VRBAS Media

Autor: INFO

  • Sjeverna Koreja raketnim testiranjem omela predizbornu kampanju u Japan

    Sjeverna Koreja raketnim testiranjem omela predizbornu kampanju u Japan

    Sjeverna Koreja ispalila je jutros najmanje jednu balističku raketu sa svoje istočne obale, što je omelo novog premijera Japana u predizbornoj kampanji i zasjenilo otvaranje velikog sajma naoružanja u Seulu.

    Lansiranje sjevernokorejske balističke rakete sa podmornice (SLBM), o koje su potvrdili zvaničnici Južne Koreje i Japana, uslijedilo je nakon što su se delegacije SAD i Južne Koreje sastale u Vašingtonu kako bi razmatrali zastoj u nuklearnim pregovorima sa Pjongjangom, prenosi Rojters.

    U izvještajima se najavljuje i današnji sastanak šefova obavještajnih službi SAD, Južne Koreje i Japana u Seulu.

    Jutrošnje lansiranje sjevernokorejske SLBM bilo je najnovije testiranje naoružanja te zemlje koja vojno napreduje uprkos međunarodnim sankcijama uvedenim zbog programa razvoja nuklearnog naoružanja i raketnih sistema.

    Jedna balistička raketa lansirana je jutros oko 10:17 po lokalnom vremenu iz okoline Sinpa, mjesta gdje su ukotvljene sjevernokorejske podmornice i stacionirana oprema za probno ispaljivanje balističkih projektila, saopšteno je iz združenog generalštaba južnokorejske vojske.

    Japanski premijer Fumio Kišida rekao je da su detektovana testiranja dvije balističke rakete i da je “za žaljenje” što je Sjeverna Koreja posljednjih nedjelja izvela više raketnih testova.

    Japanski eksperti trenutno analiziraju gdje je tačno pala sjevernokorejska raketa, izjavio je na konferenciji za novinare zamjenik glavnog sekretara kabineta japanskog premijera Jošihiko Isozaki i dodao da je premijer Fumio Kišida planirao povratak u Tokio sa zvaničnog puta u Fukušimu.

  • Srbijanske vlasti najavile dolazak Škode u Kragujevac

    Do kraja godine očekuje se dolazak Škode u Kragujevac, što je sada već sasvim izvjesno, najavio je gradonačelnik ovog srbijanskog grada Nikola Dašić.

    On je kazao kako kompanija Škoda počinje proizvodnju tramvaja u MIND parku u Kragujevcu, ali da to nije jedina dobra vijest koja je stigla s prestižne svjetske izložbe Expo 2020.

    “Imamo jedan impozantan nastup naših kompanija u Dubaiju. Dolazak Škode u Kragujevac nešto je što je veoma dugo pripremano i to nije nikakvo iznenađenje. Suština je ne samo u novim radnim mjestima, mi ovdje govorimo o šinskim vozilima i proizvodnji tramvaja, ona je otvorena ne samo za zapošljavanje, već i za saradnju s drugim firmama širom Srbije”, kazao je za Kurir Marko Selaković, šef kancelarije Privredne komore Srbije.

    On je juče potpisao ugovor o saradnji s kompanijom Oracle i to je kompanija koja bi, kako navode, isto trebala doći u Kragujevac.

    “Sve je to pokazatelj da imamo jedan divan industrijski razvoj u ovom gradu”, navodi Selaković.

  • “Opasna pojava ugrožava budućnost naše Unije”

    “Opasna pojava ugrožava budućnost naše Unije”

    Poljska je lojalna članica Evropske unije, ali se protivi preteranoj centralizaciji vlasti, poručio je premijer Poljske Mateuš Moravjecki.

    Brisel već dugo upozorava da reforme koje je uvela desničarska vlada Poljske podrivaju nezavisnost pravosuđa, ali sukob je eskalirao ovog meseca kada je Ustavni sud Poljske osporio ključno načelo integracije u EU odlukom da su delovi evropskih normi nespojivi sa Ustavom, prenosi Rojters.

    U jeku sve dubljeg spora oko vladavine zakona pojavila su se i nagađanja o mogućem Polegzitu, međutim Moravjecki uverava evropske partnere da njegova vlada nema nameru da sledi britanski primer i izvede Poljsku iz EU.

