VRBAS Media

Autor: INFO

  • Lavrov o američkim odgovorima na ruske zahtjeve: Odluku o narednim koracima donijet će Putin

    Lavrov o američkim odgovorima na ruske zahtjeve: Odluku o narednim koracima donijet će Putin

    Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov osvrnuo se danas američke odgovore koji su iz Washingtona poslani u Moskvu, a koji se odnose na ruske sigurnosne zahtjeve koji se tiču širenja NATO saveza i drugih tema.

    Iako je državni sekretar SAD-a Antony Blinken u srijedu izjavio kako su detalji dokumenta povjerljivi te da je zamolio rusku stranu da se pridržavaju ovog pravila, Lavrov ističe kako nema sumnje da će detalji kad-tad procuriti u javnost.
    “Kako su nam rekle američke kolege, odgovori su dogovoreni sa saveznicima i ukrajinskom stranom. Nema sumnje da će u bliskoj budućnosti sadržaj dokumenta procuriti”, rekao je Lavrov.

    U kontekstu konkretnog sadržaja američkih odgovora, Lavrov ističe kako oni nisu obuhvatili glavno pitanje ruskih sigurnosnih zahtjeva koje se tiče prestanka širenja NATO-a na istok.


    “Pitanje širenja NATO-a je duga historija. Međutim, sada kada se o ovoj temi počelo raspravljati, prvo nam je rečeno da je su NATO i Rusija imali usmeni dogovor o neširenju NATO-a. Kada smo pokazali dokumente i zapisnike, naši zapadni partneri su počeli da se pozivaju na to da te stvari nisu ozbiljne te da su potpuno pogrešno protumačene. Stav o širenju NATO-a počeli su objašnjavati na djetinjast način”, poručio je ruski šef diplomatije.

    On je također rekao kako je sada, kada je Zapad u pisanoj varijanti reagovao na ruske zahtjeve, izuzetno važno govoriti o pravno obavezujućim garancijama u euroatlantskoj regiji i pozvati na primjenu dogovorenih principa koji se tiču sigurnosne arhitekture.

    “Oni na to odmah ističu kako niko nema pravo da zabrani ulazak drugim državama u NATO. Međutim, namjerno se zataškava princip da ne treba jačati svoju sigurnost na račun sigurnosti drugih. Ne možemo prihvatiti takav stav”, mišljenja je Lavrov.


    Na kraju, Lavrov se osvrnuo i na nedavno održani sastanak s Blinkenom te je objasnio kako je tokom sastanka pitao državnog sekretara SAD-a kako objašnjava američki stav da su obaveze usvojene kroz OSCE samo “jelovnik” na kojem se bira samo ono što je “ukusno”.

    “Ono što su obećali da će učiniti u interesu drugih, pokušavaju ignorisati i uporno brbljaju. Blinken nije odgovorio na ovo pitanje i samo je slegnuo ramenima. Što se ostalih stvari tiče, proučavamo odgovore Amerikanaca. Istovremeno, dobili smo odgovor i NATO saveza. Analiziramo dva dokumenta u cjelini. Nakon analize, izvijestit ćemo predsjednika Putina o svemu i on će donijeti odluku o našim narednim koracima”, zaključio je Lavrov.

  • Penzije u Srpskoj od januara veće za četiri odsto

    Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o vanrednom usklađivanju penzija na način da se penzije povećavaju za četiri odsto.

    Takođe, Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o određivanju iznosa najniže penzije koja će takođe biti veća za četiri odsto, a isplata najniže penzije po ovoj odluci počinje od 1. januara 2022. godine.

    Osim toga, Vlada Republike Srpske utvrdila je i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o tržištu hartija od vrijednosti po hitnom postupku.

    “Razlozi za dopune zakona sadržani su u potrebi daljeg unapređenja tržišta hartija od vrijednosti, s ciljem da se privrednim društvima omogući efikasniji i lakši pristup izvorima kapitala u okolnostima njihove smanjene likvidnosti usljed ekonomskih poremećaja prouzrokovanim pandemijom virusa korona”, saopšteno je iz Biroa Vlade RS za odnose s javnošću.

