VRBAS Media

Autor: INFO

  • Advokati uložili žalbu, Đoković u hotelu za imigrante, fanovi zaigrali kolo

    Advokati uložili žalbu, Đoković u hotelu za imigrante, fanovi zaigrali kolo

    Pravni tim Novaka Đokovića uložio je u posljednji čas žalbu u sudu u Melburnu, kako bi se poništila odluka o deportaciji najboljeg igrača u istoriji tenisa.

    Novakovi advokati su se pojavili u sudu u četvrtak popodne po australijskom vremenu, pošto mu je viza za ulazak u Australiju odbijena, a on je poslat u pritvor za imigrante.

    Đokovićeva žalba je stigla u sud, a saslušanje na kojem će advokati predstaviti svoje argumente zakazano je za rano jutros po našem vremenu. Kako se očekuje, sudija Entoni Keli će do kraja dana riješiti ovaj slučaj, piše portal The Age.

    Pošto je advokat koji zastupa federalnu vladu potvrdio da je Novak trenutno u hotelu u kojem su smješteni imigranti, sudija Keli je pitao da li svjetski broj 1 ima pristup teniskom terenu na kojem može da trenira.

    Sudija je takođe upitao advokate kada počinje Australijen Open, kao i kada je Đoković trebalo da igra svoj prvi meč. Advokati su odgovorili da turnir počinje 17. januara, ali da žrijeb još uvijek nije održan, prenosi Telegraf.rs.

    Nik Vud, advokat koji zastupa Đokovića, rekao je da je otvoren za razgovor sa vlastima, kako bi se pronašao način da njegov klijent igra na turniru, i naglasio je da je rješavanje problema sa vizom ključna stvar.

    “Nedostatak vize, ako odluka o poništenju bude validna, je nezaobilazna prepreka za Đokovića da igra na ovom turniru”, rekao je Vud.

    Đokoviću bi moglo da bude naloženo da napusti Melburn već u toku dana, ako ova odluka ostane na snazi.

    Srbi izašli na ulice Melburna: Kolo ispred hotela u kome je Novak
    Srpski navijači okupili su se ispred hotela u kome je smješten Novak Đoković da izraze nezadovoljstvo što mu je zabranjeno učešće na Australijan openu.

    Ispred Park hotela, koji služi kao karantin dok se ne sazna odluka žalbe srpskog asa, okupili su se Srbi iz Melbura kako bi mu pružili podršku.

    Sa zastavama i uz tradicionalno srpsko kolo, pristalice su poručile Novaku da nije sam u ovoj borbi, piše B92.

    Đoković bi od osam sati po našem vremenu, a 18 po lokalnom, trebalo da bude saslušan u Federalnom sudu u Melburnu.

    Dan ranije mu je odbijena viza, iako je prije toga dobio medicinsko izuzeće za nastup na Australijan openu.

  • RS dobija važan registar: Vjetar u leđa dijaspori da ulaže u rodnu grudu

    RS dobija važan registar: Vjetar u leđa dijaspori da ulaže u rodnu grudu

    I Srpska će dobiti registar dijaspore, što je, po riječima demografa, jako koristan potez i otvara mogućnost dodatnih ulaganja iseljenika u rodni kraj.

    Dvadesetogodišnji Andrej Krupljanin, medicinski tehničar u Bazelu u Švajcarskoj, koji je rođen u Banjaluci, ističe da je i te kako zainteresovan da ulaže u svoj zavičaj.

    “Naravno, cilj mi je da se ovdje dodatno školujem, da se usavršavam i izgradim karijeru koja bi mi uvećala prihode. Svakako da sam zainteresovan da dio novca koji ovdje zaradim uložim u neku nekretninu ili slično u Republici Srpskoj”, ističe Krupljanin u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Primjera kao što je Andrejev, prema riječima demografa, biće još, ako se mogućnosti registra dijaspore iskoriste na adekvatan način. Štaviše, stručnjaci ističu da bi to moglo doprinijeti i povratku građana Srpske koji su nedavno otišli u inostranstvo, dok je one, koji su otišli davno, teže vratiti. Demografi, naime, kažu da Srpska treba otvoriti put za investicije dijaspore u RS, uz određene benefite, kako bi iseljenici, primjera radi, zapošljavali najmanje pet ljudi, a vremenom će se, uvjeravaju, određen broj njih i vraćati.

    “To je izuzetno dobar potez. Jako je bitan ako ćemo ići dalje u saradnju sa dijasporom, a prije svega mislim na investicije. Kada im se otvori sigurnost za investiranje, oni će se i vraćati. To je recept koji se u nekim zemljama u svijetu pokazao kao odličan”, kaže za “Nezavisne novine” demograf Stevo Pašalić.

    Za prvi period, da bi se takve investicije izvana privukle, potrebno je uvesti neke povlastice kao što je, recimo, oslobađanje od poreza na dobit.

    “Ja ću vam navesti primjer Bijeljine, a vjerovatno je slična situacija i u Banjaluci. Najveći broj stanova kupili su naši ljudi iz dijaspore. Znači, oni hoće da ulažu novac ovdje. Ali takav registar je izuzetno koristan i za investicije kao što je proizvodnja i slično”, naveo je Pašalić.

    I Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Srpske, kaže da je saradnja sa dijasporom od velikog značaja za institucije RS.

    “Činjenica je da značajan broj naših građana živi u dijaspori, ali i da želi da održi veze sa Republikom Srpskom zbog porodičnih, prijateljskih, ali i poslovnih razloga. Naša namjera je da saradnju podignemo na viši nivo, uredimo odgovarajućim dokumentima i stvorimo uslove da ostvarimo nekoliko ciljeva i prioriteta koji su postavljeni našim strateškim dokumentima”, kaže Klokić za “Nezavisne novine”. Kako ističe, prije nekoliko dana Vlada Srpske usvojila je i Akcioni plan, kojim će se konkretizovati prioriteti iz Strateškog plana za saradnju sa dijasporom Srpske.

