VRBAS Media

Autor: INFO

  • Escobar: Umjesto što trošimo vrijeme s korumpiranim političarima u BiH, preferirao bih ekonomske teme

    Američki diplomata Gabriel Escobar je izjavio da će njegova država nastaviti vršiti pritisak za deblokadu državne vlasti.

    Ovo je izjavio u intervjuu za kosovski portal Reporteri, u kojem je govorio i o stanju u Bosni i Hercegovini.

    “Dejton je održavao mir 25 godina i Sjedinjene Američke Države ostaju potpuno posvećene suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. SAD će nastaviti vršiti pritisak za diplomatsko rješenje političke krize i povratak stranaka bosanskih Srba u državne institucije”, naglasio je.

    Prema njegovim riječima, činjenica je da korupcija i trenutna situacija u Bosni i Hercegovini pogađaju sve konstitutivne narode te onemogućavaju da ekonomija ove države bude prosperitetna.

    Escobar je ukazao kako bi SAD trebale nastaviti djelovati u Bosni i Hercegovini.

    “Umjesto što se vrijeme troši na sastajanje s korumpiranim zvaničnicima, više bih preferirao da SAD troše našu energiju u podizanje svijesti o velikom talentu i ekonomskom potencijalu Bosne i Hercegovine. Nadam se da će se političari usaglasiti da je fokusiranje na potrebe njihovih ljudi više potrebno od dobijanja političkih bodova ili težnji za samobogaćenjem i ličnom dobiti”, zaključio je u intervjuu za Reporteri.

    Podsjećamo, u intervjuu za CNN je sredinom prošlog mjeseca istakao da su od Bosne i Hercegovine po korupciji gori samo Bjelorusija i Azerbejdžan.

  • Džonson obećao promjene nakon izvještaja o zabavama u kabinetu: Nije dovoljno izviniti se

    Džonson obećao promjene nakon izvještaja o zabavama u kabinetu: Nije dovoljno izviniti se

    Premijer Velike Britanije Boris Džonson (Johnson) obratio se u britanskom Parlamentu nakon izvještaja državne službenice Sju Grej (Sue Gray) o zabavama koje su organizovane u njegovom kabinetu za vrijeme strogog lokdauna.


    On je svoje obraćanje započeo izvinjenjem za stvari koje, kako je rekao, nisu uradili kako treba i način na koji je ova stvar riješena. Džonson je istakao da prihvata nalaze izveštaja Su Grej i kaže: “Moramo se pogledati u ogledalu i moramo učiti”.

    Promijena načina vođenja Dauning strita i kabineta
    Britanski premijer je kazao da “nema svrhe govoriti da je ovo ili ono u okviru pravila” ili da su ljudi naporno radili.

    • Ova pandemija je svima pala teško – rekao je Džonson, te dodao: – Tražili smo od ljudi širom ove zemlje da se prinesu nesvakidašnjim žrtvama.

    Premijer kaže da razumije ljutnju koju ljudi osjećaju i da se nije dovoljno izviniti. Istakao je da će promijeniti način na koji se vodi Dauning strit i kabinet, kako bi se moglo nastaviti s poslom vlade. Rekao je da se treba pozabaviti “fragmentiranom” prirodom, te da će stvoriti ured premijera.

    On je rekao da je i vrijeme za reviziju kodeksa ponašanja državne službe, a obećao je i najavu u narednim danima kako bi se poboljšao rad vlade i veza između broja 10, odnosno njegovog kabineta, i Parlamenta.

    Džonson ostaje bez podrške
    Laburistički lider Keir Starmer je prvi poslanik koji je osudio Džonsona, rekavši da je 12 slučajeva dostiglo prag za krivičnu istragu, te da ih je premijer smatrao budalama. Dodao je i da Džonson nema stida, jer nije podnio ostavku nakon izvještaja Sju Grej.

    Džonson je ponovo ukazivao na ono što vidi kao dostignuća vlade, uključujući uvođenje vakcine. I rekao je da je zauzet fokusiranjem na pitanja u Ukrajini, dok se Starmer fokusira na “politički oportunizam”. Naveo je da će se obavezuje da će nastaviti s poslom.

