VRBAS Media

Autor: INFO

  • U skladu sa korona mjerama: Javna rasprava o izmjeni dijela RP ovog dijela Banjaluke

    U skladu sa korona mjerama: Javna rasprava o izmjeni dijela RP ovog dijela Banjaluke

    Odjeljenje za prostorno uređenje obavještava da će 22.11. 2021. godine biti održana javna rasprava o Nacrtu izmjene dijela regulacionog plana „Paprikovac-Petrićevac“ – Sekcija „C“, „E“, „F“, „G“ I „H“ u Banjaluci za prostor između Ulice Ranka Šipke, Romanijske ulice i kompleksa UKC Republike Srpske, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Javna rasprava biće održana 22.11.2021. godine sa početkom u 16.15 časova u sali 33 Gradske uprave u skladu sa mjerama zaštite od širenja korona virusa.
    Pozivamo stručnu javnost, predstavnike infrastrukturnih i drugih organizacija, kao i sva zainteresovana lica da prisustvuju javnoj raspravi uz obavezno nošenje lične zaštite (maske).

  • Prioritet dobrobit građana: Nešić, Borenović i Šarović održali sastanak sa Satlerom

    Prioritet dobrobit građana: Nešić, Borenović i Šarović održali sastanak sa Satlerom

    Predsjednici Srpske demokratske stranke, Partije demokratskog progresa i Demokratskog narodnog saveza, Mirko Šarović, Branislav Borenović i Nenad Nešić, sastali su se danas u Banjaluci sa šefom Delegacije EU i specijalnim predstavnikom EU u BiH Johanom Satlerom.

    Tema sastanka je, kako je navedeno u saopštenju, bila aktuelna politička situacija.

    Predsjednik Srpske demokratske stranke, Mirko Šarović tokom sastanka je ukazao na neophodnost izmjene Izbornog zakona.

    – Samo izmjene Izbornog zakona mogu garantovati regularnost izbora i poštovanje izborne volje građana. Međutim, izgleda da strankama koje čine vlast odgovara sadašnji zakon koji ostavlja prostora za razne vrste malverzacija – istakao je Šarović.

    Istakao je da umjesto produkovanja kriza vlasti trebaju krenuti sa rješavanjem životnih problema stanovništva.

    Predsjednik PDP, Branislav Borenović je rekao da je potrebno prevazići aktuelnu političku krizu, te da se svi nivoi vlasti moraju pozabaviti realnim problemima koji opterećuju građane.

    – Posljednjih mjeseci prolazimo kroz jednu od najozbiljnijih političkih kriza nakon Dejtona, izazvanu izuzetno lošom odlukom i nametanjem zakona od strane Valentina Incka, koji je nakon dvanaest godina provedenih u ovoj zemlji morao znati da nikakva jednostrana rješenja ovdje nisu donijela ništa dobro. Potreban nam je dijalog, unutrašnji dogovor i unutrašnje rješavanje svih otvorenih pitanja. Dok prolazimo kroz političku krizu, nailazimo na i na veće probleme: ljudi odlaze iz BiH, a cijene, prije svega osnovnih životnih namirnica, konstantno rastu, te smo prvi smo u svijetu po smrtnosti od virusa korona. To su problemi koji moraju biti rješavani – istakao je Borenović.

    Predsjednik DNS, Nenad Nešić rekao je da je, nažalost, logična posljedica krize i stagnacija BiH na EU putu, ali ni ranije aktuelna vlast nije djelovala konkretno na ispunjavanju uslova za pridruživanje Evropskoj uniji.

    – Smatramo se dijelom Evrope i tom stavu ostajemo privrženi. Vlast će ubuduće morati da radi više i uspješnije na ispunjavanju 14 kriterijuma iz Mišljenja Evropske komisije i na dostizanju najviših evropskih standarda kao što uspostavljanje vladavine prava, iskorjenjivanje korupcije i garantovana sloboda medija – zaključio je Nešić.

    Ambasador Satler se zahvalio na sastanku i usaglasio da je neophodno što prije prevazići trenutnu političku krizu i fokusirati na reforme i napredak zemlje na putu ka EU za dobrobit svih građana BiH.

