Autor: INFO

  • Konaković: Nije fer da Bošnjaci biraju Komšića, ali tome najviše doprinosi Čović

    Konaković: Nije fer da Bošnjaci biraju Komšića, ali tome najviše doprinosi Čović

    Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde sinoć je gostovao u emisiji “U fokusu”, televizije OBN. Između ostalog govorio je i o pregovorima o izbornom zakonu i izboru Željka Komšića u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

    Konaković kaže da je Izborni zakon o kojem se razgovaralo u Neumu drastično drugačiji od prijedloga zakona kojeg je HDZ uputio u parlamentarnu proceduru. Tvrdi da su svi odbili prijedlog o dvije liste. U toku pregovora je na stolu uvijek bila samo jedna lista bez etničkog prefiksa.

    “Ja sam odabrao drugi teži put, da kad je neko nešto u pravu kao što je hrvatski narod u pravu kad govori o izboru člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i koji kaže iako pravno legalno legitimno to svakako jest Željko Komšić, ali u duhu Dejtona, duhu svih procesa historije Bosne i Hercegovine, ja mislim da nije fer da ljudima biramo hrvatskog člana Predsjedništva,” kazao je Konaković o pitanju izbora člana Predsjedništva.

    Dodao je da po ovome stavu i Izetbegović, Radončić, Silajdžić i reis Kavazović kažu da je u pravu jer su svi rekli istu stvar. Kaže da razumije stav Nikšića koji ima pogled na Bosnu i Hercegovinu u potpunosti iz građanske perspektive dok on traži mjeru između građanskog i etničkog.

    “Komšiću da postane član Predsjedništva najviše pomaže Dragan Čović, dakle retorika koju koristi Dragan Čović, retorika koju koristi HDZ vrlo često zaista provocira u najmanju ruku bošnjački narod u Bosni i Hercegovini. Njegov odlazak u Narodnu skupštinu Republike Srpske je fatalna greška, rečenice koje je on tamo rekao su fatalne greške i niz je takvih. Ono što radi Željana Zovko i što oni rade napadajući bošnjački narod, zapravo daje kredibilitet jednom patrioti borcu Željku Komšiću kojeg bošnjački narod ovdje voli,” opisao je Konaković politiku Dragana Čovića.

    Odbacio je navode o tome da se svjesno raspoređuju glasovi između Izetbegovića i Komšića.

    “Dakle, Izetbegović, sumnjam da on može imati snagu da rasporedi glasove svoje na sebe i Komšića. Drugo Komšić je kredibilniji i bolji kandidat od Izetbegovića, bošnjački narod ga kao takvog bira,” smatra Konaković.

    Optužio je Čovića da često pređe liniju između napada na političke predstavnike bošnjačkog naroda i napada na Bošnjake.

  • Nikšić: Bećirović je najozbiljniji kandidat za člana Predsjedništva BiH, ali odluka još nije donesena

    Nikšić: Bećirović je najozbiljniji kandidat za člana Predsjedništva BiH, ali odluka još nije donesena

    Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić izjavio je da se vode pregovori o kandidatu opozicije za člana Predsjedništva BiH, ali da to neće biti osoba koju će podržati samo Trojka (SDP, NiP, Naša stranka).

    “Sva imena su na stolu. O imenima se razgovara potpuno otvoreno bez ikakve zadrške odnosno da li to odgovara nekome ili ne odgovara. I ono što je važno stvorena je dobra atmosfera. Trojka najbliže sarađuje i Trojka je jedan pojam. Jako je važno da imamo jednog zajedničkog kandidata s aspekta poruke. Međutim ono što je također važno reći javnosti jeste da to neće biti samo kandidat Trojke. Mi razgovaramo i sa drugim subjektima unutar BiH, s našim partnerima u Unsko-sanskog kantona iz NES-a, sa PDA, sa Fudom Kasumovićem koji imaju svoju partiju, sa SBB-om… Sa svim opozicionim partijama”, rekao je Nikšić gostujući u emisiji “Polis” na TVSA.

    Nikšić je kazao da će kandidat opozicije biti kandidat svih opozicionih partija odnosno jednog velikog bloka koji će se suprotstaviti vladavini SDA, SNSD-a i HDZ-a.

    “Veliki broj partija ima veliki broj ljudi sa svojim integritetom i svako ima pravo na svoj stav. I mi unutar Trojke razgovarao o tim stavovima i naravno da nismo ludi da mislimo da ko god bude taj kandidat, da će svi biti presretni … Važno je da u donošenju odluke osigurate ambijent u kojem će svako imati pravo na svoj stav i svoje mišljenje do donošenja odluke. Kad se donese odluka, onda ima da se poštuje. Ko iskače iz šina, taj je u situaciji da sam sebe križa ili kako koja partija reaguje u takvim situacijama”, dodao je.