    “Takođe, želim da istaknem da je Uredba za uspostavljanje i vođenje registra dijaspore upućena u proceduru za usvajanje. To je neophodni korak kako bismo mogli da evidentiramo našu dijasporu i na osnovu toga da planiramo adekvatnu saradnju”, rekao je Klokić. Na taj način, istakao je, Srpska će dobiti preciznije podatke o broju iseljenika, strukturi i kvalifikacijama pripadnika dijaspore.

    “S ovim informacijama moći ćemo da adekvatnije planiramo aktivnosti, kao i da uključimo određene pojedince, udruženja i organizacije u njihovo sprovođenje. Namjera nam je da kreiramo mrežu koja je aktivna, a podstaknuće komunikaciju, razmjenu znanja i iskustava između dijaspore. Naglašavam da je saradnja obostrana, što znači da će i dijaspora moći da predlaže odgovarajuće aktivnosti”, naveo je Klokić.

    Podsjetimo, nedavno je i ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković izjavio da je plan Ministarstva da se sačini registar dijaspore, odnosno pokuša da se na neformalan način popišu i okupe Srbi u rasijanju.

    Upis već počeo
    Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Srpske, pozvao je građane u dijaspori da posjete internet stranicu za dijasporu www.dijasporars.com i da ispune odgovarajuću formu i upišu se u registar. “Uskoro će biti organizovana i šira promotivna kampanja u saradnji sa našim predstavništvima u inostranstvu kako bismo upoznali što veći broj građana s ovom inicijativom i podstakli ih da se upišu u ovaj registar”, naveo je Klokić.

  • Čavara: Sankcije će od Dodika napraviti heroja Srpske

    Čavara: Sankcije će od Dodika napraviti heroja Srpske

    Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara smatra da su američke sankcije kontraproduktivne sa stanovišta SAD i ističe da će ograničenja uvedena srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku i ostalim iz Republike Srpske samo doprinijeti da oni postanu heroji srpskom narodu i Srpskoj.

    On je izjavio za N1 da “prethodne sankcije nisu naštetile Dodiku, jer ima većinsku podršku u Republici Srpskoj”, te dodao da je Srpska više okrenuta ka istoku jer ih je bombardovao SAD.

    On kaže da sankcije SAD nisu na nivou kakav je bio najavljivan.

    Čavara ne vidi razlog za sankcije kadra HDZ BiH.

    Kancelarija za kontrolu stranih sredstava pri Ministarstvu finansija SAD danas je uvela sankcije srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku i ATV-u zbog, kako se navodi, aktivnosti i prijetnji po stabilnost i teritorijalni integritet BiH.

    Sankcije su uvedene i bivšem predsjedniku Visokog sudskog i tužilačkog savjeta /VSTS/ BiH Milanu Tegeltiji i predsjedniku Pokreta demokratske akcije /PDA/ i poslaniku u Parlamentarnoj skupštini BiH Mirsadu Kukiću zbog, kako je navedeno, njihove uključenosti u značajne koruptivne aktivnosti. Na meti sankcija je Tegletijina supruga Tijana. Svima je zabranjen ulazak u ovu SAD.

  • Tegeltija za “Nezavisne”: Stranci najodgovorniji za krizu u BiH

    Tegeltija za “Nezavisne”: Stranci najodgovorniji za krizu u BiH

    Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, rekao je da će u BiH morati da dođe do konsenzusa ljudi koji žive na ovim prostorima te da je najveća odgovornost za krizu u BiH trenutno na međunarodnoj zajednici.

    “Ne mislim na ljude koji su trenutno u BiH, već i na one koji su dugi niz godina ovdje i koji su, pokušavajući da dokažu uspješnost svog projekta, mnoge stvari lomili preko koljena, formirali institucije mimo Ustava i davali im ovlaštenja i pravo da se ponašaju i donose odluke onako kako oni misle da treba i sada je to dostiglo vrhunac”, rekao je Tegeltija u intervju za “Nezavisne novine”.

    On ističe da je problem u tome što međunarodna zajednica nije spremna da kaže da su neke reforme, kao što je reforma pravosuđa, bile neuspješne te da ne želi da razgovara o tim stvarima u globalu, već samo u pojedinačnim dijelovima.

    Kada je riječ o radu Savjeta ministara BiH, Tegeltija ističe da je preduslov za to da on počne da radi na način kako se od njega očekuje povlačenje odluke Valentina Incka, bivšeg visokog predstavnika u BiH, istovremeno naglašavajući da će odluke koje se budu nakon toga eventualno donosile zavisiti od unutrašnjih odnosa.

    “Ta odluka mora biti uklonjena iz pravnog sistema BiH, a način na koji će oni to raditi nama nije važan. Ona je u pravnom sistemu mimo svih pravila i normi i oni koji su omogućili da to dođe u pravni sistem neka odluče kako će je ukloniti”, rekao je Tegeltija.

    NN: BiH i u 2022. godinu ulazi bez budžeta, koliko će teško biti raditi u tim uslovima?