    “Želeo bih da vas uverim da Poljska ostaje lojalna članica Evropske unije”, napisao je on u pismu koje je danas objavljeno na veb stranici vlade.

    On je ipak upozorio na “opasnu pojavu koja ugrožava budućnost naše Unije”.

    “Mislim na postepenu transformaciju Unije u entitet koji bi prestao da bude savez slobodnih, ravnopravnih i suverenih država da bi posta jedan organizam sa ventralnom upravom institucija lišenih demokratske kontrole.

    U međuvremenu, potezom koji će sigurno dodatno povećati tenzije, ministar pravosuđa Poljske Zbignjev Ziobro pozvao je danas svoju vladu da preduzme pravne mere protiv Nemačke zbog, kako je rekao, sistema političkog izbora sudija u najvećoj naciji EU.

    Ziobro je tvorac reforme poljskog sudstva i vođa manjinskih konzervativnih koalicionih partnera u vladi Moravjeckog i često prigovara zbog navodno neravnopravanog tretmana EU prema Poljskoj.

  • Tramp podneo tužbu: Hoće li blokirati pozive? 600 ljudi pred krivičnim prijavama

    Tramp podneo tužbu: Hoće li blokirati pozive? 600 ljudi pred krivičnim prijavama

    Bivši predsednik SAD Donald Tramp podneo je tužbu protiv američkog Kongresa koji istražuje napad na Kapitol hil 6. januara.

    Tramp tvrdi da je zahtev za dokumenta Bele kuće iz vremena njegove administracije bio nelegalan.

    Tramp je u tužbi koju je podneo Okružnom sudu SAD za okrug Kolumbija naveo da su materijali koje traži Odbor za izbor 6. januara obuhvaćeni pravnom doktrinom poznatom kao izvršna privilegija, a koja štiti poverljivost komunikacije izmedju zvaničnika Bele kuće, prenosi Rojters.

    Mnogi pravni stručnjaci, kako navodi Rojters, rekli su da Tramp, kao bivši predsednik, ne može da zakonom u potpunosti koristi izvršnu privilegiju koja će blokirati sudske pozive koje je izdao odbor Predstavničkog doma.

    Grupa Trampovih pristalica upala je u sedište Kongresa 6. januara u neuspešnoj nameri da spreči poslanike da potvrde pobedu demokratskog kandidata Džozefa Bajdena na predsedničkim izborima.

    Više od 600 ljudi sada se suočava sa krivičnim prijavama koje proističu iz tog događaja.

    Ranije ovog meseca, predsednik Bajden je ovlastio Nacionalnu arhivu, vladinu agenciju koja vodi evidenciju o Trampovom vremenu na funkciji, da preda početnu grupu dokumenata koje je zatražio Odbor za odabir.

  • Korak do „prizemljenja“ politike Zorana Zaeva u Makedoniji

    Korak do „prizemljenja“ politike Zorana Zaeva u Makedoniji

    Trijumf opozicije i lagana priprema za „prizemljenje“ propale politike Zorana Zaeva glavne su poruka ovih izbora, ocenjuje predsednik Demokratske partije Srba u Severnoj Makedoniji Ivan Stoilković nakon prvog kruga lokalnih izbora u toj zemlji.

    U Severnoj Makedoniji je u nedelju održan prvi krug lokalnih izbora na kojima su građani birali gradonačelnike i odbornike u 80 opština i Gradu Skoplju, a interesantno je da su po zatvaranju birališta pobedu proglasili i vlast i opozicija.

    Lider opozicione VMRO DPMNE Hristijan Mickoski izjavio je u nedelju uveče da je ta partija na lokalnim izborima pobedila ili da bi mogla da pobedi u prvom krugu u najmanje 20 opština Severne Makedonije, dok je generalni sekretar vladajućeg SDSM Ljupčo Nikolovski poručio da je ta partija pobedila u prvom krugu ili ulazi u drugi krug više od 25 opština Severne Makedonije. On nije precizirao u koliko je opština SDSM pobedio u prvom krugu, ali je političkom suparniku i lideru VMRO DPMNE Hristijalnu Mickoskom poručio da „zakoči, jer lokalni izbori imaju i drugi krug“.

