Ukrajinska delegacija je na putu za pregovore sa Rusijom, koji počinju za par časova, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak.
On je naveo da delegacija stiže helikopterom.
Bjeloruska novinska agencija Belta javila je ranije, pozivajući se na glavnog ruskog pregovarača Vladimira Medinskog, da će druga runda pregovora početi danas u Bjelorusiji poslije podne.
Ministarka trgovine i turizma Republike Srpske Suzana Gašić izjavila je da je Vlada odlučila interventno da nabavi određene vrste osnovnih životnih namirnica.
Ona je rekla da je odluka donesena usljed dešavanja na tržištu, a ističući da nema nikakve nestašice na tržištu i da nema naznaka da će biti nestašica.
– Ipak, odlučili smo da nabavimo određene količine merkantilne pšenice, soli, šećera, riže, određenih konzervi, te naftnih derivata – precizirala je Gašićeva.
Ako bude potrebe, kako je rekla, nabavke će biti nastavljene.
– Riječ je o direktnoj nabavki – dodala je Gašićeva i podsjetila da je povećanje cijena konstantno.
Podsjetila je i da su ograničene marže na osnovne životne namirnice i naftne derivate.
Ministar poljoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić potvrdio je da je danas počela i podjela regresiranog dizela za poljoprivrednika.
– Zavrišli smo isplatu svih podsticaja. Nemamo nikakvih dugovanja prema proizvođačima, a cilj nam je da krenu sa sjetvom na vrijeme. Naravno da smo svjesni da ne možemo nadomjestiti ovolika poskupljenja – naglasio je Pašalić.
Ipak, kako je rekao, cilj je da se pripremimo za eventualne prekide u lancu snabdijevanja, kojeg sada nema.
– Za sada ima svega dovoljno. Ali, ne znamo šta će biti za mjesec dana ako sukobi u Ukrajini potraju. Podsjećam da rusija i Ukrajina proizvedu oko 30 odsto svjetske pšenice – istakao je Pašalić.
On je podsjetio i na mart 2020. kada su bile zatvorene granice, a da ni tada nije bilo nestašice.
Ministarka Gašić je potvrdila da je riječ o 15 miliona KM za ovu interventnu nabavku.
– Nadamo se da nam neće ni trebati – dodala je ona.
Kada je riječ o količini roba koja se nabavlja, otprilike 6.000 tona pšenice je u pitanju, a većima oko 15.000 tona.
Pšenicu će čuvati mlinari koji se time i bave.
Kada je u pitanju nafta i naftni derivati, kaže da nema smisla dodatno spuštati maržu kako se ne bi izazvale vještačke nestašice.
– Kada je u pitanju pšenica, cijene se mijenaju na dnevnom osnovu – dodala je Gašićeva.
Ona je dodala da je plan i da naftne derivate čuvaju dobavljači u svojim skladištima.
Ono što je dobra vijest za naše ratare, kako je rekao ministar Pašalić, ali ne i za potrošače, jeste da raste i cijena pšenice i kukuruza.
– Tako da oni mogu da nadomjeste trošak velikog rasta cijena mineralnog đubriva – dodao je Pašalić.
U vrijeme pandemije donesena je odluka da se cijene ne smiju podizati. Pandemija nije okončana. Ko treba da pokrene postupak protiv ovog divljanja cijena? Kome se mi građani trebamo obratiti?
Ovako glasi jedna od bezbroj predstavki građana koja je stigla na adresu Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH. Građani se s punim pravom žale na konstantan rast cijena hrane i pitaju zašto niko ne reaguje i ko će da zaštiti njihova ugrožena prava.
Imajući u vidu inflaciju cijena usljed pandemije korona virusa, kao i moguća nova poskupljenja zbog novonastale geopolitičke situacije, Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača donijela je preporuke vladama entiteta i Brčko distriktu.
Vladama je preporučeno da u saradnji s nadležnim ministarstvima i odjeljenjima donesu dodatne mjere neposredne kontrole cijena, te uspostavljanje održivih mehanizama robnih rezervi i pojačano ulaganje u razvoj domaće proizvodnje.
– Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH je u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH i predstavkama potrošača, te zbog novonastale geopolitičke krize, koja postojeće stanje inflacije može dovesti do značajnog disbalansa cijena roba i usluga u odnosu na ekonomski položaj potrošača, razmatrala je stanje i mogućnosti prevazilaženja aktuelnog stanja – kaže Saša Marić, ombudsman za zaštitu prava potrošača.
U pismu nadležnima se pozivaju i na nekoliko činjenica, a to su, prije svega, zvanični podaci o godišnjoj inflaciji. Prema zvaničnim podacima, godišnja inflacija u decembru u Federaciji BiH je 6,5 odsto, a u Republici Srpskoj u januaru 6,2 odsto.
Najveći rast cijena se odnosio na cijenu hrane, sredstava za ličnu higijenu, kao i usluga prevoza.
Prosječna penzija u 2021. godini u Federaciji BiH iznosila je 489,50 KM, dok je u Republici Srpskoj 431,20 KM. Prosječna penzija u Brčko distriktu BiH iznosila je 489,66 KM.
Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za decembar 2021. godine iznosila je 2.265,67 KM i za 75,37 KM je skuplja od potrošačke korpe za prethodni mjesec. Sindikalna potrošačka korpa za januar ove godine je skuplja za 91,37 KM u odnosu na prethodni mjesec.
– Imajući u vidu činjenično stanje, kao i ukupno geopolitičko stanje u svijetu koje je dovelo do dodatnog povećanja cijena u Bosni i Hercegovini, te pravo potrošača na pristup osnovnim robama i uslugama, neophodno je voditi računa o zaštiti ekonomskih interesa potrošača, zbog čega Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH daje preporuke vladama o neposrednoj kontroli cijena – objašnjava ombudsman Marić.
U preporukama citira entitetske zakone o kontrolisanju cijena u kojima je tačno definisano kada se država miješa u slobodno određivanje cijena, a jedan od razloga je i zaštita životnog standarda.
Između ostalog, neposredna kontrola cijena može da bude i zamrzavanje cijena na određeno vrijeme.
Predstavnici vlada se nisu još oglasili po ovom pitanju, ali je premijer RS Radovan Višković rekao da je Vlada na posljednjoj sjednici zadužila ministarstva trgovine i poljoprivrede RS za nabavke određenih količina životnih namirnica u skladu sa Zakonom o interventnim nabavkama.
– Riječ je o robi poput pšenice, kukuruza, soli, ulja i slično. Nismo htjeli sve to u javnosti previše da eksponiramo s ciljem da se ne izaziva nepotrebna panika među stanovništvom. U ovom momentu imamo dovoljno svih namirnica na tržištu. Prema tome, Srpska nema nestašice bilo koje robe – rekao je Višković.
On je dodao da je razgovorano i sa “Elektroprivredom Srpske” da dvije njene termoelektrane, zbog rudnika koji su u njihovom sastavu, obezbijede dodatne količine dizela kako bi u nekom, eventualno, kritičnom momentu mogli funkcionisati, odnosno da ne bude ugroženo snabdijevanje strujom Srpske.
– Dakle, Vlada radi svoj posao – poručio je premijer Srpske.
On tvrdi da Vlada ne može aktivirati robne rezerve jer je preduzeće u stečaju, te da taj postupak još nije završen, kao i da je i dalje na snazi ograničenje marži osnovnih životnih namirnica u Srpskoj.
– Pratimo cijene, njihov rast i inflaciju. Budite sigurni da Vlada ima dovoljno znanja da reaguje u potrebnom momentu – poručio je Višković.
U Ministarstvu trgovine za Srpskainfo kažu da se razmatraju opcije nabavke, a da će detalji biti poznati danas poslije sjednice Vlade RS. Međutim, regulisanje cijena, po svemu sudeći, nije na dnevnom redu, jer poremećaji nisu prisutni samo na našem tržištu.
Gorivo u Republici Srpskoj ponovo je poskupjelo i litar trenutno košta u prosjeku 2,62 KM. Prosječne cijene naftnih derivata bile su 2,59 KM.