    TEGELTIJA: To nije dobro. Budžet je ključni dokument za svaku zemlju, tako bi trebalo biti i za Bosnu i Hercegovinu. Bez budžeta je teško planirati godinu, a privremeno finansiranje je obavljanje samo osnovnih funkcija. Bilo bi dobro da imamo budžet, jer bismo na taj način mogli planirati aktivnosti i sredstva koja stoje na raspolaganju Savjetu ministara BiH u oblasti kulture i povratka, koji još nije završen. Možda najproblematičnija stvar, ukoliko ne bude budžeta za 2022. godinu, jeste da će plate zaposlenih u zajedničkim institucijama BiH ostati na istom nivou. Te plate od 2008. godine dva puta su smanjene i poslije svih korekcija najniže su od plata u svim drugim institucijama na nivou entiteta i kantona. Bez budžeta nećemo moći pomoći ni zdravstvenom sektoru, jer smo mi 2020. godini obezbijedili oko 40 miliona direktne podrške zdravstvenom sektoru i taj novac neće nestati, biće višak prihoda, ali budžet je planski dokument za jednu godinu i mnogim budžetskim korisnicima taj novac je potreban u tom trenutku. Sve što prolongirate i uradite poslije dvije godine ne daje one efekte koji bi se ostvarili da su sredstva dobili u tom trenutku. U 2021. godini Savjet ministara BiH dva puta je usvajao budžet koji je usvojilo i Predsjedništvo i uputilo ga u parlamentarnu proceduru, ali nismo uspjeli da ga usvojimo u parlamentu BiH. Kako trenutno stoje stvari sa političkom situacijom, vrlo lako nam se može desiti da isto bude i sa 2022.

    NN: Preduslov za usvajanje budžeta je usvajanje dokumenta okvirnog budžeta koji na posljednjoj sjednici Fiskalnog savjeta nije prihvaćen. Zbog čega?

    TEGELTIJA: Tako je. Taj dokument je osnov za donošenje budžeta i entiteta i zajedničkih institucija. Osnovni problem, kao i svaki put kada se usvaja taj dokument, jeste raspodjela sredstava sa jedinstvenog računa između entiteta, Brčko distrikta i zajedničkih institucija. Uvijek su postojali zahtjevi za povećanje sredstava za zajedničke institucije i ovaj put ga nismo usvojili. Na sjednici Fiskalnog savjeta utvrđen je prijedlog dokumenta, gdje su predviđena povećanja sredstava za zajedničke institucije oko 80 miliona KM. Značajno rastu prihodi od indirektnih poreza i svi ti efekti prelili su se prema kantonima, opštinama i, naravno, entitetima. Niko nije imao ništa protiv, toliki je rast indirektnih poreza da se to mora vidjeti i na sredstvima koja pripadaju zajedničkim institucija BiH. Na prijedlog premijera RS Radovana Viškovića odluka o prihvatanju ili neprihvatanju je pomjerena za neku drugu sjednicu. Moje stajalište je da nam je potreban taj dokument i da je rast indirektnih poreza veliki da se dio sredstava mora obezbijediti za zajedničke institucije BiH.

    NN: Dakle, nije isključena mogućnost povećanja budžeta institucija BiH?

    TEGELTIJA: Nije, do onog trenutka dok Fiskalni savjet ne donese odluku.

    NN: Spomenuli ste indirektne poreze. Prihodi po tom osnovu zaista bilježe rekorde. Zbog čega? Stiče se utisak da kriza nije pogodila BiH u onoj mjeri u kojoj se očekivalo.

    TEGELTIJA: Evidentno je da je rast indirektnih, i ne samo indirektnih, već i direktnih poreza rezultat povećanje privredne aktivnosti. Rastu indirektnih poreza svakako doprinosi i inflacija i rast cijena određenih proizvoda povećava osnovicu za oporezivanje i sasvim sigurno doprinosi rastu prihoda. Ekonomska situacija u 2021. godini je dobra i svi ključni makroekonomski parametri su pozitivni ako ih poredimo sa 2020. godinom i to je bilo realno očekivati, jer smo u toj godini imali šest mjeseci zaključan sistem. Ali u mnogim segmentima makroekonomski pokazatelji za 2021. su bolji nego za 2019, koja je u mnogim segmentima bila rekordna. To je znak da je ekonomija globalna, pa tako i u BiH, prevladala najlošije strane pandemije i treba očekivati da u 2022. godini nastavi da raste. Naravno, postoji strah od inflacije i rasta cijena energenata. Ako inflacija uzme velikog maha, moraju se povlačiti drugi potezi.

    NN: Može li BiH uticati na inflaciju?

    TEGELTIJA: BiH nema svoju makroekonomsku politiku i konvertibilnu marku smo vezali za evro. Moja lična procjena je da će u drugoj polovini 2022. godine inflacija biti vraćena u realne okvire.

    NN: Da li je vrijeme da BiH preispita ulogu Centralne banke (CB) BiH i da li postoji spremnost za tako nešto?

    TEGELTIJA: U ovom trenutku ne postoji minimum političke saglasnosti da BiH mijenja mjesto i ulogu Centralne banke i to je ozbiljna materija da je BiH, zemlja kakva jeste, koja ima puno otvorenih političkih tema, otvarala to pitanje koje se direktno preliva na građane kroz različite segmente. Lično mislim da CB BiH može dati veći doprinos ukupnoj ekonomskoj situaciji i kroz ova ovlaštenja koja u ovom trenutku ima, ali za to je potreban konsenzus.

    NN: Ima li uopšte naznaka da će u BiH biti postignut konsenzus i da li danas Savjet ministara BiH radi ili ne radi?

    TEGELTIJA: Ako posmatrate kroz sjednice Savjeta ministara, gdje sjedimo ministri i ja, možemo reći da nešto i ne radi, ali ako posmatrate sve institucije Savjeta ministara, ministarstva, razne agencije itd., one su sve ovo vrijeme radile. Život nije moguće zaustaviti i zbog toga institucije rade. Imate danas ogromne gužve na graničnim prelazima, a zamislite da smo blokirali rad UIO ili Granične policije. Što se tiče Savjeta ministara kao izvršnog organa, on zaista ima problema u donošenju odluka i mi iz Republike Srpske učestvujemo u radu onoliko koliko su nam dozvolili zaključci Narodne skupštine RS. Naš stav je da nećemo blokirati nikada ono što utiče na zdravlje ljudi i ono što može ugroziti finansijski i ekonomski građane.