    Trijumf opozicije

    Prema oceni Ivana Stoilkovića, optimistične izjave i prognoze koje stižu iz oba tabora, vladajućeg i opozicionog, govore o tome da se svi pripremaju za drugi krug izbora koji će se održati za dve nedelje, 31. oktobra.

    Više kombinacija za rasplet događaja

    Kada je, kako dodaje, reč o Socijaldemokratskom savezu koji vodi Zoran Zaev, od velikih opština oni su pobedili samo u Strumici i u još četiri ili pet manjih opština od po četiri ili pet hiljada stanovnika.

    „U tom smislu se nameće zaključak da je ovo bio trijumf opozicije i lagana priprema za preuzimanje vlasti, bilo putem nove parlamentarne većine, bilo sa raspisivanjem novih parlamentarnih izbora. U svakom slučaju Makedoniji predstoji vruća politička jesen, a po svoj prilici i zima, a rasplet događaja na političkoj sceni se očekuje veoma brzo. Postoji više mogućih kombinacija, a jedna od njih je da se odmah ide na preuzimanje vlasti. Druga opcija je da se sačeka razvoj događaja po pitanju energetske krize i svega što pogađa svet, pa i Makedoniju, jer je vlast pokazala elementarnu nesposobnost za rešavanje glavnih državnih problema. Očekuje se dalji pad standarda i rast političke i ekonomske krize, pa će se u skladu sa tim praviti i procene opozicije o budućim potezima“, ukazuje naš sagovornik.

    Na pitanje šta podrazumeva prva opcija, odnosno to da opozicija odmah ide na preuzimanje vlasti, Stoilković kaže da je reč o stvaranju nove parlamentarne većine.

    Šta izbori znače za Srbe

    U osvrtu na to šta lokalni izbori znače za Srbe u Severnoj Makedoniji, lider Demokratske partije Srba kaže da su oni imali dva cilja – da podrže kandidate sveukupne opozicije u kontekstu svojevrsnog referenduma o tome da li Zoran Zaev treba da ostane na vlasti, kao i da se dogovore sa opozicionim partijama o tome da što više savetničkih mesta u lokalnim samoupravama zauzmu članovi partije Srba.

    „Mi smo taj cilj ostvarili, uspeli smo u 14 gradova gde je prvobitno bilo predviđeno da imamo savetnike, tako da sam generalno zadovoljan kada je reč o rezultatima izbora. Sa druge strane, nama je kao gotovo jedinoj partiji koja okuplja srpski narod i koja je, na neki način, postala nacionalna institucija srpskog naroda u Makedoniji jer druge nacionalne institucije nemamo, bilo važno da zadržimo partijsku infrastrukturu. To će, verujem, u narednom periodu biti presudno kada je reč o pripremi za naredne parlamentarne izbore za koje se nadamo da će niti održani u skorijem vremenskom periodu“, ukazuje Stoilković.

    Govoreći o očekivanjima pred drugi krug lokalnih izbora, sagovornik Sputnjika kaže da od aktuelne vlasti ne treba očekivati fer i demokratske uslove i borbu.

    Najveća partija Albanaca DUI proglasila je pobedu u tri opštine i prolazak u drugi krug u 13 opština, dok je koalicija koalicija Alijansa za Albance – Alternativa proglasila pobedu u dva grada, kao i da u pet opština njihovi kandidati za gradonačelnike idu u drugi krug.

    Na prethodnim lokalnim izborima VMRO DPMNE je osvojila pet opština u Severnoj Makedoniji, a glavni konkurent, vladajući SDSM, 53 opštine. Najveća albanska partija trenutno upravlja sa 10 opština

  • Koje su linije u Banjaluci isplative, a koje ipak ne: Grad planira izradu studije o javnom prevozu

    Koje su linije u Banjaluci isplative, a koje ipak ne: Grad planira izradu studije o javnom prevozu

    Izrada Studije o javnom prevozu koja će pokazati koje su linije isplative, a koje ne, u najboljem slučaju može početi u prvim mjesecima iduće godine, a ne kako je to ranije najavljeno u novembru ove godine.