Ovo je treći put u mjesec dana da cijene goriva rastu na benzinskim pumpama. Zvanično obrazloženje od naftnih distributera nismo dobili, ali je činjenica da cijene nafte rastu usljed ratnih dešavanja u Ukrajini.
Predsjedavajući Srpskog Kluba Parlamentarne skupštine BiH, Nenad Stevandić, obavjestio je da Srpski klub u koordinaciji sa drugim Klubovima iz Republike Srpske neće prisustvovati sutrašnjoj hitnoj sjednici Parlamentarne skupštine BiH , jer, kako je on naveo, sjednica na temu sukoba u Ukrajini za cilj ima produbljivanje podjela i izazivanje sukoba u BiH, ali i zbog toga što je međunarodna politika oblast Predsjedništva BiH, a ne skupštine.
Saopštenje prenosimo u cjelini:
“U koordinaciji sa poslaničkim klubovima SNSD-a i SDS/PDP/DNS u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, odlučili smo da ne prisustvujemo za sutra zakazanoj 12. hitnoj sjednici Predstavničkog doma.
Uvjereni smo da je ta sjednica zakazana da bi produbila podjele i izazivala sukobe u BiH, uvlačeći nas u raspravu o sukobima u Ukrajini. Pored toga, Parlamentarna skupština BiH nije zadužena za spoljnu politiku, koja je Ustavom definisana kao nadležnost Predsjedništva BiH, čiji su članovi iz Federacije BiH juče odbili da raspravljaju o istoj temi na prijedlog srpskog člana Predsjedništva BiH.
Poslanici iz Republike Srpske posvećeni su očuvanju mira, očuvanju Dejtonskog sporazuma i ustavnih principa koji definišu jednaka prava tri naroda i dva entiteta.
predsjednik Srpskog kluba
dr Nenad Stevandić”
Jedanaesta sjednica Skupštine grada Banjaluka počela je aktuelnim časom i pitanjem o zapošljavanju djece poginulih boraca.
Upravo to pitanje postavio je odbornik Saša Lazić (Banjaluka zove), naglašavajući da je u toj kategoriji 180 djece i dalje bez posla.
“Hajde da napravimo inicijativu i da ostavimo sebi rok da ih u gradska praduzeća zaposlimo u narednih godinu ili dvije”, predložio je Lazić i zatražio da se djeca iz te kategorije zapošljavaju bez konkursa.
Takođe se osvrnuo na ulice Ivana Gorana Kovačića i kod stadiona Krajine, naglašavajući da se građani u tom dijelu grada žale na bezbjednost djece u saobraćaju.
Predstavnici Gradske uprave odgovorili su da su svakom ko je to zatražio iz kategorije poginulih boraca dali preporuku za zapošljavanje, a da ostalo nije njihova nadležnost. Što se tiče bezbjednosti u saobraćaju, rekli su da u konkretnom slučaju neće biti problem da se ti zahtjevi ispune.
Pred odbornicima će se i ovaj put naći brojne odluke, poput odluke o utvrđivanju stope poreza na nepokretnosti za 2022. godinu, više prijedloga o dodjeli u zakup pod posebnim uslovima poslovnih prostorija različitim udruženjima, program razvoja sporta za ovu godinu, plan sufinansiranja omladinskih aktivnosti i kulturno-umjetničkog amaterizma i projekata iz kulture, te više kadrovskih pitanja.
Osim rasta cijena sirove nafte na globalnom tržištu, naglo raste i cijena prirodnog gasa i došla je do novog rekorda u Evropi, jer su napadi Rusije na Ukrajinu podstakli strah na tržištima od problema u snabdijevanju.
Tako je, prema pisanju CNN-a, u Evropi veleprodajna cijena prirodnog gasa porasla za 60 posto na rekordnih 194 eura (215 dolara) po megavat satu. To je za preko duplo više nego prošlog petka.
“Panika na tržištu je počela. Inicijalna reakcija na povećanje cijena nakon sukoba u Ukrajini samo se intenzivira”, rekla je Louise Dickson, viši analitičar tržišta nafte u Rystad Energyu.
