Viktor Orban, Predsjednik Vlade Mađarske sa saradnicima je stigao u prijateljsku posjetu Republici Srpskoj.
Viktor Orban, zajedno sa Peterom Sijartom, sletio je na aerodrom u Mahovljanima, prenose mediji.
Kako je najavljeno ranije, Orban će se u okviru prijateljske posjete Srpskoj sastati sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i predsjednikom Vlade Republike Srpske Radovanom Viškovićem.
Prema navodima iz Predsjedništva, izjave za medije nakon sastanka nisu predviđene.
Predstavnici Grada Banje Luke razgovarali su danas sa rukovodstvom preduzeća „Eko toplane“ o potrebi da se sugrađanima umanje računi shodno broju dana koliko su bili bez grijanja, saopšteno je iz Gradske uprave.
“Ovaj zahtjev upućen je i Upravnom odboru preduzeća „Eko toplane“ koji će biti održan u ponedjeljak. Nadamo se da će biti prihvaćena naša molba koja se odnosi na umanjenje računa za manje od tri dana uzastopno bez grijanja, jer želimo na neki način da pomognemo sugrađanima”, kazala je savjetnica gradonačelnika za društvene djelatnosti Milada Šukalo.
Upravo, razlog današnje posjete ovom preduzeću jeste veliki broj primjedbi sugrađana u vezi sa problemima koje su imali sa grijanjem u proteklim danima.
Ona je naglasila da je gradska administracija od početka grijne sezone u dobroj komunikaciji sa preduzećem „Eko toplane“.
“Znamo da postoje problemi koji se svake godine javljaju na početku sezone i da iz godine u godinu imamo sve veće i teže probleme kada je u pitanju izuzetno dotrajao toplovod i starost samih cijevi i infrastrukture”, kazala je Šukalo.
Ono što Grad želi, kako je istakla – jeste da ne gasimo samo požar, nego da se razmišlja sistemski.
U tom smjeru, na jučerašnjem sastanku sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj dogovorena je rekonstrukcija distributivne mreže, kako bi se spriječili česti kvarovi i povećala temperatura u stanovima.
“Dogovoreni su konkretni koraci i očekujemo početak radova nakon završetka grijne sezone”, zaključila je Šukalo.
Mjere bezbjednosti zbog posjete mađarskog premijera Viktora Orbana Republici Srpskoj biće uvedene na području Banjaluke.
Naredbu o zabrani saobraćaja na trasi kretanja štićene ličnosti Međunarodni aerodrom Banjaluka–Laktaši–Klašnice–Glamočani, izdao je ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač.
Vozilima će biti zabranjeno kretanje od 11.00 do 12.00 časova i od 13.00 do 14.00 časova, odnosno u vrijeme dolaska i povratka štićene ličnosti, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ Republike Srpske.
Na predviđenoj trasi kretanja štićene ličnosti sutra od 10.30 do 15.00 časova zabranjuje se saobraćaj za teretna vozila teža od 7,5 tona.
Od 10.30 do 15.00 časova zabranjuje se prevoz eksplozivnoh materija u drumskom saobraćaju na području opštine Laktaši.
Ministarstvo u sjedištu, policijske uprave i policijske stanice, za navedeni period neće izdavati odobrenja za prevoz eksplozivnih materija.
Iz MUP-a Republike Srpske podsjećaju predstavnike medijskih kuća, druge subjekte, kao i građane da je radi bezbjednosti na trasi kretanja štićene ličnosti i na području opštine Laktaši u navedenim terminima zabranjena upotreba dronova.
Cijene sirove nafte na svjetskom tržištu danas su porasle za više od dva dolara nakon što su članice OPEK i njihovi saveznici odbili poziv SAD za dodatnu proizvodnju nafte, što znači da će se pridržavati plana za postepeno povećanje dnevne proizvodnje iako se potražnja bliži nivoima od prije pandemije.
ULondonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora porasla za 1,73 dolara ili 2,2 odsto i iznosi 82,27 dolara po barelu.
