VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ukrajina tvrdi da poseduje ruski ratni plan

    Ukrajina tvrdi da poseduje ruski ratni plan

    Zauzimanje cijele Ukrajine trebalo je biti završeno u roku od 15 dana, od 20. februara do 6. marta, saopšteno je iz Generalštaba ukrajinske vojske.

    Generalštab ukrajinske vojske saopštio je u sredu da vojska poseduje dokumente ruskog ratnog plana, javlja Agencija Anadolija.”Nakon uspešnih operacija ukrajinske vojske, ruski vojnici su se uspaničili i za sobom ostavili neke tajne dokumente”, navodi se u saopštenju Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine.

    Navodi se da je “ratni plan s Ukrajinom” odobren 18. januara 2022. godine.

    “Zauzimanje cijele Ukrajine trebalo je biti završeno u roku od 15 dana, od 20. februara do 6. marta”, navodi se u dokumentu.

    Sukob Rusije na Ukrajinu koji je počeo 24. februara izazvao je bes međunarodne zajednice, a Evropska unija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Japan i Sjedinjene Američke Države (SAD) Moskvi su uvele ekonomske sankcije.

    Mnoge zemlje snabdevaju Ukrajinu oružjem, zatvorile su vazdušni prostor za ruske avione i zabranjuju ruske državne medije.​​​​​​

    Druga runda mirovnih pregovora Rusije i Ukrajine zakazana je za danas..

  • Svjetska banka obustavlja sve programe u Rusiji i Bjelorusiji

    Svjetska banka obustavlja sve programe u Rusiji i Bjelorusiji

    Svjetska banka saopštila je danas da je obustavila sve svoje programe u Rusiji i Bjelorusiji zbog ruske invazije na Ukrajinu i “neprijateljstva protiv naroda Ukrajine”.

    Reuters piše da je Svjetska banka u saopštenju navela da nije odobrila nikakve zajmove niti ulaganja u Rusiji od 2014. godine kada je ova država anektirala Krim, ukrajinski region.

    Također su iz ove multilateralne razvojne banke istakli i to da Bjelorusiji od sredine 2020. godine nije odobrila nikakvo novo kreditiranje kada su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije ovoj zemlji zbog održanih spornih predsjedničkih izbora.

    Obaveze Svjetske banke za kreditiranje Bjelorusije iznosile su ukupno 308 miliona dolara u 2020., prema podacima sa njene zvanične stranice, sa aktivnim projektima uključujući onaj koji se odnosi na grijanje na biomasu, razvoj šumarstva i modernizaciju obrazovanja.

    Svjetska banka je pozajmila više od 16 milijardi dolara Rusiji od ranih 1990-ih. Najnoviji odobreni projekti uključuju program za mlade na Sjevernom Kavkazu 2013. godine i program kulturnog nasljeđa iz 2010. godine, također se navodi u podacima na stranici ove banke.

    Odluka da se obustave svi programi u Rusiji i Bjelorusiji uslijedila je dan nakon što su čelnici Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda izjavili da se utrkuju da obezbijede milijarde dolara dodatnih sredstava Ukrajini u narednim sedmicama i mjesecima, upozoravajući da bi rat mogao rezultirati i “značajnim prelivanjem” na druge zemlje.

    Evropska unija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i drugi uveli su Rusiji širok spektar sankcija nakon njene invazije na Ukrajinu.

    Sankcije, između ostalog podrazumijevaju, zamrzavanje imovine, zabranu putovanja i druga ograničenja brojnim ruskim pojedincima, uključujući i samog predsjednika Vladimira Putina.

    Rusija svoje akcije u Ukrajini naziva “specijalnom operacijom”.

  • Kina tražila od Rusije da odloži invaziju na Ukrajinu do završetka Olimpijade?

    Kina tražila od Rusije da odloži invaziju na Ukrajinu do završetka Olimpijade?

    Izvještaj zapadnih obavještajnih službi ukazuje da su kineski zvaničnici početkom februara zatražili od visokih ruskih zvaničnika da sačekaju do završetka Olimpijskih igara u Pekingu prije nego što započnu invaziju na Ukrajinu, rekli su američki zvaničnici.

    Američki zvaničnici uglavnom smatraju da je izvještaj vjerodostojan, ali njegovi detalji su otvoreni za tumačenje, prema jednom izvoru upoznatom s obavještajnim službama. Iako je zahtjev upućen otprilike u vrijeme kada je predsjednik Vladimir Putin posjetio Peking na ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara – gdje se sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom – iz izvještaja nije jasno da li je Putin direktno razgovarao o tome sa Xijem, rekao je izvor .