  • Sijarto o mogućim sankcijama protiv zvaničnika Srpske “Nije došlo do konkretnog političkog prijedloga”

    Sijarto o mogućim sankcijama protiv zvaničnika Srpske “Nije došlo do konkretnog političkog prijedloga”

    Nakon što su mediji objavili kako je Njemačka na sastanku političkog i bezbjednosnog komiteta Evropske unije zatražila uvođenje sankcija protiv zvaničnika u Republici Srpskoj, te da se Mađarska usprotivila toj inicijativi, šef mađarske diplomatije Peter Sijarto kaže da Mađarska smatra kako sankcije nisu alat broj jedan.

    Sve dosadašnje sankcije koje je uvodila Evropska unija nisu postigle rezultate – rekao je Sijarto.

    U intervjuu za BHT1 je, između ostalog, odgovorio i na pitanje hoće li Viktor Orban nakon Banjaluke posjetiti i Sarajevo.

    – Meni se ne sviđa pravac u kojem se razvija spoljna politika Evropske unije. Po onome što sada vidim jedini alat evropske spoljne politike postaju sankcije. Šta god se desi bilo gdje u svijetu, odgovor iz Brisela su sankcije, sankcije i sankcije. Ako pogledate u prošlost, nijedne nisu doprinijele postizanju cilja koji se želi ostvariti sankcijama, kazao je on.

    Dodao je da su naprotiv, postignuti drugačiji rezultati od očekivanih.

    – Naprotiv, postignuti su drugačiji rezultati od očekivanih. I zato mislim da su konsultacije i dijalog mnogo važniji i bolji način da se upravlja različitim stvarima. Generalno, nismo razgovarali samo o pitanjima BiH, nego smo razgovarali o cijelom Zapadnom Balkanu. Mislim da je situacija ovdje dosta tužna, ne zbog vas, nego zbog nas, zbog EU. Jer EU je jako spora, izuzetno spora i ne prihvata integracije. Proširenje EU se treba ubrzati, u suprotnom ćemo izgubiti zamah, jer u geopolitici ne postoji vakuum, neko ce ući, neko će zauzeti našu poziciju. Kada razgovaramo o Zapadnom Balkanu sa ministrima inostranih poslova EU, većina kolega se žali na činjenicu da postoje drugi akteri – rekao je Sijarto.

    Naglasio je, da su moguće sankcije protiv Dodika tek spominjane u nekim političkim izazovima.

    – Nije došlo do nekog konkretnog političkog prijedloga, nije ponuđen nikakv nacrt, tako da ne postoji neki problem kome ćemo se protiviti. Mi smo samo jasno rekli da ne mislimo da su sankcije alat broj jedan u takvim situacijama, jer opet podsjećam na dosadašnja isksutva. Sankcije koje je nametala EU nisu bili nikakvi rezultati. Ono sto ja mislim da treba uraditi, i to sam savjetovao kolegama, da dođete u BiH, razgovarate sa dužnosnicima u Sarajevu i Banjaluci i pokušate razumjeti kakva je situacija i ponudite pomoć i rješenje – istakao je Sijarto.

  • Polako raste broj ljudi koji primaju prvu dozu vakcine protiv korone

    Polako raste broj ljudi koji primaju prvu dozu vakcine protiv korone

    U proteklih nekoliko sedmica, u Srpskoj je registrovan blagi porast broja građana koji se odlučuju da prime prvu dozu vakcine protiv korona virusa.

    Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS, u Srpskoj je prvu dozu vakcine primilo 350.989, drugu 295.548 druge, a treću 15.430 ljudi.

    Kako kažu u ovom institutu, više je razloga koji ljude opredjeljuju da uđu u prosec vakcinacije protiv ove opake zaraze.

    – Jedan od razloga je i činjenica da oni koji su izbjegavali vakcinaciju mijenjaju mišljenje kad vide da mnogi već primaju treću dozu, a oni nisu nijednu. Takođe, kada se desi da im neko iz bliskog okruženja doživi tešku formu kovida ili premine od ove bolesti, ljudi se odlučuju da uđu u proces vakcinacije – objašnjava za Srpskainfo epidemiolog u IJZ RS, dr Jela Aćimović.

    Prema njenim riječima, među nevakcinisanima mnogi nisu protiv imunizacije, ali jednostavno nisu bili sigurni da je to neophodno.

    – Mislili su da spadaju u kategorije koje nisu pretjerano izložene riziku od zaraze, obolijevanja i teških ishoda bolesti. Vremenom, mijenjaju mišljenje – naglašava dr Aćimović.

    Dodaje da je u Srpskoj najveći broj ljudi na vakcinaciju protiv korone dolazio u junu i julu ove godine.