    Do zastoja je došlo zato što još nije usvojen rebalans budžeta grada. Autobuski prevoznici i Grad Banjaluka su krajem 2020. potpisali novi sedmogodišnji ugovor za obavljanje javnog prevoza u Banjaluci. U jednoj od stavki ugovora je navedeno da će se izraditi studija, koja treba pokazati kakva je tačno situacija u ovoj oblasti, između ostalih koje su linije profitibilne, a koje ne. Na osnovu ustanovljenog su se trebala formirati i odgovarajuća rješenja.

    Gradski menadžer Bojan Kresojević je kazao da aktuelna administracija nije početkom godine počela sa izradom studije jer su očekivali da će se situacija s koronom donekle stabilizovati.

    “Cilj nam je bio da na osnovu tog stanja dobijemo realniju sliku situacije. Pošto vidimo da se ona neće dramatično promijeniti na bolje, odlučili smo da u Nacrtu rebalansa budžeta grada predložimo potrebna sredstva. Obezbijedili smo 80.000 KM za izradu studije ali u trentnoj političkoj situaciji teško je reći kada će novac biti operativan”, rekao je Kresojević.

    Naime, ovo pitanje se nalazi na dnevnom redu aktuelnog zasjedanja Skupštine grada. Rasprava o tom pitanju je završena ali se odbornici nisu uspjeli izjasniti, jer je tokom drugog dana zasjedanja ustanovljeno da je jedan odbornik pozitivan na virus korona. Sjednica je prekinuta i još nije određen datum nastavka.

    Pored epidemiološke, aktuelnu situaciju dodatno su zakomplikovale i političke tenzije na relaciji većina u Skupštini i gradonačelnik Draško Stanivuković. I prije nego što je korona zaustavila rad Skupštine, zasjedanje je zbog toga nekoliko puta otkazivano.

    Usvajanje Nacrta rebalansa je samo prvi korak. Nakon toga ide javna rasprava o ovom dokumentu, pa formiranje konačne verzije rebalansa, koja opet mora dobiti odobrenje Skupštine. Kada će to biti? Kresojević kaže da je teško odgovoriti na ovo pitanje. Za sada je, kako je naglasio, samo jedno jasno, a to je da Grad može započeti proces izrade studije tek kada se usvoji konačna verzija rebalansa.

    “Rebalans je osnova koja nam omogućava da raspolažemo novcem. Nakon toga ide raspisivanje javne nabavke za izbor pravnog lica, koje bi bilo zaduženo za taj posao. Ta procedura u najboljem slučaju traje dva mjeseca, tako da izrada studije ne može početi ove godine već tek u idućoj. Sve to znači da neke eventualne promjene i rješenja za probleme u javnom prevozu možemo očekivati tek sredinom iduće godine”, zaključio je on.

    Napomenuo je da bi studija trebala da pokaže brojne parametre, između ostalih, koje su to linije više korisne a koje manje, s aspekta broja putnika, i koje su profitabilne.

    U Banjaluci su trenutno registrovane 23 gradske i 34 prigradske linije, na kojima se na godišnjem nivou realizije više od osam miliona kilometara, odnosno oko 680.000 kilometara na mjesečnom nivou.

    KRESOJEVIĆ: CILJ POVEĆATI BROJ PUTNIKA

    Gradski menadžer Bojan Kresojević je kazao da je jedna od glavnih vizija aktuelne admnistracije da se javni prevoz podigne na viši nivo.

    “S jedne strane, da se poveća broj korisnika s aktuelnih 10 odsto i da postavimo cilj da to bude 30 odsto. Isto tako očekujemo poboljšanje u pogledu kvaliteta, odnosno da prevoznici ulažu u autobuse što bi povećalo broj korisnika”, kazao je Kresojević, piše Srpskainfo.

  • Tri godine rada Predsjedništva BiH obilježene svađama i blokadama

    Kada su se u novembru 2018. godine prvi put obratili javnosti u ulozi članova Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović, očekivano, poslali su sasvim različite poruke iz kojih je bilo jasno vidljivo da ih naredne četiri godine čekaju burne rasprave i neslaganja oko većine ključnih pitanja za budućnost ove zemlje.

    Već na početku mandata trojice članova Predsjedništva bilo je vidljivo da imaju potpuno različite stavove o entitetima, državi, državnosti, spoljnoj politici, ulozi međunarodne zajednice u BiH, evropskim integracijama i NATO.

