VRBAS Media

Autor: INFO

  • Austrija ne može kratkoročno zamijeniti ruski gas

    Austrija ne može kratkoročno zamijeniti ruski gas

    Ukoliko ekonomske sankcije EU protiv Rusije budu dalje pooštrene i dođe do obustave isporuke gasa, Austrija ne bi bila u stanju da nadomjesti ruski gas uvozom iz drugih izvora, već bi morala da prilagodi potražnju, smatra Kurt Kratena iz Centra za analizu ekonomskih scenarija i istraživanje (CESAR).

    Pored toga bi Austrija, zbog svog geografskog položaja bila prinuđena da joj druge članice EU, koje mogu da uvoze dodatne količine gasa preko gasovoda ili u obliku tečnog gasa, daju dio tih količina.

    EU bi izostanak uvoza gasa iz Rusije (1.700 teravat-sati) da zamijeni neiskorišćenim kapacitetima drugih isporučilaca preko gasovoda (650 teravat-sati) ili preko uvoza tečnog gasa (1.100 teravat-sati), smatra Kratena.

    To bi, dodaje, iziskivalo investicije u infrastrukturu za tečni gas i dovelo bi do značajnog rasta cijene gasa.

    EU bi, prema Kratenu, morala da nadomjesti 40 odsto uvoza gasa drugim izvorima, i udio gasa koji nije iz Rusije morao bi da dostigne dvije trećine.

    U Austriji, navodi CESAR, najveći dio potrošnje gasa otpada na industriju sa 51 odsto, uz 27,7 odsto za proizvodnju struje i toplote.

    Domaćinstva troše 19,3 odsto gasa koji uvozi Austrija.

  • U toku razgovor Putina i Makrona, očekuje se obraćanje ruskog predsjednika

    Ruski predsjednik Vladimir Putin će danas na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost govoriti o ruskim vojnicima koji su “herojski poginuli u Ukrajini”.

    Portparol predsjednika Dmitrij Peskov je rekao da Kremlj smatra da je pogibija ruskih vojnika u Ukrajini velika tuga, ali se divi njihovom herojstvu.

    Peskov se osvrnuo i na nastavak pregovora ruske i ukrajinske delegacije i rekao da Moskva ima razloga da vjeruje da Ukrajina odlaže pregovore.

    Prema posljednjim informacijama, u toku je razgovor Putina i njegovog francuskog kolege Emanuela Makrona.

    To je rekao ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

  • Njemačka bez gasa: Kako proizvesti energiju?

    Njemačka bez gasa: Kako proizvesti energiju?

    Rat u Ukrajini je Njemačku uhvatio s praznim skladištima gasa. Zemlja preko noći mora da promijeni energetsku politiku, posebno ako Kremlj zavrne ventil. Planova je mnogo, ali brzo pomaže samo kupovina arapskog gasa.

    Najveće skladište gasa u zapadnoj Evropi nalazi se u njemačkoj pokrajini Donjoj Saksoniji na dubini od dva kilometra. Zove se Reden i veliko je kao 910 fudbalskih igrališta. Može obezbijediti jednogodišnju potrošnju gasa za oko dva miliona domaćinstava, piše DW.

    Reden ima ključnu ulogu za Njemačku i Evropu kada se radi o sigurnosti snabdijevanja gasom. Astora, kompanija koja rukovodi skladištem, je podružnica ruskog energetskog diva Gazproma koji kontroliše više od trećine svih njemačkih skladišta gasa.

    Sva su trenutno gotovo prazna. U Redenu je popunjeno samo tri odsto kapaciteta. Njemački ministar privrede Robert Habek pretpostavlja da su skladišta “sistematski pražnjena” kako bi se strateški povisile cijene gasa i stvorio pritisak.

    Gas kao političko oružje
    Iz Rusije dolazi oko 55 odsto gasa koji se troši u Njemačkoj. Takođe iz Rusije stiže 50 odsto uglja i više od 30 odsto potrebne nafte. Dok u Njemačkoj postoje strateške rezerve nafte, koje po zakonu moraju biti dovoljne za 90 dana, takva odredba ne postoji za gas i ugalj. Ovdje kompanije same odlučuju o svojim zalihama.

    Njemačko ministarstvo privrede želi da to što prije promijeni, posebno za gas. Namjera je da se minimalni nivo u skladištima propiše zakonom. Tako bi na početku oktobra svako skladište moralo da bude popunjeno najmanje 80 odsto, početkom decembra 90 odsto, a na izmaku zime početkom februara barem 40 odsto. I tako svake godine.