    – U toku jednog meseca imali smo preko 100.000 onih kojima smo dali prvu dozu. Onda iz mjeseca u mjesec imamo sve manje ljudi koji su započinjali vakcinaciju. Međutim, u posljednje dvije-tri sedmice taj broj polako raste. Svakako, najviše je građana koji primaju treću dozu, ali imamo i blagi porast broja onih koji dolaze na prvu dozu, jer žele da se zaštite – ističe dr Aćimović.

  • Najavio 500.000 Arapa, stiglo 84.000 migranata: Dodikova izjava o islamizaciji BiH – osam godina poslije

    Najavio 500.000 Arapa, stiglo 84.000 migranata: Dodikova izjava o islamizaciji BiH – osam godina poslije

    Predsjedavajući Savjeta ministara, Zoran Tegeltija, objavio je da je od 2018. godine do sada registrovano oko 84.000 stranaca koji su nezakonito ušli na teritoriju BiH.

    Tegeltija je u Sarajevu, na regionalnoj konferenciji o migracijama, rekao da je slična situacija i u drugim zemljama na „zapadnobalkanskoj ruti“, kao i da sve zemlje pokušavaju, onako kako mogu i znaju, da se bore s nezakonitim migracijama.

    Podsećamo, i prije zvanične migrantske krize na ovim prostorima, tadašnji predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, najavio je masovan dolazak ljudu iz arapskog svijeta u BiH.

    – U BiH se radi na islamizaciji društva. Postoje ozbiljni projekti da se iz islamskog svijeta u BiH naseli između 300.000 i 500.000 ljudi koji bi mogli da promijene sliku BiH. Postoji tačan plan i tu bi dolazio najniži sloj iz arapskog svijeta. Samo Kuvajt plaća 30.000 stanova u Sarajevu, a to je 100.000 ljudi – rekao je za „EuroBlic“ Dodik u novembru 2013.

    Istina, nisu svi migranti u BiH Arapi, niti je 84.000 migranata isto što i najavljenih „između 300.000 i 500.000“, ali se postavlja pitanje koliko je Dodik tada bio u pravu i da li je u toku realizacija onoga što je prognozirao.

    Sudeći prema podacima ministra bezbjednosti BiH, Selme Cikotića, scenario koji je pomenuo Dodik neće se desiti. Cikotić tvrdi da broj migranata u BiH ove godine drastično opada, čak i u odnosu na 2020, kada je zbog korona mjera njihov broj bio neuporedivo manji.

    Selmo Cikotić
    – Prošle godine je bio trostruki broj migranata u odnosu na ovu. U posljednjih nekoliko mjeseci broj migranata u prihvatnim centrima se kreće oko 2.500. Procjena je da imamo još negdje oko 1.000 do 1.500 van centra i u pokretu – rekao je Cikotić za N1.

    Međutim, stručnjak za bezbjednost, Dževad Galijašević, tvrdi da zvanični podaci o migrantima nisu tačni.

    – Naš zakon o strancima ne poznaje tu kategoriju, koju biste smjestili u otvorene migrantske kampove. Svako lice koje uđe preko granice na nezakonit način, bez adekvatne dokumentacije, mora da bude zatvoreno u imigracioni centar. Služba za poslove sa strancima učestvuje u skrivenoj agendi islamizacije BiH. To je vidljivo postalo onda kada je na granici sa BiH Hrvatska postavila bodljikavu žicu i mrežu i kada je pokazala visok stepen nasilja prema osobama koje ulaze na područje Hrvatske, a da istovremeno nije ni kritikovana iz zemalja EU, a kamo li da je imala sankcije. To govori da je to politika EU da prihvata da se na području BiH naseljavaju takve osobe – kaže Galijašević.

    Dževad Galijašević
    Prema njegovim riječima, drugi nivo problema su lica koja u BiH ulaze na legalnim graničnim prelazima, sa urednim papirima.

    – Taj broj je puno veći od ovih koje vidimo kao ilegalne migrante. Oni stanuju po hotelima, motelima, smještaj im plaćaju ponegdje opštine i kantonalne Vlade. Njih je puna Tuzla, Sarajevo… To su isti ljudi kao ovi prvi, uglavnom iz Sirije i Iraka, ljudi koji su ratovali za Al Kaidu i tzv. Islamsku državu. Ovaj projekat kontrolišu oni koji im preko „Vestern juniona“ mjesečno šalju 300 dolara po čovjeku za izdržavanje. Ovo nije ni humanitarni, ni pojedinačni, ovo je veliki projekat islamizacije, koji je nekada davno najavio Dodik – tvrdi Galijašević.

