VRBAS Media

Autor: INFO

  • Plinska boca u Srpskoj košta do 32 KM

    Plinska boca u Srpskoj košta do 32 KM

    Cijene tečnog naftnog gasa (TNG) u RS su stabilne i trenutno miruju te se kreću od 1,47 do 1,56 KM po litri, sa druge strane, cijene punjenja plinskih boca za domaćinstva na benzinskim pumpama variraju od 27 KM do čak 32 KM.

    Dok na nekim benzinskim pumpama u Srpskoj navode da su cijene plinskih boca u posljednjih 15 dana pale i do tri KM te da one koštaju oko 27 KM, na drugim navode da su u posljednjih sedam dana cijene porasle te da sada punjenje boce košta čak 32 KM. Podsjećamo da su, prema ranijim pisanjima “Nezavisnih novina”, u novembru 2021. godine cijene punjenja plinskih boca dosegle rekordnu visinu od 30 KM.

    Kako je za “Nezavisne novine” potvrdio Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, trenutne cijene TNG-a su na nivou cijena koje su bile u decembru prošle godine i nema značajnih povećanja.

    “Cijene su i dalje visoke imajući u vidu da su se prosječne cijene TNG-a kretale u rasponu od 0,50 do 0,70 KM po litru”, naveo je Trišić. Dodao je da su nabavne cijene TNG-a i dalje visoke te da je teško dati tačnu prognozu kako će se tokom zime tržišta snabdijevati ovim energentom.

    “Za RS, s aspekta energetske stabilnosti, veoma je značajan dogovor Vlade Srpske o kapitalnom investicionom projektu gasifikacije Srpske, a to potvrđuje sastanak Milorada Dodika i Vladimira Putina. Siguran sam da će saradnje Vlade Srpske sa ‘Gazpromom’ definisati strateške odrednice, a tiče se gasifikacije Republike Srpske i dugoročnih cijena, te dati prednost u kreiranju dugoročnih ekonomskih politika i energetsku stabilnost naše zemlje”, kazao je Trišić.

    Istakao je da su to strateški ciljevi Srpske i Srbije te da očekuje da će ovi projekti paralelno razvijati i privredni ambijent i obezbijediti energetsku stabilnost.

    Na jednoj pumpi u Banjaluci su za “Nezavisne novine” naveli da trenutno punjenje plinske boce košta 27 KM, što je, kako su naveli, za tri KM niže u odnosu na cijene prije petnaestak dana.

    Na drugoj pumpi u gradu na Vrbasu navode da je cijena plina za domaćinstvo u posljednjih sedam dana porasla i da sada punjenje jedne boce košta čak 32 KM. Sa druge strane cijena već napunjene plinske boce na jednoj pumpi u Prijedoru trenutno iznosi 28 KM.

    “Mi ne punimo plinske boce, već građani nama donesu svoju praznu bocu, a od nas kupe novu, punu bocu. Cijena je prije nekoliko dana bila nešto viša, oko 30 KM, a sada je ona malo pala te iznosi 28 KM”, naveli su na ovoj pumpi u Prijedoru.

    Da su cijene plinskih boca previsoke, smatraju građani Srpske, te tako Vera K., penzionerka iz Banjaluke, kaže da je cijena viša od 30 KM za jednu plinsku bocu iznenađuje.

    “Znam da sve cijene rastu, ali to je zaista previše, sjećam se kada su te boce koštale oko 15 KM. Zbog uštede struje, ali i toga što brže skuvam hranu na plinu, volim koristiti plin u kuhinji, međutim brine me ako u budućnosti budu opet rasle cijene, onda mi se neće isplatiti da kuvam na plinu”, navela je ova penzionerka.

  • Posebna sjednica NS RS – Izetbegović odbio poziv, Čović usmeno potvrdio dolazak

    Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske trebalo bi danas u Banjaluci na posebnoj sjednici parlamenta da razmatraju dokument “Političko-ekonomska situacija u BiH” u kome se ističe da politička kriza u institucionalnom funkcionisanju BiH može biti prevaziđena stalnim i istrajnim razgovorima političkih predstavnika, rečeno je Srni u ovoj instituciji.

    U dokumentu se naglašava da je zajedničkom analizom stanja i otklanjanjem uzroka moguće stvoriti povoljan ambijent u kojem bi institucije funkcionisale na osnovu Ustava i u korist svih naroda i građana.

