VRBAS Media

Autor: INFO

  • Korona podijelila 48.000 otkaza u Srpskoj

    Korona podijelila 48.000 otkaza u Srpskoj

    Poslodavci u Srpskoj u prethodne dvije godine otpustili su 48.301 radnika, a glavni razlog za gašenje radnih mjesta od marta 2020. godine je pandemija virusa korona.

    Direktor Zavoda za zapošljavanje RS Miroslav Vujičić naveo je da je od 19. marta 2020. godine pa sve do 21. januara ove godine bez posla ostao 48.301 radnik, prenosi Glas Srpske.

    “U čitavoj 2020. godini, uključujući i januar i februar, bez posla je ostalo 21.147 lica i ona su prijavljena na biro jer su dobila otkaz. U prošloj godini njih oko 27.000 evidentirano je po istom osnovu na birou”, naveo je Vujičić i dodao da je pandemija virusa korona glavni razlog zbog kojeg su ti radnici ostali bez posla i prijavljeni na biro.

    Naglasio je da se situacija u posljednje vrijeme popravlja te da je svakako više onih lica koja brišu sa biroa u Srpskoj po osnovu zaposlenja u odnosu na ona koja su evidentirana zbog prestanka radnog staža.

    Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić navela je da je tržište rada u Srpskoj bilo dinamično i prije pandemije, te da će tako biti i po njenom završetku.

    “Pandemija je svakako prouzrokovala velike turbulencije. U pojedinim granama, kao što su uslužne djelatnosti, zatvarani su objekti i radnici su dobijali otkaz. Pored toga, i oni ljudi koji su radili na određeno po isteku ugovora ostajali su bez posla. Da nije bilo pandemije, poslodavci bi zadržali veliki broj tih radnika”, navela je Mišićeva i dodala da je korona ostavila posljedice i na prerađivačku industriju, zbog čega su poslodavci otpuštali radnike koji su bili zaposleni na određeno.

    Da bi se situacija na tržištu rada koliko-toliko popravila, dodala je Mišićeva, nadležne institucije u Srpskoj treba da se jače uhvate u koštac sa sivom ekonomijom te da poslodavci značajnije povećaju plate.

    S druge strane, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić rekao je da pandemija virusa korona nije ostavila značajne posljedice na domaće tržište rada.

    “Veliki broj tih radnika koji su prijavljeni na biro ili ne traže posao ili su im kriterijumi za posao preveliki. Broj radnika raste i korona nije dugoročno napravila probleme. Mi imamo više problema sa nedostatkom radne snage”, naveo je Trivić.

    Kada je riječ o prognozama, Trivić navodi da radnika nedostaje iako plate rastu.

    “Plate rastu onoliko koliko mogu i koliko mi možemo dati. S druge strane, veliki broj građana odlazi u inostranstvo. Nisu baš neke prognoze da se tržištu radne snage dobro piše i čisto sumnjam da će se situacija popraviti i ove godine”, naveo je Trivić.

    Ranka Mišić je navela da će početkom februara Savez sindikata tražiti da nadležne institucije povećaju najnižu platu u Srpskoj, ali i ostale plate.

    “Na drugi način ne možemo izaći iz ovog začaranog kruga”, navela je Mišićeva.

  • Od početka januara korona potvrđena kod 11.110 ljudi, broj pacijenata uduplan

    Od početka januara korona potvrđena kod 11.110 ljudi, broj pacijenata uduplan

    U ovom, petom talasu epidemije, odnosno od početka januara do juče, korona je potvrđena kod 11.110 ljudi, čime smo se približili novembru 2020, kada je u Srpskoj registrovano najviše slučajeva na mjesečnom nivou – 12.100.

    Kada je riječ o zaražavanju na dnevnom nivou, ubjedljivo najviše pozitivnih, 1.057, imali smo upravo u ovom talasu, odnosno 13. januara.

    U ovom mjesecu, od posljedica kovida preminulo je 268 oboljelih, među kojima i mladić od 18 godina koji je, ujedno, i najmlađa žrtva u epidemiji.

    Na sreću, omikron soj koji paralelno cirkuliše sa deltom, kod mlađih i zdravih ljudi uglavnom daje blaže simptome, pa nemamo toliko hospitalizovanih i preminulih, kao što je bilo u novembru pretprošle godine. Tada je kovid odnio čak 632 života.

    Ipak, zbog velike zaraznosti omikron varijante korone, posljednjih sedmica bilježi se i porast broja hospitalizovanih u bolnicama. Najčešće je riječ o starijima i hroničnim bolesnicima, kod kojih korona pogoršava opšte zdravstveno stanje i dovodi do komplikacija.