    Nekadašnja premijerka Tereza Mej (Theresa May) je rekla kako su Covid-pravila nametnuli ograničenja slobodama javnosti. Ona je istakla da izvještaji pokazuju da Dauning strit nije poštovao pravila, ali se pita da li Džonson nije znao pravila ili ih je ignorisao. Džonson je odgovorio da to nije ono što je navedeno u izvještaju Sju Grej.

    Konzervativni poslanik Endrju Mitčel (Andrew Mitchell) je rekao da je Borisu Džonsonu dao “punu podršku” otkako je prvi put bio kandidat konzervativaca prije 30 godina. Međutim, ističe kako je “duboko zabrinut zbog ovih događaja” i nekih stvari koje je premijer rekao iz sandučeta.

    • Džonson više ne uživa moju podršku – dodao je on, na što mu je britanski premijer u odgovoru poručio da je pogriješio u svojim statovima, pozvavši ga da ih prepispita nakon potpunog razmatranja istrage.

    Puni izvještaj nakon istrage
    Borisa Džonsona su dva puta pitali da li će se obavezati da će objaviti puni i neredigovani izveštaj Su Grej nakon što se istraga Meta završi – jednom od strane laburističke Dajan Abot (Diane Abbott), a jednom od strane njegovog poslanika Marka Harpera.

    Ali premijer se ne obavezuje. Umjesto toga je rekao da moraju sačekati da policija završi istragu, jer je to “ispravno”. I u toj fazi će “donijeti odluku” o objavljivanju.

    Podsjećamo, Džonson i njegovi glasnogovornici u Dauning stritu su se više puta obavezali da će objaviti izvještaj u cijelosti.

  • U Srpskoj preminule 24 osobe, koronom zaraženo još 106

    U Srpskoj preminule 24 osobe, koronom zaraženo još 106

    Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja 24 čаsа u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе i u Bоlnici Sv. Vrаčеvi u Biјеljini izvršеnо је tеstirаnjе 209 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 106 оsоbа.

    Rаdi sе о 53 muškаrаcа i 53 žеne, оd kојih је 20 mlаđе, 34 srеdnjе i 52 stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 37 оsоbа је iz Bаnjаlukе, 27 iz Biјеljinе, 13 iz Zvоrnikа, sеdаm iz Brаtuncа, pеt iz Milićа, pо dviје iz Kоtоr Vаrоšа, Lаktаšа, Mrkоnjić Grаdа, Srpcа i Čеlincа i pо јеdnа iz Knеžеvа, Nоvоg Grаdа, Оsmаkа i Šipоvа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеnа su 24 smrtna slučаја. Rаdi sе о 15 muškаrаcа i dеvеt žеnа, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi оd kојih su tri оsоbе iz Bаnjаlukе, pо dviје iz Dоbоја, Grаdiškе, Tеslićа i Trеbinjа i pо јеdnа iz Biјеljinе, Bilеćе, Dеrvеntе, Fоčе, Kоstајnicе, Kоtоr Vаrоši, Kоzаrskе Dubicе, Milićа, Nеvеsinjа, Šаmcа, Šipоvа, Sоkоcа i Srpcа.

    Dо sаdа je u Rеpublici Srpskој pоtvrđеno 106.449 slučajеvа virusа kоrоnа, а prеminule su ukupnо 5.884 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, tеstirаno je ukupnо 400.458 оsоbа.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 796, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 317, а u оstаlim bоlnicаmа 479. Nа rеspirаtоru је 65 оsоba, 31 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 34 u оstаlim bоlnicаmа.

  • “Pokazatelj da Srpska nije glavni problem” Selaković o neuspjehu pregovora o reformi izbornog zakona u BiH

    Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković izjavio je da su neuspjeli pregovori o reformi izbornog zakonodavstva u Neumu pokazali da u BiH postoji više problema i da Republika Srpska nije ta “koja je jedini i glavni problem”.

    Dakle, vi imate problem između Bošnjaka – muslimana i Hrvata i problem postojećeg izbornog zakonodavstva koja stvara tu vrstu tenzija. Imate situaciju da ta vrsta problema nije rešena – rekao je on.

    Selaković je poručio da je pozicija Srbije u vezi sa BiH kristalno jasna i čista, te da Beograd poštuje Dejtonski mirovni sporazum.