    Ime potpredsjednika SDP-a Denisa Bećirovića se dugo spominje kao ime kandidata opozicije, iako je on ranije partijskim kolegama rekao da ne želi u još jednu izbornu utrku.

    Nikšić, ipak, kaže da je Bećirović najozbiljniji kandidat.

    “Ne jedan od potencijalnih nego i najozbiljniji kandidat. Ali ponavljam razgovori su u toku. Nije fer da ja ovdje sad guram Denisa i ložim… Denis Bećirović je sigurno potencijalno najozbiljniji kandidat kada je u pitanju SDP, ali i ovi drugi. Ali odluka nije donesena, o odluci razgovaramo svi zajedno, svi učestvujemo, ozbiljni smo ljudi, pričamo oči u oči. Ponosim se atmosferom na tim razgovorima i svi kažemo svoj stav, i kada odgovara i kada ne odgovara. Kad dođemo do tog stava, kada dođemo do tog imena, to će biti budući član Predsjedništva BiH”, poručio je.

  • Njemci poklekli pred ruskim zahjtevima

    Njemci poklekli pred ruskim zahjtevima

    Jedna od najvećih nemačkih energetskih kompanija najavila je da se sprema da kupi ruski gas koristeći sistem plaćanja u ruskoj nacionalnoj valuti.

    Iako kritičari kažu da će time potkopati sankcije EU, kompanija Uniper će za ruski gas plaćati u evrima koji će onda biti pretvoreni u rublje.

    Uniper na taj način ispunjava zahteve Kremlja da se sve transakcije obavljaju u ruskoj valuti.

    Druge evropske energetske kompanije navodno se spremaju da učine isto usred zabrinutosti oko smanjenja isporuke.

    Iz kompanije Uniper navode da nemaju izbora, ali da je njihova namera da se i dalje pridržavaju sankcija EU.

    “Smatramo da je moguća konverzija plaćanja u skladu sa zakonom o sankcijama i ruskom uredbom”, rekao je portparol kompanije za BBC.

    On smatra i da za ovu kompaniju i generalno za Nemačku nije moguće da ostanu bez ruskog gasa pa da bi obustava isporuke za njih imala dramatične posledice.

  • Banjalučki prevoznici reagovali nakon odluke Skupštine

    Banjalučki prevoznici reagovali nakon odluke Skupštine

    Svi prevoznici koji vrše javni gradski i prigradski prevoz putnika sutra će obustaviti rad na sat vremena u znak protesta zbog odluke Skupštine grada Banja Luka, poručili su prevoznici javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika na području Grada Banja Luka.

    “Obustavićemo rad na način da ćemo autobuse parkirati ispred Gradske uprave, sve u znak protesta zbog odluka Skupštine da ne uvrsti u dnevni red rasprava o cjenovniku voznih karata. O sljedećim koracima javnost će biti obaviještena na samom protestu”, istakli su u saopštenju.
    Podsjetimo, Komisija za stambeno-komunalne poslove i poslove saobraćaja Skupštine grada Banjaluka nije prihvatila prijedlog da se na dnevnom redu današnje sjednice Skupštine nađe odluka o novom cjenovniku u gradskom javnom prevozu.
    “Insistiramo na vanrednoj sjednici Skupštine grada na kojoj bi se raspravljalo i prihvatio novi cjenovnik. Sa trenutnim cijenama prevoza mi ne možemo isplatiti plate radnicima, natočiti gorivo i uopšte ne možemo funkcionisati”, rekao je za BL portal Dejan Mijić, direktor “Autoprevoza”.

    On je istakao da je njihov prvobitni zahjev bio da karte budu skuplje za 25 odsto, ali su pristali i na poskupljenje od 15 odsto. Po predloženom novom cjenovniku cijena pojedinačne karte bi umjesto 1,80 KM, bila 2,10 KM, ali se tom prijedlogu gradonačelnika usprotivila skupštinska većina.
    “Ako naši zahtjevi ne budu prihvaći spremamo tužbu protiv Grada”, dodao je Mijić.