    Juče je u bolnicama u RS bio 791 kovid pacijent, od čega njih 68 na respiratoru. Početkom mjeseca, imali smo 380 hospitalizovanih i 44 na respiratoru.

    Od ukupnog broja onih koji su završili na liječenju, trenutno je svaki drugi ne nekom vidu respiratorne podrške.

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić upozorio je da je epidemiološka situacija u Srpskoj nepovoljna i nesigurna, naglasivši da je procenat zaraženih, u odnosu na broj testiranih, prešao 50 odsto.

    – Nepovoljnu epidemiološku situaciju uslovilo je to što je zima i ljudi se više kreću u zatvorenom prostoru. Vakcina predstavlja jedino sredstvo koje može da stavi ovu epidemiju pod kontrolu. Kod nevakcinisanih, virusi mogu duže i slobodnije da žive i doživljavaju različite mutacije – upozorio je Šeranić.

  • Šta stoji u prijedlogu SAD i EU za izmjenu Izbornog zakona BiH

    Šta stoji u prijedlogu SAD i EU za izmjenu Izbornog zakona BiH

    Elektronska provjera brojanja glasačkih listića, uvođenje optičkog skenera na birališta i biometrijski čitač otiska prsta – samo su neki od prijedloga za izmjenu Izbornog zakona BiH, koji su se juče našli pred članovima Interresorne radne grupe na sastanku sa predstavnicima EU i SAD.

    Na sastanku, kojem su prisustvovali međunarodni izaslanik za izbornu reformu u BiH, Metju Palmer, predstavnica Evropske službe za spoljne poslove, Angelina Ajhorst, kao i šef Delegacije EU u BiH, Johan Satler te šefica Misije OSCE-a Кatlin Кavalec, našli su se brojni prijedlozi za izmjene Izbornog zakona, a za koje je rečeno da su više tehničke, nego političke prirode.

    Sastanak je održan u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, a riječ je o nastavku pregovora koji su predstavnici SAD i EU u srijedu započeli sa članovima kolegija oba doma Parlamenta BiH, a potom i političarima iz Republike Srpske, te liderima SDA i HDZ, Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem.

    U predloženom materijalu se, između ostalog, navodi da bi se prihvatanjem tih izmjena unaprijedio rad biračkih odobora, smanjila mogućnost da fiktivni politički subjekti zauzimaju mjesta u biračkim odborima, te unaprijedilo glasanje i spriječile zloupotrebe.

    Predlaže se povećanje broja potpisa simpatizera za učešće na izborima jer bi se na taj način pooštrili uslovi za učešće na izborima, s obzirom na to da je praksa pokazala da se veliki broj političkih subjekata fiktivno prijavljuje za učešće na izborima kako bi učestvovali u raspodjeli članstva u biračkim odborima.

    – Svrha pooštravanja kriterijuma za učešće na izborima je da se eliminiše trgovina članstvom u biračkim odborima – navodi se u prijedlogu.

    Predlaže se i da osoba ne može biti i poslanik i ministar u isto vrijeme, kao što je to do sada bio slučaj.

    Jedan od prijedloga je i da CIK može poništiti izbore na pojedinom biračkom mjestu ako utvrdi da je broj prebrojanih listića veći od broja birača koji su glasali na biračkom mjestu. Isto tako, CIK-u se daju ovlaštenja da posebnom odlukom izvrši preraspodjela mandata u skladu sa brojem registrovanih birača po izbornim jedinicama u postojećim granicama, ukoliko to na vrijeme ne učine parlamenti.

    Šefica Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koja je i član Interresorne radne grupe, Snježana Novaković Bursać ističe da je od strane predstavnika dijela međunarodne zajednice dostavljen prijedlog za brojne izmjene i dopune Izbornog zakona koje će biti analizirane na stranačkim organima, a da se za neke već sad može reći reći da nisu prihvatljive za predstavnike iz Republike Srpske.

    – Ponovljeni su manje više svi stavovi koje smo čuli i izlagali svih ovih prethodnih mjeseci. Neko to zove tehničkim izmjenama, ali se mi nismo mogli izjasniti o njima jer smo materijal dobili tek u srijedu uveče. Međutim, činjenica jeste da ni jedno od tih rješenja, osim nekih, možda sporadičnih, ne spada u domen čisto tehničkih – ističe Bursaćeva.

    Kao jedan od primjera Bursaćeva navodi prijedlog da se CIK dodijeli uloga kojom bi joj se na neki način omogućilo da prekraja izborne jedinice i izjednačava vrijednost glasa.

