VRBAS Media

Autor: INFO

  • Crna Gora dobila novu Vladu

    Crna Gora dobila novu Vladu

    Poslanici su juče na Cetinju izabrali 43. Vladu na čijem čelu je premijer Dritan Abazović.

    Vlada ima 18 ministarstava, 20 ministara (dva bez portfelja) i četiri potpredsjednika, i rok joj je ograničen na godinu dana. O prijedlogu za program i rad Vlade izjašnjavalo se 48 poslanika, 45 je bilo za, tri protiv a uzdržanih nije bilo.

    Potpredsjednica Vlade za spoljnu politiku, evropske integracije i regionalnu saradnju i ministarka evropskih poslova je Jovana Marović, potpredsjednik Vlade za ekonomski sistem i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković, potpredsjednik Vlade zadužen za politički sistem i unutrašnju politiku i ministar odbrane Raško Konjević, potpredsjednik Vlade zadužen za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović.

    Ministar pravde je Marko Kovač, ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, ministar finansija Aleksandar Damjanović, ministar spoljnih poslova Ranko Krivokapić, ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević, ministar javne uprave mr Maraš Dukaj, ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, ministar prosvjete Miomir Mijo Vojinović, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, ministarka kulture i medija Maša Vlaović, ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović, ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, ministarka nauke i tehnološkog razvoja Biljana Šćepanović, ministar bez portfelja Zoran Miljanić i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović, prenosi B92.

  • Oglasili se Kinezi: “Ne planiramo”

    Oglasili se Kinezi: “Ne planiramo”

    Oglasio se i kineski državni naftni i gasni gigant CNOOC.

    Naime, ova kompanija kaže da nema konkretnih planova za preuzimanje energetskih ulaganja u Rusiji koje su zapadne kompanije napustile nakon napada na Ukrajinu, prenosi Index.

    Britanski Telegraf je nedavno izvestio da je Šel u pregovorima sa CNOOC-om o prodaji udela u velikom polju tečnog prirodnog gasa u Rusiji.Međutim, šef finansija CNOOC-a, Sje Veiži, rekao je za Rojters: “Trenutno je sukob Rusije i Ukrajine u složenoj fazi. Pratimo situaciju i još nemamo nikakav konkretan plan ili akciju.”

  • Zaharova: Laž

    Zaharova: Laž

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je sinoć da izjave zapadnih zemalja da Rusija prijeti nuklearnim ratom nisu tačne.

    “Zapadni zvaničnici u najgorim tradicijama dezinformisanja prenose medijima, radeći to na koordinisan nacin, lažni narativ o nuklearnim pretnjama iz Moskve”, napisala je Zaharova na Telegramu, prenosi agencija TASS.

    Zaharova je navela da su ministarstva spoljnih poslova zemalja NATO počela da ubeđuju svoje stanovništvo da Rusi “zveckaju oružjem”, a suštini, kako je rekla, Rusija razume rizike u toj oblasti i ne može ni da razmišlja o nuklearnom ratu.

  • Ukrajina minobacacima gađala ruski granični punkt

    Ukrajina minobacacima gađala ruski granični punkt

    Guverner Kurske oblasti u Rusiji Roman Starovojt saopštio je da je jutros iz Ukrajine minobacačima gađan granični punkt u selu Krupecma i da žrtva i materijalne štete nije bilo.

    “Granični punkt u Rilskom okrugu Kurske oblasti granatiran je u petak ujutro, nema žrtava i štete”, napisao je Starovojt na Telegramu, prenosi TAS S.

    On je precizirao da je oko 8:00 časova granatiran granični punkt u selu Krupec iz minobacača i da su ruski graničari i vojnici uzvratnom vatrom “suzbili vatrene položaje napadača”.

