VRBAS Media

Autor: INFO

  • Fond PIO saopštio: Postepena promjena uslova za starosnu penziju u Srpskoj

    Fond PIO saopštio: Postepena promjena uslova za starosnu penziju u Srpskoj

    Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske saopštio je da svi osiguranici koji u 2022. godini navrše 40 godina penzijskog staža imaju pravo na starosnu penziju sa napunjenih 59 godina, a žena osiguranik sa 35 godina staža osiguranja ima pravo na starosnu penziju kad navrši 57 godina.

    “Prema Zakonu o PIO, koji je u primjeni od 2012. godine, u prelaznom periodu do 2025. godine, uslovi za ostvarivanje prava se postepeno mijenjaju, tako da se početka ove godine granica navršenih godina života povećava za četiri mjeseca”, saopšteno je iz Fonda PIO.

    Iz Fonda su napomenuli da, u skladu sa Zakonom o radu, osiguranici koji ispune jedan od ovih uslova mogu da nastave da rade do navršenih 65 godina.

    “Navedeni uslovi se ne odnose na pripadnike policije koji, prema propisima, imaju pravo na starosnu penziju kada navrše 40 godina penzijskog staža bez obzira na godine života”, navedeno je u saopštenju.

    Postepeno povećanje starosne granice na nivou jedne godine za četiri mjeseca, u postupku ostvarivanja prava na starosnu penziju, prema Zakonu, završava se zaključno sa 2025. godinom, kada će pravo na starosnu penziju ostvariti osiguranici sa navršenih 60 godina života i 40 godina penzijskog staža, a osiguranik žena sa navršenih 35 godina staža osiguranja i napunjenih 58 godina.

    Iz Fonda su ukazali da su u zemljama okruženja slični uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju u pogledu postepenog povećanja dobne granice, dok je u pojedinim razvijenim evropskim državama starosna granica povećana na 67 godina, uz određeni prelazni period i postepeno povećanje navršenih godina života za dva do četiri mjeseca na godišnjem nivou.

  • Da Trapisti postanu turistička destinacija: Raspisan tender za obnovu starog mosta

    U namjeri da naselje Trapisti dobije novi izgled i postane turistička destinacija, Grad Banja Luka obnoviće stari most u ovom dijelu Banjaluke.

    Tender za izbor izvođača ovog posla, procijenjene vrijednosti 150.000 KM – raspisan je ovih dana, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Kako je i ranije najavljeno, Grad će tokom ove godine rekonstruisati most, a kako bi ovaj dio Banjaluke oživio – u planu je i uređenje prostora gdje je nekada bila prva hidroelektrana na Balkanu.

    Na taj način nostalgični Banjalučani, ali i turisti moći će da se vrate u period kada su Trapisti bili najrazvijeniji.

  • Najveća uređena zelena površina u gradu: Izabrana idejna rješenja za novi gradski par

    Za idejno rješenje novog gradskog parka, kao najveće uređene zelene površine u gradu koja će da pruži različite sadržaje potrebne našim sugrađanima, dodjeljene su dvije druge i dvije treće nagrade, saopšteno je iz Gradske uprave.

    S obzirom na to da nijedan prijavljeni rad u cjelosti nije odgovorio programskim zadacima konkursa, Komisija je odlučila da se dodijele dvije jednako vrijedne druge nagrade u novčanom iznosu od po 7.500 evra autorskom timu iz Srbije kojeg čine: Fedor Jurić, dipl.inž.arh, Ognjen Graovac, dipl.inž.arh. i Luka Bunčić, dipl.inž.arh, te autorskom timu iz Banjaluke u sastavu: Nikolina Hassam Dorsen, Srđan Lakić i Andrea Janičić. Dvije jednako vrijedne treće nagrade u iznosu od po 3.750 evra dodjeljuju se autorskom timu iz Italije i timu iz Srbije.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković rekao je kako će najveći gradski park dati novi izgled Banjaluci.