  • Mask o “Spejs iks” raketi: U januaru debitantski let “Staršipa” u svemir

    Mask o “Spejs iks” raketi: U januaru debitantski let “Staršipa” u svemir

    Ilon Mask je izjavio da bi njegova kompanija “Spejs iks” u januaru mogla imati debitantski svemirski let svoje rakete “Staršip”, što će, kako je dodao, zavisiti od testiranja i odobrenja regulatora.

    Napravićemo gomilu testova u decembru i nadamo se da ćemo je lansirati u januaru – rekao je Musk na sastanku Odbora za svemirske studije Nacionalne akademije nauka, inženjerstva i medicine, a prenosi CNBC.

    “Staršip” je raketa nove generacije koju “Spejs iks” razvija za lansiranje tereta i ljudi u misijama na Mjesec i Mars.

    Kompanija testira prototipove u jednom postrojenju u južnom Teksasu i obavila je više kratkih probnih letova.

    Mask je napomenuo da nije siguran da li će njegova raketa uspješno stići u orbitu iz prvog pokušaja, ali je uvjeren da će raketa stići u svemir 2022. godine.

    – Namjeravamo da sljedeće godine imamo visoku stopu letova – izjavio je Mask.

    Kompanija “Spejs iks” ima za cilj da, prema njegovim riječima, sljedeće godine pokrene čak desetak probnih letova “staršipa” kako bi se završio “program probnih letova” i prešlo na lansiranje “pravog tereta 2023. godine”.

  • Zapalio se automobil u Banjaluci

    Zapalio se automobil u Banjaluci

    U ulici Bulevar Cara Dušana u Banjaluci jutros se zapalio automobil.

    Riječ je o automobilu golf, a na lice mjesta odmah je izašla i vatrogasna jedinica koja je uspjela lokalizovati požar.

  • Osumnjičen da je nožem nasrnuo na policajce i oštetio njihov auto, hapsila ga žandarmerija

    Osumnjičen da je nožem nasrnuo na policajce i oštetio njihov auto, hapsila ga žandarmerija

    S.M. iz Šipova uhapšen je juče zbog sumnje da je nožem nasrnuo na policijske službenike, oštetio policijski automobil, te povrijedio jednog policajca, saopšteno je danas iz Policijske uprave Mrkonjić Grad.

    U saopštenju se pojašnjava da su 18. novembra 2021. godine, oko 12.00 časova, u Policijsku stanicu Šipovo prijavljeno je da je S.M. iz Šipova fizički nasrnuo na oštećenog D.M. ispred njegove porodične kuće u mjestu Vagan, opština Šipovo.

    “Po prijavi su postupili policijski službenici policijske stanice Šipovo, te izašli na lice mjesta događaja i utvrdili da su navodi prijave tačni. Pronašli su prijavljenog S.M. u kući u kojoj trenutno boravi u mjestu Vagan, opština Šipovo”, navodi se u saopštenju.

    Iz PU Mrkonjić Grad dodaju da, kada su policijski službenici pozvali prijavljenog da izađe iz kuće kako bi obavili informativni razgovor, isti je izašao upućujući im pogrdne riječi i noseći nož u ruci kojim je nasrnuo na policijske službenike. Nakon toga uzeo je kamen i bacio u pravcu službenog vozila, koje je oštetio, nakon čega se vratio u kuću.

    “Tom prilikom jedan policijski službenik je zadobio povrede u predjelu desne ruke kojem je medicinska pomoć ukazana u Domu zdravlja Šipovo, nakon čega je upućen na dalje liječenje u UKC RS”, navedeno je u saopštenju.

    Kako se navodi, pošto je prijavljeni odbijao da izađe iz kuće i dalje vrijeđao policijske službenike na lice mjesta izašli su policiski službenici Jedinice žandarmerije Policijske uprave Mrkonjić Grad koji su savladali prijavljenig i uhapsili ga.

    O svim okolnostima i prikupljenim činjenicama obaviješten je dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, koji je naložio da se osumnjičeni nakon završene kriminalističke obrade sprovede u Okružno javno tužilaštvo Banjaluka, a da se po kompletiranju predmeta u redovnoj proceduri protiv osumnjičenog S.M. dostavi izvještaj za počinjena krivična djela tjelesna povreda, oštećenje i oduzimanje tuđe stvari i sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje.