    – To nije tehničko pitanje, već političko pitanje. Isto tako, postoji prijedlog da član biračkog odbora ne može da bude niko ko je nekad bio na listi neke političke stranke. To je posebno problematično za male sredine i dovelo bi do problema – smatra Bursaćeva.

    Ona dodaje da na jučerašnji sastanak nisu došli članovi Interresorne radne grupe iz takozvanih građanskih stranaka iz Federacije BiH, što je značajan signal šta se može očekivati od predstojećeg sastanka u Neumu na kojem će se raspravljati o izmjeni Izbornog zakona.

    Član Interresorne radne grupe i lider Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandć, takođe, se ne slaže sa dijelom, koji se odnose na ulogu CIK, koja bi, ističe on, „neustavno mogla da preuzme ovlaštenja zakonodavnog organa, odnosno Predstavničkog doma Parlamentarne skupšine BiH, da arbitražno tumači i mijenja podzakonske i zakonske akte.

  • U toku pretresi prostorija koje koristi Munjiza: Prijedorčanin koji je ucjenjivao Dalibora Pavlovića “pao” u akciji “Provajder”

    U toku pretresi prostorija koje koristi Munjiza: Prijedorčanin koji je ucjenjivao Dalibora Pavlovića “pao” u akciji “Provajder”

    Pripadnici Uprave za organizovani i teški kriminalitet sinoć su u akciji “Provajder” uhapsili su Marka Munjizu zbog sumnje da je ucjenjivao D.V., potvrđeno je za Srpskainfo.

    Munjiza je inače aktivista SDS koji je objavio snimke zbog kojih je podnio ostavku bivši gradonačelnik u Prijedoru Dalibor Pavlović.U MUP Srpske rekli su, navodeći inicijale, da je Munjiza uhapšen nakon što je primio novac od oštećenog, a koji je zahtjevao da bi prestao sa daljim iznošenjem informacijama koje škode njegovom ugledu i časti.

    U toku su pretresi vozila i prostorija koje koristi Munjiza.

  • Epilog vanredne sjednice: Dom naroda usvojio odluku o privremenom finansiranju entiteta

    Epilog vanredne sjednice: Dom naroda usvojio odluku o privremenom finansiranju entiteta

    Dom naroda Parlamenta Federacije BiH /FBiH/ danas je na vanrednoj sjednici usvojio odluku o privremenom finansiranju entiteta za period januar-mart koje iznosi od 1.116.181.228 KM.

    Federalni ministar finansija Jelka Milićević rekla je da odluka o privremenom finansiranju na snazi do 31. marta.

    “To je vrijeme do kada trebamo predložiti budžet i nadamo se usvojiti ga. U vrijeme privremenog finansiranja nema proširenih programa, novih programa, niti zapošljavanja”, napomenula je Milićevićeva.

    Vlada Federacije BiH uputila je ranije u parlamentarnu proceduru Prijedlog budžeta FBiH za 2022. godinu na razmatranje po hitnom postupku, međutim većina u Predstavničkom domu glasala je protiv hitnog postupka, tako da je prijedlog vraćen u Nacrt budžeta FBiH za 2022.

    I danas su delegati Doma naroda FBiH vratili prijedlog budžeta u formu Nacrta koji su i usvojili.

  • Američke kamate tresu i Balkan

    Američke kamate tresu i Balkan

    Odluka američke centralne banke, odnosno Federalnih rezervi (FED), da zbog obuzdavanja inflacije u SAD od marta ove godine poveća kamatne stope mogla bi dovesti do toga da se na sličan korak odluči i Evropska centralna banka (ECB), a što bi se onda moglo negativno odraziti na mnoge zemlje u razvoju, pa i na BiH i njen finansijski i bankarski sektor.

    Smatra ovo profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Marko Đogo, analizirajući posljednje fiskalne poteze FED-a, navodeći kako oni ne bi trebalo da dovedu do većih finansijskih potresa i globalne krize, ali problem je, kako kaže, a što postaje sve realnije, ukoliko se na sličan potez odluči i Evropska centralna banka.