    “Jedno od idejnih rješenja, ali ne i konačno, koje nam je privuklo najviše pažnje i koje ćemo kombinovati sa još tehničkih i vizuelnih elemenata iz drugih idejnih rješenja koja su nam pristigla. Cilj nam je da ove godine započnemo radove na ovom projektu u iznosu od preko milion KM, a ukupna vrijednost projekta iznosiće preko 10 miliona KM. Sve ovo će Banjaluci dati novi izgled i trajni pečat”, rekao je gradonačelnik.

    Za izradu projekta budućeg parka iskoristiće se elementi iz izabranih rješenja koji odgovaraju traženim zadacima postavljenim konkursom, a kao osnova će biti korišteno predstavljeno rješenje, s obzirom na to da nijedan konkursni rad nije ponudio sve planirane sadržaje u parku, poput: jezera, amfiteatra, zelene oaze, prostora za piknik i izletišta, pogled na Vrbas uz plažu i slično.

    Dakle, simbiozom izabranih idejnih rješenja dobićemo budući najveći gradski park.

    Inače, na Međunarodni opšti javni konkurs za izradu idejnog pejzažno urbanističko-arhitektonskog rješenja parka uz Bulevar srpske vojske u Banjoj Luci pristigao je 31 rad.

    Gradonačelnik je pozvao i građane da putem društvenih mreža grada iznesu svoja mišljenja o elementima koji bi trebalo da se nađu na području novog gradskog parka, te o detaljima koje je potrebno unaprijediti.

    “Iako su izgradnju parka podržali brojni građani i stručna javnost, odbijen je prijedlog izrade regulacionog plana za ovo područje. Postojeći regulacioni plan dozvoljava jedan dio radnji, ali ne sve one koje su planirani na toj lokaciji. Ipak, gradska administracija nastaviće da istrajava na izgradnji najvećeg gradskog parka. Podsjećamo, provođenju konkursa prethodilo je istraživanje javnosti, kroz anonimnu anketu, u kojoj smo kroz niz pitanja dobiti objektivno mišljenje građana o potrebama koje treba da zadovolji budući park kao i o nedostacima koji su prisutni u društvenoj sceni Grada Banjaluka i njenog okruženja”, istakli su u Gradskoj upravi.

    Koncept simbioze nagrađenih konkursnih rješenja ponudiće park kao sinhronizovanu mješavinu sadržaja i namjena koje će stvoriti nove prostorne vrijednosti i privući mnogobrojne korisnike.

  • Orban otkrio šta će tražiti od Putina

    Orban otkrio šta će tražiti od Putina

    Mađarski premijer Viktor Orban otkrio je danas o čemu će biti reči u razgovorima s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom sledeće nedelje.

    On je najavio da će nastojati da isposluje veće isporuke ruskog gasa od količine predviđene novim mađarsko-ruskim dugoročnim sporazumom, prenosi Rojters.

    “Želeo bih da se poveća količina gasa za isporuke Mađarskoj od nivoa dogovorenog u rusko-mađarskom gasnom ugovoru”, rekao je Orban za mađarski državni radio.

  • Satelit otkrio šta radi Rusija – objavljeni snimci sa granice

    Napetost između Ukrajine i Rusije raste već mesecima otkako je Kremlj počeo da gomila vojnike u blizini ukrajinskih granica.

    To se posebno intenziviralo u poslednje vreme, a svetski mediji objavljuju satelitske snimke na kojima se vide ruske trupe i oprema.

    Rusija je negirala bilo kakvu mogućnost invazije, međutim nagomilavanje trupa je zabeleženo na satelitskim snimcima u bazama koje okružuju severnu, istočnu i južnu granicu Ukrajine.

    Iz američke kompanije Maksar teknolodžis naveli su kako su ovog i prošlog meseca zabeležili snimke visoke rezolucije na kojima se vidi mnoštvo novih raspoređivanja na Krimu, kao i u nekoliko područja za obuku u zapadnoj Rusiji, duž periferije ukrajinske granice.