    Ono što se nije znalo tada jeste da će BiH tri godine kasnije zapasti u jednu od najvećih poslijeratnih političkih kriza iz koje se za sada ne nazire kraj.

    Preglasavanje
    Kriza, međutim, nije došla odjednom, niti samo zbog međusobnog neslaganja članova Predsjedništva.

    Ukoliko se pogleda unazad, može se zaključiti da su sve tri godine rada ovog Predsjedništva bile obilježene blokadama, svađama i nerazumijevanjem. Osim što su u nekoliko navrata preglasavali Dodika na sjednicama Predsjedništva zbog čega je on morao pokretati veto, Džaferović i Komšić često su na službenim putovanjima iznosili stavove koji nisu bili usaglašeni sa srpskim članom, što je izazivalo još dublje podjele među njima. Te podjele su u međuvremenu postale toliko duboke da su počeli čak i izbjegavati da zajedno odlaze na službena putovanja, osim u izuzetnim situacijama, poput odlaska u Brisel ili u Tursku.

    Kada zajedno ne putuju onda se tužakaju, pa tako svaki službeni odlazak nekog od njih u inostranstvo nije prošao bez pisma ili tužakanja kako „ono što je taj rekao ili sastanak na koji je otišao ne predstavlja stav BiH već taj neko priča u lično ime“.

    Da BiH ne čeka ništa dobro moglo se vidjeti već u prvoj godini mandata trojice članova Predsjedništva u kojoj su se koplja lomila na „dva fronta“ – oko formiranja Savjeta ministara i oko NATO.

    Ustavni sud BiH
    Iako je politički dogovor vladajuće koalicije SNSD-SDA-HDZ postignut već u martu 2019. godine, BiH je sve do decembra te godine imala Savjet ministara u tehničkom mandatu, jer su Komšić i Džaferović formiranje novog saziva uslovljavali usvajanjem Godišnjeg nacionalnog programa (ANP), što predstavlja samo jednu od stepenica na putu ka NATO.

    Tako je cijelu 2019. godinu “pojela” priča o ANP i NATO, dok su ostale teme, poput ekonomije, zapošljavanja, podizanja standarda građana, bile potpuno zanemarene. Ko je prvi predao zahtjev za put BiH u NATO, da li je ANP isto što i Programu reformi BiH, da li ćemo u NATO ako na vlast dođe opozicija ili će nas u tu vojnu alijansu uvesti vladajući, ko je veći branilac vojne neutralnosti – sve su ovo teme koje su građani slušali cijelu tu godinu.

    Ni sljedeća godina nije bila ništa mirnija jer je već na njenom početku BiH, kao i ostatak svijeta, zahvatila pandemija korona virusa.

    Međutim, pandemija nije bila jedini problem za BiH. Godinu je obilježila prvo kriza koju je izazvao Ustavni sud BiH kada je poljoprivredno zemljište u Srpskoj proglasio imovinom BiH. Nakon ove odluke uslijedila je privremena blokada rada institucija BiH, koja je prekinuta dolaskom pandemije. Uslijedile su političke blokade oko budžeta zajedničkih institucija, koji je usvojen tek krajem jula te godine. Osim blokada, ta godina će ostati upamćena i po skandalu tokom posjete ministra inostranih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova, kada su Džaferović i Komšić odbili da se sastanu s njim.

    Svađe i političke blokade nastavljene su i u ovoj godini, a ulje na vatru dodao je bivši visoki predstavnik Valentin Incko nametanjem zakona o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, čime je BiH ušla u najveću poslijeratnu krizu.

    Ukratko, 2019. godinu u BiH je pojeo ANP, 2020. godinu korona virus, a 2021. godinu Valentin Incko.

    Isključivost
    Da li je ovo najgori sastav Predsjedništva BiH do sada i da li bi, da su u njemu sjedili neki drugi članovi, politička situacija danas bila drugačija?

    Politička analitičarka Tanja Topić ističe da je kompromis potpuno nepoznata riječ u vokabularu, a samim tim i u političkom djelovanju većine političara u BiH.

    Prema njenim riječima, kompromis se u BiH posmatra kao izum Zapada što automatski dobija negativnu konotaciju. Umjesto kompromisa, kako dodaje Topićeva, političari radije pribjegavaju isključivostima koje znače insistiranje na sopstvenoj agendi, odnosno na monologu, bez ikakvog dijaloga.