    • Imali smo sličnu situaciju početkom osamdesetih, kada je FED takođe značajno povećao kamatne stope, a što je bio okidač da mnoge zemlje u razvoju upadnu u dužničku krizu. I sada će se određene zemlje, a koje imaju viši nivo duga denominovanog u dolarima, naći u problemu. I pored svega, mislim da je crni scenario iz osamdesetih ili 2008. malo vjerovatan. Daleko veći problem jeste činjenica što je inflacija postala gorući problem i u evrozoni. ECB od svog osnivanja vodi monetarnu politiku da ona ne bude veća od dva odsto na godišnjem nivou, a ona je na kraju prošle godine iznosila čak pet odsto. To je za njih šokantan podatak, pa stoga možemo očekivati da ECB pođe stopama FED-a, da i oni povećaju kamatne stope na svoje instrumente monetarne politike. Ukoliko dođe do drastičnog povećanja, to će se sigurno negativno i katastrofalno reflektovati i na naš bankarski i finansijski sektor – istakao je Đogo dodajući i da ono što se dešava u SAD, ECB tjera na jedan takav potez.

    Kako kaže, može doći do vrlo nezgodne situacije, jer su domaće banke odobravale kredite po fiksnim kamatnim stopama na duži period. Moglo bi doći do situacije da pasivna kamatna stopa po kojoj su banke pozajmljivale novac premaši aktivnu kamatnu stopu.

    • Na taj problem sam ukazivao još prije dvije godine na samitu guvernera centralnih banaka zemalja jugoistočne Evrope. Sada imamo situaciju da taj crni scenario koji sam tada predvidio počinje izgledati sve izvjesnije i realnije, a što će dovesti do velikih problema u gotovo svim zemljama zapadnog Balkana. Uvijek pucaju najslabije karike – navodi Đogo.

    Kaže i kako je monetarna politika FED-a iz 2008 – 2009. i ECB-a iz 2012 – 2013. bila krajnje neobična i “abnormalna za normalnu monetarnu teoriju”.

    • U jednom trenutku smo imali čak i negativne kamatne stope, a što je u suprotnosti sa ekonomskom i finansijskom logikom. Zato ćemo sada trpjeti posljedice te i takve pretjerano ekspanzivne monetarne politike. Stopa od tri, četiri ili pet odsto inflacije nije toliko strašna koliko je zastrašujuća količina odštampanog novca. To su ogromne svote koje su ubrizgavane u oporavak privrede, a pogotovo u ovo vrijeme pandemije. Sve to sada polako dolazi na naplatu. Ali isto tako smatram da to neće dugo potrajati, te da će na kraju doći do stabilizacije finansijskih prilika. Pitanje je samo kako preživjeti ovaj kritični period i kolika će šteta biti – naglasio je Đogo.

    Lančana reakcija

    Prema riječima Đoge, odluka američke centralne banke da poveća kamatne stope dovešće i do korigovanja kursa vrijednosti dolara prema evru i ostalim valutama, a što će lančano dovesti i do rasta cijena energenata, a prije svega nafte i gasa.

    • Treba imati u vidu da se skoro dvije trećine ovih nabavki plaća u dolarima. On je glavno platežno sredstvo u ovim poslovima. Bilo je nekih pokušaja da se dolar zamijeni nekom drugom valutom, ali do toga nikada nije došlo – kaže Đogo.
  • Krivokapić nema podršku SPC? “Crna Gora zaslužuje”

    Krivokapić nema podršku SPC? “Crna Gora zaslužuje”

    Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić rekao je večeras da nije upoznat sa sadržajem sastanka Abazovića i patrijarha SPC Porfirija.

    On je upitao kako to da neko ima pravo da ide na privatne razgovore, u Dubai, a da on, Krivokapić, putuje o svom trošku, te da se njemu zamerilo noćenje na Svetoj gori.

    “Zašto niko ne pita koliko košta noćenje u skupom hotelu u Dubaiu, Americi ili Beogradu ili Tirani”, rekao je on.

    Na pitanje zašto nije vratio Abazovića iz Beograda, kad je sinoć došao u Patrijaršiju, Krivokapić kaže da je on tamo otišao privatno, te da nema ingerencije za to.

    Kako je rečeno, lider SNP-a je takođe pozvan na sastanak u Patrijaršiju narednih dana.

    Na pitanje da li Krivokapić više nema podršku SPC, kaže da “Cena Gora zaslužuje da se njeni problemi rešavaju u okviru nje”.

    “Ugovor predstavlja još jednu aktivnost koja se predstavlja kao nešto što se zamera Vladi da nije uradila”, rekao je on govoreći o Temeljnom ugovoru.

    Krivokapić je rekao da je svaka tačka u tom ugovoru proverena na sednici Vlade Crne Gore, te je zatražio da neko upita zašto se čeka od 21. jula da se dogovori sa SPC.

    Istakao je da je nacrt Ugovora isti kao iz jula 2021. godine , te da je razlika u terminima “kao”, a ne “umesto” i da nema suštinskih promena u novom dokumentu.