    “U svakom parlamentu, kao predstavništvu naroda na nivou BiH, entiteta i kantona, treba da se vode rasprave o svim bitnim pitanjima funkcionisanja BiH i na toj osnovi politički subjekti treba da nalaze održiva i pravedna rješenja do kojih se može doći samo na osnovi ravnopravnosti naroda, entiteta i građana”, navodi se u dokumentu.

    U dokumentu se konstatuje da Dejtonski sporazum i Ustav pružaju dovoljno mogućnosti za reforme u svim bitnim oblastima s ciljem pronalaženja boljih rješenja u funkcionisanju BiH.

    Podsjeća se da je Republika Srpska, kao državotvorni entitet u BiH, pokrenula procese institucionalnih reformi sa ciljem da se dobiju bolja, pravednija i racionalnija rješenja u funkcionisanju vlasti i javnih politika u entitetima i na nivou BiH.

    U dokumentu se, između ostalog, navodi da je inicijalna kapisla za aktuelnu krizu u BiH bilo donošenje odluke o dopunama Krivičnog zakona BiH od bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka, te da je prevazilaženje kriznih situacija neophodno za funkcionisanje entiteta i BiH kao cjeline, a to je moguće ukoliko se, o spornim pitanjima na ravnopravnoj osnovi, usaglase predstavnici entiteta i naroda.

    Predsjednik parlamenta Nedeljko Čubrilović ranije je uputio pozive za sjednicu i liderima SDA i HDZ-a BiH Bakiru Izetbegoviću i Draganu Čoviću koji imaju svoje poslanike u parlamentu i Vijeću naroda Republike Srpske.

    Izetbegović je ovaj poziv odbio, dok je Čović usmeno potvrdio dolazak na sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske.

    Predsjednici političkih stranaka iz Republike Srpske imaju mogućnost da budu prisutni i da se obrate Narodnoj skupštini Republike Srpske u trajanju do dvadeset minuta plus pet minuta za komentar.

    Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske zakazana je u 12.00 časova.

  • Poskupljenja će pojesti povećanje plata

    Poskupljenja će pojesti povećanje plata

    • Poskupljenja repromaterijala, energenata, sirovina, ali i inflacija, uprkos najavljenom rastu plata, negativno će uticati na džep radnika u Republici Srpskoj, smatraju sagovornici “Nezavisnih”.

    Naime, prema prošlosedmičnim podacima Zavoda za statistiku RS, ukupan indeks potrošačkih cijena u Srpskoj u decembru 2021. godine u odnosu na decembar 2020. godine u prosjeku je viši za 5,9 odsto, dok je prosječna plata nakon oporezivanja u Srpskoj isplaćena u decembru 2021. godine, iako nominalno veća za šest odsto, realno povećana tek za 0,1 odsto.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, kazao je za “Nezavisne” da prosječna plata trenutno iznosi 1.038 KM, te da je na ovo povećanje najviše uticala prerađivačka industrija, u kojoj su najviše rasle plate.

    “Inflacija utiče i uticaće prije svega na robu široke potrošnje, a za privredu je najpogubnije da su narasle cijene repromaterijala, energije, ali i rada. Iako sada inflaciju više vežemo za robu široke potrošnje, ovo će sigurno dovesti do problema kako uskladiti s jedne strane povećanje cijena repromaterijala i svega ostalog, a sa druge strane kako da plate prate povećanje svega”, naglasio je Ćorić.

    Dodao je da je činjenica da je prošle godine povećana minimalna plata za iznos koji je veći nego što je procenat inflacije.

    “Treba vršiti određene akcione mjere ili planove kako suzbiti inflaciju, jer ako i to krene sa svim tim problemima, sa cijenama repromaterijala, energije, cijene rada i ako se budemo još borili i s inflacijom koja nigdje nije donijela ništa dobro, imaćemo zaista jednu neizvjesnu, problematičnu i izazovnu 2022. godinu. Ovo nije u skladu s onim pretpostavkama da će poslije krizne 2020, pa i 2021. godine, zbog pandemije virusa korona, 2022. biti godina stabilizacije. Svi ovi nagovještaji govore da će biti dosta teže nego što se to moglo pretpostaviti pred kraj prošle godine”, objasnio je Ćorić.

    Sa druge strane, Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, smatra da je emigracija stanovništva najveća kada kupovna moć plate iznosi između 40 i 70 odsto kupovne moći plate u zemlji u koju se imigrira.