    Vlada Republike Srpske utvrdila je i Nacrt zakona o audio-vizuelnim djelatnostima, a ovim zakonom uređuje se obavljanje, organizovanje i finansiranje audio-vizuelnih djelatnosti i njima komplementarnih djelatnosti, proizvodnja, iznajmljivanje, promet, javno prikazivanje, zaštita i čuvanje audio-vizuelnog djela na teritoriji Republike Srpske, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje audio-vizuelnih djelatnosti.

  • Krivokapić sumnja da će on potpisati Temeljni ugovor sa SPC

    Krivokapić sumnja da će on potpisati Temeljni ugovor sa SPC

    • Premijer Zdravko Krivokapić tvrdi da je sve uradio što je bilo do njega kada je riječ o Temeljnom ugovoru sa Srpskom pravoslavnom crkvom, ali sumnja da će ga on potpisati.

    U Temeljnom ugovoru, rekao je on, nema suštinskih promjena u odnosu na Nacrt koji je poslat Patrijaršiji 21. jula 2021.

    “Ugovor može biti potpisan do 4. februara, vjerujte da ja sumnjam da ću ja potpisati taj ugovor”, rekao je Krivokapić u intervjuu TVCG, koji će biti emitovan večeras u emisiji Argumenti.

    Prema njegovim riječima cilj svega toga je da se nakon 4. februara, kada će poslanici glasati o povjerenju njegovoj vladi, pojavi spasilac srpstva i SPC u imenu nekoga drugog.

    Odgovarajući na pitanje ko bi to bio iz Crne Gore, Krivokapić je rekao, neko iz Socijalističke narodne partije.

  • Bivši ministar bezbjednosti BiH otkupio zatvorsku kaznu za 18.000 KM – pare posudio i dobio

    Bivši ministar bezbjednosti Sadik Ahmetović platio je novčani iznos umjesto služenja zatvorske kazne na koju je osuđen prošle godine, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

    On kaže da je 18.000 maraka posudio i dobio na poklon od sestara u Švedskoj i Americi, piše “BIRN”.

    Iz Suda BiH su potvrdili da je Ahmetoviću odobren zahtjev da otkupi zatvorsku kaznu za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja od šest mjeseci na koju je osuđen u novembru prošle godine. Pojasnili su da se prema Krivičnom zakonu BiH svaki dan zatvora mijenja za 100 maraka. Ahmetović je za BIRN BiH rekao da je umjesto služenja kazne prije Nove godine platio 18.000 maraka.

    Iz Suda BiH su potvrdili da je Ahmetoviću odobren zahtjev da otkupi zatvorsku kaznu za zloupotrebu položaja ili ovlasti od šest mjeseci na koju je osuđen u novembru prošle godine. Pojasnili su da se prema Krivičnom zakonu BiH svaki dan zatvora mijenja za 100 maraka. Ahmetović je za BIRN BiH rekao da je umjesto služenja kazne prije Nove godine platio 18.000 maraka.

    “Novac sam posudio i dijelom su mi poklonile moje tri sestre koje žive u Švedskoj i Americi (…) Za pozajmice i poklon od familije imam dokaze o doznakama novca u bankama na koje je novac uplaćen, ja sam imao tu sreću ako se tako može reći, imao sam od koga posuditi, kriminalac nisam da bi imao novac, ono sto sam zarađivao sam uložio da imam krov nad glavom za porodicu poslije progona iz Srebrenice. Sve sto sam radio se može provjeriti”, kaže za BIRN BiH Ahmetović.

    Iskorištavao ovlaštenja

    On je proglašen krivim da je svjesno iskorištavao svoja ovlaštenja kako bi pribavio imovinsku korist svom vozaču Adnanu Bektiću sklapajući s njim ugovore o djelu 2012. godine za poslove za koje je znao da ih ne obavlja. Apelaciono vijeće naložilo je da se od Bektića oduzme nezakonito pribavljenih 4.014 KM.

