VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kajkut: Prijavljen još jedan slučaj obljube štićenice u Domu “Rada Vranješević”

    Kajkut: Prijavljen još jedan slučaj obljube štićenice u Domu “Rada Vranješević”

    Vladimir Kajkut, direktor Doma “Rada Vranješević” u Banjaluci, potvrdio je “Nezavisnim novinama” da su policiji prijavili još jedan slučaj mogućeg uznemiravanja i obljube štićenice ove ustanove zbog čega je prijavljen jedan radnik koji takođe obavlja poslove portira.

    Prijavila ga je za polno uznemiravanje 17. janaura i uprava Doma je kako je naveo odmah pokrenula disciplinski postupak protiv tog radnika i suspendovali ga.

    “Policija je obaviještena, ali još nisu dolazili kod nas da izuzimaju dokaze”, kazao je Kajkut.

    Kako je rekao, pomenuta djevojčica je pod stručnim nadzorom i stabilno.

    Prema njegovim riječima predstavnici Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite sproveli su stručni nadzor nad ovom ustanovom te im je predao kompletnu dokumetaciju.

    “Pripremljen je izvještaj o radu za sve što smo uradili u proteklom periodu i nekih mjera. Po mom mišljenju pozitivan je izvještaj. Vidjećemo kako će oni to prezentovati, ali generalno su zadovoljni sa stanjem u domu”, rekao je Kajkut.

    Podsjećamo da je zbog obljube trinaestogodišnje djevojčice prijavljen portir A.K. (42) kojem je određen pritvor zbog sumnje da je počinio obljubu sa djetetom mlađim od 15 godina. Njega je prijavio vaspitač kojem se kako saznajemo djevojčica žalila da je imao određene odnose s njom.

    Uhapšen je u petak 28. janaura i nakon ispitivanja u policiji i tužilaštvu njemu je Okružni sud u Banjaluci odredio pritvor.

    Prema nezvaničnim informacijama on je uhapšen mjesec dana nakon prijave odnosno, nakon hapšenja Modričanina E. H. (25) kojeg sumnjiče da je takođe zlostavljao ovu djevojčicu. Modričaninu je 28. janauara određen jednomjesečni pritvor.

    Prema riječima Kajkuta 17. decembra kada je privaljen A.K. oni su odmah pokrenuli disciplinski postupak i suspendovali ga.

    Disciplinska komisija Doma nije utvrdila veće nezakonitosti, ali je portir kažnjen sa odbijanjem od plate u periodu od tri mjeseca. On je nakon toga u skladu sa pravilima o disciplinskoj odgovornosti vraćen na posao.

    Suspenzija portira trajala je tako dvije sedmice i to za vrijeme disciplinskog postupka od 17. decembra kada je slučaj prijavljen do 31. decembra prošle godine.

    Kajkut je istakao da je A. K. sada ponovo suspendovan nakon što je uhapšen i pritvoren, a ta suspenzija će trajati do okočanja krivičnog postupka.

    Kako smo ranije pisali pomenuta djevojčica je sa 11 godina smještena u Dom “Rada Vranješević” nakon što je otkriveno da ju je baba podvodila starijem muškarcu.

    Takođe smo pisali da je ona priznala krivicu i u februaru 2020. godine osuđena na sedam godina zatvora.

    U ovom slučaju je zlostavljač djevojčice Simo S. dobio 12 godina robije.

  • Bajden o planovima SAD: Najveći dugoročni spoljni izazov je Kina

    Bajden o planovima SAD: Najveći dugoročni spoljni izazov je Kina

    Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je da najveći dugoročni spoljni izazov za Ameriku dolazi iz Kine.

    Suočavanje sa Pekingom je zadatak generacija i pitanje kojim će se baviti buduća pokolenja: da li će u svijetu pravladati demokratija ili autokratija, piše portal Politiko.

    “Borba za ekonomsku prevlast u Aziji je kritična komponenta ovog nadmetanja između Kine i SAD, ali 13 mjeseci poslije Bajdenovog predsjedništva, plan administracije za takmičenje u regionu sastoji se od jednog pasusa koji ima 51 riječ”, otkriva Politiko.

    U saopštenju koje je Bajden izdao u oktobru najavljeno je da će biti stvoreno nešto što je nazvano “indo-pacifičkim ekonomskim okvirom”.