    Zvaničnici zapadnih obavještajnih službi koji su u to vrijeme oprezno promatrali Putinovo nagomilavanje na ukrajinskoj granici, očekivali su da bi Putin mogao odgoditi bilo kakvu vojnu akciju do završetka Olimpijskih igara kako ne bi pokvario odnose s Kinom.

    Nakon sastanka Putina i Xija, Moskva i Peking objavili su zajedničku izjavu o njihovom partnerstvu “bez granica” i osudili širenje NATO-a – ključni stub Putinovog opravdanja za napad na Ukrajinu.

    Ta izjava je podigla zabrinutost Zapada oko rastućeg saveza između Kine i Rusije.

    Liu Pengyu,potparol kineske ambasade u Washingtonu, rekao je: “Tvrdnje spomenute u relevantnim izvještajima su špekulacije bez ikakve osnove i imaju za cilj prebacivanje krivice.”

    CNN je zatražio komentar od ruske ambasade u Washingtonu.

    New York Times je prvi objavio postojanje izvještaja.

  • Amerika poslala poruku Putinu

    Amerika poslala poruku Putinu

    Američki State Department pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da “odmah prekine ovo krvoproliće i povuče trupe s ukrajinske teritorije”.

    U saopštenjuSAD je takođe optužio Rusiju da je pokrenula “potpuni napad na slobodu medija i istinu blokiranjem pristupa nezavisnim novinskim kućama sprječavajući njihovu mogućnost emitovanja informacija o invaziji”.

    SAD je takođe poručio da Rusija pokušava ugušiti društvene mreže poput Twittera, Facebooka i Instagrama koje su, kaže State Department u saopštenj, milionima Rusa omogućili pristup nezavisnim informacijama i međusobno povezivanje diljem svijeta, prenosi Index.

  • Vojska zauzela Herson, grad od 280 hiljada stanovnika pao u ruske ruke

    Vojska zauzela Herson, grad od 280 hiljada stanovnika pao u ruske ruke

    Ruske snage preuzele su kontrolu nad ključnim lučkim gradom Hersonom, koji se nalazi na jugu Ukrajine, potvrdio je gradonačelnik ovog grada Igor Kolykhaev.

    Herson je prvi veći grad koji je Rusija zauzela, nakon teških borbi, otkako je počela invazija.
    Kolykhaev je rekao da su ruske trupe silom ušle u zgradu gradskog vijeća i uvele policijski sat za stanovnike.

    Kolihajev je u objavi na Facebooku rekao da ruske snage kontrolišu grad s populacijom od više od 280.000 ljudi.

    Pozvao je ruske vojnike da ne pucaju na civile, rekavši da u gradu nema ukrajinskih snaga.


    Kolykhaev je pozvao stanovnike da poštuju uslove koje su postavile ruske snage kako bi “i dalje vijorila ukrajinska zastava”.

    Oni uključuju izlazak samo u grupama od najviše dvoje ljudi, a dopušta se ulazak u grad samo automobilima koji prevoze hranu, lijekove i druge potrepštine, vozeći minimalnom brzinom.

    Lista pravila koje su, nakon zauzimanja grada, uveli Rusi:

    U grad se može ići samo tokom dana.
    Policijski sat od 20 do 6 sati se strogo poštuje.
    U grad ulaze samo automobili s hranom, lijekovima i drugim stvarima.
    Ponovo se pušta javni prijevoz kako bi zaposleni u pekarama, prodavnicama i apotekama mogli stići na posao.
    Pješaci hodaju jedan po jedan, najviše dva. Vojska neće biti provocirana. Zaustavljanje na prvi zahtjev. Oni se ne sukobljavaju.
    Automobili kojima je dozvoljeno da budu u gradu voze minimalnim brzinama i treba da budu spremni da u svakom trenutku pokažu sadržaj koji prevoze.


    Zauzimanje Hersona – koji se nalazi na obalama rijeke Dnjepar, gdje se ona ulijeva u Crno more značajno je jer bi moglo omogućiti Rusiji da tamo stvori bazu za vojsku dok pokušava proboj dalje u unutrašnjost.

  • Orban: Mađarska neće staviti veto na sankcije Rusiji, jedinstvo EU je najvažnije

    Orban: Mađarska neće staviti veto na sankcije Rusiji, jedinstvo EU je najvažnije

    Mađarska neće staviti veto na sankcije Evropske unije Rusiji, a jedinstvo 27-članog bloka je najvažnije usred rata u Ukrajini, rekao je premijer Viktor Orban.