    NN: Da li je preduslov da Savjet ministara BiH profunkcioniše povlačenje nametnutih izmjena Krivičnog zakona, jer se stiče utisak da je kriza eskalirala toliko da ni povlačenje tog zakona ne bi dalo efekta?

    TEGELTIJA: Za normalan rad predstavnika iz Republike Srpske u zajedničkim institucijama, bez obzira na to da li je to parlament BiH, Savjet ministara BiH ili Predsjedništvo BiH, to je povlačenje odluke visokog predstavnika koja se odnosi na izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH. Ta odluka mora biti uklonjena iz pravnog sistema BiH, a način na koji će oni to raditi nije nam važan. Ona je u pravnom sistemu mimo svih pravila i normi i oni koji su omogućili da to dođe u pravni sistem neka odluče kako će je ukloniti. To je preduslov da radimo, a kakve ćemo odluke donositi, to je nešto sasvim drugo. Kao i do sada, o nekim odlukama nemamo saglasnost. Neki imaju intencije da prave potpunu centralizaciju BiH, što teško može biti prihvaćeno iz Republike Srpske. Uslov za normalan rad je povlačenje odluke visokog predstavnika, a kako će institucije funkcionisati, to zavisi od unutrašnjih odnosa.

    NN: Ima li spremnosti u međunarodnoj zajednici da ta odluka bivšeg visokog predstavnika bude povučena? Zar na taj način ne bi priznali poraz?

    TEGELTIJA: Najveći poraz i međunarodne zajednice i BiH je da pustite nekoga da zadnji dan svog mandata nameće zakonska rješenja. Ne mislim da bilo ko treba da se osjeća poraženim ili pobjednikom i, vrlo jednostavno, nešto što je nelegalno uneseno u pravni sistem, treba biti ukinuto.

    NN: Bilo je i ranije nametanja, ali nije bilo ovakve krize.

    TEGELTIJA: Bilo je krize oduvijek. Otkako sam izabran u Savjet ministara BiH, mi se nalazimo u permanentnoj krizi. To je postojalo i prije, samo sa većim ili manjim stepenom intenziteta. Sjećate se da je odmah nakon izbora Savjeta ministara krajem 2019. godine došla prva presuda Ustavnog suda BiH koja se tiče imovinskih odnosa u BiH i već tada je Republika Srpska rekla da ne želi u tome učestvovati. Onda je počela pandemija, borba protiv kovida nas iz RS je natjerala da preko toga pređemo i da se vratimo u sistem rada.

    NN: Koga Vi vidite kao najvećeg krivca za krizu u BiH, Ustavni sud, međunarodnu zajednicu ili nekoga drugog?

    TEGELTIJA: Krivaca je mnogo. Ova kriza ne traje od danas, već dugi niz godina. Odgovornost snose svi oni koji su vršili vlast u BiH duži period i kada nije bilo spremnosti da se BiH mijenja na unutrašnjem planu, bez obzira na to koja politička opcija bila iz FBiH ili RS, kao što odgovornost postoji na ovim ljudima koji danas obavljaju funkcije. Međutim, po mom mišljenju, najveća odgovornost je na međunarodnoj zajednici, ne mislim na ljudima koji su trenutno u BiH, već i onima koji su dugi niz godina ovdje, koji su pokušavajući da dokažu uspješnost svog projekta to radili na način da su neke stvari lomili preko koljena, formirali institucije mimo Ustava i davali im ovlaštenja i pravo da se ponašaju i donose odluke onako kako oni misle da treba i to je dostiglo vrhunac. Reforme koje su oni kreirali i sprovodili postale su najveća tačka sporenja u BiH. Problem je u tome što međunarodna zajednica nije spremna da kaže da je to bilo neuspješno.

    NN: Koje su, po Vašem mišljenju, reforme promašaj?

    TEGELTIJA: Pa, recimo, pravosuđe, koje je u cijelosti kreirano od strane stranaca i oni sada toliko primjedaba iznose na problem pravosuđa, priča se o neadekvatnoj borbi protiv korupcije, a sve institucije su oni kreirali. Kada želimo da razgovaramo i kažemo da hoćemo da pričamo o reformi cjelokupnog sistema, oni kažu ne, i radili bi samo neke pojedinačne stavke.

    NN: Republika Srpska je krenula u proces vraćanja nadležnosti, jedna od tih nadležnosti je i pravosuđe. Vjerujete li da je to moguće u ovom trenutku?

    TEGELTIJA: Kako će BiH funkcionisati, to treba da zavisi od nas koji živimo u BiH i treba da je uredimo na način da svi budemo zadovoljni. Stranci znaju reći da se svi u toj zemlji osjećamo komotno. S jedne strane, vi kod jednog naroda ili grupe ljudi imate osjećaj da vam pojedine institucije u BiH služe samo kao instrument pritiska na jedan narod na jednu grupu ljudi.

    NN: Mislite na institucije pravosuđa?

    TEGELTIJA: Pa, recimo, pravosuđe. Imate najave da će predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, predsjednika Republike, srpskog člana Predsjedništva za ono što su uradili u Narodnoj skupštini Republike Srpske sudski progoniti. To se ne može tretirati nikako drugačije nego kao vrsta pritiska. Moramo se vratiti na početak, sjesti i dogovoriti se šta nam treba.

    NN. Da, ali u BiH ne postoji ni minimum saglasnosti o tome. Sada smo u nekoj pat poziciji. Kako će se ovo okončati na kraju?