    – Kao garant ovog sporazuma Srbija poštuje teritorijalni integritet BiH na isti onaj način kao što poštuje teritorijalni integritet Republike Srpske, jer su Dejtonskim mirovnim sporazumom njegovi kreatori definisali BiH kao državu koja je sačinjena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda – rekao je Selaković za televiziju Pink.

    On je naveo da će to biti tako sve dok postoji taj sporazum, odnosno Ustav BiH, koji je Aneks Dejtonskog mirovnog sporazuma i ukazao da je za njegovu promjenu potreban konsenzus svih strana.

    – Mi, sa jedne strane, poštujemo teritorijalni integritet BiH sa Republikom Srpskom, a u skladu sa specijalnim paralelnim vezama koji sprovodimo. Naš narod u Srpskoj svakako podržavamo i volimo, ali imamo nedvosmisleno jasne stavove kada su u pitanju ona načela odnosa u međunarodnoj zajednici i međunarodnog prava koja i nama čuvaju našu poziciju po pitanju Kosova i Metohije – rekao je on.

    Prema njegovim riječima, za Srbiju je važno da ima stabilnu političku situaciju u svom okruženju da bi nastavila svoj ekonomski i svaki drugi rast i spremna je da sarađuje sa svima, što se vidi i kroz inicijativu “Otvoreni Balkan”.

    U osvrtu na najavljeni zajednički boravak specijalnog američkog izaslanika za zapadni Balkan Gabrijela Eskobara i specijalnog izaslanik EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslava Lajčaka na Kosmetu, Selaković je rekao da njihovo zajedničko pojavljivanje jeste značajno, ali ne zna koliko će biti i efektivno za dijalog Beograda i Prištine.

    On je ponovio da od dolaska premijera samoproglašenog Kosova Aljbina Kurtija dijaloga nema i da postoji samo odsustvo svake vrste zainteresovanosti i volje Prištine da izvrši preuzete obaveze, prije svega da se formira zajednicu srpskih opština ZSO.

    Selaković je naglasio da je Zapad doveo do proglašenja jednostrane nezavisnosti Kosova i sam stvorio to “nestašno dijete” i koliko god da je nestašno, ono je njihovo.

  • NSRS sutra o političko-ekonomskoj situaciji u BiH

    NSRS sutra o političko-ekonomskoj situaciji u BiH

    Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske trebalo bi sutra u Banjaluci na posebnoj sjednici Parlamenta da razmatraju dokument “Političko-ekonomska situacija u BiH” u kome se ističe da politička kriza u institucionalnom funkcionisanju BiH može biti prevaziđena stalnim i istrajnim razgovorima političkih predstavnika, rečeno je danas Srni u ovoj instituciji.

    U dokumentu se naglašava da je zajedničkom analizom stanja i otklanjanjem uzroka moguće stvoriti povoljan ambijent u kojem bi institucije funkcionisale na osnovu Ustava i u korist svih naroda i građana.

    • U svakom parlamentu, kao predstavništvu naroda na nivou BiH, entiteta i kantona, treba da se vode rasprave o svim bitnim pitanjima funkcionisanja BiH i na toj osnovi politički subjekti treba da nalaze održiva i pravedna rješenja do kojih se može doći samo na osnovi ravnopravnosti naroda, entiteta i građana – navodi se u dokumentu.

    U dokumentu se konstatuje da Dejtonski sporazum i Ustav pružaju dovoljno mogućnosti za reforme u svim bitnim oblastima s ciljem pronalaženja boljih rješenja u funkcionisanju BiH.

    Podsjeća se da je Republika Srpska, kao državotvorni entitet u BiH, pokrenula procese institucionalnih reformi sa ciljem da se dobiju bolja, pravednija i racionalnija rješenja u funkcionisanju vlasti i javnih politika u entitetima i na nivou BiH.

    U dokumentu se, između ostalog, navodi da je inicijalna kapisla za aktuelnu krizu u BiH bilo donošenje odluke o dopunama Krivičnog zakona BiH od bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka, te da je prevazilaženje kriznih situacija neophodno za funkcionisanje entiteta i BiH kao cjeline, a to je moguće ukoliko se, o spornim pitanjima na ravnopravnoj osnovi, usaglase predstavnici entiteta i naroda.