Energetska bogatstva Rusije nisu direktno na meti zapadnih sankcija uvedenih nakon invazije Ukrajine, ali to je ogromna karta na koju bi Sjedinjene Američke Države i Evropa još mogle da zaigraju ako Rusija nastavi sa svojim napadom.
“Razmišljamo o tome, mnogo toga je na stolu, ali moramo odmjeriti sve posljedice. Ne pokušavamo da naudimo sebi, mi pokušavamo da naudimo predsjedniku Putinu i ruskoj ekonomiji”, rekla je sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki tokom nastupa na MSNBC-u.
Moskvi je već teže prodati pošiljke ruske sirove nafte trgovcima i rafinerijama zabrinutim da će biti uhvaćeni u posljedicama sankcija usmjerenih na finansijski sistem. Operateri tankera su oprezni u pogledu rizika za brodove u Crnom moru, a velike globalne naftne kompanije napuštaju operacije u zemlji.
Prema analitičarima Commerzbanke, vodeća ruska nafta marke Urals trgovala se s popustom od 18 dolara po barelu u odnosu na naftu Brent u srijedu, jer su kupci izbjegavali ruski izvoz. Popust nije bio toliko veliki od raspada Sovjetskog Saveza, kažu analitičari.
Do masivnog povećanja cijena dolazi uprkos naporima Zapada da smiri tržišta i rizikuje dalje podsticanje već povišene globalne inflacije.
Ogromna povećanja cijena će poskupjeti gorivo širom svijeta, povećavajući troškove putovanja i posla. Oni će također povećati inflaciju i mogli bi otežati ekonomski rast, komplikujući odluke globalnih centralnih banaka dok pokušavaju da se suprotstave rastu cijena.
Investitori se plaše da će izvoz ruske energije biti ograničen ili zaustavljen, bilo kao rezultat sukoba u Ukrajini, ključnoj trasi gasovoda, ili dodatnih zapadnih sankcija koje bi mogle biti usmjerene na srce ruske ekonomije.
Prema Alex Froleyu, tržišnom analitičaru Independent Commodity Intelligence Services, ruski prirodni gas nastavlja da teče u Evropu, ali postoji “puno neizvjesnosti i zabrinutosti oko toga kako bi se stvari mogle promijeniti”.
Froley je napomenuo da je Ujedinjeno Kraljevstvo zabranilo brodove u vlasništvu i pod kontrolom Rusije iz svojih luka, što bi moglo poremetiti isporuke tečnog prirodnog plina iz Rusije koje čine između 3 i 4 posto opskrbe plinom u zemlji.
Ujedinjene nacije (UN) su saopštile da je milion ljudi do sada pobjeglo iz Ukrajine u susjedne zemlje.
Egzodus se dogodio za samo sedam dana nakon što je ruska invazija počela prošlog četvrtka.
Kako ističe BBC-jev Lewis Goodal izbjeglička kriza iz 2015. uključivala je 1,3 miliona ljudi.
“To je skoro nadmašeno brojkama iz Ukrajine za sedmicu dana”, dodao je.
U izjavi na Twitteru, visoki komesar UN-a za izbjeglice Filippo Grandi je zamolio za prekid vatre kako bi se mogla pružiti humanitarna pomoć milionima ugroženih koji su ostali u zemlji.
Agencija predviđa da će zbog sukoba oko 12 miliona ljudi biti interno raseljeno i da će im trebati humanitarna pomoć.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u videoobraćanju naciji u četvrtak rano ujutro iznio optimističnu ocjenu rata i pozvao Ukrajince da nastave pružati otpor, dok je Generalštab ukrajinske vojske naveo da vojska posjeduje dokumente ruskog ratnog plana.
“Mi smo narod koji je za sedmicu uništio planove neprijatelja. Ovdje neće imati mira. Neće imati hrane. Ovdje neće imati nijednog mirnog trenutka”, poručio je on u videoporuci, prenosi AP.
Zelenski, međutim, nije komentarisao da li su Rusi zauzeli nekoliko gradova, uključujući Herson.
“Ako su negdje otišli, onda je to samo privremeno. Istjeraćemo ih”, izjavio je ukrajinski predsjednik.
Zelenski je naglasio da borbe utiču na moral ruskih vojnika, koji “ulaze u prodavnice i pokušavaju naći nešto za jelo”.