U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte veća za 2,08 dolara ili 2,6 odsto i sada je 80,89 dolara po barelu.
Članice OPEK i njihovi saveznici saglasili su se da će poštovati plan za povećanje dnevne proizvodnje za 400.000 barela od decembra, uprkos pozivima američkog predsjednika Džozefa Bajdena da se poveća proizvodnja radi smanjenja cijena.
Cijena goriva i plina u Republici Srpskoj će najvjerovatnije od sljedeće sedmice ponovo rasti od četiri do šest feninga po litri, kazao je Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore RS.
Kako kaže, nafta brent je i dalje na visokom nivou, i nema značajnih promjena, tako da nema ni većeg uticaja na naše tržište.
“Ako dođe do svakodnevnog rasta ulaznih cijena prema distributerima, u tom slučaju iduće sedmice možemo očekivati rast od četiri do šest feninga za benzine, dizele i tečni naftni plin (TNG)”, kazao je Trišić.
Ističe da je situacija sa zalihama redovna, odnosno ima dovoljno zaliha i nema problema sa snabdijevanjem, što je osnovni preduslov za stabilno tržište naftnih derivata prema kupcima. “Ipak je ovo veoma značajan energent, i kao takav najbitnije je da je dostupan, kako za potrošače, tako i za privredu”, kazao je Trišić.
Kako je rekao, u toku ove sedmice na benzinskim pumpama u Repubici Srpskoj nije bilo promjena cijena benzina i dizela, a eventuelno su neki od distributera imali manje korekcije kod TNG-a, u prosjeku za dva do četiri feninga.
S druge stane, na benzinskim pumpama kažu da je došlo do porasta cijena goriva u prosjeku za četiri do pet feninga po litri.
Na jednoj benzinskoj pumpi u Banjaluci kažu da benzin trenutno košta 2,39 KM, dok je cijena dizela 2,37 KM, a plina 1,53 KM po litri. Sa jedne benzinske pumpe u Bijeljini kazali su da su prethodnih dana cijene bile veće za tri feninga, te da sada iznose od 2,29 za dizel do 2,35 KM za benzin, dok je cijena plina 1,45 KM po litri.
Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, ističe da dok cijene goriva rastu, prevoznici nisu dizali svoje cijene.
“Cijene goriva svake nedjelje idu gore, tako da sljedeće sedmice možemo očekivati da gorivo dostigne cijenu od 2,50 KM po litri”, kazao je Grbić, koji ističe da država nema razumijevanja ni volje da se pomogne privredi i građanima.
“Državi odgovara da je cijena goriva veća jer je veće ubiranje PDV-a i veći je budžet u državnim institucijama. Mi smo apelovali, tražili od nadležnih institucija da razgovoramo za dobrobit ove privredne grane koja je jako bitna. Insistirali smo da se institucije Srpske, koje uzimaju 1,10 KM od jednog litra goriva, odreknu dijela ili akciza ili dodatnih nameta koje mi imamo, a na dobrobit prevoznika”, rekao je Grbić.
Da su nove cijene goriva veliki udar na potrošače, ali i da je nereagovanje nadležnih zabrinjavajuće rekla je ranije za “Nezavisne novine” Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON iz Prijedora.
“Nikome nije svejedno kada roba poskupljuje, jer u RS žive i izrazito siromašni građani. Plate naravno ne prate poskupljanja. Nije to samo što raste cijena goriva, koje je već preskupo i s kojim smo stigli brojne evropske zemlje, a naš standard ovo ne može podnijeti”, kazala je Marićeva.
Dodala je da je vrijeme da neko vodi računa o ovome, te da je potrebno da se preduzmu neke mjere i stane ukraj poskupljenjima. Suzana Gašić, ministarka trgovine i turizma RS, rekla je nedavno da je u Srpskoj još na snazi uredba kojom je ograničena marža na naftu i naftne derivate i to na šest feninga u veleprodaji i na 25 feninga u maloprodaji.