    Očekuje se da će zakon stupiti na snagu u maju. “To je potrebno kako bi cijela ljetna polovina godine bila na raspolaganju za punjenje skladišta”, kaže se u saopštenju Ministarstva privrede.

    No, šta se ako Moskva naredi da se snabdijevanje energijom ograniči ili čak zaustavi? To bi moglo dovesti do ozbiljnih nestašica najkasnije sljedeće jeseni i zime.

    Prema informacijama iz krugova bliskih njemačkoj vladi, radi se na rješenjima. U kriznim vremenima zamislive su mnoge stvari koje su inače nezamislive. Na primjer, promijeniti odluku o postepenom izlasku iz atomske energije, koja je donesena nakon reaktorske katastrofe u Fukušimi u Japanu. Krajem ove godine trebalo bi da se zatvore posljednje tri nuklearne elektrane koje su još u pogonu u Njemačkoj.

    “Sve opcije moraju biti na stolu”
    Postupni izlazak iz energije dobijene od uglja je zapravo bio gotova stvar. U koalicionom sporazumu između vladajućih Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala stoji da bi u “idealnom slučaju” to moglo uslijediti do 2030. godine.

    S obzirom na sadašnja uska grla, ministri privrede njemačkih pokrajina nakon posebne sjednice traže da se ispita mogućnost produženja rada termoelektrana na ugalj, ali i nuklearnih elektrana. “Sve opcije moraju biti na stolu”, rekao je ministar ekonomije i energetike Sjeverne Rajne-Vestfalije Andreas Pinkvart.

    Pinkvart je političar Liberala. Zatvaranje nuklearnih elektrana uvijek je bilo trn u oku ovoj stranci. Tu su i regionalni interesi. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, najvećoj pokrajini zemlje, postoje rekordne 52 elektrane na ugalj. Ta zapadna pokrajina je takođe jedna od četiri s velikim nalazištima mrkog uglja. Premijeri ove četiri pokrajine sada dovode u pitanje ubrzano zatvaranje termoelektrana.

    “Nema više tabua u razmišljanju”, kaže ministar privrede Robert Habek (Zeleni). Njegova stranka je dovedena u situaciju gotovo nerješivog sukoba interesa.

    Kao njemačkom ministru, Habeku je prioritet održavanje snabdijevanja gasom. S druge strane, postupno odustajanje od uglja ključno je pitanje za njegovu stranku Zelenih, a izlazak iz nuklearne energije dio je političkog identiteta partije od osnivanja.

    Habek kaže da se neće “iz ideoloških razloga” opirati produženju rada nuklearnih elektrana. Međutim, pripreme za gašenje nuklearnih elektrana toliko su uznapredovale da nastavak njihovog rada nije moguć iz bezbjednosnih razloga.

    Prema riječima operatora, tehnički bi bilo teško brzo nabaviti odgovarajuće štapove za sagorijevanje, a prijeti i manjak stručnog osoblja. Kako kaže ministar ekonomije Sjeverne Rajne Pinkvart, za otklanjanje ovih problema bila bi potrebna godina i po. To bi značilo do zime krajem 2023. godine, piše DW

    Obnovljivi izvori garantuju bezbjednost
    Kako bi u kratkom roku nadomjestilo ruske zalihe energenata, Ministarstvo privrede razmišlja o kupovini većih količina gasa iz drugih zemalja. Razmatra se da to budu arapske zemlje, kaže ministar Habek nakon sastanka ministara energetike EU u Briselu. Katar ima druge najveće rezerve prirodnog gasa na svijetu nakon Rusije. LNG, odnosno tečni gas, uvoziće se iz SAD.

    On dolazi brodovima, a za njihov prijem Njemačka nema nijedan terminal. Planiraju se dva na obali Sjevernog mora. Ali proces pribavljanja svih dozvola i planiranja može da potraje između dvije i pet godina.

    LNG se smatra prljavim gasom jer se dobija metodom frakinga kojom se zagađuje životna sredina. Takođe je skuplji od normalnog prirodnog gasa. Ali, na putu do klimatske neutralnosti, gas je dosad igrao odlučujuću ulogu kao prelazni izvor energije. Moderne elektrane na gas ispuštaju manje ugljen-dioksida od elektrana na ugalj.

    Ministar ekonomije Habek sada je otputovao u SAD, ne samo kako bi razgovarao o LNG-u, već i o posljedicama sankcija, o bezbjednosnoj politici i energetskoj sigurnosti. Zeleni vide krizu kao priliku za masovno podsticanje širenja zelene električne energije.