    “Dok plata ne dosegne kupovnu moć od 70 odsto kupovne moći u Njemačkoj, mi ćemo imati stalnu imigraciju, a ova inflaciona kretanja i rast plata su dokaz da se samo odlaže ono što je neminovno, te da će imigracija duže trajati. Ovim ćemo imati posljedice po privredni rast jer kad ostanete bez stanovništva, ono što se smatralo do tada realnim, sutra se neće moći uraditi. Ovo je vrlo loša poruka i mi umjesto da smanjujemo jaz u odnosu na, na primjer Njemačku, mi ga održavamo i produbljujemo. Smatram da će sve ove stvari imati veoma negativne implikacije na budućnost u ovoj zemlji”, naglasio je Đogo.

  • Velika Britanija se vojno vraća u BiH

    Velika Britanija se vojno vraća u BiH

    Vlada Ujedinjenog Kraljevstva razmatra načine na koje može ponovo pojačati vojni angažman u BiH, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” u Ambasadi te zemlje u BiH.

    “Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje snažno posvećeno sigurnosti i stabilnosti BiH i cijelog zapadnog Balkana. Iako nemamo planove za povećanje prisustva u pogledu učešća u mirovnoj operaciji, sagledavamo načine da pojačamo naš vojni angažman u BiH, uključujući bilateralno i putem Glavnog štaba NATO-a u Sarajevu”, objašnjeno nam je.

    Iz ovog odgovora se može zaključiti da se vojnici te zemlje ne bi vraćali u EUFOR, iz kojeg su izašli kada je stupio na snagu sporazum o odnosima s EU nakon njenog izlaska iz tog bloka, nego da bi njihov vojni angažman mogao biti realizovan putem NATO-a ili uz sporazum između UK i BiH.

    Inače, “Nezavisne novine” su ovih dana dobile nezvaničnu informaciju da će NATO povećati svoje trupe u BiH za vrijeme održavanja izbora, međutim ovo je postala uobičajena praksa, s obzirom na to da NATO uvijek pred izbore u BiH pošalje dodatne vojnike. Da li bi eventualni britanski angažman bio u sklopu ovih aranžmana ili nešto novo – zasad nije poznato.

    Međutim, ima naznaka da bi se moglo raditi o novom tipu angažmana s obzirom na to da je britanska vlada ovih dana najavila da će slati svoje trupe širom Evrope zbog onoga što percipiraju kao prijetnju Rusije evropskoj bezbjednosti.

    Liz Tras, ministarka spoljnih poslova Ujedinjenog Kraljevstva, je u nedjelju izjavila da Rusija ugrožava bezbjednost, mir i stabilnost u Evropi, navodeći kao primjer ruske aktivnosti u Ukrajini i na zapadnom Balkanu.

    “Kampanja Moskve protiv Ukrajine i naših prijateljskih demokratskih zemalja podriva same temelje evropske bezbjednosti. Od vitalne je važnosti da se suočimo s jasnom i momentalnom prijetnjom koju predstavlja Rusija. Njihove maligne aktivnosti prelaze granice Ukrajine. Rusija koristi svoj uticaj da zapali plamen haosa na zapadnom Balkanu”, izjavila je Trasova.

    Odmah nakon pominjanja zapadnog Balkana Trasova je dodala da njena zemlja pojačava diplomatske napore uz uvođenje i mogućnosti vojnog odvraćanja.

    “Nudimo NATO-u dodatne brze mlazne avione, ratne brodove i vojne specijaliste. Povećaćemo broj trupa u Estoniji, a imamo i vojni nosač aviona Njenog visočanstva ‘Princ od Velsa’ u pripravnosti ako bi došlo do daljeg jačanja tenzija”, izjavila je Trusova.

    Aleksandar Radić, vojnobezbjednosni ekspert iz Beograda, kaže za “Nezavisne novine” da je Britanija bila snažno prisutna u BiH tokom devedesetih godina prošlog vijeka i da su uvijek imali uticaj na dešavanja.

    “Ako se sećate, oni su tada u centralnoj Bosni i te kako bili spremni da pokažu zube i volju da direktno utiču na zbivanja na terenu. Kasnije su tokom implementacije imali bazu u Ramićima kod Banjaluke u jačini jedne divizije, a onda su se kao i Rusi vojno isključili i sad verovatno žele da pronađu model da vrate deo tog uticaja koji su imali”, kaže on.