    TEGELTIJA: Postoji političko Sarajevo, koje čeka da rješenje nametne međunarodna zajednica i koja u principu nameće samo ona rješenja koja odgovaraju političkom Sarajevu. Mene brine to što veliki broj predstavnika međunarodne zajednice nije spreman da razgovara i njihovo obrazloženje, kada kažemo da nešto nije u redu, jeste da kažu: “Ne možemo o tome razgovarati, ne žele Bošnjaci o tome.” Bilo kada u ovoj zemlji moraće doći do konsenzusa ljudi koji žive na ovim prostorima. Svi skupa moramo razgovarati. Republika Srpska je najupornija u tome da se razgovara, a imate i Hrvate, koji su zainteresovani za nekoliko oblasti da se usaglase, a sa druge strane, imate grupu bošnjačkih političara koji ne želi ni o čemu da razgovaraju, već žele da zadrže status kvo.

    NN: Hrvati uslovljavaju izlazak na izbore naredne godine izmjenom Izbornog zakona BiH. Hoće li biti izbora iduće godine s obzirom na to da smo sve dalje od dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH?

    TEGELTIJA: Mislim da će biti izmjene Izbornog zakona. U razgovorima sa pojedinim predstavnicima međunarodne zajednice rečeno mi je da su poslije dogovora o izborima u Mostaru dogovorene izmjene Izbornog zakona BiH i da se to neće odmah usvajati u tom prvom koraku, već da će se to naknadno riješiti. Očigledno je da oni koji su tada dogovorili izmjenu izbornog zakonodavstva sada pokušavaju da odustanu od te priče. Mislim da ima previše i obećanja i obaveza da bi na kraju neko mogao od toga da odustane. Pregovore Bošnjaka i Hrvata više doživljavam kao borbu ko će više ili manje dobiti od Izbornog zakona BiH. Ukoliko eventualno ne bi došlo do izmjene izbornog zakonodavstva, realno je i moglo bi se desiti da Hrvati bojkotuju izbore. Ukoliko to uradi hrvatska strana, ne vidim razlog da se izbori održe.

  • Cvijanović: Cilj sankcija da se pomogne opoziciji

    Potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović izjavila je da su sankcije SAD nametnute s jasnim ciljem da se pomogne opoziciji u Republici Srpskoj na narednim izborima, kao i da su najobičnije laži optužbe da SNSD ili političari iz ove stranke ruše Dejtonski sporazum, teritorijalni integritet ili da blokiraju institucije.

    “To su fabrikacije, a uz to se dodaju i određene kvalifikacije za korupciju s jasnim ciljem da pomogne opoziciji na narednim izborima i da su to one teme koje treba plasirati u javnosti”, rekla je Cvijanovićeva nakon sjednice Izvršnog komiteta SNSD-a.

    Cvijanovićeva je na konferenciji za novinare u Banjaluci rekla da je sve ovo podsjeća na davna vremena kada se strani faktor “obračunavao” sa političkim akterima ili sa ljudima u okviru Republike Srpske, kada su visoki predstavnici smjenjivali po 50 do 60 ljudi bez bilo kakvih dokaza, relevantnih pokazatelja i ponašali se kao najveći kršioci ljudskih prava.

    “Ovo me podsjeća upravo na to vrijeme zato što sam u obrazloženjima našla more netačnih kvalifikacija lažnih stvari, podmetanja i slično. Milorad Dodik nije čovjek koga treba da brani SNSD, ali jeste predsjednik SNSD-a i ono što se govori za njega i da se daju određene kvalifikacije u ovom tekstu, u obrazloženju su apsolutno netačne”, rekla je ona.

    Cvijanovićeva je istakla da SNSD ima jasno profilisanu politiku.

    “Mi znamo šta je međunarodni faktor, ali isto tako znamo šta može, a šta ne može da radi, odlično znamo da čitamo Ustav i da razumijemo šta su čije nadležnosti po tom istom Ustavu”, poručila je Cvijanovićeva.

    Stranci žele da udovolje “vriskama i povicima” političkog Sarajeva
    Potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović ocijenila je da sve ovo što je viđeno u posljednje vrijeme jeste navijačka politika nekih stranih centara koji nastoje da udovolje svim “vriskama i povicima” koji su dolazili iz političkog Sarajeva, prvenstveno onim koji su tražili sankcije, koji su pričali o nekim ratovima, o sukobima.

    Ona je na konferenciji za novinare u Banjaluci nakon sjednice Izvršnog komiteta SNSD-a rekla da se sa tim mogu povezati i neke druge stvari koje prate mjesecima borbu za ustavnu poziciju Republike Srpske.

    “Institucije Republike Srpske rade svoj posao. Ovo i stvari koje su se dešavale u prethodnom periodu predstavljale su određene udare na institucije Republike Srpske, upravo sa namjerom da se osujeti njihova sposobnost i moć da traže ono što im je zagarantovano Ustavom. Mi i dalje tražimo ono što nam je Ustav dao. Na taj ustav smo dali saglasnost prije mnogo godina. Taj ustav nam je dao mogućnost da živimo u miru, mogućnost da imamo izgrađen politički i ustavni sistem i u okviru tog sistema da znamo jasno šta je naša pozicija”, rekla je Cvijanovićeva.

    Potpredsjednik SNSD-a je istakla da sve što radi ova stranka jeste legalistički i jasan pristup ljudi koji razumiju šta su ustavna prava Republike Srpske, na koji način se ona može i treba voditi naprijed.