    Predsjednik Parlamenta Nedeljko Čubrilović rekao je ranije da je posebna sjednica prilika da se u Parlamentu Republike Srpske iznesu svoja viđenja, a u tom interesu poziv za sjednicu upućen je i liderima SDA i HDZ-a BiH Bakiru Izetbegoviću i Draganu Čoviću koji imaju svoje poslanike u Parlamentu i Vijeću naroda Republike Srpske.

    Čubrilović je rekao da je odgovor Izetbegovića za učešće na ovoj sjednici poznat iz medija, dok je Čović usmeno potvrdio dolazak na sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske.

    Prema njegovim riječima, Izetbegovićev odgovor nije bilo najbolje rješenje, jer je trebalo da iskoristi priliku i da dođe u Narodnu skupštinu Republike Srpske, te iznese svoj stav makar on bio oprečan po svim pitanjima.

    Predsjednici političkih stranaka iz Republike Srpske imaju mogućnost da budu prisutni i da se obrate Narodnoj skupštini Republike Srpske u trajanju do dvadeset minuta plus pet minuta za komentar.

    Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske zakazana je u 12.00 časova.

  • Odluka o operatoru gasovoda Sjeverni tok 2 tek nakon juna

    Odluka o operatoru gasovoda Sjeverni tok 2 tek nakon juna

    Operater gasovoda “Sjeverni tok 2”, “Nord Stream 2 AG”, vjerovatno neće biti certifikovan prije kraja juna, uprkos činjenici da ima filijalu u Njemačkoj, rekao je predsjednik Federalne mrežne agencije Jochen Homann.

    “Kao što njemački zakoni nalažu, kompanija potrebna za certifikaciju je osnovana i upisana u trgovački registar. Ali nedostaju dalji koraci. Očekujemo da Sjeverni tok 2 podnese sva neophodna dokumenta”, rekao je Homann za list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

    On je naveo da će tek kada budu dostavljeni u cjielosti proces biti nastavljen.

    “Ako pogledamo različite vremenske rokove, dolazi se do zaključka da je velika vjerovatnoća da će se razmatranje prijave završiti u prvih šest mjeseci”, rekao je on, prenio je TASS.

  • Dodik čestitao kinesku Novu godinu Si Đinpingu i kineskom narodu

    Dodik čestitao kinesku Novu godinu Si Đinpingu i kineskom narodu

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik uputio je predsjedniku Kine Si Đinpingu i bratskom kineskom narodu najiskrenije čestitke povodom nastupajuće kineske Nove godine, uz uvjerenje da će Kina nastaviti svoj ekonomski i tehnološki napredak, kao i da se i dalje snažno zalaže za univerzalnu bezbjednost i prosperitet i u svijetu.

    • Nadam se da će nam ova godina donijeti dovoljno hrabrosti i snage da se izborimo sa svim izazovima, ali i nepravdama sa kojima se suočavamo – istakao je Dodik.

    On je podsjetio da će početkom februara Kina biti domaćin jednom od najvećih svjetskih sportskih događaja, 24. Zimskim olimpijskim igrama.

    • Uvjeren sam da ćete, bez obzira na brojne izazove s kojima se čovječanstvo suočava, biti sjajni domaćini i vašoj zemlji i vašim sportistima ovom prilikom želim mnogo uspjeha – navodi se u čestitki.

    On je podsjetio da je prošla godina bila puna izazova na, prije svega, zdravstvenom, ali i ekonomskom i političkom planu, ali da je i u tavkim turbulentnim vremenima Kina nastavila da ulaže velike napore za stvaranje trajnog mira.

    • I pored određenih prepreka u 2021. godini, nastavili smo započete infrastrukturne projekte sa vašim kompanijama i pokrenuli nekoliko novih. Koristim ovu priliku da izrazim zahvalnost vašoj zemlji na principijalnom stavu poštovanja međunarodnog prava, a naročito u Savjetu bezbjednosti UN – poručio je srpski član Predsjedništva BiH.

    Dodik je, uz izraze dubokog poštovanja predsjedniku Siju, izrazio veliku zahvalnost za podršku i pomoć Kine u najtežim trenucima, kao i najbolje želje za prosperitet i blagostanje bratskog kineskog naroda.