    Dodaje da Britanija istorijski želi da bude vojno i politički prisutna na globalnom nivou, a da se sada, tokom ukrajinske krize, pokazuju kao čvrsta osovina s Vašingtonom u vezi s aktivnostima Moskve u Evropi.

    Radić ističe da se iza scene vjerovatno priprema način koji bi im omogućio da se vrate u BiH kroz vojno prisustvo i da ocjenjuje da postoje bezbjednosni rizici koje žele da spriječe.

  • Lajčak sa Eskobarom u Prištini “EU i SAD dijele istu viziju za Kosovo i proces dijaloga”

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je danas da je poruka njegove zajedničke posjete sa specijalnim izaslanikom SAD za Zapadni Balkan Gabrijalom Eskobarom Prištini da EU i SAD sarađuju i “dijele istu viziju za Kosovo i proces dijaloga”.

    Lajčak je, nakon sastanka sa premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem, naglasio da je ovo njegova sedma posjeta u svojstvu predstavnika EU za dijalog, prenosi prištinski Reporteri.

    – Ali smo ovog puta ovdje zajedno sa kolegom Eskobarom kako bismo prenijeli jasnu poruku da EU i SAD rade rame uz rame i dijele istu viziju za Kosovo i proces dijaloga, kao i normalizaciju odnosa sa Srbijom i budućnost regiona u Evropskoj uniji – rekao je Lajčak.

    On je istakao da je ovo bila dobra prilika za razgovor o planovima za naredne nedelje i mjesece i poručio da će se nastaviti razgovori sa predsjednikom i premijerom privremenih prištinskih institucija.

    – Ostaćemo ovdje do srijede i nadamo se da ćemo imati jasniju sliku šta da očekujemo od budućnosti i kako treba da se gradi proces – poručio je Lajčak.

    Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je da SAD podržavaju dijalog između Beograda i Prištine i integraciju cijelog zapadnog Balkana u EU.

    On je istakao da SAD ohrabruje sve strane da vide zapadni Balkan kao potencijalnog budućeg člana i dodao da dijalog ima punu podršku SAD.

    – Iz američke perspektive, želim da kažem da SAD u potpunosti podržavaju nezavisnost i teritorijalni integritet Kosova – rekao je Eskobar, prenio je portal Reporteri.

    – Pokazali ste da ste solidan partner, dobar prijatelj i na tome vam zahvaljujemo. Za Kosovo i region vidimo izvanredne mogućnosti. Vi ste Evropljani, vi ste ekonomski, kulturno i istorijski Evropljani. Radili smo sa evropskim kolegama da prepoznamo zapadni Balkan kao izuzetnu priliku, a ne opasnost – dodao je on.

  • Putevi na području grada prohodni: Ekipe zimske službe u Banjaluci radile punom parom

    Putevi na području grada prohodni: Ekipe zimske službe u Banjaluci radile punom parom

    Ekipe zimske službe su u punom kapacitetu na terenu od samog početka snježnih padavina, te čiste puteve kako u gradskim tako i u prigradskim naseljima, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Svi putevi na području grada su prohodni, a osim saobraćajnica – ekipe čiste i trotoare.
    Kako bi što efikasnije reagovali, ekipe zimske službe su po nalogu u pripravnosti od same najave snježnih padavina i spremne da reaguju kako bi svi putevi bili prohodni.
    Važno je naglasiti da je ove zimske sezone izvršena i modernizacija vozila zimske službe, te je uveden sistem za praćenje – GPS, kako bi nadležne gradske službe u svakom trenutku imale uvid gdje se vozila nalaze, što će doprinijeti efikasnijem radu zimske službe.
    Naime, izvođači koji su angažovani da tokom ove zimske sezone uklanjaju snijeg na gradskom području su preduzeća „Čistoća“ i „Bunić kompani“, dok su za seoska područja zaduženi: „Kozaraputevi“, „Niskogradnja Marjanović“, „Građenje Đurić“, „Eko euro tim“, „Golden kard“ i „Vrt dizajn i trend“.

  • Incident na sednici Savjeta bezbednosti – ambasador Rusije otišao

    Incident na sednici Savjeta bezbednosti – ambasador Rusije otišao

    Ambasador Rusije u UN Vasilij Nebenzja napustio je sednicu Saveta bezbednosti posvećenu Ukrajini.