    Kontrolni punkt na rusko-ukrajinskoj granici u Gluškovskom okrugu Kurske oblasti granatiran je iz minobacača sa ukrajinske strane i 23. aprila, a požar je tom prilikom zahvatio zgradu ruske Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor i nije bilo povređenih, navodi TAS S

  • Njemačka neće blokirati embargo EU na rusku naftu

    Njemačka neće blokirati embargo EU na rusku naftu

    Njemačka se neće protiviti embargu Evropske unije na uvoz ruske nafte, iako ne smatra da je to najefikasnije sredstvo da se nanese šteta predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, izvještava “Blumberg”.

    Njemački ministar ekonomije i vicekancelar Robert Habek upozorio je da bi zaustavljanje uvoza ruske nafte nanelo ozbiljan udarac najvećoj evropskoj ekonomiji, koji podrazumijeva i manjak ponude i “ogromno povećanje cijena“.

    “Ali, nećemo doživjeti nacionalnu katastrofu. Postigli smo veliki napredak u pogledu nafte i mogli bismo da se pridružimo embargu ako do njega dođe. Njemačka neće tome stati na put”, rekao je Habek kasno u četvrtak u intervjuu za televiziju ZDF.

    On je ranije ove nedjelje izjavio da je Njemačka već smanjila svoje oslanjanje na rusku naftu u dovoljnoj mjeri koja potpuni embargo čini “izvodljivim“.

    Udio ruske nafte u njemačkom uvozu pao je na oko 12 posto sa 35 procenata koliko je iznosio pre ruskog napada na Ukrajinu, rekao je Habek nedavno prilikom posjete Varšavi.

    On je, ipak, u intervjuu za ZDF jasno stavio do znanja da je skeptičan u pogledu naftnog embarga, ističući da bi takav potez mogao biti “kontraproduktivan” jer bi potencijalno omogućio Rusiji da isporučuje naftu drugim zemljama čak i po višoj cijeni, dodajući da bi Putin takođe mogao da iskoristi naftu da zadobije podršku nekih država.

    “Moramo da zaustavimo rast globalnih cijena nafte, ali ne na način da njihov nivo mogu sebi da prušte samo Njemačka, zapadna Evropa, SAD i možda Kanada. Tad bi Putin mogao da kaže – vidite šta se dešava, kapitalistički zapad vas čini siromašnim, ja ću vam pomoći, od mene možete da dobijete popust 20 odsto, samo tražim da mi budeš saveznik”, rekao je Habek.

  • Bocan Harčenko: Moskva dosljedna, neće priznati Kosovo

    Bocan Harčenko: Moskva dosljedna, neće priznati Kosovo

    Ambasador Rusije u Beogradu, Aleksandar Bocan Harčenko, poručio je da Moskva neće priznati samoproglašeno Kosovo i da ostaje dosljedna svojoj politici, a smatra i da Srbija neće uvesti sankcije Rusiji.

    “Tražimo implementaciju Rezolucije 1244, koja treba da se primjenjuje, i prema našem mišljenju, i prema Međunarodnom pravu“, rekao je Bocan Harčenko, gostujući u emisiji Insajder TV.

    On je ovaj stav Rusije iznio odgovarajući na pitanje da li izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina, da su samoproglašene Donjecka Narodna Republika i Luganjska Narodna Republika postale nezavisne na osnovu presedana Međunarodnog suda pravde, prilikom odlučivanja o nezavisnosti takozvanog Kosova, znači i promjenu odnosa Rusije prema pitanju statusa srpske južne pokrajine, navodi Insajder.

    “Kosovo je suštinsko pitanje naše prijateljske i bratske saradnje i nema nikakvih signala da Ruska Federacija može da promeni odnos prema tom pitanju“, objasnio je ambasador Rusije u Srbiji i dodao da ono ostaje presedan u međunarodnom pravu, kao i da “jednostrano i nelegitimno proglašenje nezavisnosti“ Kosova ne treba dovoditi u vezu sa otcjepljenjem Dombasa.

