VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tijelo nestalog Banjalučanina pronađeno u Crkveni

    Tijelo nestalog Banjalučanina pronađeno u Crkveni

    Tijelo Banjalučanina Slobodana Majstorovića (70) za kojim se danima tragalo, pronađeno je danas oko podne u naselju Lauš.

    Kako je potvrđeno za “Nezavisne”, njegovo tijelo je pronađeno u koritu Crkvene.

    Majstorović je u nedjelju nestao na području Banjaluke, što su prijavili njegovi prijatelji sa kojima je popio kafu u restoranu u naselju Lauš i uputio se kući u pomenutom naselju ali tamo nije stigao pa je uslijedila je potraga.

    Za njim su tragali mještani, prijatelji i policija ali danima nije bilo traga.

    Kako nam je potvrđeno na mjestu pronalaska tijela, obavljen je uviđaj i naređena je obdukcija tijela kako bi se utvrdio uzrok smrti Banjalučanina.

    Majstorović je bio dugogodišni direktor banjalučke škole “Branko Ćopić” i profesor fizike.

  • “Ne žalim što sam bio u Banjaluci” Nakon niza kritika oglasio se Milorad Pupovac

    “Ne žalim što sam bio u Banjaluci” Nakon niza kritika oglasio se Milorad Pupovac

    Nakon niza kritika na račun predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća (SNV), zbog prisustva na obilježavanju Dana Republike Srpske prošlog vikenda, Milorad Pupovac poručio je danas da ne žali što je bio u Banjaluci, jer, kako ističe, ništa u njegovim namjerama nije bilo da bi trebalo da žali zbog toga.

    Pupovac je novinarima u Vukovaru rekao da njegovo prisustvo u Banjaluci nije imalo politički karakter niti, kako je naveo, karakter slaganja ili neslaganja s ljudima koji vode žestoke polemike o tome kako bi trebalo da bude ustrojena BiH.

    – Moje prisustvo kao predsjednika SNV je prije svega bilo povezano sa saradnjom s institucijama Republike Srpske – rekao je Pupovac i istakao da ne vidi razlog za žaljenje zbog toga.

    Razlog za žaljenje, kaže vidim u tome što neki ljudi vide problem u saradnji s institucijama jednog entiteta BiH.

    Pupovac je u Vukovaru prisustvovao godišnjici Mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema i međunarodnog priznanja Hrvatske, gdje je održana zajednička sjednica SNV i Zajedničkog vijeća opština Vukovar.

    – Ova mirna reintegracija bi trebalo da bude dokaz našem doprinosu miru i našoj želji da mir ne vlada samo u Hrvatskoj nego i u drugim zemljama koje tog mira u dovoljnoj mjeri nemaju – kaže Pupovac i dodaje da će saradnja s institucijama Srpske biti nastavjena kada je riječ o humanitarnim pitanjima.

    – U BiH se vode rasprave o tome šta je ustavno, a što nije, mi se u te rasprave nismo uplitali. Tamo se vode ozbiljne rasprave o tome kakva sudbina je BiH. Mi smatramo da BiH treba biti zemlja mira – poručuje Pupovac.

    Sva tri naroda u BiH, ističe, treba da dođu do boljih odnosa međusobnim razumijevanjem.

    – Mi ne svađamo narode BiH niti smo to ikad činili. Ni prema jednom nemamo dvostruki aršin. Niti smo njihovi tutori – naveo je Pupovac, koji je i poslanik u Hrvatskom saboru.

    Rekao je i da on nije u sporu, a da ako neko smatra da jeste, mora o i da dokaže.

    – Ako smatrate da sam ja čovjek koji će dezintegrisati BiH više nego što je ona dezintegrirana, onda mi to morate dokazivati – kaže Pupovac, prenijela je zagrebačka N1.

    Napomenuvši da nije čovjek ružnih riječi i da pazi kako komunicira, Pupovac je istakao da nikada nije imao problem sa priznavanjem BiH, kao ni bilo koje druge zemlje, počev od Hrvatske.

    Upitao otkud to da je baš u Hrvatskoj toliki interes za njegov odlazak u Banjaluku, uz podsjećanje da više nije državni predstavnik Hrvatske.

    U Banjaluci je zahvalio onima koji su iz svojih siromašnih resursa izdvojili da bi pomogli, kako je rekao, još siromašnijima.

    Na pitanje da li je to bila huškačka retorika, Pupovac kaže kako ima “poprilično istančan sluh za jezik”.

    – Nemojte mi u usta stavljati riječi koje vi mislite da bih ja trebao da kažem. Možda bih ja rekao i goru riječ od tih, ali nije pristojno da mi to radite. Svjestan sam da retorike u BiH imaju razorno loš karakter za odnose u BiH – kaže Pupovac.

