nova strategija biti dugoročna i odnosiće se na naredne godine.

    Inače, zanimljivo je da je SDP BiH nakon uspjeha Delegacije EU i Ambasade SAD u Mostaru pokušao sabotirati pregovore o Izbornom zakonu pravdajući to navodnom zvaničnom politikom Njemačke da ta zemlja ne podržava donošenje izborne reforme u izbornoj godini. Kada je izašlo na vidjelo da to ni na koji način ne predstavlja zvanični stav Njemačke, stvorili su se uslovi za dalji nastavak pregovora o Izbornom zakonu, koji će najvjerovatnije krajem februara zahtijevati još jednu završnu rundu.

    Podsjećanja radi, “Nezavisne novine” su nedavno dobile zvanični stav Vlade Njemačke o izbornoj reformi.

    “Reforma Izbornog zakona vrlo je važna za BiH, ne samo s obzirom na izbore na jesen, nego i s obzirom na približavanje EU kroz sprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, koje podržava i njemačka Savezna vlada. Štaviše, reforma treba doprinijeti da se povećaju integritet i transparentnost izbornih procesa, čime se jačaju vjerodostojnost i prihvatanje rezultata. Savezna vlada više puta je izjavila da reforma Izbornog zakona ne smije dovesti do toga da se prodube etničke podjele u BiH. To i dalje ostaje stav Savezne vlade”, naglasili su oni u odgovoru za “Nezavisne”.

    Iz ovog odgovora je ne samo jasno da Njemačka podržava reformu Izbornog zakona tokom ove godine, već je postavila i jasne ciljeve koji se odnose na implementaciju odluke “Sejdić i Finci”.

    Inače, Odbor za evropske poslove Bundestaga, koji je najvažniji za evropske integracije, održao je juče sjednicu zatvorenu za javnost, na kojoj je Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje, govorio o situaciji u BiH. Do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nije stiglo saopštenje iz OHR-a za javnost, tako da se ne znaju detalji Šmitovog obraćanja.

  • Dodik: Nema mogućnosti da Srpska prihvati indirektni izbor

    Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da neće ići na pregovore o Izbornom zakonu BiH jer je to stvar Federacije BiH, te da ne treba trošiti vrijeme jer nema mogućnosti da Republika Srpska prihvati indirektni izbor.

    Dodik je, nakon sastanka predsjednika stranaka vladajuće većine u Srpskoj sa višim zvaničnikom Ministarstva spoljnih poslova SAD zaduženim za izbornu reformu u BiH Metjuom Palmerom i direktoricom pri Evropskoj službi za spoljne poslove Angelinom Ajhorst, rekao da je ključno pitanje Izborni zakon i izborna reforma koja ga definiše.

    “Mi iz većinske koalicije u Republici Srpskoj imali smo razgovor. Koliko smo razumjeli, razgovor će se obaviti i sa predstavnicima opozicije iz Srpske. Oni su nam iznijeli svoju tehničku agendu da obave ovdje razgovor ujutro sa Interresornom grupom, a onda se sele u Neum”, rekao je Dodik.

    On je dodao da će Palmer i Ajhorst pokušati da nađu rješenje.

    “U Neumu će pokušati da dobiju određena olakšenja koja se referiraju na dvije stvari, odnosno Predsjedništvo BiH i Dom naroda FBiH. Ono što oni smatraju da će biti neophodne neke male izmjene Ustava, kako oni to kažu, kako bi se obezbijedilo da se donese taj novi izborni zakon. I to naravno ne može bez nas. Mi smo zainteresovani da za rješenja vezana za Dom naroda u FBiH, jer smo svih ovih godina bili potpuno diskriminisani kao narod u Federaciji. I u tom pogledu gledaćemo na koji način će biti predložene promjene, da vidimo i da bude omogućeno da Srbi mogu birati delegaciju. I ta delegacija u pravilu ima popunu kakva se predviđa Ustavom, a ne da bude od 17, deset, devet, kako jue to bilo”, rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da je na današnjem sastanku prvi put razgovarano o Domu naroda PSBiH i načinu izbora predstavnika.