    – Ovaj saziv Predsjedništva je u kontinuitetu slalo jako ružnu sliku o BiH. Članovi Predsjedništva su se svađali pred očima javnosti i vrijeđali jedan drugog posredstvom medija. Jasno se vidjelo da nisu u stanju sjesti za sto, razgovarati i postići bar minimum saglasnosti – ističe Topićeva za Srpskainfo.

    Dodaje da je BiH imala Predsjedništvo i neposredno po završetku rata kada su rane i posljedice od rata bile puno vidljivije, pa je opet postojala neka vrsta razumnijeg pristupa.

    “Ništa nisu uradili”
    Bivši član Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić, ističe da ne može reći da je ovo najgori sastav Predsjedništva do sada, ali je definitivno vidljivo da ništa u svom mandatu nisu uradili.

    – Čak i ono prvo poslijeratno Predsjedništvo je imalo većih pomaka nego ovo koje je sada na sceni. Sva tri člana Predsjedništva su u protekle tri godine podjednako davali doprinos takvom ambijentu, jer su zastupali samo vlastitu koncepciju i vlastito viđenje politike – kaže Ivanić za Srpskainfo.

    Navodi da u radu Predsjedništva u protekle tri godine nije bilo ni minimalnih pokušaja da se gradi kompromis. Ivanić ističe da BiH može funkcionisati samo na kompromisu, te da u njoj niko nikoga ne može prevariti.

    – Ovdje je samo kompromis rješenje, a očito je da sadašnja struktura nema namjeru da ide u to, i zato ćemo imati velike neizvjesnosti – upozorava Ivanić.

  • Economist: Životi miliona ljudi zavisiće od toga kako će završiti pandemija koronavirusa

    Economist: Životi miliona ljudi zavisiće od toga kako će završiti pandemija koronavirusa

    Online izdanje lista Economist piše da će milioni ljudi ovisiti o tome kako će završiti pandemija koronavirusa.

    Pandemija je počela jenjavati i izvjesno je da koronavirus nikada neće nestati. Pretpostavlja se da ćemo živjeti u endemiji. Koronavirus će u budućnosti biti najveća prijetnja po starije osobe i one koji su zdravstveno ugroženi. Ali, neće biti prijetnja u mjeri u kojoj je bio u posljednjih 20 mjeseci, tokom kojih je preminuo veliki broj ljudi. Odgovor na ovaj virus bit će kao odgovor na gripu.

    Nije poznat put do endemije. Najvažnije će biti da li će taj put biti dobro planiran ili će biti haotičan. Ovaj drugi bi mogao imati posljedice po živote miliona ljudi. Okončavanje pandemije je prilika za vlasti da pokažu da li su naučile iz grešaka koje su pravile na početku pandemije.

    Prema pisanju Economista, broj zaraženih i preminulih usljed koronavirusa od augusta ove godine u cijelom svijetu se smanjuje. Među izuzecima je Velika Britanija u kojoj se ovaj broj povećava, ali je u ovoj državi veliki broj vakcinisanih. S obzirom na to da skoro 93 posto Britanaca ima antitijela, znatno je manji broj preminulih. To je put ka endemiji.

    Najmanje 3,8 milijardi ljudi širom svijeta primilo je jednu dozu vakcine protiv koronavirusa. Britanski list pretpostavlja da je na koronavirus bilo pozitivno od 1,4 do 3,6 milijardi ljudi, što je od 6 do 15 puta više od zvaničnog broja. Pri tome treba imati u vidu da postoje i oni koji su prebolovali koronavirus, a potom su i vakcinisani.

    Izazovi na putu ka endemiji

    Svijet će se na putu ka kraju pandemije suočiti s nekoliko izazova.

    Jedan od njih je jesenji, odnosno zimski pandemijski val na sjevernoj hemisferi. Tokom hladnijih dana više vremena se provodi u zatvorenom prostoru pa je rizik od zaraze veći. Ako se ponovo poveća broj hospitaliziranih, vlasti će morati intervenisati. Medicinska linija odbrane mogli bi biti i novi lijekovi protiv koronavirusa koji ublažavaju simptome zaraze. No, potrebno je da se odobri njihova upotreba. Nošenje zaštitne maske tamo gdje je to potrebno je i dalje linija odbrane.