  • Tužilaštvo BiH na saslušanje pozvalo i ministarku Zoru Vidović

    Tužilaštvo BiH na saslušanje pozvalo i ministarku Zoru Vidović

    Tužilaštvo BiH pozvalo je na saslušanje u svojstvu svjedoka i Zoru Vidović, ministra finansija Republike Srpske, a u vezi sa istragom u predmetu “napad na ustavni poredak”.

    Saslušanje Vidovićeve zakazano je za utorak, 18. januara.

    Vidovićeva je potvrdila da je dobila poziv te da će se odazvati pozivu Tužilaštva BiH.

    Poručiću im da Republika Srpska želi da vrati svoje nadležnosti, sve u skladu sa Ustavom BiH, da ništa nismo prekršili, kao i da ne mislim da trebamo biti predmet Tužilaštva – rekla je Vidovićeva.

    Poziv na saslušanje, kako saznaju Nezavisne, dobio je i Marinko Dragišić, poslanik Ujedinjene Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    – Jeste, dobio sam poziv danas. Odazvaću se. Poručiću da nije bio napad na ustavni poredak. Štaviše, nije diran ni Ustav ni u jednoj tački. Republika Srpska traži zaštitu i decidnu primjenu Ustava i Dejtonkog mirovnog sporazuma – rekao je Dragišić.

    I potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković izjavio je da je dobio poziv na saslušanje u Tužilaštvu BiH, koje je pokrenulo istragu protiv više lica iz RS zbog navodnog napada na ustavni poredak.

  • Lavrov o odnosu Brisela prema situaciji na Kosmetu

    Lavrov o odnosu Brisela prema situaciji na Kosmetu

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao je da nesposobnost Brisela da pomogne u rješavanju situacije na Kosovu i Metohiji pokazuje nemoć EU.EU je pokazala nesposobnost da pomogne u postizanju rješenja u veoma teškoj situaciji, a prištinske vlasti su rekle da neće ispuniti dogovor iz 2013. godine, iako je sve potpisano uz posredovanje EU. Od tad se manifestuje nemoć EU – rekao je Lavrov.

    On je naglasio da je tada dogovorena zajednica srpskih opština predviđala davanje Srbima autonomnih prava koja u velikoj mjeri podsjećaju na ono što je obuhvaćeno Minskim sporazumima za Donbas, samoproglašene Donjecku i Lugansku Narodnu Republiku, prenosi “Sputnjik”.

    – U oba slučaja EU je imala odlučujuću ulogu. Oba ova sporazuma tiču se prava Slovena, pravoslavaca i u oba slučaja EU neće ni prstom da mrdne da zemlja, koja blokira te sporazume, ispuni svoje obaveze – ukazao je Lavrov.

  • Firma iz Trebinja naručila 220 kg heroina zaplijenjenog u Pločama

    Firma iz Trebinja naručila 220 kg heroina zaplijenjenog u Pločama

    U Luci Ploče zaplijenjeno je 220 kilograma heroina i 62 kilograma kokaina ukupne vrijednosti 17 miliona evra, što je do sad najveća zapljena droge u Hrvatskoj.

    Firma iz Trebinja bila je uvoznik 220 kilograma heroina koji je stigao u kontejneru iz Turske. Angažovala je hrvatskog špeditera za prevoz kontejnera s drogom koja je trebala doputovati do krajnjeg odredišta u Belgiji, ali je izvađena u Hrvatskoj, nakon čega su kocke s olovom zavarene, a samo je jedna pošiljka s heroinom stigla do odredišta.

    Međutim, krajnji naručitelj milionske pošiljke droge, koja je bila namijenjena zapadnoevropskom tržištu, nije preuzeo teret, i to se još uvijek utvrđuje.

    Firma iz Trebinja bila je uvoznik 220 kilograma heroina koji je stigao u kontejneru iz Turske. Angažovala je hrvatskog špeditera za prevoz kontejnera s drogom koja je trebala doputovati do krajnjeg odredišta u Belgiji, ali je izvađena u Hrvatskoj, nakon čega su kocke s olovom zavarene, a samo je jedna pošiljka s heroinom stigla do odredišta.

    Međutim, krajnji naručitelj milionske pošiljke droge, koja je bila namijenjena zapadnoevropskom tržištu, nije preuzeo teret, i to se još uvijek utvrđuje.

    Praćenje tereta
    Ono što je sa sigurnošću ustanovljeno jeste da špediter, a riječ je o lokalnoj firmi, ni na koji način nije bio uključen u sadržaj 80 tona olova koji je stigao do pločanske luke.

    Upravo su sadržaj kontejnera, uvoznik i krajnje odredište izazvali sumnju kod carinika prilikom profilisanja kontejnera koji stižu u pločansku luku, pri čemu je kontejner koji je stigao iz Turske bio označen kao potencijalno sumnjiv.