    “Narodna skupština Republike Srpske ima pravo da izabere svoju delegaciju i Republiku Srpsku mogu predstavljati i drugi, ne samo Srbi. Da li će doći BiH u takvo stanje, to je stvar procesa. Ali, u Republici Srpskoj je propisan način izbora i Srpska će svojom skupštinskom većinom birati svoju delegaciju. Ne tvrdim da neće biti drugih naroda u toj delegaciji”, rekao je Dodik.

  • Šeranić: Srpska bilježi nepovoljnu epidemiološku situaciju

    Šeranić: Srpska bilježi nepovoljnu epidemiološku situaciju

    Gotovo dvije godine od početka pandemije virusa korona Republika Srpska bilježi nepovoljnu epidemiološku situaciju kada je riječ o broju novooboljelih .

    Iako ima na raspolaganju sve vrste vakcina u Srpskoj je nizak stepen vakcinisanih, od svega 50 odsto.

    Ovo je gostujući u emisiji ” Otvoreno rečeno” Radija Republike Srpske, ocijenio ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić.

    “Treću pojačanu dozu primilo je oko 50 hiljada građana Republike Srpske”, rekao je Šeranić.

    Kada je riječ o novim sojevima virusa Šarenić kaže da se može očekivati da zbog nevakcinisanih, virus i dalje mutira.

    “Dvogodišnja borba sa virusom korona iscrpila je zdravstveni sistema, ali i zdravstvene radnike, koji su najviše na udaru. Ipak sve to nije zaustavilo investicije u sektoru zdravstva. Izgradnja bolnice u Doboju samo je jedan od primjera”, dodao je on.

    Ministar Šeranić najavio je u ovoj godini uvođenje novih lijekova i usluga.

    ” Izmjenom Zakona o dječijoj zaštiti koji je stupio na snagu prvog januara naknada za opremu za novorođenče povećana je za 100 odsto, dok je naknada za roditelja njegovatelja sa 130 povećana na 540 maraka”, istakao je Šeranić.

  • Petković: Izetbegović ne želi da bude dio rješenja u BiH

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković rekao je da odbijanje lidera SDA Bakira Izetbegovića da se obrati na posebnoj sjednici parlamenta Srpske pokazuje da nema dobre namjere i nije čovjek dijaloga, već želi da bude uzrok problema, a ne dio rješenja u BiH.

    • To pokazuje da on ne želi da razgovara – rekao je Petković Srni komentarišući odbijanje Izetbegovića da prisustvuje i obrati se na narednoj posebnoj sjednici parlamenta Srpske posvećenoj razmatranju aktuelne političko-ekonomske situacije u BiH.

    Iako smatra da je potrebno da politički lideri u BiH razgovaraju, Petković ističe da ne žali što Izetbegovića neće vidjeti u Skupštini, jer bi, najvjerovatnije, iznio negativne poruke o Republici, pa napustio zasjedanje.

    • Mislim da bi to bilo samo njegovo obraćanje nakon koga bi napustio sjednicu, a ne bi čuo nas. Dakle, volio bih takav format u kome bi on čuo naše, a mi njegovo. Ukoliko bi to bilo samo njegovo obraćanje nama, samo bismo mu dali prostor da i dalje promoviše svoje stavove koji ne donose ništa dobro Srpskoj, a ni BiH – ocijenio je Petković.

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je u odgovoru na poziv predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljka Čubrilovića da se obrati na sjednici, zatražio da se povuku zaključci Narodne skupštine i dodao da će SDA predstavljati poslanici ove stranke u parlamentu Srpske.

    Izetbegović je u pismu naveo da iznalaženje najprihvatljivijih rješenja za BiH može biti razmatrano samo u Parlamentarnoj skupštini BiH i ostalim nadležnim institucijama BiH.

  • Lavrov: Međunarodni sistem trese groznica

    Lavrov: Međunarodni sistem trese groznica

    Rusija neće dozvoliti da se diskusija o bezbjednosnim garancijama razvodni i, ako ne bude reakcije, preduzeće konkretne korake, saopštio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u Državnoj dumi.

    Duboke promjene se dešavaju na međunarodnoj areni, saopštio je Lavrov na početku obraćanja Dumi.