    “Zabrinjava to što se zaista stiče utisak da se ovdje vrši prekrajanje države da bi ona bila po volji jednih, a na štetu drugog ili druga dva konstitutivna naroda u BiH. U posljednje vrijeme mogli smo da vidimo nezadovoljstvo dva konstitutivna naroda onim što se dešava u okviru BiH. Naše je da nastavimo dalje da radimo, a visoki predstavnik treba da prođe svu onu predviđenu proceduru da bi bio prihvaćen”, rekla je ona.

    Cvijanovićeva je istakla da visoki predstavnici, izuzev Kristijana Šmita koji to nije, u prethodnom periodu nisu imali pravo da rade to što su radili i da izlaze iz svog mandata koji je jasno propisan, da mijenjaju Ustav i zakone, da oduzimaju ljudima dokumente, da smjenjuju legalno i legitimnoizabrane ljude, predstavnike naroda i nisu mogli da se postavljaju iznad demokratski izabranih institucija.

    “Sve što dolazi od strane takvih visokih predstavnika jeste apsolutno nasilje nad demokratijom, a u posljednje vrijeme i nasilje nad onim što bi trebalo da predstavlja BiH, bar u pokušaju da bude demokratska država u kojoj institucije rade svoj posao, ostvaruju svoja prava i izvršavaju svoje obaveze prema građanima u skladu sa Ustavom povjerenim nadležnostima”, rekla je ona.

    Ona je upitala međunarodnu javnost kako je moguće pričati o nekom potencijalnom ratu, a onda govoriti sopstvenim penzionerima da je najljepše mjesto za život Trebinje koje se nalazi u Republici Srpskoj.

  • Vidović: Ne smijemo dopustiti da nas zavade

    Vidović: Ne smijemo dopustiti da nas zavade

    Besmrtni puk pod bijelim kamenim krstovima na “Malom Zejtinliku” u Sokocu pokazuje nam svu veličinu žrtve i junačkog podviga i golgotski put kojim smo došli do ovog velikog jubileja, pokazuje onu svijetlu stazu kojom smo pred Bogom i pred ljudima zaslužili to što danas imamo i što nikada nećemo predati svojim neprijateljima, kaže zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske Siniša Vidović u intervjuu povodom 30. rođendana Republike Srpske za “Glas Srpske”.

    On ističe da je Republika Srpska stvorena kao oaza sigurnosti i mira za srpski narod s ove strane Drine koji je i te kako znao da je to za njega pitanje biti ili ne biti.

    “Kao što je Kneževina Srbija bila prva oslobođena, nezavisna država na Balkanu koja je to ostvarila svojim trudom, junaštvom i žrtvom – tako isto je Republika Srpska to uspjela da ostvari u svom vremenu u gotovo nemogućim okolnostima. Izborila se za svoje postojanje uprkos pritiscima skoro čitavog zapadnog svijeta i tako postala sudbinska sestra po krvi Karađorđevoj i Miloševoj Srbiji”, kaže Vidović.

    Šta za vas lično znači Republika Srpska?

    VIDOVIĆ: U imenu Republike Srpske se nalazi i čitav njen opis. Jer je ona zaista – Srpska, a ne bilo kakva. Nije posljedica birokratskih vještina i diplomatske lukavosti političkih eksperata. Ona je nastala iz vjekovnog ideala srpske države na ovim prostorima, one koja će štititi svoj narod od svih zala i paklenih oluja. Zato će postojati zauvijek, u ovom ili onom obliku, ali će uvijek i zauvijek biti – srpska. Kada su nas sankcionisali i bombardovali, nisu to radili po partijskoj pripadnosti, već smo svi bili zasuti njihovim smrtonosnim projektilima, pritiscima i ucjenama. Zato je toliko važno da se narodna i politička sloga održi, pa da uz pomoć naše Crkve i više nego bratske Srbije dočekamo bolju budućnost za sve one koji su budni sanjali slobodu i da održimo plodove koje su nam donijeli oni koji nisu doživjeli našu pobjedu, ali i za sve naše sunarodnike, gdje god živjeli.

    Poznati ste kao neko ko gaji jako dobre odnose sa najvišim crkvenim velikodostojnicima. Kako vidite ulogu Srpske pravoslavne crkve u stvaranju Republike Srpske i u ukupnom biću srpskog naroda?

    VIDOVIĆ: Srpska pravoslavna crkva je naša duhovna tvrđava, naše najsnažnije i najtrajnije sklonište pred domaćom neslogom i iskušenjima života u najtežim okolnostima. I zato je moramo poštovati i čuvati, kao što je ona voljela i čuvala naše pretke i nas. I ne smijemo da zaboravimo da to nije samo stvar vjerskog identiteta, ni lične religioznosti, već nešto što višestruko nadrasta lični izbor i pitanje samo jedne konkretne srpske generacije u istoriji.

    U prošloj godini dobili smo novog patrijarha Porfirija koji je porijeklom sa naših krajeva. Koliko je to značajno?

    VIDOVIĆ: Velika je i veličanstvena stvar imati ovog blagog, ali odlučnog arhijereja na tronu Svetog Save, a u ovako teškom trenutku opasnih iskušenja i stalnih napada na sve zemlje i područja u kojima živi vjerni srpski narod. Njegova Svetost najbolje razumije i mentalitet i karakter Srba iz Republike Srpske, kao njihov najbolji predstavnik i najplemenitiji izdanak.

    Govorite o opasnim iskušenjima i stalnim napadima, ima li Republika Srpska prijatelja na geopolitičkoj sceni?