    Rezanjem kontejnera i vađenjem droge policijski posao hrvatske policije nije bio završen.

    U saradnji s policijama drugih država, kamion koji je prevozio olovne kocke imao je diskretnu pratnju tokom cijelog puta do Belgije kako bi zaštitili vozača koji je dovezao olovo, ali bez heroina na odredište.

    FOTO: KANAL MUP-A RH I POLICIJE/YOUTUBE/SCREENSHOTFOTO: KANAL MUP-A RH I POLICIJE/YOUTUBE/SCREENSHOT
    Heroin je u pločanskoj luci zaplijenjen 11. oktobra prošle godine, a kontejner s olovnim kockama, koje su bile ponovo zatvorene, nastavio je put za Belgiju.

    Kad je riječ o zapljeni 62 kilograma kokaina skrivenog u 54 paketića na brodu koji je prevozio ugalj iz jedne kolumbijske luke, “roba” je bila smještena na 16 metara ispod morske površine pa je postojala opasnost da se kokain, koji je kao i heroin bio namijenjen zapadnoevropskom tržištu, odvoji od broda.

    Kako saznaje Jutarnji list, skladište s drogom držali su jaki magneti, a nije bio zavaren kako to obično krijumčari rade.

    Prema prvim policijskim procjenama, droga bi na ilegalnom tržištu vrijedila 17 miliona evra.


    Memorandum s DEA
    To je već treća takva velika zapljena droge u pločanskoj luci.

    Antonio Gerovac, pomoćnik glavnog direktora policije, rekao je da je pločanska luka samo jedna od luka kojom kokain iz Južne Amerike stiže u Evropu i da se u drugim evropskim lukama bilježe puno veće zapljene droge.

    S ciljem ostvarenja i promovisanja zajedničkih interesa u borbi protiv nezakonite trgovine narkoticima, juče je u Upravi policije potpisan Memorandum o saglasnosti između Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave policije i Agencije Sjedinjenih Američkih država za borbu protiv narkotika.

    Pomoćnik glavnog direktora policije i načelnik Uprave kriminalističke policije u Upravi policije Antonio Gerovac te ataše regionalne Kancelarije DEA-e u Hrvatskoj Kevin Fejeran, potpisnici su Memoranduma koji je dokaz jačanja hrvatsko-američke saradnje u borbi protiv nezakonite trgovine drogama i ostalih oblika transnacionalnih kaznenih djela.

  • Poziv stigao nakon sankcija Dodiku: Bivša američka ambasadorka u UN želi sastanak sa svim članovima Predsjedništva BiH

    Samanta Pauer, bivša ambasadorka SAD u Ujedinjenim nacijama, a sada administratorka američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID) boraviće u posjeti Bosni i Hercegovini od 19. do 22. januara.Pauer je iskazala želju za zajednički sastanak sa svom trojicom članova Predsjedništva BiH, Željkom Komšićem, Šefikom Džarovićem i Miloradom Dodikom.

    Sastanak je planiran za petak, 21. januara u deset časova, a u pratnju Pauer biće i američki ambasador u BiH, Erik Nelson.

    Zanimljivo je da je ovaj dopis stigao 10. januara, dakle pet dana nakon što su SAD uvele dodatne sankcije srpskom članu Predsjedništva BiH, Miloradu Dodiku, i još nekim osobama u BiH.

    Na taj način, bar za sada, padaju u vodu spekulacije koje su danas objavili pojedini mediji u Sarajevu da se Samanta Pauer neće sastati sa Dodikom, tvrdeći da je to znak da je već počela njegova međunarodna izolacija.

    Iz Dodikovog kabineta nismo uspjeli da saznamo da li će se on odazvati sastanku.

  • Finansijska istraga: Osman Mehmedagić potrošio 300.000 KM više nego što je zaradio

    Finansijska istraga: Osman Mehmedagić potrošio 300.000 KM više nego što je zaradio

    Osman Mehmedagić Osmica, direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH, potrošio je 300.000 maraka više nego što je zaradio, pokazala je finansijska istraga koju je naredilo Tužilaštvo BiH, otkriva portal “Avaza”.

    Novac uopšte nije dizao s računa
    Mehmedagić je u gotovom novcu isplatio 120.000 maraka Šaćiru Čediću, vlasniku lanaca kafića “Vatra” u Sarajevu, za kuću koju je od njega kupio 2017. godine. Radi se o kući od 94,40 kvadrata, koja se nalazi u Posavskoj ulici u Sarajevu.

    Za renoviranje kuće i izgradnju bazena utrošeno je dodatno oko 160.000 KM.

    Osim toga, Mehmedagić je isplatio i Asimu Sarajliću, delegatu SDA u Domu naroda BiH i članu Zajedničke komisije za nadzor nad radom OSA-e, za automobil Audi Q5, koji je kupio supruzi Ameli Šehović, oko 40.000 KM.