    “Građani Donjecke i Luganske Republike ne priznaju vlast u Kijevu, koja je rezultat nelegitimnog i antiustavnog državnog udara“, rekao je Harčenko uz napomenu da su se oni na referendumu izjasnili za otcepljenje od Ukrajine, što sa KiM nije slučaj.

    Ambasador Rusije izjavio je da ne očekuje da će Srbija Ruskoj Federaciji uvesti sankcije i ocijenio kao pozitivno dosadašnje odbijanje Srbije da prema Rusiji primjeni kaznene mere.

    Harčenko je podsjetio da Srbija, kao i njen predsjednik, Aleksandar Vučić od početka ruske “specijalne vojne operacije“ imaju dosljedan stav i dodao da zvanična Moskva to umije da cijeni.

    On je iznio uvjerenje da kod građana Srbije postoji većinsko razumijevanje za rusku vojnu operaciju, a insistiranje SAD i EU da Srbija Rusiji uvede sankcije oijcenio je kao “nevjerovatne pritiske i neprijateljsko ponašanje zapada prema Srbiji“.

    Ruski diplomata nije direktno odgovorio na pitanje Insajder TV kako bi Rusija gledala na to da joj Srbija uvede sankcije, pod uslovom da do toga ipak dođe, rekavši da ne može da govori o nečemu što se nije desilo.

    On je izjavio i da odluka Rusije da Bugarskoj i Poljskoj obustavi dostavu gasa, zbog odbijanja te dvije države da ruski gas plaćaju u rubljama, ne bi trebalo da utiče na dotok gasa do Mađarske i Srbije gasovodom Turski tok.

    “Govori se o prekidu snabdijevanja Bugarske gasom, a ne o tranzitu gasa kroz tu zemlju“, objasnio Aleksandar Bocan Harčenko, reagujući na najavu bugarskog premijera da će preispitati sve ugovore sa Rusijom, pa i one koje se tiču tranzita.

    Ruski ambasador očekuje da ugovor o isporuci gasa između Rusije i Srbije, koji ističe 31. maja, bude obnovljen i s tim u vezi najavio je razgovore na relaciji Gasprom – Srbija gas, Vlada Srbije i Vlada Ruske Federacije, uz napomenu da nema smisla da on priča o njihovom sadržaju ili rezultatu.

    Govoreći o sudbini NIS-a, u slučaju da Evropa uvede novi paket sanckija Ruskoj Federaciji, kojim bi bila obuhvaćena i ta kompanija, Harčenko je izrazio očekivanje da to pitanje bude rešeno uz odgovarajuće mehanizme koje bi zaštitile NIS i ovaj vid saradnje.

    “Srbija je Rusiji prijateljska zemlja i mi nastavljamo saradnju u svim oblastima“, zaključio je Harčenko, prenosi Insajder.

  • CIK-u malo 11,7 miliona KM za sprovođenje izbora

    CIK-u malo 11,7 miliona KM za sprovođenje izbora

    Iako još nije obezbijeđen novac za održavanje izbora, Centralna izborna komisija BiH, osim 11,7 miliona KM koje je tražila za održavanje izbora, tražiće dodatna sredstva jer su pojedina roba i usluge poskupjele više od 100 odsto u odnosu na period kada je kreiran budžetski zahtjev.

    Goran Mišković, generalni sekretar CIK-a, na juče održanoj sjednici članove CIK-a upoznao je sa činjenicom da su ambalažni i kartonski materijal poskupjeli 100 odsto, isto kao i cijene papira, istovremeno naglašavajući da planirani iznos za nabavku papira neće biti dovoljan.

    “Kad smo radili budžet za izbore, to je bio avgust 2021. godine, i tada je litar nafte bio 1,3 KM, a danas je 3,3 KM. Inflacija je uradila svoje. Nijedna stavka koju smo stavili u budžet neće moći ispuniti zahtjeve tržišta. Na prvom tenderu koji smo otvorili planirali smo 90.000 KM, a ponuda je viša od 180.000 KM”, rekao je Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

    On je rekao da odgovorni ljudi u vlasti o tome treba da razmišljaju jer se izbori ne održavaju radi CIK-a, te da se mora voditi računa da se sredstva obezbijede jer će CIK na sjednici 4. maja raspisati izbore za oktobar ove godine.