    Ahmetović je i prvostepenom presudom osuđen na šest mjeseci zatvora, s tim da je tada visina nezakonito pribavljene koristi bila utvrđena u iznosu od 7.414 KM. Apelaciono vijeće je van razumne sumnje utvrdilo da je Ahmetović potpisao s Bektićem četiri ugovora od djelu u periodu od januara do novembra 2012. godine. Bektić, kako se navodi u presudi, nije obavljao poslove iz ugovora, nego je nastavio da vozi ministra.

    Ahmetović kaže kako se nada da će Ustavni sud BiH ili Evropski sud za ljudska prava “prepoznati pravdu”.

    “Za ono sto sam osuđen bih ponovo uradio isto, jer smatram da nije krivično djelo dati posao djetetu iz Srebrenice koje ima [Visoku stručnu spremu] VSS i govori tri jezika”, kaže Ahmetović.

  • Novaković Bursać: Potreban dogovor o političkim pitanjima, neprihvatljiva eksperimentalna rješenja

    Novaković Bursać: Potreban dogovor o političkim pitanjima, neprihvatljiva eksperimentalna rješenja

    Član Interesorne radne grupe parlamenta BiH za izmjene izbornog zakonodavstva Snježana Novaković Bursać rekla je da su SNSD i Srpski klub zainteresovani za poboljšanje izbornog procesa, ali da nisu spremni da prihvate eksperimentalna rješenja za koja se ne zna da li su provodiva i da li će unaprijediti taj proces.

    Bursaćeva je navela da su direktor pri Evropskoj službi za spoljne poslove Angelina Ajhorst i viši zvaničnik Ministarstva spoljnih poslova SAD zadužen za izbornu reformu u BiH Metju Palmer dostavili članovima Interesorne radne grupe i predsjednicima političkih stranaka prijedlog dijela izmjena Izbornog zakona koje bi trebale da doprinesu poboljšanju izbornog procesa u tehničkom smislu.

    – Što se tiče predstavnika SNSD i Srpskog kluba, mi smo stanovišta da se ne možemo izjašnjavati o ovom paketu o tim pojedinačnim prijedlozima iz više razloga. Za nas izmjene i dopune Izbornog zakona podrazumijevaju prije svega postizanje političkog dogovora o ključnim pitanjima koja su locirana u Federaciji BiH (FBiH) – rekla je Bursaćeva nakon razgovora članova Interesorne radne grupe sa Palmerom i Ajnhorstovom.

    U slučaju da dođe do nekog dogovora u FBiH, kaže Bursaćeva, SNSD je spreman da se razgovara i o tehničkim pitanjima.

    Bursaćeva je podsjetila da su Palmer i Ajnhorstova počeli seriju sastanaka sa različitim akterima u različitim formatima u pokušaju da se proces izmjena Izbornog zakona privede kraju i da se dođe do nekog prijedloga.

    Ona je istakla da se na današnjem sastanku nije čulo ništa novo, osim toga da se očekuje da će se značajne stvari desiti u Neumu, gdje će tokom predstojećeg vikenda razgovarati predsjednici i predstavnici parlamentarnih stranaka iz Federacije BiH.

    – To je provejavalo razgovorima, kao i poruka međunarodne zajednice da se dogovore izmjene Izbornog zakona jer ih smatraju važnim i urgentnim – navela je Bursaćeva.

    Ona je dodala da su se prijedlozi koje su dobili u određenom dijelu nalazili u razmatranju Interesorne radne grupe dok je funkcionisala.

    – To su prijedlozi koji su preporuke ODIR i nekih drugih institucija i nevladinih organizacija. Mi iz Republike Srpske imamo dogovorenu dinamiku da zajedno sve to analiziramo, ali te prijedloge nismo spremni prihvatiti bez ukupnog političkog dogovora – istakla je Bursaćeva.