    Sve ove podatke utvrdili su i finansijski vještak i jedna policijska agencija koja je provodila istragu.

    Mehmedagić uloženi novac uopšte nije dizao s računa, a istragom je utvrđeno da ga nije mogao ni zaraditi. Renoviranje kuće i automobil platio je kešom.

    Međutim, šef tajne službe, koji je pod istragom Tužilaštva BiH zbog sumnje u krivotvorenje diplome i zloupotrebu položaja, uopšt ovaj novac nije prijavio.

    Radi se o neprijavljenom prihodu koji nije oporezivan. Na ovaj način, sumnja se da je počinio krivično djelo porezna utaja jer je sve plaćao mimo računa.

    Pitanje je odakle direktoru OSA-e Mehmedagiću ovoliki novac. Ranije je utvrđeno da plaću nije dizao s računa. Primanja koja ostvaruje kao direktor ne mogu pokriti sve troškove koje očita ima ili je imao.

    Avaz je 2018. godine objavio da je direktor OSA-e krio od koga je i po kojoj cijeni kupio dvije nekretnine u Sarajevu, je li uplata izvršena s njegovog tekućeg računa na račun prodavača i je li Porezna uprava FBiH izvršila procjenu nekretnine te je li platio porez na promet nepokretnosti.

  • Sutra sastanak Dodika i Vučića

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik sastaće se sutra sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    Sastanak će biti održan u Beogradu.-

  • Četvrta doza – da li je to sigurno?

    Četvrta doza – da li je to sigurno?

    Evropska agencija za lekove upozorila je da buster doze vakcine mogu negativno da utiču na imuni odgovor i stoga strategija ponovljenih doza možda neće dati očekivane rezultate.

    Evropska agencija za lekove preporučuje da zemlje prorede buster programe vakcinacije i, u zavisnosti od hemisfere, da ih povežu sa hladnim ili zimskim periodom.

    Ta strategija vakcinacije bi bila slična onoj primenjenoj na grip.

    Ova preporuka Evropske agencije za lekove usledila je nakon što je nekoliko zemalja počelo da razmišlja o drugoj dozi, odnosno ukupno četvrtoj dozi vakcine.

    Izrael je ovog meseca postao prva zemlja koja je dala četvrtu dozu svim građanima starijim od 60 godina.

    U Velikoj Britaniji, međutim, procenjuje se da treća doza (prva doza) sama po sebi nudi dovoljnu zaštitu, a četvrta doza (druga doza) je nepotrebna. Ipak, najavili su da će pratiti podatke i strategiju prilagođavati novim informacijama.

    “Možda ćemo moći da koristimo bustere jednom ili dvaput, ali to nije nešto što bi trebalo da ponavljamo”, rekao je za Blumberg Marko Kavaleri, šef za biološke pretnje u Evropskoj agenciji za lekove.

    Pored toga, Evropska agencija za lekove saopštila je da bi mogla da odobri nove vakcine prilagođene specifičnim varijantama virusa SARS-CoV-2 najranije u martu.

  • “Ignorisali ste nas”

    “Ignorisali ste nas”

    Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan poručio je danas ambasadorima iz Evropske unije da evropski blok nije pružio značajnu podršku u borbi protiv migracija.

    On je rekao da nije uzvratio na napore Turske da se poboljšaju odnosi.

    Erdogan je u obraćanju ambasadorima zemalja EU, na sastanku u Ankari, istakao da Turska želi da uspostavi veze sa blokom na “čvršćoj osnovi”, ali da je bila podvrgnuta “taktici odugovlačenja”.

    “Sa tugom želim da konstatujem da nismo dobili odgovor koji smo želeli od strane EU na ove korake”, izjavio je Erdogan.

    EU je u martu 2016. godine postigla sporazum sa Turskom da zaustavi priliv izbeglica u blok i da Ankara pruži utočište Sirijcima koji beže od rata iz svoje zemlje, u zamenu za dobijanje više milijardi evra za svoje projekte.

    U Turskoj trenutno boravi oko četiri miliona sirijskih izbeglica, što je najveća izbeglička populacija na svetu, a zvanična Ankara je saopštila da više neće primati migrante.

    “Turska nije dobila značajnu podršku od EU u borbi protiv migracija”, izjavio je Erdogan, dodajući da nije moguće ostvariti “produbljenu saradnju” po tom pitanju sve dok se ne ažuriraju uslovi sporazuma iz 2016. godine.

    “Kriza u Belorusiji je još jednom pokazala da je blok lišen održive politike u borbi protiv migracija”, poručio je Erdogan, aludirajući na spor između Minska i EU povodom više miliona migranata zaglavljenih na njihovim granicama.