Gašićeva je podsjetila da je ta uredba donesena 1. aprila, da njeno poštovanje kontroliše Republička inspekcija te da nije bilo prijavljenih ozbiljnijih kršenja.
“Konačna cijena koju građani plaćaju samo jednim segmentom zavisi od marže koju je Vlada RS odredila. Sav drugi dio cijene se formira prije ulaska i prije maloprodaje, odnosno veleprodaje, ali je prije svega uslovljen nabavkom na svjetskim tržištima”, rekla je Gašićeva.
Vodostaj nabujale Miljacke u Sarajevu i dalje je visok, ali je situacija jutros malo bolja nego juče jer je manja opasnost od izlijevanja rijeke, javljaju federalni mediji.
Miljacka je juče nadošla skoro do ruba korita tako da su građani strahovali da bi se voda mogla preliti i poplaviti gradske ulice, ali to se nije desilo.
Najveće probleme u sarajveksim opštinama napravile su rijeke Bosna i Željeznica na području Ilidže.
Ekipe Civilne zaštite Novi Grad i Gorske službe spašavanja tokom noći su bile na terenu u poplavljenim područjima.
Evakuisani su ljudi u naseljima uz rijeku Bosnu koja se izlila iz korita u naseljima Dobroševići, Reljevo, Rajlovac i Rajlovačko polje.
Osim spašavanja građana, ekipe na terenu su mnogima dostavljale hranu i vodu, jer su se građani popeli na spratove kuća. Među njima je veliki broj starijih kojima su spasioci dostavljali pakete u čamcima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je na Instagramu video povodom početka izgradnje Dunavskog koridora.
Vučić je naglasio da ovo sigurno neće biti kraj velikih infrastrukturnih projekata.
“Ovo je jedna od onih stvari koje suštinski menjaju život ljudi u Braničevskom okrugu. Počinjemo da gradimo Dunavski koridor i ne mislimo ovde da stanemo”, poručio je predsednik Vučić.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je večeras da su obilne padavine izazvale velike probleme na području Istočnog Sarajeva i Hercegovine, ali da će biti učinjeno sve da šteta bude sanirna i stanje normalizovano.
“Čekamo da se to smiri. Naravno da ćemo pomoći u sanaciji štete i pokušati da učinimo sve da se stanje što prije normalizuje”, rekao je Dodik za RTRS i istakao da je riječ o elementarnoj nepogodi.
Dodik je rekao da je o stanju razgovarao sa načelnikom opštine Pale Boškom Jugovićem, direktorima nekih preduzeća i ljudima na terenu.
Kada je riječ o investicijama u Republici Srpskoj, Dodik je naveo da je Srpska do sada bila veliko gradilište i da će se tek u naredni godinama vidjeti obrisi ogromnih ulaganja.
On je ukazao na potrebu izgradnje auto-puteva, navodeći da je auto-putna mreža od 120 kilometara koju je urađena do sad preporodila Srpsku.
Dodik je napomenuo da je Srbija pristala da izgradi most preko Save, i od Rače do Bijeljine zajednički sa Srpskom da finansira izgradnju auto-puta.
On kaže da će na proljeće definitivno biti izabran izvođač radova, a možda već u januaru ili februaru i da će se početi sa izgradnjom dionice na Rači do Bijeljine, dužine 20 kilimetara.
“Sa jednom kineskom kompanijom pokušaćemo da riješimo problem od Vukosavlja do Brčkog, a sa ovom turskom kompanijom koja gradi most na Savi razgovaramo da nastavi da gradi dionicu od Bijeljine do Brčkog, koja ide dalje prema Tuzli.
To su obimni poslovi i biće u par mjeseci razjašnjeno”, kaže Dodik.
On je rekao da je moguć aranžman sa Turskom za povezivanje auto-putem Sarajevo-Beograd, koji bi išao Beograd-Bijeljina-Brčko-Tuzla-Sarajevo-Istočno Sarajevo-Pale-Višegrad-pa ponovo u Srbiju.