    VIDOVIĆ: Ovo više nije 1992., 1995. ili 1999. godina, pa srpski narod više nije sam i ostavljen samom sebi nasuprot naših udruženih neprijatelja. Nova geopolitička karta Evrope i svijeta i sasvim drugačija smanjena snaga naših neprijatelja sa Zapada u odnosu na naše saveznike sa Istoka, daju neuporedivo bolju situaciju za srpski narod nego što je to bilo tokom devedesetih i prvih godina 21. vijeka. Mi više nismo osuđeni na propast i poraz, kao što naši protivnici i mrzitelji nisu osuđeni na pobjedu. I zato niko ne smije da nas plaši bilo kakvim prijetnjama. Više nije vrijeme „Milosrdnog anđela” i oklevetanih Srba na planetarnom stubu srama. To vrijeme je zauvijek prošlo i to moraju da shvate svi naši neprijatelji, ali i svi mi da ne upadnemo u nepotrebnu malodušnost i kukavički pesimizam. “Sloga biće poraz vragu” uzvikivali su naši sunarodnici i duhovni saborci tokom veličanstvenih litija u Crnoj Gori. I neka to bude i naš slogan.

    Koji su najveći izazovi s kojima se suočava Srpska?

    VIDOVIĆ: Svo vrijeme traju ekstremni napadi na politička rukovodstva Srbije i Republike Srpske. I preko Inckovog kvazizakona; i preko otvorenog pozivanja islamskih država da se spreme za obnavljanje rata u Bosni; i preko stalnog poništavanja same suštine dejtonskih dogovora od strane SDA; i preko propagandnog delovanja srbomrzačkog filma “Kvo vadis, Aida”; i preko gerilskih napada na ulične murale srpskih učesnika u otadžbinskom ratu… Zato je važno na pravi način osjetiti ovakav istorijski trenutak i razumjeti pravi okvir i kontekst svega što se danas dešava i zato ne smijemo dopustiti da nas neprijatelji zavade na takav način da zbog naše nesloge postanemo ranjivi i pred stalnim napadima od spolja.

    Vaš angažman u politici je mnoge iznenadio. Kako odgovarate na to?

    VIDOVIĆ: U srpskoj istoriji su uvijek na cijeni imućni i uspješni ljudi koji su se iz nacionalnih i opštih, rodoljubivih razloga, upustili u popravljanje sudbine svojih sunarodnika i sugrađana. Narod cijeni one koji su pristali da uđu u sve bure i vihore svakodnevnih sukoba, u svijet neizbježne zavisti, gdje umjesto zahvalnosti i priznanja, možete samo da očekujete udarce i zlobna podmetanja onih koji najčešće nisu ama baš ništa učinili za svoj narod i svoje bližnje. Takvi zastupaju samo svoje lične interese i ne mogu da podnesu postojanje onih koji nešto daju, a ništa ne uzimaju, niti traže.

    Pored svega što vidimo iznenađenje je čuti da neko nije u politici iz ličnog interesa.

    VIDOVIĆ: U pravu je naš narod. I te kako postoji ona jeziva, moralno užasna, svakom čovjeku odvratna politika zasnovana na ličnom ćaru i koristi. Međutim, važno je stalno isticati da u narodnim poslovima, otadžbinskoj politici i sudbini srpskog naroda treba da učestvujemo svi, a ne samo oni što žele da politikom steknu što im nedostaje. Na sreću, ja već imam sve ono što strasno žele svi prerušeni trgovački putnici među “političarima”.

    Posvećenost
    U nekoliko javnih nastupa isticali ste pojam “otadžbinska politika”. Šta pod tim podrazumijevate?

    VIDOVIĆ: Politika po definiciji služi za dobrobit naroda, ali postoji ogromna razlika između politike u ratu i vanrednoj situaciji i politike u miru. Nerazumijevanje suštinske razlike između te dvije politike često vodi u nesvjesnu izdaju nacionalnih interesa i rušenje sopstvene države, tako što se razne ekonomske, socijalne i druge teme samoubilački postavljaju ispred odbrane ključnih državnih i nacionalnih prava. Otadžbinska politika je nastavak one rovovske borbe iz prvih dana odbrane tokom strašnih i slavnih ratnih godina. Produžetak te borbe drugim sredstvima i dragocjeno očuvanje plodova te borbe, to je politika koja nas jedino zanima i kojoj smo posvećeni mi u Ujedinjenoj Srpskoj.

  • Soj koronavirusa sa više mutacija od omikrona

    Soj koronavirusa sa više mutacija od omikrona

    Novi soj koronavirusa B.1.640.2, dokazan je početkom decembra kod jedne osobe koja je došla iz Kameruna, a kako je saopšteno iz bolnice u Marseju, tim sojem na području juga Francuske zaraženo je 12 osoba.

    O ovom soju se gotovo ništa ne zna, osim da ima 46 mutacija, što je više od omikrona, kod koga postoje 37 promena genetskog materijala izvornog virusa, a takođe se može utvrditi da je to “kruna” već poznatih mutacija N501Y kakva je utvrđena u soju Alfa i mutacije E484K, piše Dojče vele (DW).

    Za te promene je poznato da se tako virus snažnije povezuje s ljudskim ćelijama, što znači i da se lakše i brže širi, ali zbog malog broja slučajeva, ne zna se baš ništa o najvažnijem: koliko je taj novi soj zarazan i koliko je opasan.Ne zna se ni da li je nastao u Kamerunu, ali stručnjaci smatraju kako je to lako moguće, već i zbog činjenice da je tamo vakcinisano samo negde oko 2,4 odsto populacije, što znači da virus ima “široko polje” gde može da se širi, a tako i mutira.

    Nova saznanja su se stekla i analizom soja omikrona, iako postoje i smrtni slučajevi od ovog soja, stručnjaci širom sveta su utvrdili kako taj soj virusa pre svega ostaje u gornjim delovima disajnih puteva: nosu, grlu i dušniku, navodi DW.