  • Grad dobija policiju za pse

    Grad dobija policiju za pse

    Banjaluka planira da formira takozvanu policiju za pse, najavio je danas gradonačelnik Draško Stanivuković.
    Kako je istakao na takav potez su se odlučili zbog povećanog broja prijava pasa lutalica na ulicama, ali i zapostavljanju kućnih ljubimaca od strane vlasnika.
    “Kao što postoji komunalna, tako i ova da kontroliše. Sve veći broj pritužbi je ljudi, moramo to riješiti. Imamo pritužbe ne samo na pse lutalice, nego i na tretman kako neki tretiraju svoje kućne ljubimce”, rekao je Stanivuković na pres konferenciji.
    Gradonačelnik je istakao da bi zadatak ovakve policije bio da kontroliše žalbe građana, kao i da će u ovakvoj službi biti nekoliko ljudi koji će se baviti samo ovom problematikom.
    Kako je dodao, Banjaluka na ovaj način pokazuje da brine o svim živim bićima.

  • Stanivuković: U novom gradskom parku gradiće se i zgrade

    Stanivuković: U novom gradskom parku gradiće se i zgrade

    Gradonačelnik Draško Stanivuković najavio je danas da će dio budućeg parka kod šoping centra “Delta Planet” biti na raspolaganju potencijalnim investitorima.
    Ovakvo rješenja trebalo bi da bude predviđeno regulacionim planu za novi gradski park čiju izradu svojom odlukom treba da potvrdi gradska skupština na sjednici koja je danas počela.

    “Jedan dio parka, odnosno velikog prostranstva koji nije predviđen projektom da bude zelenilo daće se mogućnost za određeni poslovni ili stambeni prostor iz kojeg bi finansirali postojeći plan i projekat za izgradnju parka”, kazao je gradonačelnik.

    U posljednjoj verziji Odluke o izradi regulacionog plana koja se nalazi pred odbornicima upravo se to i predviđeno.

    “Usvojeno idejno rješenje omogućava da se dio obuhvata plana odnosno zemljišta u vlasništvu Grada a koje ne remeti obuhvat parka po idejnom rješenju, namjeni za stambene, poslovne ili stambeno poslovne zone što bi Gradu ostavilo mogućnost da isto zemljište ili mjenja za druge lokacije na kojima je regulacionim planovima predviđena realizacija parkova ili da od prihoda od eventualne prodaje istog finansira, kako izgradnju ovog parka, tako i drugih parkovskih i zelenih površina na području grada”, navedeno je u prijedlogu ove odluke.

    Ideja je da sam park, koji bi trebalo da se prostire na više od 20 hektara između Bulevara srpske vojske, Ulice Frana Supila, Univerzitetskog grada i rijeke Vrbas, bude posvećen Republici Srpskoj te da nosi naziv „Park Republike Srpske“ , a obzirom da se i početak realizacije same ideje odvija u vrijeme obilježavanja 30 godina postojanja Republike Srpske.

    Gradonačelnik o podsticajima i investicijama
    Najavio je da je za podsticaje u privredu predviđeno 1,2 miliona KM, što je značajna i velika podrška malim i srednjim preduzetnicima.

    “Važno je da to bude usvojeno na ovoj sjednici kako bi na ljeto svi oni koji se prijave na javni poziv dobili određena sredstva podrške za samozapošljavanje, kupe potrebnu opremu i time unaprijede poslovnu klimu u gradu”, naveo je on.

    Najavio je da je Grad Banja Luka počeo i sa pripremama za sljedeću grijnu sezonu, pa je u planu investicija vrijedna deset miliona KM za obnovu i rekonstrukciju toplovodne distributivne mreže, kao i dodatnih 250.000 KM ulaganja u poboljšanje energetske efikasnosti stambenih objekata.

  • Bugarski poslodavci traže nastavak dijaloga sa “Gaspromom”

    Bugarski poslodavci traže nastavak dijaloga sa “Gaspromom”

    Bugarski poslodavci zahtijevaju od Vlade Bugarske da nastavi dijalog sa “Gaspromom” i snabdijevanje ruskim gasom, izjavila je zamjenik bugarskog premijera Kornelija Ninova.

    Ninova je govorila na brifingu nakon sastanka sa organizacijama poslodavaca u Sofiji.

    Ninova, koja je i ministar ekonomije i industrije, istakla je da više od 25.000 preduzeća, čiji su predstavnici učestvovali na sastanku, obezbjeđuju 86 odsto bruto domaćeg proizvoda Bugarske, proizvode robu u vrijednosti većoj od 20 milijardi evra i zapošljavaju oko 82 odsto radne snage u državi.

    “Svrha sastanka je da se spasu bugarska ekonomija i industrija, da se sačuvaju radna mjesta i smanji inflacija. Na osnovu rezultata, pozivamo vlasti da nastave pregovore sa Gaspromom i snabdijevanje gasom na osnovu postojećih sporazuma”, rekla je Ninova.