  • Savjet bezbjednosti UN-a zasjeda danas zbog krize u Ukrajini, američki Senat priprema nove sankcije

    Savjet bezbjednosti UN-a zasjeda danas zbog krize u Ukrajini, američki Senat priprema nove sankcije

    Savjet bezbjednosti UN-a će se sastati danas, na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država, kako bi razgovaralo o gomilanju ruskih trupa na granici s Ukrajinom, dok je međunarodna diplomatija usmjerena na ublažavanje napetosti.

    Sjedinjene Države su obrazložile sastanak 15-članog tijela kao priliku za Rusiju da objasni svoje postupke, dok je Rusija signalizirala da bi mogla pokušati blokirati sastanak. Za nastavak sastanka potrebno je devet glasova i Washington je “uvjeren” da ima dovoljnu podršku, piše AFP.

    Ali osim što će svi članovi imati priliku otvoreno iznijeti svoje stavove, Savjet vjerovatno neće poduzeti nikakve radnje, čak i ako Rusija napadne Ukrajinu. Čak i najjednostavnija izjava zahtijeva podršku konsenzusa i Rusija bi mogla staviti veto na bilo koju ponudu za rješenje.

    Rusija je jedna od pet stalnih članica s pravom veta u Savjetu zajedno sa Sjedinjenim Državama, Francuskom, Britanijom i Kinom. Vijeće sigurnosti zaduženo je za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti. Dan nakon sastanka Rusija bi trebala preuzeti rotirajuće predsjedavanje Vijećem za mjesec februar.

    Kanada je u nedjelju saopštila da privremeno povlači nebitno osoblje iz svoje ambasade u Ukrajini, ali je dodala da će ambasada ostati otvorena.

    Sjedinjene Američke Države, koje su zaprijetile Rusiji velikim novim sankcijama ako napadne Ukrajinu, izjavile su da čekaju odgovor Moskve. Saopćile su da se NATO neće povući iz istočne Evrope niti zabraniti pridruživanje Ukrajini, ali je spreman razgovarati o temama kao što su kontrola naoružanja i mjere za izgradnju povjerenja.

    Američki senatori vrlo su blizu dogovora o zakonu o sankcijama, izjavila su u nedjelju dva vodeća zastupnika koja rade na zakonu. Mjere uključuju sankcije za najznačajnije ruske banke i ruski državni dug, kao i pružanje pomoći Ukrajini.

    “Neke od sankcija u prijedlogu zakona mogle bi stupiti na snagu prije bilo kakve invazije zbog onoga što je Rusija već učinila”, rekao je američki senator Bob Menendez, demokratski predsjednik Senatskog odbora za vanjske odnose. On je ukazao i na kibernetičke napade na Ukrajinu i napore da se iznutra podriva ukrajinska vlada.

    Washington je proveo sedmice pokušavajući izgraditi sporazum s evropskim partnerima o snažnom paketu sankcija, ali to pitanje izaziva podjele, a Njemačka poziva na “razboritost”.

    Evropska unija ovisi o Rusiji, jer oko trećine njenih opskrba plinom dolazi iz Rusije i svaki prekid bi pogoršao postojeću energetsku krizu uzrokovanu nestašicom.

  • Sjeverna Koreja objavila fotografije iz svemira koje su snimljene s njenog najmoćnijeg projektila

    Sjeverna Koreja je objavila fotografije iz svemira za koje tvrdi da su napravljane s njenog najsnažnijeg projektila u posljednjih pet godina.

    Neuobičajene fotografije napravljene u svemiru prikazuju dijelove Korejskog poluotoka i okolna područja.

    Pjongjang je u ponedjeljak potvrdio da je testirao Hwasong-12, balističku raketu srednjeg dometa, koja svojom snagom može putovati hiljadama kilometara, što područja poput američke teritorije Guam stavlja na udarnu udaljenost.

    Ovaj test je uznemirio međunarodnu zajednicu, a SAD, Južna Koreja, Japan i mnoge druge zemlje su osudile ponašanje Pjongjanga. Naime, Sjeverna Koreja je od početka ove godine ispalila sedam projektila, iako im UN jasno zabranjuje testiranje balističkog i nuklearnog oružja.