    • Cijeli sistem trese groznica – rekao je Lavrov.

    Prema njegovim riječima, SAD pokušavaju da kazne Rusiju i Kinu uz pomoć sankcija i provokacija specijalnih službi. Kijev se podstiče na provokacije protiv Rusije.

    • SAD i njihovi saveznici u Evropi udvostručili su napore na obuzdavanju Rusije – istakao je Lavrov.

    On je obavijestio poslanike da se nada da će tokom ove nedjelje dobiti pisani odgovor SAD na prijedloge Moskve o bezbjednosnim garancijama.

    Nakon toga, zajedno sa drugim resorima, pripremiće prijedloge predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu o daljim koracima po ovom pitanju.

    • Nećemo dozvoliti da se naši projekti pretoče u beskrajne rasprave, a takva namjera je jasno vidljiva – rekao je Lavrov i naglasio da će Moskva odgovoriti ako Zapad bude ignorisao ruske zahtjeve. Kako je objasnio, bezbjednost Rusije će biti zaštićena.

    Osvrnuvši se na situaciju u Ukrajini, ministar je pozvao SAD, Francusku i Njemačku da natjeraju Kijev da realizuje Minske sporazume.

    Pritom, on je upozorio da će Moskva oštro suzbijati svaki pokušaj da se Rusija predstavi kao strana u sukobu u Ukrajini.

    Kina i Rusija – primjer dobrih odnosa

    Rusko-kinesko strateško partnerstvo je na većem nivou od tradicionalnog vojno-političkog saveza, saopštio je Lavrov u Državnoj dumi.

    • Dobar primjer kako treba da se razvijaju međudržavni odnosi u 21. vijeku je rusko-kinesko strateško partnerstvo. Po nekim parametrima ono se nalazi na većem nivou od tradicionalnog vojno-političkog saveza – dodao je Lavrov.
  • Milorad Dodik stigao u zgradu Delegacije EU na razgovor s Palmerom i Eichhorst

    Milorad Dodik stigao u zgradu Delegacije EU na razgovor s Palmerom i Eichhorst

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik stigao je u zgradu Delegacije Evropske unije na sastanak s direktoricom pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinom Eichhorst i specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih poslova SAD-a Matthewom Palmerom.

    Njih dvoje su u Sarajevo stigli jučer na novu rundu pregovora o izbornim i ustavnim reformama u BiH.

    Jutros su imali sastanak sa članovima kolegija oba doma državnog parlamenta, nakon čega će uslijediti niz sastanaka u zgradi Delegacije EU, prije nego što sutra odu u Neum na završne pregovore.

    S Dodikom je na sastanak stigao i Petar Đokić, lider Socijalističke partije Republike Srpske, Nenad Stevandić, lider Ujedinjene Srpske, i Darko Banjac, predsjednik Narodne partije Srpske.Osim izbornih reformi, moguće je da će neka od tema biti i blokada državnih institucija s obzirom na to da je danas, nakon sastanka u Parlamentu BiH, Angelina Eichhorst pozvala na vraćanje u institucije i iskazala jasan stav da je ponašanje zvaničnika iz RS-a neprihvatljivo.

  • Ko će sa strancima na pregovore u Neum i koliko je mudro odbiti poziv Amerike

    Nakon današnjeg sastanka Angeline Eichhorst (EU) i Matthewa Palmera (SAD) s rukovodstvom Parlamenta Bosne i Hercegovine o izmjenama Izbornog zakona pregovori sele u Neum. Međutim, nisu svi raspoloženi za takav scenarij.

    Pregovori danas počinju u instituciji i to je ono na što svi pozivaju radi zaštite integriteta cijelog procesa. Upravo je mjesto pregovora do sada često problematizirano, iako bez obzira na mjesto pregovora konačna potvrda mora uslijediti u Parlamentu BiH.
    Neum je u konkretnom slučaju izabran kao mjesto koje treba izolovati pregovarače u pokušaju konačnog dogovora za Izborni zakon. Trenutno zakovani stavovi ne ostavljaju mnogo nade da će se dogovor postići, ali međunarodni pregovarači očito smatraju kako je domaćim političarima neophodan mir i kakva-takva distanca od medija.