    Za sebe je rekao da je vernik, te da je i kao premijer uradio sve što je do njega, blagovremeno odgovorio na ispravku Sinoda SPC.

    Očekivao je da će ugovor biti potpisan prilikom ustoličenja mitropolita crmogorsko-primorskog Joanikija, ali nije došlo do toga.

    “Pokušali smo da dođe do potpisivanja pre Nove godine i pre ovog politikog karambola”, rekao je on i istakao da je od SPC dobio odgovor da mora da se pojasni. Krivokapić navodi da će ugovor možda potpisati i Abazović, pa je sada, kako kaže “pripremio teren za to”.

    Krivokapić kaže da niko neće na izbore u Crnoj Gori, a kao razlog navodi to da je rejting svih partija pao.

    “Rejting URE je najniži od osnivanja te partije”, kazao je on.

    Pozvao se na rezultate istraživanja rejtinga koje je video jutros i dodao da građani Crne Gore očekuju da partije brinu o njima.

    “Meni Crna Gora politički liči na baru punu krokodila, gde niko ne može da dobije sve što želi”, rekao je on.

  • “Ništa nam nije toliko potrebno”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je video na Instagramu u kojem je uputio poruku da nam ništa danas nije toliko potrebno kao mostovi.

    “Ništa nam danas nije toliko potrebno kao mostovi: oni preko svih naših razlika, a Srbija ih je puna, i oni ka našoj budućnosti, ka našim težnjama, ciljevima, ka miru i ka normalnoj i uspešnoj zemlji vrednih i mostovima spojenih ljudi”, napisao je predsednik Vučić u opisu videa na Instagram nalogu avucic.

    Kako je dodao, preko mostova se stiže tamo gde si krenuo.”Zato i stižemo u Srbiju brzih vozova, Srbiju koja je ubrzana, povezana, Srbiju bez provalije. Živela Srbija!”, zaključio je u objavi.

  • “Malo” se pucalo, “malo” su ranjeni vojnici i za par sati primirje

    “Malo” se pucalo, “malo” su ranjeni vojnici i za par sati primirje

    U pucnjavi na granici sa Tadžikistanom ranjeno je 11 kirgistanskih vojnika, javlja Sputnjik Kirgistan pozivajući se na ministarstvo zdravlja te zemlje.

    Sukobi na granici Kirgistana i Tadžikistana trajali su nekoliko sati, a primirje je postignuto posle pregovora predstavnika dve zemlje, sinoć oko ponoći po moskovskom vremenu.

    Prethodno je granična služba Kirgizije saopštila da je tadžikistanska strana koristila minobacače, a da je do sukoba došlo pošto su građani Tadžikistana blokirali put između pokrajinskog centra Batkena i kirgistanskog sela Isfana.

    Graničari sa obe strane uspeli su da odblokiraju put, ali je potom došlo do razmene vatre.

    Granica Kirgistana i Tadžikistana povremeno postaje zona sukoba zbog nerazgraničenih delova, gde je nemoguće utvrditi kako ide granica izmedju država.

    Krajem aprila prošle godine na tom području došlo je do sukoba stanovnika dve zemlje zbog spora oko prava na vodu, koji je prerastao u oružani sukob vojski dve zemlje.

    Tada je poginulo 36 državljana Kirgistana, a oko 200 je povređeno. Tadžikistan je saopštio da je 19 ljudi poginulo, a 87 povređeno.

    Više od 300 kuća i infrastrukturnih objekata je uništeno ili spaljeno.

  • Odobren prvi oralni lijek protiv kovida

    Evropska agencija za lekove ( EMA) preporučila je danas uslovno izdavanje dozvole za promet oralnog antivirusnog lijeka pakslovid kompanije ”Fajzer Evropa”, piše Tanjug.

    Lijek se sastoji iz dve aktivne suspstance i dve tablete, a može se koristiti za lečenje kovida 19 kod odraslih kojima nije potreban dodatni kiseonik, a koji su pod povećanim rizikom da bolest postane ozbiljna, navode u EMA. U pitanju je prvi antivirusni oralni lek koji se preporučuje u EU za lečenje kovida, a očekuje se da bude delotvoran kako protiv infekcije delta sojem, tako i protiv omikron varijante koronavirusa.

    Kliničke studije pokazuju da su pacijenti koji su primili pakslovid u roku od pet dana od pojave simptoma znatno kraće ostajali na hospitalizaciji i bez smrtnih ishoda.U EMA dodaju da je bezbednosni profil lijeka povoljan, a neželjeni efekti uglavnom blagi, uz upozorenje da može da utiče na dejstvo drugih lekova.