    Sljedeći izazov je mutacija koronavirusa. Nepoznanica je da li se mutacije ovog virusa dešavaju u siromašnim državama, gdje nema dovoljno istraživanja ili gdje uopće ne postoje istraživanja koronavirusa. Osim toga, u ovim državama je veliki broj nevakcinisanih. Ako se pojavi novi soj virusa, onda će se i vakcine morati unaprijediti. To će biti lakše nego onda kada je bilo potrebno razviti potpuno novu vakcinu.

    Nove, poboljšane vakcine podrazumijevat će to da se njihova upotreba mora odobriti, kao i prestanak korištenja postojećih. Zato bi bilo opravdano očekivati novu globalnu borbu za vakcine, ali sada u uslovima narušenog globalnog lanca opskrbe.

    Najveći izazov bit će kako zaštititi veliki broj onih koji nemaju imunitet. Kineski odgovor na ovaj izazov jeste striktni i kontinuirani karantin i zatvaranje ili lockdown. Time se dobija vrijeme za vakcinaciju i stvaranje zaliha lijekova. Komunistička partija ove države strogim epidemiološkim mjerama uspijeva u tome da je vrlo mali broj ljudi zaražen koronavirusom. Time žele dokazati da Kina ima bolji sistem nego demokratske države. Politiku nula zaraženih ima i Novi Zeland, ali koronavirus nije iskorijenio. Shodno tome, za očekivati je da će i u Kini prestati primjena strogih epidemioloških mjera.

    S obzirom na to da je najpoželjnije imunitet steći vakcinacijom, u kompaniji Airfinity zaključili su da će do kraja ove godine biti potrebno proizvesti 11,3 milijarde doza vakcina, a do juna sljedeće godine 25 milijardi doza. Time bi se zadovoljila globalna potražnja. Treba napomenuti da nisu sve vakcine jednako učinkovite, ali svaka od njih je bolja od toga da se neko zarazi.

    Isporuka novih doza vakcina već je trebala početi, ali to se nije desilo. Umjesto toga, usporene su isporuke vakcina namijenjenih za djecu, koja srećom rijetko umiru od koronavirusa. Proizvođači obećavaju da će nove doze biti dostupne od sljedeće godine, ali one su potrebne već sada.

    Posljednji izazov bit će (ne)sposbnost nacionalnih zdravstvenih sistema. U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) kao cilj su postavili da 40 posto od ukupnog stanovništva svake zemlje bude vakcinisano do kraja ove godine. Do septembra sljedeće godine trebalo bi biti vakcinisano 70 posto od ukupnog stanovništva svake države. Međutim, potrebe za vakcinama uslovljene su demografskom strukturom stanovništva, koliko brzo ih mogu iskorištavati, i drugim zdravstvenim prijetnjama kao što su malarija i ospice.

    Koronavirus kao ubica siromašnih država

    Test će biti da li će vlasti prihvatiti ove izazove. Kako pandemija jenjava, tako je bogatim državama koronavirus sve manje interesantan. Ali, ovaj virus bi mogao biti ubica siromašnih država, piše Economist.

  • Komšić: Dodik priželjkuje veći incident, ne treba mu dati priliku, sam će pasti

    Komšić: Dodik priželjkuje veći incident, ne treba mu dati priliku, sam će pasti

    Politika Milorada Dodika razvija se u dva pravca, jedan prema međunarodnoj zajednici, a drugi prema nama, smatra član Predsjedništva BiH, Željko Komšić.

    “Jedan pravac je upućen predstavnicima međunarodne zajednice koji ima za cilj da ih natjera da pristanu na faktično stanje kako ga on kreira i da međunarodna zajednica kaže pa dobro, to sve što je bilo u BiH, hajmo sad ponovo te zavađene strane dovesti za sto da sa njima pregovaramo ali o novom faktičkom stanju”, kazao je Komšić gostujući u programu FTV-a.

    Drugi pravac njegove politike je usmjeren prema BiH, dodaje on te kaže da to što on nama igra nekad po živcima i to što on radi su zapravo provokacije kojima on traži bilo kakav incident.