    Komentarišući činjenicu da na današnjem sastanku nisu učestvovali mnogi predstavnici bošnjačkih stranaka, Bursaćeva je rekla da je riječ o “jasnom signalu” dijela bošnjačke političke javnosti da ne učestvuju u pregovorima.

    – Tu poruku su poslali predstavnici takozvanih građanskih stranaka. Očito je da bošnjačkom političkom korpusu ne odgovara ni dijalog ni pronalazak stvarnih rješenja za izlazak iz krize – zaključila je Bursaćeva.

  • Direktorica Doma zdravlja ocijenila: Nepovoljna epidemiološka situacija u Banjaluci

    Direktorica Doma zdravlja ocijenila: Nepovoljna epidemiološka situacija u Banjaluci

    Epidemiološka stuacija u Banjaluci je nepovoljna i u fazi pogoršanja, ocijenila je gostujući u programu Radija Republike Srpske, direktorka banjalučkog Doma zdravlja, Nevena Todorović.

    “Nakon novogodišnjih i božićnih praznika evidentan je drastičan porast broja zaraženih. Prošle sedmice imali smo u Banjaluci 3.164 pacijenta kod kojih je potvđeno prisustvo virusa korona”, istakla je Todorović.

    Ona kaže da je većina zaraženih pacijenata mlađe i srednje životne dobi, sa lakšom kliničkom slikom, ali da je u porastu i broj pacijenata sa srednje teškom i teškom kliničkom slikom, kao i porast broja hospitalizovanih.

    “Pacijenti kojima je potrebna hospitalizacija su uglavnom starije životne dobi, koji imaju pridružene bolesti. Srednje teška klinička slika kod mlađih pacijenata se javlja kod onih koji su nevakcinisani “, rekla je Todorović.

    Ona je dodala da se sa početkom nastave u drugom polugodištu očekuje i porast broja zaraženih među školskom djecom.

    Zbog povećanog broja pacijenata koji su javljaju u ARI i kovid ambulante veliki je pritisak na primarnu zaštitu.

    “Veliki problem u organizaciji rada u zdravstenim ustanovama predstavlja i odsustvo ljekara i medicinskog osoblja, kod kojih je povrđeno prisustvo virusa korona ili su u izolaciji”, istakla je Todorović.

  • U BiH 2.632 novozaraženih, preminulo 55 osoba

    U BiH 2.632 novozaraženih, preminulo 55 osoba

    U Bosni i Hercegovini su registrovane 2.632 osobe pozitivne na koronavirus, od 5.552 obrađena testa. Preminulo je 55 osoba, podaci su entitetskih ustanova za javno zdravstvo i Vlade Brčko distrikta.

    Poređenja radi, jučer, 26. januara, u Bosni i Hercegovini je registrovana 2.601 osoba pozitivna na koronavirus, od 5.394 obrađena testa. Preminulo je 40 osoba.

    Federacija Bosne i Hercegovine

    U Federaciji Bosne i Hercegovine je registrovano 1.879 osoba pozitivnih na koronavirus, od 4.034 obrađena testa. Preminulo je 35 osoba.

    Retroaktivno je prijavljena smrt tri osobe.

    Od početka pandemije su registrovane 223.443 osobe koje su bile pozitivne na koronavirus, od 1.142.223 obrađena testa.

    Ukupno je preminulo 7.958 osoba, podaci su Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

    Republika Srpska

    U Republici Srpskoj je registrovano 589 osoba pozitivnih na koronavirus, od 1.195 obrađenih testova. Preminulo je 19 osoba.

    Od početka pandemije je registrovano 105.315 osoba koje su bile pozitivne na koronavirus, od 397.805 obrađenih testova.

    Ukupno je preminulo 5.797 osoba, podaci su Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

    Brčko distrikt

    U Brčko distriktu su registrovane 164 osobe pozitivne na koronavirus, od 323 obrađena testa. Jedna osoba je preminula.

    Od početka pandemije je registrovano 13.155 osoba koje su bile pozitivne na koronavirus, od 73.794 obrađena testa.