    Na pitanje o namerama Bajdenove administracije da preuzme kinesku ekonomiju, zvaničnici Bijele kuće se i dalje pozivaju na oktobarski opis indo-pacifičkog ekonomskog okvira.

    Oni kažu da su tek na početku višemjesečnog procesa razvoja ekonomskog plana za Aziju, ali da je za sada pomenuti pasus najbliži novoj državnoj strategiji koju je najavio američki predsjednik.

    U tom pasusu se nabraja šest glavnih oblasti u kojima će SAD tražiti sporazume sa azijskim državama, uključujući infrastrukturu, klimatske promjene i digitalne tehnologije.

    Međutim Bijela kuća do sada nije objavila nikakav prateći dokument niti je održala bilo kakve brifinge za štampu kako bi objasnila svoje planove, a zvaničnici Bajdenove administracijhe priznaju da još nisu formulisali konkretne modele.

    Ipak, poznato je da neće biti sporazuma o slobodnoj trgovini, ni šireg pristupa američkim tržištima za azijske zemlje kroz smanjenje carina ili druge ustupke.

    Ukoliko se ipak takva pitanja pojave tokom razgovora sa azijskim zvaničnicima, u memorandumu se velikim slovima daje instrukcija američkim diplomatama: “Da bude jasno, ova inicijativa neće uključivati nove olakšice za pristup američkom tržistu”.

  • Lukašenko zaprijetio: Preduzećemo kontra mjere ako Litvanija blokira tranzit robe

    Lukašenko zaprijetio: Preduzećemo kontra mjere ako Litvanija blokira tranzit robe

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko zadužio je Vladu u Minsku da preduzme hitne protivmjere ukoliko Litvanija blokira tranzit bjeloruske robe preko svojih luka, prenosi državna agencija BelTA.

    “Ako, na primjer Litvanija ne želi da proslijedi našu robu i otpremi je iz luke, to je njihovo pravo. Ali ukoliko se to dogodi u samo nekoliko dana bi trebalo da budu implementirane mjere o kojima smo se već dogovarali”, rekao je bjeloruski lider na sastanku sa premijerom Romanom Golovčenkom i izvršnim direktorima kompanija “Beloruskali” i “Beloruska” za proizvodnju kalijumovog đubriva.

    Lukašenko je poručio da vlasti Bjelorusije ne iniciraju uvođenje mjera koje bi dovele do ćorsokaka u odnosima s Litvanijom, Letonijom, Poljskom ili Ukrajinom, te zaključio:

    “To nam nije potrebno”.

  • Slobodno dajte mišljenje, prijedloge i primjedbe: Na javnom uvidu RP ovog dijela Banjaluke

    Odjeljenje za prostorno uređenje obavještava javnost da će Nacrt izmjene dijela Regulacionog plana „JUG 2“ biti izložen na javni uvid.

    Nacrtom Plana obuhvaćen je prostor u zoni između Bulevara vojvode Stepe Stepanovića i rijeke Vrbas, a odnosi se na zemljište označeno kao k.č.br. 499, 500/1 i 500/7 k.o. Banjaluka 5 (n.p.), u ukupnoj površini od 0,42 hektara i biće izložen na javni uvid u prostorijama preduzeća Centar za projektovanje i konsalting “CPK“ d.o.o. Banjaluka, Bulevar Desanke Maksimović br. 2, prostorijama Gradske uprave, prostorijama Mjesne zajednice Starčevica, svakim danom osim subote, nedjelje i državnih praznika u vremenu od 8 do 16 časova u periodu od 8. februara do 9. marta 2022. godine.

    Nacrt Plana biće objavljen i na sajtu Grada: www.banjaluka.rs.ba.

    Za vrijeme trajanja javnog uvida, sve do 9. marta 2022. godine svako fizičko i pravno lice može dati mišljenje, primjedbe i prijedloge na Nacrt, upisom u svesku koja će se nalaziti u prostorijama u kojima će Nacrt biti izložen ili dostaviti u formi dopisa Gradskoj upravi Grada Banjaluke – Odjeljenju za prostorno uređenje.

  • Vučić se još jednom oprostio od bivše supruge: “Večno hvala na svemu”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oprostio se još jednom od bivše supruge Ksenije koja je iznenada preminula.

    On je na svom Tviter nalogu objavio dirljivi video ličnih i porodičnih fotografija sa Ksenijom.