    Istovremeno, CIK je juče i zvanično zatražio sastanak sa Zoranom Tegeltijom, predsjedavajućim Savjeta ministara BiH, Vjekoslavom Bevandom, ministrom finansija i trezora BiH i zamjenikom predsjedavajućeg te Biserom Turković, ministarkom spoljnih poslova BiH i takođe zamjenikom predsjedavajućeg, a u vezi sa finansiranjem predstojećih izbora.

    “Nužno je da dođe do tog sastanka i mi treba da ga iniciramo, a da li će oni učestvovati – na to ne možemo uticati. Smatram da je taj sastanak od ključne važnosti i Savjetu ministara i Ministarstvu finansija i trezora da iznađu mogućnost finansiranja”, rekla je Vanja Bjelica Prutina, član Centralne izborne komisije BiH.

    Inače, Savjet ministara BiH i nadležne institucije prema Izbornom zakonu BiH dužne su da u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora obezbijede novac za sprovođenje izbornog procesa, međutim to nije uvijek bio slučaj, a zbog nedostatka novca prošli lokalni izbori bili su prolongirani, što nije isključeno da će se i sada desiti.

    I pored činjenice da Savjet ministara BiH još nije obezbijedio sredstva pravdajući to činjenicom da su institucije BiH zbog nepostojanja budžeta za 2022. godinu na privremenom finansiranju, CIK se uveliko sprema za predstojeće izbore. Kako je istaknuto na juče održanoj sjednici CIK-a, intenzivno se radi na pripremi podzakonskih akata, a i sa “Službenim glasnikom BiH” dogovorena je rezervacija za objavu Odluke o raspisivanju izbora.

    “Veliki problem je nedostatak ljudskih resursa jer nismo u mogućnosti da angažujemo dodatne ljude, i teret će pasti na naše službenike”, rečeno je na sjednici CIK-a.

    Ono što se moglo zaključiti iz rasprave među članovima CIK-a jeste da se po pitanju radno pravnog odnosa u velikoj mjeri krši zakon s obzirom na to da službenici konstantno rade prekovremeno, a vrlo često i vikendom, što je, kako je rekla Vanja Bjelica Prutina, nedopustivo te da i zaposleni u CIK-u moraju imati pravo na odmor, dane vikenda i sve ostalo kao i ostali službenici institucija BiH.

  • Ukrajina planira danas evakuisati civile iz opkoljenog Azovstala

    Iz ureda predsjednika Ukrajine, Volodomira Zelenskog su poručili kako se nadaju da će danas evakuisati civile iz Azovstala u opkoljenom Mariupolju.

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Gutteres je u četvrtak razgovarao sa predsjednikom Zelenskim o evakuaciji civila iz područja industrijskog kompleksa Azovstal.

    Gutteres je izjavio kako se vode intenzivni razgovori o omogućavanju evakuacije civila iz posljednjeg dijela grada koji nije pod ruskom kontrolom.

    U utorak se predsjednik Rusije složio da Ujedinjene nacije i Međunarodni komitet Crvenog krsta budu uključeni u evakuaciju civila iz Azovstala.

    Gradsko vijeće Mariupolja je izjavilo da je više od 100.000 stanovnika grada u smrtnoj opasnosti zbog ruskog bombardovanja i nesanitarnih uslova, te nedostataka vode za piće i hrane. U samom Azovstalu pod opsadom se nalazi više stotina civila.

  • Američki senator: Članovi Predsjedništva BiH pred nama su se častili uvredama

    Američki senator: Članovi Predsjedništva BiH pred nama su se častili uvredama

    Prošle sedmice u službenoj posjeti Sarajevu boravila su tri američka senatora, a nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH senator Chris Murphy je otkrio detalje razgovora i svoja zapažanja situacije u BiH.