    Strani medijatori u ovom procesu poslali su pozive svim predsjednicima parlamentarnih stranaka, a na pregovorima će definitivno učestvovati HDZ i SDA, a prisustvo su najavili i Narod i pravda, SBB te vjerovatno stranke iz RS-a.
    S druge strane postoje stranke koje nisu načisto s ovim formatom. Iz SDP-a se mogu čuti poruke kako ne treba uopšte pregovarati o Izbornom zakonu sve dok Milorad Dodik i vlast u RS-u ne povuku antidržavne zakone i zaključke te se vrate i aktivno učestvuju u državnim institucijama.

    Demokratska fronta je jasno poručila da neće prisustvovati pregovorima u Neumu dok se ne riješi situacija s Miloradom Dodikom.


    Iz Naše stranke takođe uslovljavaju pa poručuju da će prisustvovati ukoliko se na stolu nađe i njihov prijedlog rješenja, koji podrazumijeva jednog predsjednika te ukidanje domova naroda, što je u trenutnim okolnostima, bez obzira na kvalitet prijedloga, teško očekivati.


    Takva pozicija je za političke stranke izuzetno riskantna. S jedne strane nema mnogo smisla dogovarati reforme i očekivati glas stranaka iz RS-a, dok paralelno vlast tog entiteta donosi zakone i zaključke koji urušavaju državne institucije. Ta šizofrena politička situacija daje za pravo stavovima koji idu u tom pravcu da se problemi ne smiju gurati pod tepih. S druge strane, Sjedinjene Američke Države su već uvele prve sankcije Miloradu Dodiku, a očekuje se i nastavak uz sankcije iz Evropske unije. Iz SAD-a i dalje imamo inicijativu za rješavanje problema i ta država još uvijek vodi procese pa je upitno koliko stranke iz BiH imaju luksuz da Americi kažu ne.

  • MMF: Svijet pred ekonomskom olujom

    MMF: Svijet pred ekonomskom olujom

    Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio je prognoze rasta SAD, Kine i svjetske ekonomije u cjelini, upozorivši i na rizike koje donose neizvjestan tok pandemije, inflacija, poremećaji u snabdijevanju i zaoštravanje monetarne politike u SAD.

    “Globalni rast ove godine prognoziramo u visini 4,4 odsto, 0,5 procentnih bodova slabiji nego što se prognoziralo u prethodnim projekcijama, uglavnom zbog snižavanja procjena rasta za američku i kinesku ekonomiju”, napisala je na blogu Gita Gopinat, zamjenica izvršne direktorice MMF-a.

    Zbog brzog širenja varijante omikron mnoge su zemlje ponovo ograničile kretanje i zaoštren je problem nestašice radne snage, a poremećaji u snabijevanju podstakli su inflaciju, utvrdio je MMF u ažuriranim prognozama za svjetsku ekonomiju.

    U MMF-u očekuju da će omikron uticati na ekonomsku aktivnost u prvom tromjesečju, ali da će nakon toga njegov uticaj popustiti budući da je povezan s manje teškim oblicima bolesti, navodi se u izvještaju.

    U 2023. globalni rast trebalo bi da uspori na 3,8 odsto i da bude nešto snažniji nego što se dosad očekivalo, ističu u MMFu, napominjući ipak da je podignuta prognoza uglavnom mehaničke naravi i da će pritisak na rast popustiti u drugoj polovini godine.

    Ukupno gledano, predviđa se da će pandemija rezultirati kumulativnom ekonomskom štetom od 13.800 milijardi dolara do 2024. godine, nasuprot prethodno projektovanih 12.500 milijardi dolara, napisala je Gopinatova.

    MMF je smanjio prognozu ovogodišnjeg rasta američke ekonomije za 1,2 procentna boda, ističući neuspjelo usvajanje izdašnog paketa socijalne i klimatske potrošnje koji je zagovarao američki predsjednik Džo Bajden. Ukazuju i na ranije zaoštravanje američke monetarne politike nego što se očekivalo i na kontinuiran nedostatak snabdijevanja. Američka ekonomija, kako sada predviđaju u MMF-u, porašće za četiri odsto u 2022. godini, nakon 5,6% rasta u 2021. godini. U 2022. aktivnosti će usporiti na 2,6%, pokazuju najnovije prognoze.