    Uz video napisao je i poruku: “Počivaj u miru, i večno hvala na svemu”.

    Njenom ispraćaju prisustvovao je vrh države, ali i cenjeni članovi svih sfera društva.

    Ksenija Vučić preminula je iznenada u subotu, u 56. godini. Bila je dugogodišnja novinarka, a poslednjih godina urednik i direktor kablovskog kanala na RTV Pink.

  • Španija ne šalje vojsku: Ministarka jasna; “Rusija nema pravo”

    Španija ne šalje vojsku: Ministarka jasna; “Rusija nema pravo”

    Ministarka odbrane Španije Margarita Robles izjavila je danas da ta zemlja nikada nije razmišljala o slanju vojnika u Ukrajinu usred rastućih tenzija s Rusijom.

    Iako je Španija nedavno rasporedila ratne brodove u misije NATO-a u Crnom moru i ponudila slanje borbenih aviona u Bugarsku, Robles je televiziji “Onda Cero” rekla da ta zemlja ne planira da se španski vojnici bore na ukrajinskom tlu.

    “Članak 5 NATO-a nalaže da kada dođe do agresije na zemlju saveznicu, sve ostale moraju odgovoriti. Ali Ukrajina ne pripada savezu”, rekla je Robles.

    Robles je naglasila da je Španija uključena isključivo u stalne misije NATO-a koje su neofenzivne i usredotočene na odvraćanje od sukoba i očuvanje mira.

    Robles je poručila da Rusija nema pravo da govori Ukrajini šta da radi, pa je kazala da se u svetu trenutno vodi najmanje 34 rata i da se mora raditi na izgradnji globalnog mira.

    Nedavni potezi Španije za ubrzanje raspoređivanja u misije NATO-a oko Ukrajine izazvali su napetosti unutar vlade.

  • Knežević: Nema informacija o mogućim nemirima 3. i 4. februara

    Knežević: Nema informacija o mogućim nemirima 3. i 4. februara

    Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore Milan Knežević rekao je da čelnici bezbjednosnog sektora i tužilaštva nisu na današnjoj sjednici tog parlamentarnog tijela pomenuli da postoji bilo kakva bojazan od nemira 3. i 4. februara.

    Za te datume zakazane su sjednice Skupštine Crne Gore na kojima će se raspravljati o nepovjerenju potpredsjedniku Vlade Crne Gore Dritanu Abazoviću, skraćenju mandata Skupštini Crne Gore i nepovjerenju Vladi Crne Gore.

    Knežević je nakon sjednice Odbora, koja je održana u “gluvoj sobi”, rekao i da je raspoložen da odmah zakaže i novu sjednicu ako neko ima drugačije informacije ali da ih za sada nije dobio, prenijele su podgoričke Vijesti.

  • Putin sa dva poziva uplašio Vašington

    Putin sa dva poziva uplašio Vašington

    Bila su potrebna dva telefonska poziva ruskog predsjednika Vladimira Putina da bi se SAD spustile na zemlju i natjerale da pregovaraju o bezbjednosnim garancijama. Trik šefa ruske države otkrio je politikolog Jakov Kedmi.

    Bivši šef tajne službe „Nativ“ je u medijskom komentaru objasnio kako je ruski lider uspio da brzo i odlučno ohladi usijane glave u Vašingtonu. Ekspert je podsjetio da su kontakti Kremlja i Bijele kuće o bezbjednosnim garancijama zastali nakon sastanaka u Ženevi i Briselu. Da bi „oživio” dijalog, Putin je vodio telefonske razgovore sa Venecuelom i Kubom, što je bio nedvosmislen signal za SAD. Moskva je u dva poziva uspjela da vrati Vašington za pregovarački sto, rekao je politikolog.

    – Takav potez nagovještava Zapadu da u slučaju da NATO i Sjedinjene Države budu neumoljivi u pogledu bezbjednosnih garancija, Moskva ima druge opcije. Koliko su ovi razgovori imali smisla u kontekstu ponavljanja kubanskog scenarija, ne znam. Na mjestu zapadnih partnera, pažljivo bih se prisjetio strateških manevara Ruske Federacije – objasnio je Jakov Kedmi.

    Ranije je jedan izraelski diplomata oštro kritikovao države koje su „na platnom spisku“ SAD i kritikuju Rusiju. Politikolog je uporedio ponašanje takvih zemalja sa političkom prostitucijom.