    Jedno od tih područja je i grad Jelnija, na severozapadu Smolenske oblasti u Rusiji, udaljen 260 kilometara od Ukrajine. Ovde je smeštena vojna stanica, a svega 35 kilometara od ukrajinske granice nalazi se i vojno skladište u kojem je smešteno oko 20.000 ruskih vojnika.

    Navodno je u blizini granice Ukrajine stalno smešteno oko 100.000 ruskih vojnika, koji su opremljeni raznim naoružanjem, tenkovima i sa snažnim vazdušnim snagama.

    Jedna ukrajinska procena koju je preneo CNN kaže da je tamo oko 106.000 kopnenih vojnika i 21.000 pripadnika mornarice i vazdušnih snaga.

    Jedna od ruta potencijalne ruske invazije definitivno dolazi i sa mora, a Rusi snage nagomilavaju i tako da Ukrajini priđu preko Belorusije.

    Nekoliko hiljada vojnika se nalazi u Belorusiji na zajedničkoj vojnoj vežbi, a glavni grad Ukrajine Kijev je na udaljen samo 150 kilometara.

    U pomorskim vežbama Rusije učestvuje 140 brodova i pomoćnih plovila, 60 aviona i 10.000 ljudi.

    Prošlo je i i šest brodova ruske mornarice sposobnih za iskrcavanje glavnih borbenih tenkova, osoblja i oklopnog vozila.

  • Pregovori počeli od ranoga jutra, očekuje se “Neumski sporazum”

    Pregovori o izmjenama izbornog zakonodavstva koji će usmjeriti političku budućnost Bosne i Hercegovine započeli su jutros u 8 sati u Neumu.

    Prema posljednjim informacijama kojima Fena raspolaže, u hotel na jugu naše zemlje još jučer su stigli predstavnici HDZ-a predvođeni Draganom Čovićem, predstavnici SDA Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović, američki i europski posrednici Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, austrijski diplomata Johann Sattler, predstavnici OESS-a, predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, kao i Denis Zvizdić uime stranke Narod i pravda.

    Predstavnici SDP-a BiH, Naše stranke i DF-a odbili su poziv u Neum.

    Stavovi bosanskohercegovačkih političkih predstavnika do sada su bili dijametralno suprotstavljeni, a teško je reći može li medijacija međunarodnih predstavnika približiti stavove na posljednjim pregovorima u sada već izbornoj godini.

    Oči i uši domaće, ali i međunarodne javnosti usmjerene su u Neum gdje se u nedjelju očekuje odgovor na pitanje može li ovaj grad ponuditi politički i izborni sporazum.

    Cijeli događaj odvija se iza zatvorenih vrata, potpuno zatvoren za javnost i nepristupačan novinarima. Iz međunarodne zajednice poručili su kako će rezultate pregovora otkriti po završetku, i to priopćenjem za javnost.

  • “Globalna kapija” odgovor na kineski “Pojas i put”

    Ukoliko se obistine najave iz Evropske unije, najambiciozniji i najveći infrastrukturni projekat u istoriji čovječanstva “Pojas i put”, a iza kojeg stoji Kina, na zapadnom Balkanu mogao bi dobiti konkurenciju s obzirom na to da EU u zemlje u razvoju kroz svoj projekat “Globalna kapija” do 2027. godine planira ulaganje od oko 300 milijardi evra.

    Ovaj ambiciozni projekat “Globalna kapija” krajem prošle godine u Briselu je predstavila Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, ističući da EU u ovom trenutku zanimaju investicije u Afriku, zapadni Balkan te Ukrajinu, Bjelorusiju, Gruziju, Jermeniju, Azerbejdžan, Moldaviju…

    Za infrastrukturne projekte na ovim teritorijama iz postojećeg fonda za održivi razvoj ići će 135 milijardi evra investicija, 18 milijardi evra će biti plasirano putem grantova predviđenih programom EU za spoljnu saradnju i 145 milijardi evra investicija iz drugih evropskih finansijskih institucija za razvoj.