  • Osmica dvije godine van mandata rukovodi “tajnom službom”

    Osmica dvije godine van mandata rukovodi “tajnom službom”

    Generalnom direktoru Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osmanu Mehmedagiću Osmici prije tačno dvije godine istekao je četvorogodišnji mandat na koji je imenovan 19. novembra 2015. godine, ali on i dalje rukovodi “tajnom službom”.

    Mehmedagić, njegov zamjenik Trifko Buha i glavni inspektor Damir Bevanda, kojima je takođe istekao mandat kada i Osmici, i dalje su na funkcijama, iako im nije produžen mandat niti su imenovani za vršioce dužnosti, jer Zakon o OBA ne poznaje status v.d.

    Situacija u vezi sa čelnim ljudima “tajne službe”, tvrde sagovornici “Glasa”, “najbolje pokazuje koliko je BiH nakaradna država”.

    Oni podsjećaju da OBA četiri i po godine radi po neustavnom zakonu, jer je Ustavni sud BiH još 1. juna 2017. godine proglasio neustavnim pojedine odredbe Zakona o OBA.

    Poslanik HDZ-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i član Zajedničke parlamentarne komisije za nadzor nad radom OBA Predrag Kožul kaže da stanje u OBA predstavlja veliki problem koji je u ovakvoj političkoj krizi nerješiv.

    On dodaje da je to pitanje ostalo u sjeni aktuelne političke krize, ističući da je jako teško komentarisati bilo šta u vezi sa OBA.

    “Status rukovodstva OBA i ukupno stanje u toj agenciji predstavlja jedno od gorućih i najozbiljnijih pitanja u BiH. Ono je potpuno nezasluženo ostalo u sjeni sveukupnih političkih dešavanja. U suštini, cijela ta situacija sa OBA kroz ove dvije godine je svojevrsna geneza političke krize”, kaže Kožul za naš list.

    Prema njegovim riječima, neimenovanje direktora OBA i njegovih najbližih saradnika predstavlja problem kakav je naprosto nezamisliv u normalnim državama.

    Dugogodišnji radnik službi bezbjednosti Neđo Vlaški kaže da je problem što politika kod nas ima posljednju riječ u svemu, ističući da se upravo zbog toga dešava da se niko ozbiljno ne obazire na činjenicu da OBA pune dvije godine nema rukovodstvo “u mandatu”.

    “Pri tome je tragikomično da oni koji su za to najodgovorniji, to i ne kriju. Lider SDA Bakir Izetbegović je javno rekao da je Osmica njegov izbor, što bi u svakoj normalnoj državi bilo šokantno, a samo kod nas se posmatra kao sasvim normalno”, kaže Vlaški za “Glas Srpske”.

    On dodaje da je činjenica da Osmica kada je imenovan za direktora nije ispunjavao uslove za tu funkciju, ističući da su to kasnije pokazala sva dešavanja u vezi sa spornim diplomama, ali i da su oni koji su ga imenovali sve to znali. Vlaški ističe da se od odgovornosti ne mogu amnestirati ni “stranci” pod kojima podrazumijeva najmoćnije zapadne zemlje.

    “Svi znamo da bez prećutne saglasnosti SAD nema imenovanja direktora ‘tajne službe’, tako da je jasno da i za ovo trenutno stanje sa pravno nedefinisanim statusom Osmice, a praktično s njim na čelu OBA, postoji ta prećutna saglasnost”, zaključuje Vlaški.

    Podsjećamo, predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je ranije da je Savjet ministara 15. decembra prošle godine obustavio procedure izbora generalnog direktora i njegovog zamjenika.

    On je rekao da je to urađeno usljed sudskih procesa koji su pokrenuti protiv direktora OBA Osmana Mehmedagića.

    Pored toga, Osmici je 18. februara istekla bezbjednosna dozvola za pristup tajnim podacima, što predstavlja još jedno neriješeno pitanje u vezi sa njegovim statusom.

    Nezakonitosti

    Šef srpskih delegata u Domu naroda i član parlamentarne Komisije za nadzor nad radom OBA Sredoje Nović ponavlja svoj raniji stav i kaže da rukovodstvo OBA “defakto radi suprotno ustavu i zakonu”.

    “Čak i da su imenovani u skladu sa zakonom i da nema nikakvih prepreka u vezi sa diplomom direktora OBA, ostaje činjenica da su pojedine odredbe Zakona o OBA proglašene neustavnim, a da izmjene zakona nikada nisu usvojene”, kaže Nović.