“Dionica Istočno Sarajevo-Višegrad nam je jedan od prioriteta i već radimo na tome. To je dionica koja će koštati možda najskuplje od svih, više od 1,100 milijardi evra, ali to je ključno da uradimo”, istakao je Dodik.
On je rekao da će biti modernizovan postojeći put od Istočnog Sarajeva, preko Sokoca, Han pijeska do Vlasenice, Zvornika, da je planirana neka brza cesta koja bi povezivala Bijeljinu, preko Zvornika i dalje ovim pravcem od Milića prema Palama.
Dodik je rekao da je planirano da se u Istočnom Sarajevu, između Lukavice i Pala probije tunel, koji bi bio najduži u BiH, a omogućio bi da se stiže za desetak minuta.
On je podsjetio na projekte koji su realizovani na ovom području – izgrađena je bolnica u Istočnom Sarajevu, put ka Jahorini, most Stambulčić, studenstki domovi, Olimpijski centar.
Dodik je rekao da Republika Srpska i dalje očekuje pomoć Srbije.
“Veoma je važna pomoć Srbije, do sada smo kroz opštine realizovali 90 miliona evra”, dodao je Dodik.
Govoreći o auto-putnoj infrastrukturi na području dobojske regije, on je naveo da je potrebno oko 62 miliona evra, predviđene su dvije petlje, jer je to obilaznica oko Doboja, a petlje će se graditi u Johovcu i Rudanci.
Prema njegovim riječima, time bi prema FBiH imali završenu tu dionicu i od Johovca bi bilo nastavljeno prema Vukosavlju, a u okviru dvije dionice.
“Ukupna vrijednost toga bila bi oko 380 miliona evra. Ostaju detalji da se pregovaraju sa evropskim institucijama. Razgovori koji se već vode s njima omogućavaju da do nove godine raspišemo tedner i za taj dio puta”, dodao je Dodik.
Govoreći o rekonstrukciji željezničke pruge Šamac-Doboj, Dodik je istakao da je za to potrebno oko 200 miliona evra, da postoje načelni dogovori za obezbjeđivanje tih sredstava.
“To se radi o panevropskom koridoru, za šta je zainteresovana Evropa, i to dalje ide prema Sarajevu i luci Ploče, što izlazi na srednji Jadran”, kaže Dodik.
On je naveo da je ranije već planirano da se od Čapljine i prema Nikšiću gradi nova pruga, da spoji Crnu Goru sa tim koridorom, a kroz Republiku Srpsku bi prolazilo oko 70 kilometara te pruge.
“Zato je veoma važno da mi krenemo sa prvim fazama modernizacije te pruge”, naglasio je Dodik, napominjući da se svijet danas vraća željeznici i da je veoma važno da imamo dobre željezničke koridore.
Što se tiče sredstava, Dodik kaže da Srpska ima ponude za grant oko 85 miliona, ostatak bi morala da pribavi sama.
Džena Devan, Ešli Simpson i Lala Kent samo su neke slavne mame koje su dale poverenje Džulijan Koroni, osnivačici kompanije Mommy Made Encapsulation, koja im je napravila kapsule od posteljice nakon porođaja. Džulijan i njen tim posteljicu mnogih poznatih mama pretvorili su u kapsule.
“Neverovatno je raditi s majkama i pomoći im u oporavku nakon porođaja. Čast je da su neke od njih i slavne žene”, kaže Džulijan za The Sun.
Osim slavnim klijentinjama, Mommy Made Encapsulation inkapsulirao je placentu više od 10.000 majki širom SAD-a.
Kompanija pojašnjava da posteljicu kuvaju na pari, na 220 stepeni, a onda je inkapsuliraju.
Cena kapsule je 200 dolara, a navodna prednost konzumacije posteljice je “brže zaceljivanje nakon porođaja, što je naročito korisno za majke koje su rodile carskim rezom”, stoji u opisu tableta na zvaničnoj stranici kompanije.
Navode i da kapsule povećavaju nivo energije, kao i snabdevanje mlekom, te pomažu u smanjenju šanse od razvoja postporođajne depresije.