    On je napustio sednicu uoči izjave predstavnika Ukrajine, navodeći da ima zakazani sastanak sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterešom.

    “Molim vas da ovo ne smatrate demonstrativnim odlaskom. Moram da napustim ovu sednicu zbog ranije zakazanog sastanka sa generalnim sekretarom UN povodom agende našeg predsedavanja”, rekao je Nebenzja, prenosi TASS.

    Predstavnik Rusije u Savetu bezbednosti prethodno optužio je SAD da stvaraju histeričnu atmosferu u vezi sa Ukrajinom.

    “Nije nam potrebna ova panika”, rekao je on.

    Pokazao je dokumente o ministrima u Ukrajini koji, kako je rekao, tvrde da ne postoji pretnja od ruske agresije i aktivnosti Vašingtona nazvao propagandom.

    “Naše američke kolege moraju da iznesu prave informacije o ovome”, kazao je on.

    Pozvao je sve da ne nasedaju na provokacije.

    Predstavnica SAD kazala je da je Vašington tražio sastanak Saveta bezbednosti zbog aktivnosti Rusije na granici sa Ukrajinom.

    “Oni tvrde da je to na njihovoj teritoriji, ali to je blizu granice njihovih komšija, to su komšije kojima je Rusija okupirala teritoriju”, rekla je.

    Nakon odlaska ambasadora Nebenzje, za govornicu je izašao stalni predstavnik Ukrajine u Ujedinjenim nacijama Sergej Kislica, a Rusiju je u nastavku zastupao Dmitrij Poljanski, prvi zamenik stalnog predstavnika Ruske Federacije u UN.

    “Odakle vam ideja o 100.000 vojnika?”
    “Želeo bih da postavim pitanje, ne samo našim američkim kolegama već i onima koji su to pomenuli odakle ta cifra od 100.000 vojnika koji se nalaze, kako tvrdite, na rusko-ukrajinskoj granici”, rekao je Nebenzja i dodao kako tu cifru nisu potvrdili.

    On je podsetio da Rusija često raspoređuje trupe na svojoj teritoriji bez izazivanja histerije.


    Tenzije između Rusije i Sjedinjenih Država zbog gomilanja trupa Moskve u blizini Ukrajine prelile su se u Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija gde su diplomate obe zemlje žestoko iznosile svoje stavove.

    Uprkos pozivu Moskve članicama Saveta bezbednosti da glasaju protiv takozvane megafon-diplomatije, to telo je većinom pristalo na američki apel za održavanje javne sednice o krizi u Ukrajini.

    Kina je jedina bila protiv, pozivajući nacije da napuste hladnoratovski mentalitet, dok su Indija, Gabon i Kenija bili uzdržani, ali je preostalih 10 članica podržalo sastanak otvorenog tipa.

    Amerikanci negoduju zbog masovnog gomilanja ruskih trupa na granici sa Ukrajinom, dok Rusi negiraju planove za napad tvrdeći da nemaju ništa sa unutrašnjom krizom u toj državi. Evropska unija drži se dvosmernog koloseka – diplomatije i odvraćanja Rusije od napada.


    “Pretnje agresijom na granici Ukrajine je provokacija. Naše konstatovanje činjenica na terenu nije provokativno”, rekla je američka ambasadorka u UN Linda Tomas-Grinfild na sednici SB UN-a.

    Tomas-Grinfildova ponovila je optužbe da je Rusiju da ima više od 100.000 vojnika na granici sa Ukrajinom i da se Moskva “sprema da napadne Ukrajinu”.

    Prema njenim rečima, Vašington ima dokaze da Moskva planira da rasporedi još 30.000 trupa u Belorusiji u prvim danima februara.

  • Rusija narušila vazdušne granice – hitno reagovali

    Rusija narušila vazdušne granice – hitno reagovali

    Ruski lovac Su-27 preleteo je granicu.

    Ministarstvo spoljnih poslova Estonije uručilo je protesnu notu ambasadoru Rusije zbog ruskog lovca Su-27 koji je narušio granicu te zemlje. To su danas izjavili u pres službi Glavnog štaba Ministarstva odbrane Estonije.