    “Državi su neophodni pouzdani partneri i u izradi održivih projekata. EU je željela da pokaže kako drugačiji, demokratski pristup može biti uspješan u sprovođenju projekata koji su usmjereni na rješavanje pitanja klimatskih promjena, održivog razvoja i globalne zdravstvene bezbjednosti”, rekla je Fon der Lajenova predstavljajući projekat istovremeno ističući da projekti koji se budu finansirali moraju biti vrlo kvalitetni, transparentni i dobro vođeni i da moraju da donesu opipljive rezultate za zemlje koje u njima učestvuju.

    Za razliku od EU, koja tek razmatra mogućnosti i pravi planove investiranja, kineski projekat “Pojas i put” već godinama se realizuje u svijetu, a samim tim i u zemljama zapadnog Balkana. U kineskoj inicijativi za sada učestvuje gotovo 70 zemalja u koje je investirano gotovo 200 milijardi dolara sa planom da se u narednim godinama u zemlje i njihovu infrastrukturu uloži nekoliko puta više.

    Ono što bi mogla biti prepreka evropskom projektu “Globalna kapija” jeste to što, za razliku od kineske inicijative “Pojas i put”, još nema jasno definisan način finansiranja i što će, kako stvari sada stoje, insistirati na ispunjenju određenih standarda o kojima, posebno zemlje u razvoju baš i ne vode računa, jer njima treba novac sad i odmah, a koji pod vrlo često nejasnim okolnostima dobijaju upravo od kineskih partnera.

    “Bosna i Hercegovina kroz evropski projekat dobiće znatno više sredstava, a što se tiče konkurencije, ona je na tržištu zdrava stvar, ali činjenica je da EU ovdje ulaže daleko više novca nego bilo koji drugi faktor”, rekao je Osman Topčagić, predsjednik Panevropske unije BiH i bivši ambasador BiH u Briselu. Odgovarajući na pitanje da li je EU zakasnila s obzirom na to da se kroz inicijativu “Pojas i put” u BiH, ali i zemljama regiona uveliko gradi infrastruktura, Topčagić ističe da se već godinama i evropskim sredstvima grade ti infrastrukturni projekti, što je promovisano kroz inicijativu Berlinskog procesa kroz koji smo dobili ozbiljna sredstva.

    Ulaganja “Globalne kapije”
    135 milijardi evra investicije iz postojećih fondova 18 milijardi evra grantovi predviđeni programom EU za spoljnu saradnju 145 milijardi evra investicija iz drugih evropskih finansijskih institucija za razvoj

  • Zelenski i Bajden razgovarali o deeskalaciji situacije u Ukrajini

    Zelenski i Bajden razgovarali o deeskalaciji situacije u Ukrajini

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski izjavio je da je telefonom razgovarao sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom o diplomatskim naporima za deeskalaciju i zajedničkim dejstvima, kao i o finansijskoj podršci Ukrajini.

    „Imao sam dug telefonski razgovor sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država. Razgovarali smo o aktuelnim diplomatskim naporima za deeskalaciju i dogovorili zajednička dejstva za budućnost. Zahvalio sam predsjedniku Džou Bajdenu na kontinuiranoj vojnoj pomoći“, napisao je Zelenski na Tviteru.

    Ukrajinski predsjednik dodao je i da je sa američkim kolegom razgovarao i o mogućnosti finansijske podrške Ukrajini, prenosi Sputnik.

    Ranije je portparolka Bijele kuće saopštila da američki predsjednik neće u razgovoru sa ukrajinskim kolegom objaviti o nekim konkretnim koracima o sitauciji oko Ukrajine.