    “Što se sankcija tiče, mi nećemo staviti veto. Nećemo spriječiti EU da uvede sankcije Rusiji. Jedinstvo EU je sada najvažnije”, kazao je Orban.

    Orban je dodao da su veze Mađarske s Rusijom bile “uravnotežene i poštene” sve donedavno, ali je rat stvorio novu situaciju.

    Dodao je, međutim, da nema razloga za prekid energetskih veza sa Moskvom.

    “Ako bismo ukinuli energetsku saradnju sa Rusima, režijski troškovi svih mađarskih porodica bi se utrostručili u jednom mjesecu. Stoga ne podržavam ovaj potez, neće mađarske porodice plaćati cijenu rata”, dodao je.

    Mađarski premijer je kazao da njegova zemlja osuđuje ruski napad koji je pokrenuo rat u Ukrajini, ali da se Budimpešta nudi kao strana mira.

    “Moramo da se vratimo za pregovarački sto što je prije moguće, zbog čega smo ponudili da započnemo mirovne pregovore u Budimpešti. Ali poenta je da počnemo. Sada bi cijela Evropa trebala raditi na miru”, rekao je.

    Naglasio je da Mađarska pruža humanitarnu pomoć Ukrajini kroz isporuke goriva, hrane i osnovnih potrepština dok istovremeno prihvataju izbjeglice koje pristižu.

  • Blinken: Ovo je prijetnja sigurnosti Evrope

    Blinken: Ovo je prijetnja sigurnosti Evrope

    Rusija poriče da je gađala civile, iako je bilo raširenih izvještaja o civilnim žrtvama i granatiranju stambenih područja. Svoje akcije u Ukrajini naziva “specijalnom operacijom” koja nije osmišljena da okupira teritoriju, već da uništi vojne sposobnosti svog susjeda i zarobi ono što smatra opasnim nacionalistima.

    Istragu o mogućim ratnim zločinima odmah će pokrenuti Međunarodni kazneni sud (ICC), nakon zahtjeva 39 država članica suda, što je nezabilježen broj.

    Opća skupština UN-a prihvatila je sa 141 od 193 glasa neobvezujuću rezoluciju kojom se traži od Rusije da prekine napad na Ukrajinu, što je simbolična pobjeda Kijeva koja povećava međunarodnu izolaciju Moskve.

    • U igri je više čak i od sukoba u samoj Ukrajini. Ovo je prijetnja sigurnosti Evrope i cjelokupnog poretka utemeljenog na pravilima, rekao je američki državni tajnik Entoni Blinken (Antony).
  • Stevandić: Planirana rasprava o Ukrajini je dio scenarija za izazivanje krize u BiH

    Stevandić: Planirana rasprava o Ukrajini je dio scenarija za izazivanje krize u BiH

    Predsjedavajući Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevandić smatra da sazivanje hitne sjednice Predstavničkog doma u petak, 4. marta, o krizi u Ukrajini predstavlja dio šireg scenarija da se izazove kriza u BiH.

    Stevandić je izjavio Srni da to predstavlja dokaz da predstavnici iz Srpske u Federacije BiH (FBiH) nemaju partnere sa kojim bi trebalo da se dogovore o pitanjima energetske i stabilnosti snabdijevanja gasom, nabavke naftnih derivata i očuvanja tržišta.

    – Ne, nego se krenulo u put razdora i ispunjavanje želja ljudi sa strane koji ovdje hoće da otvore još jedno žarište, što je potpuno nesporno i veoma opasno. Mi iz Republike Srpske, zalažući se za mir, na poziciji smo da i sada moramo ostaviti komunikacijske kanale sa kolegama iz FBiH da radimo ono što nas zajedno čini bezbjednijim – rekao je Stevandić.

    On je ukazao da parlamentarci iz Republike Srpske i FBiH ne bi trebalo jedni drugima da podmeću klipove u točkove i da prenose sukobe sa nekih veoma udaljenih teritorija koji ne bi trebali da utiču na odnose u BiH.

    – Narodu treba da pošaljemo poruku šta god se u svijetu dešavalo da ćemo mi ostati mirni i nećemo jedne druge ugrožavati. To je ono što bi bilo racionalno i što bi svaki normalan čovjek trebao da prihvati – istakao je Stevandić.

    Predsjedavajući Srpskog kluba izrazio je zabrinutost, budući da nije siguran da kolege u FBiH samostalno odlučuju, nego da imaju mentore, zbog kojih bi narod u FBiH i Republici Srpskoj mogao da pati.

    – Veoma sam zabrinut i smatram da mi u Republici Srpskoj moramo imati jedinstven odgovor i da je ovo nešto gdje prestaju razlike vlasti i opozicije i prestaju lične liderske, partijske i svake druge razlike – naglasio je Stevandić.