    “Incident se dogodio u rejonu ostrva Vajndlo. Avion se nalazio u vazdušnom prostranstvu Estonije manje od jednog minuta. On je leteo sa isključenim transponderom (uređaj za telekomunikaciju) i u vreme narušavanja estonske državne granice nije bio u kontaktu sa estonskom kontrolnom vazdušnog saobraćaja”, navodi se u saopštenju.

    U Ministarstvu su rekli da je ruski ambasador pozvan u Ministarstvo spoljnih poslova Estonije gde mu je uručena protesna nota.

    “Estonija smatra da je ovo veoma ozbiljan incident, s obzirom da su se povrede granice desile i ranije”, navelo je Ministarstvo.

    Prema podacima Glavnog štaba, ovo je prvo kršenje granice ove godine.

  • Pripremljen spisak elite ili ljudi oko Putina koji bi mogli biti na udaru sankcija

    Pripremljen spisak elite ili ljudi oko Putina koji bi mogli biti na udaru sankcija

    SAD i njihovi saveznici pripremili su spisak ruske elite ili užeg kruga ljudi oko predsjednika Vladimira Putina koje će kazniti sankcijama ako Rusija pošalje trupe u Ukrajinu, rekao je danas visoki američki zvaničnik.

    I Vašington i London su odbili da imenuju pojedince na koje su planirali da primijene sankcije.

    “Pojedinci koje smo identifikovali nalaze se u ili blizu unutrašnjeg kruga Kremlja i igraju ulogu u donošenju odluka vlade ili su u najmanju ruku saučesnici u destabilizirajućem ponašanju Kremlja”, rekao je američki zvaničnik u Vašingtonu.

    On je naveo da Putinovi prijatelji više neće moći da koriste svoje supružnike ili druge članove porodice kao zastupnike da izbjegnu sankcije.

    “Sankcije bi ih odsjekle od međunarodnog finansijskog sistema i osigurale da oni i članovi njihovih porodica više neće moći da uživaju u pogodnostima čuvanja novca na Zapadu i pohađanja elitnih zapadnih univerziteta”, rekao je zvaničik.

    Britanija je pozvala Putina da se “povuče sa ivice” nakon što je rusko gomilanje trupa u blizini Ukrajine izazvalo strah od rata, a takođe je upozorila da bi svaki upad pokrenuo sankcije kompanijama i ljudima koji su bliski povezani sa Kremljom.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je britansko upozorenje “veoma uznemirujućim”, rekavši da ono čini Britaniju manje privlačnom za investitore i da bi naštetilo britanskim kompanijama.

    “Ovako direktne prijetnje poslovanju ne vidite i ne čujete često. Napad date zemlje na ruski biznis podrazumijeva mjere odmazde, a te mjere će se formulisati na osnovu naših interesa ako bude potrebno”, rekao je Peskov.

    Savjet bezbjednosti UN sastao se večeras, na zahtjev SAD, kako bi razgovarao o gomilanju ruskih trupa. SAD su sastanak tog 15-članog tijela opisale kao šansu da se Rusija izjasni.

  • Cvijanović o slučaju u Domu: Odgovaraće svi koji su napravili propuste

    Cvijanović o slučaju u Domu: Odgovaraće svi koji su napravili propuste

    Odgovaraće svi koji su napravili propuste, poručila je predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, komentarišući slučaj dječijeg zlostavljanja u Domu “Rada Vranješević”.

    “Niko odgovoran u ovom slučaju ne smije biti pošteđen”, poručila je predsjednica Republike Srpske za RTRS.

    Ona je naglasila da je “u ovom slučaju došlo do teške zloupotrebe jednog maloljetnog djeteta”.

    “To dijete već ima prilično traumatično djetinjstvo, iz razloga da ne raste u porodici sa svojim roditeljima. Razumijem da je teško organizovati život, i voditi takve ustanove zato što su to jako osjetljive kategorije, a ta djeca nemaju onu pravu roditeljsku ljubav, i onda morate to sve da nadomjestite”, istakla je Cvijanović.

    Predsjednica Srpske je naglasila da je u pitanju jedno užasno djelo i da ga kao takvo treba i kvalifikovati.

    “Mi kao građani Republike Srpske očekujemo od pravosudnih institucija da oni sankcionišu adekvatno počinioca krivičnog djela. S druge strane slažem se sa izjavom premijera Radovana Viškovića, da u okviru samog sistema moramo sprovesti istragu da vidimo da li postoje određeni propusti za koje se mora snositi odgovornost”, poručila je Cvijanović.