VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zelenski rekao da će mirovni pregovori biti nastavljeni danas

    Pregovori između Rusije i Ukrajine biće nastavljeni danas, rekao je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski, prenio je jutros TASS.Zelenski je saopštio da je razgovarao sa predsjednikom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, predsjednikom Poljske Andžejem Dudom i premijerom Luksemburga Gzavijeom Betelom.

    – Uzajamno razumijevanje je na stoprocentnom nivou. Razgovor sa izraelskim premijerom Naftalijem Benetom je, takođe, bio važan, to je dio pregovaračkog napora da se ovaj rat okonča što brže i poštenije. To je ono na čemu je naša delegacija radila u razgovorima i sa ruskom stranom. Rezultat je prilično dobar, rečeno mi je, ali ćemo morati malo da sačekamo – rekao je Zelenski.

    Razgovori između Rusije i Ukrajine održani su juče u onlajn formatu.

    Prema riječima savjetnika ukrajinskog predsjednika Mihaila Podoljaka, ruska i ukrajinska delegacija napravile su tehničku pauzu do danas, prenosi TASS.

  • Zbog širenja omikrona skoro 30 miliona Kineza nalazi se u izolaciji

    Zbog širenja omikrona skoro 30 miliona Kineza nalazi se u izolaciji

    Gotovo 30 miliona Kineza nalazi se u izolaciji, što je natjeralo vlasti da uvede brojne mjere i ograničenja, u obimu koji do sad nije zabilježen.

    Kina je u utorak prijavila 5.280 novih slučajeva Covida-19, što je više nego dvostruko više od prethodnog dana, jer se visoko prenosiva varijanta omikron širi po zemlji. Peking je ranije uveo strategiju da u potpunosti spriječi širenje virusa.

    Čini se da je taj pristup, koji se temelji na lokalnim blokadama, ostavio Kinu gotovo odsječenu od vanjskog svijeta dvije godine i sada izloženu riziku.

    Najmanje 13 gradova širom zemlje potpuno je zatvoreno u utorak, dok su drugi gradovi uveli djelimične blokade. Sjeveroistočna provincija Jilin bila je najteže pogođena, sa više od 3.000 novih slučajeva u utorak, prema Nacionalnoj zdravstvenoj komisiji.

    Stanovnici nekoliko tamošnjih gradova, uključujući glavni grad provincije Changchun, u kojem živi 9 miliona ljudi, dobili su naredbu da ostanu kod kuće.

    Shenzhen, južno tehnološko središte od 17,5 miliona ljudi, je tri dana u izolaciji sa mnogim fabrikama koje su zatvorene i police supermarketa prazne, dok su u najvećem kineskom gradu Šangaju uvedena ograničenja.

    Međutim, scene zatvorenih naselja, panične kupovine i policijskih kordona vraćaju se na ranu fazu pandemije, koja se prvi put pojavila u Kini krajem 2019., ali je popustila u većem dijelu ostatka svijeta.

    Utorak je bio šesti dan zaredom da je zabilježeno više od 1.000 novih slučajeva u drugoj po veličini svjetskoj ekonomiji, a stručnjaci predviđaju manji rast kako se virus širi.

  • Plenković od Blinkena zatražio podršku SAD-a za postizanje dogovora o izbornoj reformi u BiH

    Plenković od Blinkena zatražio podršku SAD-a za postizanje dogovora o izbornoj reformi u BiH

    Američki državni sekretar Antony Blinken i premijer Hrvatske Andrej Plenković razgovarali su jučer o situaciji u Ukrajini, ali i razmjenili stavove o Bosni i Hercegovini.

    Blinken je istakao da su njih dvojica potvrdili podršku Ukrajini u trenutku dok traje ruska agresija.

    “Takođe razgovarali smo o Bosni i Hercegovini i o američko-hrvatskom strateškom dijalogu.”, napisao je Blinken.
    Tim ponovodom oglasio se i Plenković koji je istakao da mu je Blinken uputio poziv da izrazi zabrinutost i podršku nakon pada drona u Zagrebu te spremnost da zajedno s NATO-m pomogne u zaštiti hrvatskog zračnog prostora.