“Ovo nisu ratnici neke supersile. Ovo su zbunjena djeca koja su iskorištena”, rekao je predsjednik Ukrajine.
Tvrdi da je broj poginulih Rusa dostigao gotovo 9.000.
“Ukrajina ne želi biti prekrivena tijelima vojnika. Idite kući”, poručio je Zelenski.
Generalštab ukrajinske vojske saopćio je u srijedu da vojska posjeduje dokumente ruskog ratnog plana.
“Nakon uspješnih operacija ukrajinske vojske, ruski vojnici su se uspaničili i za sobom ostavili neke tajne dokumente”, navodi se u saopćenju Generalštaba, prenosi Anadolu Agency (AA).
Navodi se da je “ratni plan s Ukrajinom” odobren 18. januara 2022. godine.
“Zauzimanje cijele Ukrajine trebalo je biti završeno u roku od 15 dana, od 20. februara do 6. marta”, navodi se u dokumentu.
Napad Rusije na Ukrajinu, koji je počeo 24. februara, izazvao je bijes međunarodne zajednice, a Evropska unija, Velika Britanija, Kanada, Japan i Sjedinjene Američke Države Moskvi su uveli ekonomske sankcije.
Mnoge zemlje snabdijevaju Ukrajinu oružjem, zatvorile su zračni prostor za ruske avione i zabranjuju ruske državne medije.
Druga runda mirovnih pregovora Rusije i Ukrajine zakazana je za četvrtak, prenosi Al Jazeera.
Ukrajinska služba za hitne situacije objavila je da su ruske snage jutros oko 7:10 granatom pogodile skladište goriva.
Od napada se, navodi ukrajinska služba, zapalio niz spremnika dizela ukupnog volumena 3000 kubičnih metara. Informacija o ubijenima i ranjenima još nema.
Sjedinjene Američke Države spremne su na diplomatiju o Ukrajini ako Rusija povuče vojnike i takođe uđe u pregovore, rekao je danas na konferenciji američki državni sektretar Entoni Blinken.
“Ako Rusija povuče svoje trupe i bude spremna na pregovore, mi smo spremni učiniti isto”, rekao je.
“Gotovo sam svakodnevno u kontaktu sa svojim prijateljem i kolegom ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrijem Kulebom. Jasno sam dao do znanja da ćemo podržati sve diplomatske napore ukrajinskih vlasti da postignu primirje i da se povuku ruske snage”, dodao je Blinken.
Blinken je rekao da zapadne zemlje koordinišu akcije za ubrzanje isporuke sistema protivvazdušne odbrane, protivtenkovskog sistema i drugog oružja Ukrajini.
“Tokom proteklih nekoliko dana odobrio sam ubrzani prenos najhitnije potrebne obrambene imovine od saveznika u Ukrajinu i koordinaciju svih napora da se ubrza isporuka te imovine, uključujući protivtenkovske, protivvazdušne, i municiju za malokalibarsko oružje, u ruke ukrajinskih boraca koji vješto i odlučno brane svoju zemlju”, rekao je Blinken.
On je rekao da SAD dokumentuje smrt civila u ruskoj specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini i da će tražiti odgovornost za to.
“Vrlo pomno pratimo što se sada događa u Ukrajini, uključujući i ono što se događa civilima. To bilježimo, dokumentujemo i, između ostalog, želimo biti sigurni da će uslijediti odgovornost”, rekao je BLinken.
Odgovarajući na pitanje o američkim građanima koji su spremni sudjelovati u neprijateljstvima protiv Ruske Federacije, Blinken je rekao da američke vlasti pozivaju Amerikance da ne putuju u Ukrajinu.
“Već neko vrijeme vrlo jasno govorimo Amerikancima koji bi možda razmišljali o tome da tamo ne idu”, rekao jeBlinken novinarima.
“Za one koji žele pomoći Ukrajini i njezinom narodu, postoji mnogo načina da to učine, uključujući podršku i pomoć mnogim nevladinim organizacijama koje rade na pružanju humanitarne pomoći”, rekao je Blinken, prenosi TAS S.