    “Niska oblačnost odložila je naš let avionom za Sarajevo iz Beograda u srijedu ujutro, tako da smo do dolaska morali preskočiti jutarnje sastanke i krenuti pravo na najvažniji zadatak u danu – sastanak sa tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Naš sjajni ambasador Michael Murphy nas je obavijestio o detaljima u vožnji kombijem od aerodroma i s njim smo smislili strategiju pristupa sastanku”, napisao je Murphy u svom blogu.
    Američki senator podsjeća da, otkako je prije više od dvadeset godina potpisan Dejtonski mirovni sporazum, najteže je održati mir u regionu u Bosni i Hercegovini jer je većina država stvorenih nakon raspada Jugoslavije i ratova ‘90-ih imala jednu dominantnu etničku grupu, dok su unutar granica BiH velike populacije Srba, Hrvata i Bošnjaka.

    On je zatim iznio upozoravajuću tezu o opasnim potezima Milorada Dodika koji bi, uz podršku ruskog predsjednika Vladimira Putina, mogao odvesti BiH u novi rat.

    “Dejtonski sporazum je zahtijevao formalni sporazum o podjeli vlasti u kojem bi izvršna vlast uključivala tri predsjednika – po jednog koji predstavlja svaku grupu. Neko vrijeme, tri člana Predsjedništva su nevoljko nalazila kompromis koji je neophodan da bi država ostala u funkciji. Ali u posljednje vrijeme, najviše zbog tvrdoglavosti i separatističke retorike lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, izvršna vlast je zapala u krizu, nesposobna da donosi bilo kakve odluke. Kao rezultat toga, Dodik je, uz podršku Rusije, počeo da pravi planove za uspostavljanje vladinih institucija, koje čine samo Srbi. To bi moglo dovesti do građanskog rata i katastrofe za region – upravo onakav haos za koji bi Putin navijao i podsticao ga”, napisao je Murphy.

    Američki senator se zatim osvrnuo na sastanak u Predsjedništvu BiH sa Šefikom Džaferovićem, Miloradom Dodikom i Željkom Komšićem.

    “Naše pripreme za sastanak nisu bile važne. Od tog trenutka, Dodik i hrvatski i bošnjački lideri (Željko Komšić i Šefik Džaferović) više su bili zainteresovani da se međusobno svađaju nego da vode dijalog s nama. Sjedili smo ‘razjapljenih usta’ dok su se oni međusobno ‘častili’ uvredama i iznosili optužbe, očito zainteresirani samo za pogoršanje postojeće krize. Dali smo sve od sebe da im objasnimo kako se Amerika dugo bori sa istim problemima s kojima se i Bosna bori – obje naše nacije su multikulturalne i dijele vlast između jake nacionalne vlade i jakih državnih vlada. Ali jedva su nas slušali, a mi smo napustili sastanak duboko zabrinuti za kratkoročnu stabilnost ove važne zemlje”, opisao je Murphy.


    Američki senatori (Jeanne Shaheen, Thom Tillis i Chris Murphy) su nakon sastanka u Predsjedništvu BiH održali konferenciju za medije u Sarajevu. Murphy je opisao kako su tekle pripreme i “upozorenje” službenice američke ambasade na moguća pitanja novinara.

    “Dok smo se pripremali za konferenciju za novinare nakon sastanka, službenica za medije Američke ambasade rekla nam je da ima dvije osjetljive teme koje treba pokrenuti u očekivanju pitanja novinara. Prvo je napomenula da postoji audiosnimak kako jedan od nas na sastanku kaže Dodiku, koji je na američkoj listi sankcija: ‘Drago mi je da te vidim, predsjedniče Dodik’. Bila je zabrinuta zbog konotacije sugestije da je ‘dobro vidjeti nekoga na američkoj listi sankcija’. Nasmiješili smo se i rekli joj da nema razloga za brigu. Drugo, rekla nam je da bismo mogli dobiti pitanje o tvrdnji koju je Dodik nedavno iznio – da SAD i Velika Britanija planiraju da ga kidnapuju i zaključaju u podrum bez prozora. Smijali smo se, ali onda smo shvatili da je ona zaista ozbiljna”, prisjetio se američki senator.