    Ukupno je preminulo 488 osoba, podaci su Vlade Brčko distrikta.

  • NATO ima nove zahtjeve

    NATO ima nove zahtjeve

    Nakon što je američki sekretar Entoni Blinken izjavio kako su SAD poslale Moskvi odgovore na ruske sigurnosne zahtjeve, isto su učinili i predstavnici NATO-a.

    Generalni sekretar Severnoatlantskog saveza Jens Stoltenberg izjavio je kako su predstavnici tog saveza, u koordinaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama, uputili zahteve Moskvi, koji se mogu sažeti u tri područja, koja se tiču odnosa NATO-a i Rusije, evropske sigurnosti i kontrole naoružanja.

    U kontekstu odnosa NATO-a i Rusije Stoltenberg je izjavio kako je Rusija prekinula diplomatske odnose s NATO savezom te da to dodatno otežava dijalog.

    “Trebalo bi da ponovo uspostavimo kancelarije u Moskvi i Briselu. Takođe, potrebno je poboljšati kanale komunikacije između NATO snaga i ruske vojske kako bismo promovisali transparentnost našeg rada, ali i smanjili rizike. Rusija takođe treba da povuče svoje snage iz Ukrajine, Gruzije i Moldavije, gde su trenutno raspoređene bez saglasnosti ovih zemalja”, rekao je Stoltenberg.

    Kada je reč o kontroli naoružanja, generalni sekretar NATO-a ističe kako je istorija pokazala da praktične mere u ovoj oblasti mogu napraviti znatnu razliku i poboljšati odnose između zemalja.

    “Predlažemo zajedničke sastanke o vežbama i nuklearnoj politici o kojoj bi se razgovaralo na Veću NATO-a i Rusije. Potrebno je takođe modernizovati Bečki dokument o vojnoj transparentnosti i raditi na smanjenju sajber pretnji”, rekao je Stoltenberg.

    Takođe je naglasio kako Rusija i NATO moraju da obavljaju ozbiljan razgovor o kontroli naoružanja.

    “Saveznici su spremni da održe sastanak što je pre moguće. NATO je odbrambeni savez i mi ne tražimo konfrontaciju. Međutim, ne možemo i nećemo praviti kompromise na principima na kojima se zasniva naša sigurnost, sigurnost Evrope, ali i Sjedinjenih Američkih Država”, jasan je Stoltenberg.

    Generalni sekretar NATO-a osvrnuo se i na raspoređivanje dodatnih NATO trupa na istoku Evrope te je poručio kako je diplomatija prioritet, ali da sve zemlje trebaju biti spremne na najgoru opciju.

    “Paralelno s našim diplomatskim naporima, mi povećavamo spremnost naših snaga. Pojačali smo prisustvo na područjima Baltičkog i Crnog mora s više brodova i aviona. Raspolažemo i dodatnim pratećim trupama koje mogu biti raspoređene na ključna mesta u kratkom roku. Međutim, za njihovo raspoređivanje potrebna nam je odluka Severnoatlantskog veća”, rekao je generalni sekretar NATO-a.

    Na kraju je Stoltenberg poručio kako nije tajna da su stavovi Rusije i Zapada i dalje veoma udaljeni.

    “Političko rešenje je i dalje moguće, ali Rusija se mora angažovati i zaista potruditi da smiri tenzije. Dali smo svoje predloge i spremni smo da saslušamo rusku stranu. Što se tiče članstva u NATO-u država kao što su Ukrajina i Gruzija, tu smo jasno poručili da ne pravimo kompromise. To je osnovni princip evropske sigurnosti. Nismo naivni, šta god da dogovorimo s Rusijom u različitim formatima, to mora biti izbalansirano i potpuno recipročno”, zaključio je Stoltenberg.

  • Kina upozorila Sjedinjene Američke Države da se prestanu miješati u Zimske olimpijske igre

    Kina upozorila Sjedinjene Američke Države da se prestanu miješati u Zimske olimpijske igre

    Kao prvi grad koji je ugostio i Zimske i Ljetne igre, Peking se nadao da će sportski spektakl sljedeće sedmice pretvoriti u trijumf moći.