    Osjetno je snižena i oktobarska prognoza rasta kineske ekonomije za 2022. godinu, za 0,8 procentnih bodova, na 4,8%, nakon procijenjenog 8,1procentnog rasta u 2021. godini. Rast bi trebalo ponovo da se ubrza u 2023. godine, na 5,2%.

    Prognoze su snižene zbog poremećaja koje je izazvala kineska politika nulte tolerancije na kovid19 i zbog dugotrajnih finansijskih pritisaka u sektoru razvoja nekretnina, tumače u MMF-u.

    MMF je takođe smanjio prognozu rasta za evrozonu u ovoj godini za 0,4%, na 3,9%, uz procjenu da će u 2023. usporiti na 2,5%.

    Njemačka i italijanska ekonomija porašće po njihovim procjenama 3,8 odsto u ovoj godini, što je za 0,8 odnosno za 0,4% slabije nego što su prognozirali u oktobru prošle godine.

    U 2023. njemačka ekonomija trebalo bi po njihovim najnovijim prognozama da poraste 2,5, a italijanska 2,2 odsto.

    Najsnažnije bi među vodećim ekonomijama evrozone trebalo da raste Španija, za 5,8 odsto u ovoj te za 3,8% u idućoj godini.

    MMF je upozorio da bi pojava novih varijanti korona virusa mogla prolongirati pandemiju i izazvati nove ekonomske poremećaje, a dodatni su rizik problemi u lancima snabdijevanja, nestabilnost cijena energije i lokalni pritisci na plate.

    Prognoze inflacije u ovoj godini podignute su i za razvijene i za ekonomije u razvoju, uz upozorenje da će pojačani cjenovni pritisci vjerovatno potrajati duže nego što se očekivalo s obzirom na aktuelne poremećaje u lancu snabdijevanja i visoke cijene energije.

    Inflacija bi ove godine u prosjeku trebalo da iznosi 3,9% u razvijenim ekonomijama i 5,9% u ekonomijama u nastajanju i u razvoju i oslabiti u 2023. godine, zakočena blažim rastom cijena goriva i hrane.

    U fokusu pažnje biće američka centralna banka koja je najavila podizanje ključnih kamatnih stopa već u ovoj godini, ranije nego što se očekivalo, što će rezultirati višim troškovima zaduživanja u cijelom svijetu i pojačati pritisak na državne finansije, ističu u MMF-u.

    Iako se ekonomije i dalje oporavljaju od pandemijskog šoka, tempo oporavka uveliko se razlikuje između bogatih i siromašnijih zemalja, ističu u MMF-u.

    Razvijene ekonomije trebala bi se ove godine vratiti pretpandemijskom trendu dok se nekoliko ekonomija u nastajanju i onih u razvoju suočava s velikim gubicima BDPa. Nakon pandemije je dodatnih sedamdeset miliona ljudi zapalo u ekstremno siromaštvo.

  • “Vidjećemo koliko su federalni partneri spremni da učestvuju” Špirić poručio da bi pozitivan završetak reforme otkočio procese u BiH

    Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić izjavio je da bi pozitivan završetak reforme Izbornog zakona BiH otkočio procese u BiH i otvorio put BiH ka statusu kandidata prema EU.

    On je istakao da je današnji sastanak članova kolegijuma Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH sa direktorom pri Evropskoj službi za spoljne poslove Angelinom Ajhorst i višim zvaničnikom Ministarstva spoljnih poslova SAD zaduženim za izbornu reformu u BiH Metjuom Palmerom protekao u korektnoj atmosferi.

    – Vidjećemo nakon razgovora u Neumu koliko su federalni partneri spremni da učestvuju u kompromisnom rješenju i dođu do reforme Izbornog zakona. Ako ne, vidjećemo na koji način će se dalje procesi razvijati – naveo je Špirić za Srnu.

    On smatra da bi trebalo ostati u duhu današnjeg optimističkog razgovora i da svi daju svoj doprinos da reforma Izbornog zakona bude uspješno okončana.