  • Svjetska banka: BiH prednjači po doznakama iz dijaspore

    Svjetska banka: BiH prednjači po doznakama iz dijaspore

    Bosna i Hercegovina je i dalje u samom svjetskom vrhu kada je riječ o zemljama koje značajne prihode dobijaju od doznaka iz inostranstva, pokazuju juče objavljeni podaci Svjetske banke za proteklih godinu dana.

    Ako se gleda u odnosu prema apsolutnom iznosu i u odnosu na bruto domaći proizvod, BiH se nalazi među prvih dvadesetak zemalja u svijetu. Međutim, kada se ovi podaci ukrste s brojem stanovnika, BiH je među nekoliko zemalja na samom vrhu.

    Naime, ako se gleda prema apsolutnom iznosu novca koji migracija šalje kući, prva na svijetu je Indija sa 87 milijardi dolara vrijednim doznakama, a deseta Ukrajina sa 16 milijardi dolara. Ako se gleda udio doznaka po učešću u bruto domaćem proizvodu, na prvom mjestu je Tonga, u kojem doznake učestvuju s 44 odsto BDP-a, a na desetom mjestu je Samoa, u kojoj učestvuju sa 21 odsto BDP-a.

    U BiH, s remitendama od dvije milijarde dolara i s učešćem u BDP-u sa 9,2 odsto, nije ni blizu ovim zemljama, međutim gledano u apsolutnim iznosima novca koji se šalje u odnosu na broj stanovnika BiH je na samom vrhu.

    Svih prvih deset zemalja po apsolutnom iznosu imaju značajno veću populaciju od BiH. U prvih deset zemalja su Indija, Kina, Meksiko, Filipini, Egipat, Pakistan, Bangladeš, Vijetnam, Nigerija i Ukrajina.

    Podaci koje je objavila Svjetska banka pokazuju da je gotovo svaka deseta marka u BiH direktno vezana za imigraciju, a treba uzeti u obzir da su indirektni efekti još i veći.

    U Svjetskoj banci kažu da podaci pokazuju da su doznake u zemlje nižeg i srednjeg nivoa dohotka u ovoj godini ostvarile rast od 7,3 odsto i dosegle apsolutnu vrijednost od 589 milijardi dolara.

    “Taj povratak na trend rasta snažniji je od predviđenog i javlja se nakon što su doznake u 2020. zabilježile pad od samo 1,7 odsto, uprkos teškoj globalnoj recesiji izazvanoj kovidom”, naveli su oni.

    Takođe, kako su naglasili, ako se ne računa Kina, doznake će biti veće od direktnih stranih investicija, što, kako naglašavaju, ukazuje na značaj koji remitende imaju na ove zemlje i porodice koje pomoću njih obezbjeđuju svoje potrebe.

    “Tokovi doznaka koje šalju migranti predstavljaju značajnu dopunu državnim programima gotovinskih transfera u cilju pomoći porodicama suočenim s ekonomskim teškoćama tokom krize izazvane kovidom. Olakšavanje tokova doznaka kao vida podrške ugroženim budžetima domaćinstava trebalo bi da bude ključna komponenta državnih politika radi podsticanja globalnog oporavka od pandemije”, rekao je Mihal Rutkovski, globalni direktor Svjetske banke za socijalnu zaštitu i radna mjesta.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za “Nezavisne” da visina doznaka pokazuje da je jedini efekat djelovanja domaćih vlasti na povećanje BDP-a odlazak ljudi iz BiH, koji onda šalju novac svojim porodicama.

    “Ovo je tipični obrazac najsiromašnijih, slobodno možemo reći propalih ekonomija, odnosno država koje stanovništvo masovno napušta i onda daje novac zarađen izvan zemlje svojim porodicama da bi mogle preživjeti, dok vladajuća oligarhija ni ne pomišlja da unaprijedi uslove života”, smatra on.

    Takođe, kako kaže, ovo dodatno naglašava ovisnost ekonomije BiH od spoljnih faktora i ekonomskih performansi onih država i tržišta gdje dijaspora boravi.

    “Posebno je tragično što u uvozno orijentiranoj ekonomiji kakvu imamo veliki dio ovog novca ponovo napusti BiH, jer uđe u zemlju u obliku doznaka, a onda izađe jer se koristi za kupovinu uvoznih proizvoda i dugoročni pozitivni efekat na BiH je minimalan”, ističe on.