    Međutim, početak je malo pomućen diplomatskim bojkotom pod vodstvom SAD-a zbog situacije sa ljudskim pravima u Kini, posebno njenom politikom prema Ujgurima, muslimanskoj manjini u regiji Xinjiang, a koju je Washington nazvao genocidom.

    Najviši kineski diplomat Wang Yi razgovarao je sa svojim američkim kolegom državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom, navodi se u saopćenju ministarstva vanjskih poslova u četvrtak, prenosi AFP.

    “Trenutno je najvažniji prioritet da se SAD prestanu miješati u Zimske olimpijske igre u Pekingu”, rekao je Wang.

    Američka vlada i zastupnici u pet zapadnih zemalja proglasili su genocidom kinesko postupanje prema Ujgurima u regiji Xinjiang, a francuska nacionalna skupština je to posljednja učinila ovog mjeseca.

    Borci za ljudska prava optužili su Međunarodni olimpijski komitet da zatvara oči pred, kako kažu, mnoštvom zlostavljanja u Kini, uključujući Tibet i njeno kontinuirano suzbijanje slobode izražavanja u Hong Kongu.

    Peking je više puta kritikovao ono što je nazvao “politizacijom” sporta, a Međunarodni olimpijski odbor uputio je slične pozive da se sport odvoji od trenutnih dešavanja u svijetu.

  • Konaković strancima kazao: Ako nemate alat pritiska na Čovića i Izetbegovića, onda nema dogovora

    Nakon sastanka u zgradi Delegacije Evropske unije sa izaslanicima SAD-a i EU za pregovore o izbornim reformama Matthewom Palmerom i Angelinom Eichhorst, novinarima se obratio predsjednik Naroda (NiP) i pravde Elmedin Konaković.

    Potvrdio je da NiP ide u Neum i da će prisustvovati pregovorima o izbornim i ustavnim reformama.

    “Smatramo da je to naša obaveza, bojimo se sastanaka Čovića i Izetbegovića iza zatvorenih vrata, oni su nam nanijeli toliko zla. Želimo da čujemo prijedloge međunarodne zajednice, a svoje stavove ćemo donijeti na orgnaima NiP-a”, rekao je.

    Kazao je kako trenutne pregovore svi s pravom zovu “posljednjom rundom pregovora” jer je činjenica da je ovo posljednji trenutak za dogovor, odnosno da postoji i jedna mala šansa da se dio toga dogovori u aprilu.

    Na današnjem sastanku im je prezentirano, kako kaže Konaković, “sve što se do sada u javnosti govorilo, indirektni model, direktni, i stavovi iz RS-a”.

    “Mi smo tražili da se raspravlja i o našem prijedlogu o četvrtom članu Predsjedništva BiH. Kada oni ne dobiju saglasnost oko njihovih prijedloga, naš će prijedlog dobiti još više na snazi”, poručio je Konaković.

    Ipak, ostaje nedročeneo kako bi četvrti član Predsjedništva implementirao presude suda iz Strazbura i na kojoj teritoriji bi se birao, u kojoj izbornoj jedinici.

    Konaković navodi i da je danas Palmeru i Eichhorst poručio da, ako nemaju “ozbiljan alat pritiska na Izetbegovića i Čovića, kao što su imali za Dodika”, neće biti ni dogovora.

    Najveći problem trenutnih pregovora je, prema mišljenju Konakovića “u megalomanskom zahtjevu HDZ-a”.

    Prokomentarisao je i prijedlog Milorada Dodika da se donese zakon kojim bi za nazivanje entiteta ili naroda genocidnim bila određena kazna zatvora od pet godina.

    “One institucije koje ne negiraju genocid i osobe koje ne negiraju genocid nisu genocidne, oni koji negiraju to, oni su genocidni i to je jasno. Ako će to tako da stoji u zakonu, onda je to uredu”, naglasio je on.