  • Koliko dugo je zarazan neko sa omikronom

    Koliko dugo je zarazan neko sa omikronom

    Omikron soj virusa korona koji izaziva kovid 19 rapidno se širi svijetom, primoravajući vlade da mijenjaju svoje nacionalne strategije u borbi protiv pandemije.

    Pokazalo se da je omikron mnogo zarazniji od drugih sojeva, se većom sposobnošću da izbjegne dejstvo vakcina i dovede do ponovnih zaražavanja.

    Ali iako je broj zaraženih skočio u nebesa, stopa zadržavanja na bolničkom liječenju je manje dramatična.

    Ima dokaza da su pojedinci koji su primili dvije doze vakcine ili buster manje skloni da završe u bolnici ili da umru ako se zaraze ovom varijantom.

    Ovo je navelo nekoliko zemalja, među kojima SAD i Veliku Britaniju, da skrate period izolacije na pet dana kako bi smanjili broj ljudi od kojih se traži da izostanu sa posla ili iz škole.

    Ali Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava zemlje da ne budu suviše samouvjerene u slučaju omikrona, podsjetivši da je ovaj soj i dalje “smrtonosan”, naročito među nevakcinisanim pojedincima.

    Šta je, dakle, naučna pozadina iza novih smjernica i šta znamo o načinu na koji se prenosi novi soj?

    Koliko je vremena potrebno simptomima kovida da se pokažu?
    Iako je studija o omikronu još uvijek suviše malo, istraživanja sugerišu da bi ova najnovija varijanta mogla da bude ne samo blaža od prethodnih, već i da ima kraći period inkubacije.

    Inkubacija je vrijeme između trenutka kad se neko zarazi virusom i pojave prvih simptoma.

    Kod ranijih varijanti virusa korona, simptomi bi se obično pojavljivali u roku od pet ili šest dana od zaražavanja.

    Kod Delta soja, na primjer, procjenjuje se da je to bilo četiri dana.

    Zasnovano na trenutnim saznanjima o omikronu, izgleda da se simptomi pojavljuju za dva do tri dana od zaražavanja.

    Preliminarna studija sprovedena na šest slučajeva omikrona u SAD, objavljena u decembru, pokazala je da je prosječan period inkubacije tri dana, u poređenju sa oko pet dana kod drugih sojeva.

    Pošto je neko izložen omikronu, viralna replikacija može da započne u roku od jednog dana, kaže za BBC Vicente Sorijano, stručnjak za zarazne bolesti na Međunarodnom univerzitetu La Rioha, u Španiji.

    Bolest može da se otkrije u roku od dva dana.

    Koliko je dugo zarazan neko zaražen kovidom?
    Naučnici već znaju da su ljudi koji su se zarazili virusom korona obično zarazniji u ranijoj fazi infekcije.

    Kod omikrona, smatra se da virus može da se prenese dalje jedan do dva dana prije nego što simptomi počnu da se pokazuju i dva do tri dana poslije njih.

    “Mi vjerujemo da je virus zarazan samo pet dana. Drugim riječima, njegova sposobnost da zarazite druge, da prenesete virus, traje tri do pet dana poslije pozitivnog testa, koji se radi drugog dana infekcije”, kaže doktor Sorijano.

    Omikron soj ostaje u tijelu oko sedam dana, kaže on.

    To znači da oko sedam dana poslije pojave simptoma, većina ljudi više neće biti zarazna, ako više ne iskazuju bilo kakve simptome.

    “Ali ovo je medicina, a ne matematika, tako da morate da date malo veću granicu. Možda kod nekih ljudi traje malo manje, oko tri do četiri dana, dok kod drugih oko sedam dana”, ističe doktor Sorijano.

    Sorijano kaže da ono što jeste sigurno je da sa omikronom zaražavanje mnogo brže nego kod prethodnih sojeva.

    Zato je najbolji način da se pojača sigurnost da se uradi antigenski test (koji se zove još i rapidni test lateralnog protoka) kako biste otkrili da li je osoba još uvijek zarazna.