    Ninova je naglasila da se predlaže da Vlada donese odluku i zamrzne cijenu gasa na trenutnom nivou.

    “Oni treba da uvedu dodatni porez na višak dobiti energetskih kompanija i da nastave da plaćaju odštetu za visoke cijene struje”, navela je Ninova, koja je predsjedavajuća bugarske Socijalističke partije.

    Ona je najavila da će predati prikladne prijedloge parlamentu na razmatranje, javio je TASS.

    Predstavnici organizacija poslodavaca naglasili su da ne postoji alternativa za ruski gas i insistiraju da Bugarska ispuni svoje obaveze iz ugovora sa “Gaspromom” o plaćanju prirodnog gasa u rubljama.

  • Poljska planira da preuzme kontrolu nad dijelom Ukrajine

    Poljska planira da preuzme kontrolu nad dijelom Ukrajine

    Direktor ruske spoljno-obaveštajne službe Sergej Nariškin optužio je danas Vašington i Varšavu da razrađuju planove za uspostavljanje vojno-političke kontrole Poljske nad njenim “istorijskim posedima“ u Ukrajini.

    Radi se, zapravo, o pokušaju da se ponovi istorijski “dogovor“ za Poljsku posle Prvog svetskog rata, kada je Zapad, predstavljen Antantom, priznao pravo Varšave da prvo okupira deo Ukrajine kako bi zaštitio stanovništvo od “boljševičke pretnje“, a zatim i uključi te teritorije u sastav poljske države, rekao je Nariškin

  • Izveden najteži napad na Azovstal

    Izveden najteži napad na Azovstal

    Ukrajinski zvaničnik u Mariupolju rekao je za CNN da je čeličana Azovstal pogođena najtežim ruskim vazdušnim udarima do sada.

    “Sinoć je fabrika pogođena najjačim udarom do sada. Prvo je došlo do masovnog vazdušnog udara sa sedam aviona Tu-22M3. Zatim je bilo više od 50 vazdušnih udara. Očigledno su radili Su-25 ili su Su-24. Ne mogu da identifikujem pošto smo bili u skloništu. Bombardovanje je izvršeno na mestu gde se nalaze teški ranjenici — u bolnici”, rekao je Mihail Veršinjin, načelnik patrolne policije Mariupolja, koji je bio u Azovstalu u toku vazdušnih udara.

  • Zašto Rusija traži plaćanje gasa u rubljama i ko je do sada prihvatio odluku

    Zašto Rusija traži plaćanje gasa u rubljama i ko je do sada prihvatio odluku

    Rusija je u srijedu otvorila novi front u ratu u Ukrajini presjekavši dotok gasa u dvije zemlje Evropske unije, što je dramatična eskalacija sukoba koji sve više postaje šira bitka sa Zapadom.

    Dan nakon što su Amerika i drugi zapadni saveznici obećali da će povećati vojnu podršku Ukrajini, Кremlj je povećao ulog koristeći svoj najvažniji izvoz.

    U memorandumu, ruski gigant Gasprom rekao je da više neće dostavljati prirodni gas Poljskoj i Bugarskoj jer aprilske uplate nisu obavile u ruskim rubljama, kao što je tražio predsjednik Vladimir Putin.

    Ruski lider je krajem marta donio odluku da “neprijateljske” zemlje gas moraju da plaćaju u rubljama, postavljajući rok do 31. marta. Međutim, taj datum je došao i prošao, a gas je nastavio da teče u normalnim količinama, pa su se pojavile razne teorije – od tvrdnji da Putin čeka paravi trenutak da “zavrne slavinu”, do toga da je sve bio blef.

    Ipak, Putin je u srijedu ujutru ispunio svoju prijetnju, izazvavši pravi politički i ekonomski potres. Evropske vlade redom osuđuju taj potez kao “ucjenu”, a cijene gasa u Evropi su skočile za 23 odsto već sat vremena nakon vijesti iz Rusije.

    Zašto Rusija traži plaćenje u rublji

    Gardijan je prošlog mjeseca pokušao da odgovori na pitanje zašto je plaćanje ruskog izvoza u rubljama postalo glavno pitanje za Кremlj, i da li bi Putin mogao da proširi plan na izvoz nafte, žitarica, đubriva, uglja, metala i drugih ključnih roba.

    Od početka rata u Ukrajini vrijednost rublje je dramatično pala sa oko 85 evra na 110. Samo intervencijom ruske Centralne banke uspjela je da dođe do vrijednosti od 94,1 evro. Sa rubljom na tako niskom nivou, ruski izvoz je donosio značajno manje novca.