    Murphy je napisao da je nakon posjete Beogradu, Prištini i Sarajevu na putu ka aerodromu bio duboko zabrinut za budućnost Bosne i Hercegovine.

    “Kako nam je naš ambasador rekao dok smo bili u Sarajevu, ‘ako počne nasilje u Bosni, uvući će se cijeli region’. Drago mi je da smo senatori Shaheen, Tillis i ja dogovorili da formiramo dvostranački tim koji će raditi na ovoj potencijalnoj krizi”, zaključio je Murphy.

  • Poljska za 1. maj najavila veliku vojnu vježbu, vojska će se kretati širom zemlje

    Poljska za 1. maj najavila veliku vojnu vježbu, vojska će se kretati širom zemlje

    Poljske vlasti su najavile veliku vojnu vježbu te su upozorile stanovništvo na pojačan saobraćaj i kolone vojnih vozila koja će se kretati širom zemlje.

    Vježba će početi 1. maja te će trajati do kraja mjeseca, potvrdila je poljska vojska.

    “Vojna vozila će se naći na autoputevima, brzim cestama i magistralama. Dolazak i prolazak kolona će se također koristiti kao vježba primanja i raspodjele savezničkih snaga, za koordinaciju prekograničnih aktivnosti i saradnju sa zemljama domaćinima”, navodi se u saopćenju, a o kojim “zemljama domaćinima” je riječ, zasad nije poznato.

    Vojna vozila će se kretati širom zemlje i to uglavnom u noćnim satima kako bi se minimizirao utjecaj na civilni saobraćaj. Ipak, neki manevri će se obavljati i tokom dana, a od stanovništva je zatraženo da ne snima vojne kolone.

    “Apelujemo na javnost, dopustite nam da zaštitimo podatke, posebno u trenutnoj situaciji. Molimo vas da ne objavljujete informacije i fotografije kretanja vojske, lokacije, datume i vrijeme prolaska vojnih kolina, kao ni podatke o odlascima i slijetanjima vojnih aviona”, poručila je vojska građanima dodavši da bi takvi podaci na internetu mogli imati negativan utjecaj na sigurnost i odbranu zemlje.

    Ove informacije dolaze nakon što je direktor ruske obavještajne službe SVR Serger Nariškin opružio Varšavu da se priprema za okupaciju zapadnog dijela Ukrajine za koji Poljska smatra da joj historijski pripada. Nariškin je kazao da potencijalno ujedinjenje Poljske sa zapadnom Ukrajinom dolazi pod krinkom slanja mirovne misije u ovu zemlju i zaštite Kijeva od ruske agresije.

    Direktor SVR-a tvrdi da Varšava trenutno “dogovara detalje operacije s američkom vladom” te da će ona biti izvršena bez NATO-a. Prema njegovim riječima, Poljska “traži partnere za svoj poduhvat, ali ih nije našla”.

    Poljske vlasti su jasno odbacile tvrdnju da namjeravaju izvršiti aneksiju zapadnih dijelova Ukrajine te su optužbe nazvale “informativnom operacijom protiv Poljske i SAD.a” kako bi se “posijalo nepovjerenje između Varšave i Kijeva”.

    “Laži o navodnim planovima Poljske za napad na zapadni dio Ukrajine se ponavljaju nekoliko godina. Kampanja je intenzivirana nakon ruske invazije na Ukrajinu”, rekao je poljski zvaničnik Stanislaw Zaryn.

    Poljska pruža podršku Ukrajini od samog početka ruske invazije u februaru.