Neke žene, poput Hilari Daf, konzumirale su posteljicu u obliku smutija, dok su je Niki Rid, Kim i Kortni Kardašijan pretvorile placentu u kapsule. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ne postoji naučni dokaz da konzumacija posteljice ima prednosti, a postoje i opasnosti od zaraze.
Gledate li iz ptičje perspektive, Amazonija je beskrajno prostranstvo tamnozelene boje, mesto na kom život eksplodira na svim površinama.
Presecaju ga samo plave reke koje njome vijugaju poput zmija.
Zasad je Amazonija beskrajno prostranstvo…, dok jednoga dana to više ne bude, prenosi “Jutarnji list”.
Nadletite li rubove najveće prašume na svetu stići ćete do velikog smeđeg ožiljka, mesta na kom se džungla spaljuje i besramno seče da bi se stvorio prostor za puteve, rudnike zlata, useve i, pogotovo za poljoprivredna zemljišta i pašnjake za stoku.
Ovaj “luk krčenja šuma” koji preseca Južnu Ameriku, kataklizma je u nastajanju za našu planetu.
Zahvaljujući svojoj bujnoj vegetaciji i čudu fotosinteze, amazonski bazen još donedavno je apsorbovao velike količine emisija ugljenik dioksida za koje su zaslužni ljudi te je doprinosio sprečavanju globalne noćne more – sve većih klimatskih promena.
Prelomna tačka
Brojne studije pokazuju da je prašuma nadomak “prelomnoj tački” u kojoj će se osušiti i pretvoriti u savanu, a njenih 390 milijarda stabala masovno će početi da odumiru.
Uništenje se već sada ubrzava, pogotovo otkako je 2019. krajnje desno orijentirani političar, Jair Bolsonaro preuzeo dužnost predsednika Brazila, zemlje u kojoj se nalazi 60 posto površine Amazonije.
Svoju je funkciju iskoristio kako bi podstaknuo i omogućio da se zaštićeni delovi šuma prenamene za poljoprivredu, stočarstvo i rudarstvo.
Sve je veće razaranje zamršene mreže međuzavisnih vrsta, njih više od tri miliona, uključujući i razne rijetke divlje životinje kojima je Amazonija prirodno stanište, poput orlova harpija i veličanstvenih jaguara.
Uništavanje uzima danak i kada su posredi njeni autohtoni stanovnici, najpredaniji čuvari prašume zbog svoje tradicije dubokog poštovanja koje osećaju prema prirodi.
“Sunce greje snažnije, reke presušuju, životinje nestaju. Stvari se raspadaju”, kaže Eldo Shanenawa, plemenski vođa naroda Shanenawa iz severozapadnog dela Brazila. Ima 42 godine i kaže da se Amazonija naočigled ubrzano menja.
Naučnici smatraju da će, dosegne li Amazonija prelomnu točku, odjedanput doprineti ubrzanju klimatskih promena umesto da utiče na njihovo suzbijanje.
“Koliko god bila loša predviđanja o klimatskim promenama, i dalje smo zadržali nešto optimizma, no do horror scenarija ćemo stići vrlo uskoro”, kaže brazilska atmosferska hemičarka Luciana Gatti, dodajući kako upravo “ubijamo Amazoniju”.
Priča o zlu
Ovo je, na neki način, priča o zlu: o nasilnim lošim momcima u crnom koji iskorištavaju granice bez zakona, priča o političkoj korupciji i velikim nejednakostima čiji je krajnji cilj povećati vlastito bogatstvo otimajući bogatstva od prirode i zemlje.
No istovremeno je to neslavna priča čitavog čovečanstva: naš loš odnos prema prirodi, beskonačni apetiti i naša prividna nesposobnost da prestanemo s uništenjem, piše AFP.
Uostalom, zlato, drvo, soja i govedina, proizvodi čije preterano korištenje uništava prašumu, pitanje su globalne ponude i potražnje.
I ne zaboravite – proizvodi koji ubijaju Amazoniju mogu se naći i u vašem domu.