    Više vrednovana rublja ne samo da će donijeti više gotovine, već je i stvar ponosa Moskve da zemlje pristanu da plate ruski izvoz u ruskoj valuti. Veći fond rublje, generisan tražnjom stranih zemalja i kompanija za ruskom robom, omogućio bi Moskvi da ospori dominaciju američkog dolara na globalnim tržištima, mada nije jasno da li bi Кina podržala takav plan.

    Neki analitičari su takođe istakli da su dolar i evro manje korisni Moskvi u trenutku kada se suočava sa oštrim sankcijama. Na primjer, kada je ostala bez pristupa dolarima i evrima preko međunarodnih berzi, Rusija je takođe predložila da kamate na svoje dugove denominirane u evrima plaća rubljama.

    Sada Кremlj razmatra planove da sva izvozna prodaja bude u rubljama, iskorišćavajući svoj gotovo pa monopol u osnovnim sirovinama za proizvodne procese, od đubriva do automobila.

    Jedan primjer je paladijum, koji automobilske kompanije koriste za proizvodnju katalitičkih pretvarača. Oko 40 odsto svjetske ponude metala dolazi iz Rusije, a 90 odsto ruske proizvodnje ide u automobilsku industriju.

    Ako su proizvođači automobila primorani da biraju između kupovine paladijuma u ​​rubljama ili traženja zaliha negdje drugdje, vjerovatno će im političari, koji žele da izoluju Rusiju, reći da potraže na drugom mjestu. Međutim, taj potez bi skupo platili, jer bi najvjerovatnije došlo do racionalizacije i zatvaranja fabrika automobila.

    Ko je pristao da plaća gas u rubljama?

    Ruska lista “neprijateljskih“ zemalja sastavljena je od država koje su joj uvele sankcije. Poslove sa kompanijama i pojedincima iz tih zemalja mora da odobri specijalna vladina komisija.

    Među zemljama su Amerika, članice EU, Velika Britanija, Japan, Кanada, Norveška, Singapur, Južna Кoreja, Švajcarska i Ukrajina. Neke, uključujući Ameriku i Norvešku, ne kupuju ruski gas.

    Na Putinovu odluku krajem marta prvi su reagovali Berlin i Pariz. Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da ruski potez “nije u skladu sa onim što je potpisano i ne vidim zašto bismo ga primjenili”. Slično je ponovio i njemački kancelar Olaf Šolc, rekavši da postojeći ugovori to ne predviđaju i da Berlin neće plaćati gas u ruskoj valuti.

    Insistiranje Кremlja da se sadašnji ugovori u evrima i dolarima promijene u rublje su u suprotnosti sa međunarodnim protokolima. Gasprom se na to njije pozivao čak ni tokom Hladnog rata kada su tenzije između Sovjetskog Saveza i Zapada bile na vrhuncu.

    Njemački javni radio Dojčlandfunk naziva Putinovo insistiranje na rubljama “pametnim šahovskim potezom“ jer stavlja Njemačku i druge zemlje EU pred izbor između “kuge i kolere”. Ako bi stvarno plaćale u rubljama, drastično bi ojačale rusku valutu i tamošnju Centralnu banku, čime bi podrili sopstvene ekonomske sankcije. U suprotnom, veliko je pitanje da li bi evropske ekonomije uspjele da prežive embargo na ruske energente.

    Do sada je u EU jedino Mađarska otvoreno pristala da plaća ruski gas u rubljama. Ministar spoljnih poslova Peter Sijarto tvrdi da zemlja ima rješenje koje “neće narušiti EU sankcije”, ali je reakcija u Briselu svakako bila burna.

    Slovački ministar ekonomije Ručard Sulik rekao je nedavno da njegova zemlja “ne može da priušti” da ostane bez ruskog gasa i da će ga plaćati rubljama ako bude potrebno, ali se nakon toga oglasio premijer Edvard Heger rekavši da će Slovačka biti “jedinstvena” sa drugim EU članicama u odbacivanju ruskog zahtjeva.

    U srijedu su se pojavile vijesti da se Austrija povinovala uslovima Rusije u plaćanju gasa, ali je kancelar Karl Nehamer to kasnije demantovao kao lažne informacije. Nehamer tvrdi da Austrija, koja uvozi oko 80 odsto gasa iz Rusije, i dalje plaćanja vrši u evrima, piše Blic.

    Ipak, deset neimenovanih evropskih kupaca ruskog gasa otvorilo je račune kod Gasprom banke, a četiri su već platila gas u rubljama, piše u srijedu “Blumberg” pozivajući se na upućene izvore.