    Na univerzitetu u Hongkongu su utvrdili kako se omikron širi do 70 puta brže od delte kad je reč o bronhijama, ali i do deset puta slabije u samim plućima, što bi značilo i da je ređe potrebna intenzivna bolnička nega, ali s obzirom na veliki broj novozaraženih, to je ipak opterećenje za zdravstveni sistem.

    Virolozi još od početka ove pandemije upozoravaju kako je moguće da bude na hiljade sojeva virusa,a postoji i mogućnost “ukrštanja” s drugim virusima: u Izraelu se jedna 31-godišnja trudnica koja nije bila vakcinisana zarazila i virusom korone i virusom “običnog” gripa, preneo je Times of Israel.

    Zaražena trudnica na sreću nije teže obolela, ali lekari su veoma oprezni s prognozama o tome kako bi ta kombinacija mogla da utiče za naše zdravlje, dok kad je reč o sojevima korone, stručnjaci tvrde da su vakcinisani i oni koji su preboleli kovid 19 spremniji i za nove mutacije.

    Učinak vakcina je nešto niži, ali stvoreni zaštitni mehanizmi u našem telu deluju u 70 do 80 odsto slučajeva,a kada je reč o takozvanim T-ćelijama, naučna zajednica tvrdi da one “prepoznaju” i omikron gotovo podjednako dobro kao i izvorni soj iz Vuhana, navodi Dojče vele.

  • Sukobi nastavljeni tokom noći: Čuli se pucnji; više desetina napadača likvidirano

    Sukobi nastavljeni tokom noći: Čuli se pucnji; više desetina napadača likvidirano

    Nemiri u Kazahstanu nastavljeni su u toku noći .

    Policija je saopštila sa su zgrade administracije i policije u Alma Ati bile meta napada i da je došlo do razmene vatre između napadača i pripadnika snaga bezbednosti i vojske.

    Više desetina napadača je likvidirano a njihov identitet se utvrđuje.

    Vojska je u toku noći izašla na ulicu i preduzela operaciju protiv svih onih koji su pljačkali po gradu i uništavali imovinu.

    Povređeno preko hiljadu ljudi, desetine na reanimaciji
    Više od hiljadu ljudi povređeno je tokom demonstracija i nereda u Kazahstanu, javljaju državni TV kanali u toj zemlji. Kako izveštavaju, više stotina ljudi je hospitalizovano a na desetine je na reanimaciji. Navodi se i da ima i napada na lekare. “Više od 10 lekara i medicinskih radnika je povređeno”, navodi TV

    MUP Kazahstana: Desetine demonstranata “likvidirano”
    Ministarstvo umutrašnjih poslova Kazahstana saopštilo je da su noćas demonstranti pokušali upad u zgradu policije u Almatiju i da je desetine njih, kako je navedeno, “likvidirano”.

    “Noću je pokušan upad u zgradu policije u Almatiju, desetine napadača je eliminisano”, navedeno je u saopštenju policije, prenosi RIA Novosti.

    Sputnjik Kazahstan navodi da je vojska napustila Trg republike u Almatju.

    Desetine vojnika umarširali jutros na glavni trg u Almatiju
    Nekoliko oklopnih transportera i desetine vojnika umarširali su jutros na glavni trg u Almatiju, najveći kazahstanski grad, gde više stotina ljudi već treći dan protestuje protiv vlade, javili su dopisnici Rojtersa sa lica mesta.

    Pucnji su se čuli dok su se trupe približavale masi, prema tvrdnjama Rojtersovih svedoka.

    I ruska agencija TAS S izveštava o intenzivnoj pucnjavi između vojske i naoružanih pojedinaca na trgu ispred sedišta gradonačelnika u Almatiju.

    “Vojska je stigla na trg i započela je čišćenje uzbunjivača. Intenzivna paljba je u toku”, navodi TAS S.

  • Đoković odbijen, slijedi žalba

    Đoković odbijen, slijedi žalba

    Otac Novaka Ðokovića, Srđan, oglasio se večeras i objavio na Vocapu sljedeće riječi: “Deportacija. Ne puštaju ga u tu, u taj užas! Naš ponos naš Novak se vraća”.

    Novaku Đokoviću je poništena viza, rečeno mu je da napusti zemlju, ali ima još pravo žalbe, prenose australijski mediji.

    Đoković je stigao na aerodrom Tulamarin oko 13.30 po našem vremenu, ali mu ulazak u Australiju nije odobren.

    Đoković nalazi se na aerodromu u Melburnu gdje mu je zabranjen ulazak u zemlju zbog toga što lokalne vlasti države Viktorija ne žele da mu izdaju vizu jer nije vakcinisan i nije podnio “odgovarajući zahtjev”, dok Federalne vlasti traže da se poštuje stav o izuzeću.

    Đokovićev tim aplicirao je za pogrešnu vizu, koja ne podržava medicinsko izuzeće za vakcinaciju.

  • Vučić: Srbija će se boriti za Novaka, za pravdu i istinu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da će se u skladu sa svim normama međunarodnog javnog prava Srbija boriti za Novaka Ðokovića, za pravdu i istinu.

    Novaku Đokoviću je poništena viza, rečeno mu je da napusti zemlju, ali ima još pravo žalbe, prenose australijski mediji.

    “Upravo sam završio telefonski razgovor s Novakom Ðokovićem. Rekao sam našem Novaku da je cela Srbija uz njega, a da naši organi vlasti preduzimaju sve mere kako bi maltretiranje najboljeg tenisera sveta u najkraćem mogućem periodu bilo prekinuto”, napisao je predsjednik Vučić na svom Instagram nalogu buducnostsrbijeav.

    “Inače, Novak je jak, onakav kakvog ga svi poznajemo”, dodao je predsjednik uz Novakovu fotografiju.