    “Pozdravio je hrvatsku jasnu podršku Ukrajini i napore za prihvat ukrajinskih izbjeglica”, rekao je Plenković

    Dodao je da su potvrdili važnost jačanja zajedničke sigurnosti i strateškog američko-hrvatskog dijaloga.
    “Uoči pregovora o izbornom zakonu BiH zatražio sam podrsku SAD-a da se postigne dogovor i osigura ravnopravnost hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda”, istakao je Plenković.

  • Dron bez oznaka se srušio u Rumuniji blizu granice s Ukrajinom

    Dron bez oznaka se srušio u Rumuniji blizu granice s Ukrajinom

    Dron bez ikakvih oznaka pao je na zemljište farme u sjevernoj Rumuniji nedaleko od granice s Ukrajinom. Nakon slučaja u Hrvatskoj, ovo je drugi slučaj pada drona u zemljama koje su članice NATO-a.

    Policija i tužitelji su izašli na teren nakon što je farmer pronašao letjelicu na svojoj farmi u okrugu Bistrita-Nasaud u Transilvaniji u ponedjeljak.

    “Porijeklo letjelice zasad nije ustanovljeno, a vlasnik nije pronađen. Istraga je u toku kako bi se utvrdile okolnosti u kojima je dron letio te kako bi se identificirao pilot”, saopćeno je iz tužilaštva.

    Neki mediji tvrde da je riječ o dronu Orian-10 ruske proizvodnje.

    Bistrita-Nasaud se nalazi na južnoj strani Karpata oko 100 kilometara od Rumunske granice s zapadnim dijelom Ukrajine. Borbena zona nije blizu.

    Ruske snage su ušle u Ukrajinu prošlog mjeseca, Moskva tvrdi da je riječ o misiji “demilitarizacije i denacifikacije” vlade u Kijevu, dok Ukrajina opružuje Ruse za napad bez provokacije.

    Kome dron pripada i kako ga nije opazila rumunska odbrana, zasad nije poznato.

    Podsjetimo, prošle sedmice je na područje Zagreba pao dron koji je došao preko Rumunije i Mađarske. NATO je saopćio da je pratio dron Tu-141 satima, ali da ga nije pokušao oboriti. Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je kazao da je njegova vlada “odana NATO-u”, ali da se Hrvatska u konačnici mora osloniti na svoju zračnu odbranu.

    Hrvatski ministar odbrane Mario Banožić je kazao da je Tu-141 sadržavao “dijelove bombe” i tragove eksploziva ukazujući na to da se ne radi o dronu za izviđanje.

  • Njemačka najavila izmjene u isporuci oružja za Ukrajinu

    Njemačka najavila izmjene u isporuci oružja za Ukrajinu

    Glasnogovornik njemačke vlade Wolfgang Buechner izjavio je kako će od sada njemačke isporuke oružja za Ukrajinu biti tajne. To je reakcija na rusku objavu kako će isporuke za Ukrajinu biti smatrane legitimnom vojnom metom.

    “Njemačka neće više objavljivati detalje isporuka oružja Ukrajini”, izjavio je u ponedjeljak Buchner.

    U cilju osiguravanja tajnosti isporuke biti će isključeni livestream prenosi sa njemačkih autoputeva. Ova odluka dolazi nakon objave Ruske Federacije da će sve isporuke oružja za Ukrajinu biti smatrane legitimnim ciljem.

    Buchener je izjavio kako više neće biti objavljivano koje oružje će biti isporučeno i kako.

    “Cilj ruskog agresora je da prekine linije isporuke za Ukrajinu i ne želimo im to olakšati”, dodao je glasnogovornik njemačkog ministarstva odbrane Arne Collatz.

    Njemačka je nakon početnog oklijevanja, krajem februara, odlučila da dostavi hiljade komada protivtenkovskog i protivavionskog oružja. Osim toga Olaf Scholz, kancelar, dozvolio je Nizozemskoj i Estoniji da isporuče Ukrajini svoje zalihe oružja njemačke proizvodnje.