    “Što nasilniji incident s naše strane, to njemu bolje. Dodiku se dešava nešto što on očigledno nije očekivao. On je očekivao veću podršku u Republici Srpskoj za sve ovo što radi. Međutim, te podrške nema. On nikako ne može da se identifikuje sa narodom u RS-u, odnosno da narod stoprocentno stoji iza svega onoga što on radi, jer ljudi su svjesni da to vodi u budalaštinu. I njemu treba incident na način da on pokaže kako je on u pravu i kako smo “mi” ti koji smo spremni da izazove incidente i da on ima opravdanje za svoje sljedeće poteze”, kaže Komšić.

    Njegov stalni pokušaj da identifikuje svoje poteze kao interes sprskog naroda i RS-a i da svako onaj ko za njegove poteze kaže da nisu uredu, da to nije normalno, da je to loše, pogubno, on ne proglaša neprijatelje sebe i svoje politike nego to pokušava da upakuje u celofan da su svi neprijatelji RS-a i srpskog naroda, navodi dalje.

    “To mu malo slabije ide. Pa čak i kod stranaca počinje da opada to stanje šoka u koje su se našli nakon svega onoga što je Dodik počeo da radi. I onda se Dodik nalazi u poziciji da mora da ubrzava, da bude sve agresivniji u izazivaju tih incidenata čime sebe satjeruje u ćošak, oduzima sebi manevarski prostor, a nema adekvatne reakcije niti od međunarodne zajednice koja neće više na taj način da razgovara sa njim. I ovaj drugi pravac koji je upućen prema “nama”, svim Bosancima i Hercegovcima kojima je stalo do mira i stabilnosti, ne daje efekat. Niko mu ne odgovara na njegove provokacije bilo kakvom vrstom nasilja, pa čak ni verbalnog”, zaključio je Komšić.

  • Apple predstavio nove MacBook Pro laptopove od 14 i 16 inča, zajedno sa novim čipovima

    Apple je predstavio nove modele iz MacBook Pro linije, zajedno za novim M1 čipovima.

    MacBook Pro dobio je dugo očekivani redizajn, kako spolja, tako i iznutra. Novo je gotovo sve, od čipova, preko tastature, dizajna kućišta, portova, do ekrana.

    Kao uvod u priču o novim Proovima poslužile su nove verzije M1 čipova – M1 Pro i M1 Max.

    U pitanju su 10-jezagrni čipovi (8+2) sa po 16 i 32 grafička jezgra, sposobni da u sebi obezbede 32, odnosno 64GB deljene radne memorije. Procesori u M1 Pro i Max brži su od onih u M1 za 70 procenata, uz najmanje dvostruko bolje grafičke performanse. Oba modela moći će da se nabave sa M1 Pro ili M1 Max.


    Redizajnirano kućište sada je zaobljeno na donjim ivicama, slične je debljine nego ranije, a po svojim bokovima donosi povratak portova koje je Apple u nekom momentu pokušao zameniti USB-C portovima i dodacima.


    Novi Proovi pre svega vraćaju MagSafe konektor za punjenje, tu su HDMI, slot za SD karticu, uz USB-C/Thunderbolt 4 portove preko kojih je i dalje moguće puniti uređaj.

    U kućište sličnih dimenzija modelu sa ekranom od 13 inča, Apple je spakovao za inč veći ekran, pa sada u ponudi imamo modele od 14 i 16 inča. U pitanju su “Liquid Retina XDR” ekrani, što na Appleovom jeziku znači MiniLED ekrane sa osvežavenjem od 120Hz i velikim dinamičkim opsegom. Nov je i isečak na vrhu ekrana (notch) u koji je smeštena 1080p web kamera, ali FaceID uprkos notchu nije stigao na Mek.


    Nova generacija MacBook Pro računara stavlja tačku na neuspešni pokušaj dodavanja ekrana na tastaturu, nova tastatura na crnoj pozadini više nema Touchbar.

    Oba modela biće dostupna sa M1 Pri ili Max čipovima, u zavisnosti od kojih će zajedničke memorije biti do 32 ili 64 GB. Što se prostora tiče, u ponudi će biti modeli od 512 GB i 1TB prostora, a cene u SAD kretaće od 1999 dolara za 14-inčni i 2499 dolara za 16-inčni model.