    To je pitanje na koje je, čini se, vladajuća koalicija već odgovorila. Čak i šef stranke Liberala i savezni ministar finansija Kristijan Lindner sada naziva obnovljive izvore energije “energijama slobode”, a savezni kancelar Olaf Šolc ih smatra “odlučujućim za našu sigurnost”.

    Već u maju na snagu bi trebalo da stupi zakonski paket koji omogućava puno snabdijevanje električnom energijom iz obnovljivih izvora do 2035. godine. U zakon se želi ugraditi rečenica da je to u “prevashodnom javnom interesu i da služi javnoj bezbjednosti”.

    Potrebno je enormno proširenje kapaciteta. Očekuje se da će energija vjetra udvostručiti kapacitet na 110 gigavata do 2030. godine, kao i da će na otvorenom moru postići snagu od 30 gigavata. Očekuje se i da će se solarna energija više nego utrostručiti i imati kapacitet od 200 gigavata.

    Sve je to stvar budućnosti, košta mnogo i ne može nadoknaditi nedostatak ruskih energenata u kratkom roku. To može učiniti samo kupovina gasa.

    Sigurno je da će cijene energije nastaviti da rastu kako se snabdijevanje bude smanjivalo. Kako bi rasteretila građane, njemačka vlada želi da ukine namet kojim su kupci električne energije do sada finansirali širenje obnovljivih izvora energije. Time će se napraviti još jedna rupa u državnom budžetu, koji je pod sve većim pritiskom. Popust od 3,7 centi po kilovat-času rezultira da preko milijardi evra mjesečno manje u budžetu.

  • U Srpskoj preminule dvije osobe, 35 novozaraženih

    U Srpskoj preminule dvije osobe, 35 novozaraženih

    Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja 24 čаsа u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 223 lаbоrаtоriјska uzоrkа, а nоvi kоrоnа pоtvrđеn је kоd 35 оsоba, dok su od posljedica bolesti preminule dvije osobe.

    Kada je riječ o zaraženima, rаdi sе о 19 muškаrаcа i 16 žеna, оd kојih је tri mlаđе, 20 srеdnjе i 12 stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 15 оsоbа је iz Bаnjаlukе, čеtiri iz Biјеljinе, pо dviје iz Kоtоr Vаrоšа, Nоvоg Grаdа i Trеbinjа i pо јеdnа iz Grаdiškе, Dеrvеntе, Dоbоја, Istоčnоg Nоvоg Sаrајеvа, Mоdričе, Ribnikа, Sоkоcа, Tеslićа, Trnоvа, Ugljеvikа, Fоčе i Čеlincа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеnа su dvа smrtnа slučаја. Rаdi sе о muškаrcimа, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi, iz Mrkоnjić Grаdа i Tеslićа.

    Dо sаdа je u Rеpublici Srpskој pоtvrđеno 111.316 slučajеvа virusа kоrоnа, а prеminulo je ukupnо 6.289 оsоba kоd kојe је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, tеstirаno je ukupnо 414.937­* оsоba.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 168, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 43, а u оstаlim bоlnicаmа 125. Nа rеspirаtоru је 19 оsоbа, 13 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, šеst u оstаlim bоlnicаmа.

    *Nаpоmеnа: Nа dаn 2. 3. 2022. gоdinе, nаknаdnо su priјаvljеnа 2 licа pоzitivnа nа virus SARS-CoV-2, а kоја su tеstirаnа u prеthоdnоm pеriоdu (licа sа prеbivаlištimа u Kоtоr Vаrоšu i Fоči).

  • Kostadin Vasić na čelu Instituta za javno zdravstvo RS

    Kostadin Vasić na čelu Instituta za javno zdravstvo RS

    Kostadin Vasić, visoki funkcioner Ujedinjene Srpske, imenovan je za vršioca dužnosti direktora Instituta za javno zdravstvo RS od strane Vlade Republike Srpske, potvrdio je on “Nezavisnim”.

    Kako je rekao, nakon što preuzme funkciju i sagleda stanje u Institutu, obratiće se javnosti i iznijeti svoje planove šta misli raditi i na koji način planira voditi institut.

    “Važno je i da malo sačekamo da se smiri situacija i medijska hajka koja se vodi oko gospodina Zeljkovića kojem su neki presudili iako protiv njega nije podignuta ni optužnica. Tom čovjeku i porodici nanesena je velika šteta, a on ima dijete od godinu dana. To je nepravedno i neopšteno prema njemu”, rekao je Vasić.