  • Guteres: Raste opasnost od nuklearnog konflikta, to ledi krv u žilama

    Guteres: Raste opasnost od nuklearnog konflikta, to ledi krv u žilama

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres izjavio je danas da je nedavim podizanjem nivoa pripravnosti nuklearnih snaga u Rusiji porasla opasnost od nuklearnog konflikta.

    To je razvoj događaja koji ledi krv u žilama, ono što je nekada bilo nezamislivo vratilo se u okvire mogućeg, rekao je on, prenio je Rojters.

    Guters je najavio da će Ujedinjene nacije izdvojiti dodatnih 40 miliona dolara za povećanje humanitarne pomoći Ukrajini, prenio je BBC.

    Govoreći u Njujorku, on je rekao da će ta sredstva pomoći da se u zemlju dostave kritične zalihe hrane, vode, lijekova i drugih vitalnih zaliha, kao i da će se obezbijediti novčana pomoć onima kojima je potrebna.

    Generalni sekretar UN je upozorio da dalja eskalacija sukoba u Ukrajini bilo slučajna ili namjerna, prijeti cijelom čovječanstvu.

    Guteres je, takođe, pozvao na trenutni prekid neprijateljstava i ozbiljne pregovore zasnovane na principima Povelje UN i međunarodnog prava.

  • Borel odgovorio na Dodikovo pismo: Vratite se u državne institucije

    Borel odgovorio na Dodikovo pismo: Vratite se u državne institucije

    Žozep Borel, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku odgovorio je na pismo Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH u kojem je naveo da glavni cilj EU ostaje osigurati nepovratan napredak BiH ka članstvu u EU.

    “Nažalost, radnje koje je nedavno preduzeo entitet Republika Srpska suprotne su Ustavu BiH i dovode u opasnost BiH kao jedinstvenu i suverenu državu za budućnošću unutar EU”, piše u Borelovom pismu, koje prenosi Avaz.

    U pismu se ističe da Republika Srpska vraća unazad 26 godina reformi, posebno nedavnim usvajanjem zakona kojim se uspostavljaju paralelne institucije na poljima pravosuđa i lijekova.

    Takođe, Borel navodi da Ustav BiH ne predviđa utvrđivanje postupka vraćanja prenesenih nadležnosti na entitete te da takav postupak ni u kom slučaju ne bi mogao isključiti učešće državnih institucija.

    “Jednostrani koraci za poništavanje ishoda sporazuma o transferu su nezakoniti i osporavaju ustavni poredak BiH”, napisao je Borel u svom odgovoru.

    Dio pisma odnosi se i na osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske gdje se navodi da bi to ugrozilo jedinstven ekonomski prostor, stvorilo pravnu nesigurnost i imalo neizbježan negativan uticaj na pacijente i privredu.

    Kada je riječ o pravosuđu, u pismu se navodi da bi povlačenje predstavnika Srpske iz VSTS-a bilo nespojivo sa integracijom BiH u EU te da bi sudovi i tužilaštva u Republici Srpskoj izgubili pristup informatičkoj infrastrukturi, uključujući i zajednički elektronski sistem upravljanja predmetima.

    U svom pismu, Borel se osvrnuo i na mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, navodeći da zemlja treba unaprijediti funkcionisanje pravosuđa usvajanjem novog zakona o VSTS-u i novog zakona o sudovima BiH u skladu sa evropskim standardima.

    “Uzimajući sve ovo u obzir, pozivamo vas i čelnike Republike Srpske da stanete sa svakom zakonodavnom i političkom inicijativom za povratak takozvanom ‘izvornom Dejtonu’ te da poštujete Ustav BiH i državne nadležnosti. EU ne dovodi u pitanje načelo konstitutivnog naroda niti strukturu Dejtona, međutim kao država, koja teži EU, institucionalne strukture i strukture odlučivanja u BiH moraju se progresivno prilagođavati kako bi uzele u obzir zahtjeve EU i kako bi mogle efektivno učestvovati u donošenju odluka u EU i u potpunosti implementirati i sprovoditi već dogovoreni sadržaj”, napisao je Borel.