    On je najavio da će poslanici Srpskog kluba razgovarati sa klubovima SNSD, PDP i SDS, te u skladu sa tim donositi odluke.

    – Ovo nije vrijeme da se bez konsultacije svih srpskih političkih faktora donose odluke. Moramo se dobro okrenuti jedni prema drugima da vidimo kako Republika Srpska može da se zaštiti i ne uđe u sukobe i krizu, te da pomogne predstavnicima u FBiH da taj stav usvoje i oni da jedni drugima ne činimo nikakve pakosti, kako bi se zaštitili od novih sukoba – rekao je Stevandić, podsjećajući da narodi u BiH iza sebe imaju krvavi rat koji je svima donio veliko zlo.

    Iz Parlamentarne skupštine BiH najavljeno je da će u petak, 4. marta, u Sarajevu biti održana hitna sjednica Predstavničkog doma u vezi sa krizom u Ukrajini.

  • Dodik se interesovao za status Srba zaposlenih na BHRT

    Dodik se interesovao za status Srba zaposlenih na BHRT

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik razgovarao je danas u Istočnom Sarajevu sa direktorom programa BH Radija jedan Pejkom Medić o statusu novinara i svih zaposlenih iz Republike Srpske u ovoj medijskoj kući.

    Srpski član Predsjedništva je naglasio da je jučerašnji cjelodnevni program emitovan na BHT jednostran, apsolutno sraman i usmjeren protiv srpskog naroda naročito imajući u vidu da ovaj program nije realizovan u okviru Informativnog programa nizi uz saglasnost članova Kolegijuma BHT.

    Medićeva je upoznala srpskog člana Predsjedništva o nacionalnom disbalansu od osnivanja BHRT, statusu zaposlenih iz Republike Srpske i pritiscima kojima su izloženi.

    Dodik je rekao da će tražiti da oni koji su odobrili i učestvovali u realizaciji takvog programa na javnom servisu snose odgovornost za to, saopšteno je iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Upravni odbor BHRT, prema Zakonu o Javnom RTV servisu BiH, zastupa i štiti interese javnosti u pogledu radio i televizijskih programa. Jučerašnjim programom posvećenim tzv. Danu nezavisnosti interes javnosti Republike Srpske nije bio zastupljen na odgovarajući način.

  • Bennett obavio razgovore s Putinom i Zelenskim

    Bennett obavio razgovore s Putinom i Zelenskim

    Premijer Izraela Naftali Bennett održao je danas razgovore s predsjednik Rusije Vladimirom Putinom, ali i liderom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, a kao što se i očekivalo tema razgovora bila je obustava rata u Ukrajini.

    Kada je riječ o razgovoru Putina i Bennetta, iz Kremlja su saopćili kako je razgovor inicirao Izrael, a agencija TASS prenosi kako je Putin tokom razgovora Bennettu objasnio svoje stavove kada je riječ o Ukrajini.

    “Vladimir Putin je pojasnio principijelni stav Rusije o rješavanju sukoba, uključujući potrebu da se uzmu u obzir sigurnosni interesi Rusije, demilitarizacija i denacifikacija ukrajinske države i osigura njen neutralni i nenuklearni status, kao i da se prizna suverenitet Rusije nad Krimom i nezavisnost Donjecka i Luganska”, saopćeno je iz Kremlja.

    S druge strane, iz Bennettovog kabineta su se oglasili s kratkom porukom te su izjavili kako je tokom razgovora izraelski premijer podijelio neke od svojih stavova o ratu u Ukrajini, a sve na osnovu nedavnih kontakata s liderima niza zemalja.

    U kontekstu razgovora sa Zelenskim, iz Bennettovog kabineta je saopćeno kako su Zelenski i premijer Izraela razgovarali prije svega o mogućnostima isporuke humanitarne pomoći Ukrajini iz Izraela, kao i o drugim potrebama ddržave.

    “Njih dvojica su se pozabavili i ruskim raketnim napadom koji je oštetio spomen-oblježje žrtvama holokausta. Izvori upućeni u razgovor ističu kako je Zelenski ponovio zahtjev Izraelu za slanjem vojne pomoći, a što je premijer Izraela ranije odbio”, pišu izraelski mediji.

    Pored razgovora sa Zelenskim i Putinom, premijer Izraela je danas ugostio i kancelara Njemačka Olafa Scholza s kojim je također podijelio razmišljanja o trenutnoj situaciji na istoku Evrope, a naročito u Ukrajini.