  • Šarović o Dodiku: Njegova nemoć se osjeti, krije se u stranačkim prostorijama

    Šarović o Dodiku: Njegova nemoć se osjeti, krije se u stranačkim prostorijama

    Lider SDS-a Mirko Šarović rekao je da, dok druga dva člana Predsjedništva donose strateške odluke za BiH i preuzimaju u potpunosti kontrolu nad ovom najvišom institucijom, u situaciji rastuće krize Milorad Dodik boravi u stranačkim prostorijama.

    Šarović je rekao da dva člana Predsjedništva iz FBiH aktivno predlažu ključne odluke za BiH, uključujući i vojno prisustvo.

    “Glas člana Predsjedništva BiH iz RS-a se svodi samo na to da napusti sjednice na kojima se donose ključne odluke oko međunarodnog pozicioniranja BiH i sigurnosnih pitanja. Dodikova nemoć se osjeti svakim danom i činjenica je da je Dodik učinio srpsku poziciju u Predsjedništvu BiH praznom stolicom”, kaže predsjednik SDS-a.

    Dodao je da je loše što se u ovim momentima ne čuje stav iz RS-a.

    “Važnije je sada nego ikada da koristi vitalni interes umjesto što ga je Dodik potezao na nekim mnogo manje bitnim pitanjima. To je važno i radi vođenja politike koja se kreira u Predsjedništvu i koja je bitna da održi stabilnost i sigurnost u zemlji”, navodi Šarović.

  • Tegeltija poručio da su institucije opredjeljenje za sprovođenje reformskih mjera

    Tegeltija poručio da su institucije opredjeljenje za sprovođenje reformskih mjera

    Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija danas je u razgovoru sa regionalnim direktorom Svjetske banke za zapadni Balkan, Evropu i centralnu Aziju Lindom van Gelder istakao opredijeljenost zajedničkih institucija BiH da nastave da rade na sprovođenju reformskih mjera s ciljem podizanja životnog standarda građana BiH.

    Na sastanku je zaključeno da Svjetska banka ostaje glavni partner BiH u provođenju reformi.

    U razgovoru je Tegeltija upoznao Van Galderovu sa aktivnostima koje Savjet ministara sprovodi s ciljem prevazilaženja izazova uzrokovanih pandemijom virusa korona, te istakao da je osnaživanje ekonomije i stvaranje povoljnijeg privrednog ambijenta za ulaganje kako stranih, tako i domaćih investicija, zajednički interes svih u BiH.

    Na sastanku je ukazano na potrebu nastavka saradnje na daljem unapređenju konkurentnosti ekonomije u BiH i implementaciji strateških projekata, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH.

    Na sastanku u Sarajevu razgovarano je o realizaciji dosadašnjih, kao i o pokretanju novih aktivnosti.

    Tegeltija je zahvalio Van Gelderovoj za kontinuiranu podršku i pomoć koju ta finansijska organizacija pruža BiH.

  • Dodik oštro o trojici opozicionara “Šarović, Borenović i Crnadak podržali da Srpska bude isključena iz donošenja odluka”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Mirko Šarović, Branislav Borenović i Igor Crnadak ne propuštaju priliku da pokažu da ne vole Republiku Srpsku i da za njih ne postoji nacionalni interes.

    Dodik je rekao da su ovoga puta priliku vidjeli u sukobima u Ukrajini, ili je neko drugi u njihovo ime vidio priliku da se preko njih obračuna sa Republikom Srpskom.

    Na pitanje da prokomentariše stavove trojice opozicionara da srpski član Predsjedništva BiH napušta sjednice ovog tijela, dok druga dva člana donose, kako kažu, strateške odluke za BiH i Republiku Srpsku, Dodik je rekao da umjesto da podrže stav Republike Srpske da se na sjednici Predsjedništva BiH raspravlja o situaciji u Ukrajini, Šarović, Borenović i Crnadak staju na stranu Željka Komšića i Šefika Džaferovića, čime prave presedan u istoriji Republike Srpske.

    – Podrška dvojici muslimanskih članova Predsjedništva da BiH u međunarodnim organizacijama glasa bez zvaničnog stava i odluke Predsjedništva jedno je od najsramnijih ponašanja srpskih političara ikada u Republici Srpskoj. To praktično znači da su tri opozicionara iz Republike Srpske podržali da se Srpska isključi iz donošenja odluka i srpski narod stavi u podređen položaj. Ponašanje Šarovića, Borenovića i Crnatka vidim kao izraz mržnje prema Miloradu Dodiku, ali i izraz podaništva prema muslimanima u Sarajevu – naglasio je Dodik.