    “To su jeftiniji testovi i mogu da otkriju ako je neko i dalje zarazan”, kaže on.

    Kad mogu da se sretnem sa nekim ko je imao kovid sa simptomima?
    Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) objavio je smjernice koje omogućuju ljudima koji su pozitivni na kovid da se miješaju sa drugim ljudima poslije pet dana izolacije, ali uz određene uslove. Evo šta treba da uradite ako ste pozitivni na testu, prema CDC-u:

    Ako ste imali KOVID-19 i imali ste simptome, izolujte se na najmanje pet dana. Da biste izračunali svoju petodnevnu izolaciju, nulti dan je prvi dan vaših simptoma.

    Ako više nemate simptome ili se vaši simptomi poboljšavaju poslije pet dana, možete da izađete iz izolacije i napustite dom.

    Nastavite da nosite masku kad ste sa drugim ljudima još pet dana.

    Izbjegavajte putovanja dok ne prođe punih 10 dana od vaših prvih simptoma. Ako morate da putujete između šestog i desetog dana, nosite tijesnu masku kad ste u blizini drugih ljudi tokom čitavog trajanja putovanja.

    Ako imate temperaturu, produžite izolaciju kod kuće dok temperatura ne prestane.

    Koliko sam dugo zarazan ako nemam simptome?
    Mnogi ljudi sa kovidom ne osjete nikakve simptome tokom čitavog trajanja infekcije.

    “Oni treba da se ponašaju kao da njihova infekcija traje isto onoliko kao kod nekoga sa simptomima”, kaže doktor Sorijano.

    Sorijano dodaje da se mnogo toga još ne zna o asimptomatičnim infekcijama.

    “Ali čini se da je trajanje infekcije slično onoj kod ljudi sa simptomima. Postoje studije kovida sprovedene na djeci, koja obično nemaju simptome, a te studije pokazuju da je njihov viralni teret, čak i bez simptoma, isti kao kod odraslih sa simptomima “, kaže on za BBC.

    Može li neko bez simptoma da zarazi druge?
    Studije su pokazale da ljudi zaraženi kovidom bez simptoma i dalje mogu da prenesu virus korona drugima.

    Oni su čak skloniji da zaraze druge ljude, zato što se neće ući u samoizolaciju ili voditi računa o tome da spriječe širenje virusa.

    Istraživanje objavljeno u DžAMA Netvork openu (Časopisu Američkog medicinskog udruženja) pokazalo je da skoro svaku četvrtu infekciju mogu da prenesu ljudi sa asimptomatičnim infekcijama.

    Smatra se da se sa omikron sojem ovo dešava u većem procentu nego kod prethodnih varijanti.

    Vlasti preporučuju korišćenje maski, naročito u zatvorenom, kako bi se pomoglo u smanjenju rizika od toga da ljudi nesvjesno šire virus.

  • Bajden: Rusija bi mogla napasti Ukrajinu u februaru

    Bajden: Rusija bi mogla napasti Ukrajinu u februaru

    Američki predsjednik Džo Bajden upozorio je da postoji “izrazita mogućnost” da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu idućeg mjeseca, saopštila je Bijela kuća.

    Rusija u međuvremenu tvrdi da postoji malo optimizma u rješavanju krize nakon što su SAD odbacile glavne zahtjeve Rusije.

    Istovremeno Rusija poriče da planira napad.

    Američki predsjednik je to komentarisao u telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u četvrtak.

    “Predsjednik Bajden rekao je da postoji jasna mogućnost da bi Rusi mogli napasti Ukrajinu u februaru. On je to javno rekao i mi na to upozoravamo mjesecima”, rekla je portparol Savjeta za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Emili Horn.

    Tokom razgovora, Bajden “ponovo je potvrdio spremnost Sjedinjenih Država zajedno sa svojim saveznicima i partnerima da odlučno odgovore ako Rusija napadne Ukrajinu”, navodi se u saopštenju Bijele kuće, prenosi BBC.