  • Globalna energetska transformacija godišnje će koštati dodatnih 3,5 biliona dolara

    Globalna energetska transformacija godišnje će koštati dodatnih 3,5 biliona dolara

    Prema procjeni konsultantske agencije McKinsey, za ekonomiju s nultom stopom emisije štetnih gasova godišnje će biti potrebno dodatnih 3,5 biliona dolara.

    Ovo je iznos koji predstavlja polovinu od ukupnog profita korporacija širom svijeta. To je 60 posto više u odnosu na to koliko se do sada trošilo za stvaranje ekonomije s nultom stopom emisije.

    Međutim, to je mnogo jeftinije nego ne činiti bilo šta po ovom pitanju. Svaka država i svaki sektor bit će izloženi transformaciji u ekonomiju nulte stope emisije. Najviše će biti izloženi oni koji se oslanjaju na fosilna goriva. Troškovi transformacije su neizbježni, prije ili kasnije.

    Izgledno je da bi uskoro poskupljenje struje moglo biti i do 25 posto. Cijena željeza i cementa mogla bi biti viša za 35-40 posto.

    No, transformacija ka obnovljivim izvorima energije nije isključivo trošak. Stručnjaci ukazuju na to da će dekarbonizacijom biti stvoreno milion radnih mjesta. Osim toga, podstaknut će ekonomski razvoj širom svijeta. Očekuje se da će struja biti dostupna tamo gdje to nije bio slučaj. Globalna stopa BDP-a bi trebala porasti za 18 posto ili 13,6 biliona dolara godišnje, podaci su Svjetske banke (WB).

  • Borrell zaprijetio: Povlačenje iz pregovora za Izborni zakon “nije prihvatljiva opcija”

    Borrell zaprijetio: Povlačenje iz pregovora za Izborni zakon “nije prihvatljiva opcija”

    Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je da povlačenje iz pregovora o Izbornom zakonu “neće biti prihvatljiva opcija”.

    Borrell je ovo rekao u odgovoru na pisma koja su predsjednicima Evropskog vijeća i Evropske komisije, kao i njemu uputili predsjednici oba doma Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović i Denis Zvizdić.

    Kako je rekao Borell, EU pomno prati situaciju u Bosni i Hercegovini i nedvosmisleno je opredijeljena prema EU perspektivi BiH kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje.

    “Obnavljanje izvršnog mandata operacije Althea od Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u novembru 2021. godine još jednom potvrđuje nepokolebljivu opredijeljenost EU da podrži vlasti Bosne i Hercegovine u osiguravanju sigurnog okruženja”, napisao je Borrell.

    Dodao je da je EU duboko zabrinuta zbog produžene političke krize i blokade državnih institucija, što je, kako kaže, neprihvatljivo.

    “Razgovarao sam o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini s ministrima vanjskih poslova EU u novembru i nastavit ćemo pratiti situaciju. Ministri vanjskih poslova istakli su potrebu da se svi politički akteri odreknu provokativne i retorike podjele, nastave dijalog i pozabave se pitanjima koja uporno podstiču tenzije u zemlji”, dodao je Borrell.

    Naglasio je da sve političke stranke treba da se vrate u državne institucije u punom kapacitetu i doprinesu dobrom funkcionisanju Parlamentarne skupštine, Predsjedništva i Vijeća ministara.

    Sada je hitno da se Bosna i Hercegovina preusmjeri na te reforme, što će joj omogućiti da se pozabavi 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja komisije i napreduje na putu prema EU, u skladu s očekivanjima svih građana. S tim u vezi, pozivam na vaš puni angažman u unapređenju pregovora o ustavnoj i izbornoj reformi, koju EU također aktivno podržava. Povlačenje iz pregovora neće biti prihvatljiva opcija”, naglasio je Borrell.

    Ponudio je uvjerenje da će njegov tim u Evropskoj službi za vanjske poslove i Specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini nastaviti uključivanje i olakšavanje dijaloga.

    “Kako o političkoj krizi, tako i o ustavnoj i izbornoj reformi, u bliskoj koordinaciji sa svim međunarodnim partnerima, uključujući SAD i Ured visokog predstavnika. Međutim, rješavanje oba problema zahtijevat će od lidera u BiH kompromis i političku hrabrost”, poručio je Borrell.