    On navodi da razumije niz pitanja vezanih za funkcionalnost BiH ali da čvrsto vjeruje da se politička kriza može prevazići nastavkom političkog dijaloga.

    Takođe, naveo je da “kada se zvaničnici Republike Srpske vrate u državne institucije i osiguraju da one funkcionišu u potpunosti” da je EU spremna da omogući smislen i intenzivan dijalog.

  • Liđen: SAD da odgovore o biolaboratorijima u Ukrajini

    Liđen: SAD da odgovore o biolaboratorijima u Ukrajini

    Kineske vlasti su pozvale Sjedinjene Države da demonstriraju transparentnost kada je riječ o nedavno otkrivenim biološkim laboratorijama u Ukrajini, izjavio je danas portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Džao Liđen.

    “Vojno-biološka aktivnost u Ukrajini je podigla uzbunu širom globalne zajednice”, insistirao je taj diplomata, a prenosi ruska agencija TAS S.

    Prema nedavno objavljenim podacima, “postoji više desetina biolaboratorija u Ukrajini koje rade po instrukcijama američkog ministarstva odbrane”, izjavio je Liđen, ističući da su “SAD ubrizgale više od 200 miliona dolara u ove laboratorije”.

    “Ako Amerikanci tvrde da je ova informacija lažna, zašto onda ne objave detaljne informacije i time dokažu svoj integritet? Ako SAD žele da dokažu svoju otvorenost, zašto onda ne otvore ove biološke laboratorije za nezavisnu istragu međunarodnih stručnjaka?”, tvrdi diplomata.

    Igor Kirilov, načelnik snaga radijacione, hemijske i biološke zaštite Oružanih snaga Rusije, rekao je nešto ranije da je u Ukrajini uspostavljena mreža od više od 30 bioloških laboratorija koje finansiraju SAD.

  • Zakon o nepokretnoj imovini upućen u Ustavni sud RS

    Žajednička komisija Narodne skupštine i Vijeća naroda za usaglašavanje zakona, propisa i akata danas nije postigla konsenzus o usaglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

    Usaglašeni Zakon biće upućen Vijeću za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske na dalje odlučivanje.

    Ustavni sud Republike Srpske donijeće konačnu odluku o tome da li se Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti odnosi na vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda, saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

    Klub Bošnjaka je pokrenuo postupak za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa na ovaj zakon.

    Narodna skupštine Republike Srpske je na redovnoj sjednici 10. februara usvojila Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

  • Indija namjerava kupiti rusku naftu po povoljnim cijenama

    Indija namjerava kupiti rusku naftu po povoljnim cijenama

    Usljed zapadnih sankcija Rusiji, indijske vlasti razmatraju kupovinu ruske sirove nafte i druge robe po sniženim cijenama zamjenom rupija za rublju.

    Indija uvozi 80% od svojih ukupnih potreba za naftom, a samo 2% do 3% od toga dolazi iz Rusije. No, kako su cijene nafte porasle za 40% u proteklih nekoliko mjeseci, vlada traži način kako da poveća uvoz iz Rusije ukoliko će to značiti niži račun za energiju.

    “Rusija nudi naftu i druge proizvode po velikim sniženjima. Bili bismo sretni sve to kupiti. Imamo problema sa tankerima i skladištenjem koje moramo riješiti prije toga. Jednom kada to napravimo, prihvatit ćemo ponudu”, izjavio je zvaničnik vlade Indije, prenosi Reuters.

    Međunarodni trgovci izbjegavaju trgovinu ruskom naftom kako se ne bi našli pod sankcijama ali izgleda da to neće spriječiti Indiju koja već radi na uspostavi mehanizma razmjene rupije za rublju kako bi se omogućilo plaćanje.

    Rusija je zamolila sve “prijateljske nacije” da nastave održavati trgovinske i investicijske odnose. Indija ima dugogodišnje odbrambene veze sa Rusijom i nije glasala za osudu invazije na Ukrajinu u UN-u ali jeste pozvala na prekid nasilja.