  • Kožljak: Aspiranti će ući u NATO

    Kožljak: Aspiranti će ući u NATO

    Početkom januara predsjednik Francuske Emanuel Makron obećao je da će ojačati stratešku moć i suverenitet Evrope, nakon što je njegova zemlja i formalno preuzela vodstvo nad evropskim blokom u narednih šest mjeseci.

    Makron je rekao da će evropski blok finalizirati takozvani strateški kompas EU, svoju geopolitičku strategiju koja se fokusira na izgradnju odbrambenih kapaciteta.

    Usred tenzija između Rusije i Ukrajine, francuski predsjednik je dodao da će EU pripremiti i prijedloge za “arhitekturu evropske sigurnosti”, koja još u velikoj mjeri zavisi od SAD i NATO-a.

    Očekuje se da bi dokument trebalo da bude usvojen na martovskom samitu EU, ali i postavlja pitanje trebamo li očekivati da Balkan bude tema na zasjedanju.

    “Ne isključujem, ali ne očekujem da će se bilo šta značajno tu desiti. Bićemo pomenuti naravno, jer smatra se da je to Makronova priča, pošto njemu idu izbori i on želi na svaki način da skrene pažnju na sebe. Francuska je interesantna država i velika, ali ne toliko uticajna. Ima jedna druga država koja je mnogo uticajnija, koja se i te kako buni u odnosu na sve što Francuska uradi, a zove se Amerika”, kaže profesor Darko Trifunović iz Instituta za međunarodnu i nacionalnu bezbjednost u Beogradu.

    Alija Kožljak, šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije IBU (International Burch University) i bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u, vjeruje da je, bez obzira na to što je fokus ne samo evropske nego svjetske javnosti usmjeren na konflikt između Ruske Federacije i Ukrajine, geopolitička situacija trenutno takva da zahtijeva uključivanje i diskutovanje o drugim temama, kao što je i pitanje zapadnog Balkana.

    “Čak i ovi trenutni sukobi, polemike i nadmetanja na marginama rasprava imaju u sebi i pitanje zapadnog Balkana. Činjenica je da ruski predsjednik u kontinuitetu govori da želi da dobije garancije od NATO-a po pitanju preveniranja širenja Alijanse dalje na istok, a nisam siguran da on također nije zainteresovan da prevenira i širenje NATO-a na zapadni Balkan, što bi se svakako pokazalo kao slabost i NATO-a i SAD i cijelog Zapada. I to je, mislim, na umu stratezima Sjevernoatlantske alijanse, tako da se neće moći zaobići pitanje širenja NATO-a na one države koje su iskazale aspirantske ambicije, a to je u ovom slučaju BiH. I nije to samo zbog interesa BiH, nego je više zbog interesa NATO-a da bi potvrdio svoju relevantnost. Tako, ako se pitanje ne nađe direktno na agendi narednog zasjedanja, ubijeđen sam da će se i o njemu diskutovati, jer je od strateške važnosti za NATO”, kaže Kožljak.

    Na pitanje jesmo li zaslužili da budemo tema time što zveckamo oružjem ili što smo nešto napravili, Kožljak odgovara da je i jedno i drugo u pitanju.

    “Mislim da se progres BiH ne može gledati samo kroz prizmu trenutne krize i zastoja, koji je izazvan očigledno nekim uskopolitičkim interesima trenutnih ključnih političkih aktera u BiH. Uporedo s tim, uistinu su i napravljeni značajni koraci kada je u pitanju NATO integracijski put BiH”, naveo je Kožljak.

    Naglašava da u ovom momentu i te kako postoji interes NATO-a i njegovih članica da se ovo područje, konkretno i BiH, koja je iskazala aspirantske namjere i ambicije, konačno pridruži Alijansi, jer je ovo područje u sferi interesa Alijanse.

    “Konačno su shvatili da je odsustvo fokusa na nas u prethodnih deset godina dalo mogućnost drugim akterima, prvenstveno Ruskoj Federaciji, da svoje i političke i sigurnosne interese provede na terenu i oteža geopolitička nastojanja u narednom periodu, da ih implementira na pravi način. Toga su oni svjesni i to su razlozi zbog kojih će se i te kako u narednom periodu Alijansa pozabaviti zapadnim Balkanom, pa i BiH”, zaključuje Kožljak.