    On je naveo da su svi ambasadori u Generalnoj skupštini UN glasali po nalozima rukovodstava svojih država osim ambasadora BiH, jer za njegovo glasanje nije bilo odluke Predsjedništva BiH.

    – Moje insistiranje na poštovanju Ustava BiH naišlo je na osudu mrzitelja Republike Srpske među koje su se odavno upisali Mirko Šarović, Branislav Borenović i Igor Crnadak. Oni žive u samonametnutoj laži i izmišljenim narativima, kao što živi svaki izdajnik, jer samo životom u takvim iluzijama mogu sebi da opravdaju izdaju kakvu Republika Srpska do sada nije vidjela. A oni odlično znaju da su izdali – istakao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH naglasio je u izjavi za da, za razliku od njih, Milorad Dodik ima stav, možda ne uvijek ispravan, ali je to lični stav koji ne čeka bilo čije odobrenje ili naloge, kako to čini ovaj trojac koji se ispisao i iz opozicije, upisavši se u trgovce Republikom i njenim interesima zarad malog ličnog šićara.

    – Vjerovao sam da je svakome jasno da ne možemo dozvoliti da budemo omalovaženi i preglasani na bilo kojem pitanju, ali ovaj sramni trojac mi poručuje da još ima onih koji bi to prihvatili. Srbi na preglasavanje nisu pristali ni devedesetih, zašto bi pristali sada kada im Ustav BiH, za koji su se izborili, omogućava ravnopravnost u odlučivanju?! Ali, Šarovića, Borenovića i Crnatka ne zanima Republika Srpska, ne zanima ih ravnopravnost Srba, njih zanima samo da zadovolje svoje gazde i zauzvrat dobiju mrvice sa stola”, konstatovao je srpski član Predsjedništva BiH.

  • Ilić: Biće usvojen dnevni red i bez gradonačelnika

    Mladen Ilić, predsjednik Skupštine grada Banjaluka rekao je da su još uvijek u raspravi o dnevnom redu.

    “Nakon redovne pauze nastavićemo sa zasjedanjem. Mi ćemo raditi svoj dio posla, te ćemo raspravljati o tačkama koje smo predložili”, rekao je Ilić.

    Dodao je da je sam predlagač dnevnog reda Kolegijum, a predstavnici Skupštinske većine su prisutni te da će biti usvojen ovako predložen dnevni red i bez gradonačelnika.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković je rekao da je ključno da raspišu javnu licitaciju kad je u pitanju Poslovna zona Ramići.

    “Grad priča sa četiri potencijalna investitora koji žele investirati u ovu poslovnu zonu Ramići. Tri domaća investitora i jedan strani spremni su da ulažu svoje kapacitete tu. Licitacija je otvorena, nudim odbornicima i komisiji i odbornicima Skupštinske većina da licitaciju napišu kako žele, ali da dozvolimo i investitorima da se prijave na javni poziv”, rekao je Stanivuković.

  • Draško Stanivuković odnio poziv za sastanak Željki Cvijanović

    Draško Stanivuković odnio poziv za sastanak Željki Cvijanović

    Gradonačelnik Draško Stanivuković i odbornici koji ga podržavaju napustili su sjednicu Skupštine grada i uputili se prema Palati Republike.

    Ovaj potez je povukao Stanivuković nakon što su sa dnevnog reda povučene tačke koje se odnose na prodaju hale u Poslovnoj zoni u Ramićima, programe koji definišu dalja ulaganja u Banjaluku te za izgradnju novog parka.
    “Nema uslova za dalje funkcionisanje. Ja sam uradio sve sto je bilo u mojoj moći”, kazao je Stanivuković.
    Stanivuković kaže da je pređena crvena linija preko koje ne smiju da prelaze povodom odbijene tačke dnevnog reda o investicijama.
    “Imamo četiri investitora, od čega su tri domaća, i opet ništa. Kao gradonačelnik sam uputio 11 poziva predsjednici Republike Srpske i premijeru i nijedan odgovor”, rekao je Stanivuković.
    On je zajedno sa saradnicima koji ga podržavaju otišao do Palate u kojoj je sjedište predsjednika Rpublike Srpske i predao prijedlog za saradnju.
    “Trebalo nam je samo 37 sekundi da dođemo i dostavimo lično poziv. Mi smo poslali jasnu poruku da ovo nije samo javni interes Banjaluke nego svih nas”, kaže Stanivuković.