Autor: INFO

  • Bjeljac i Borbelj pobjednici polumaratona u Banjaluci

    Pobjednici RMC Banjaluka polumaratona su Bojana Bjeljac (1:14.04) i Đuro Borbelj (1:07:42), koji su bili najbolji u konkurenciji 1.500 takmičara.

    Drugi su kroz cilj prošli Petar Bratulić (1:08:30) i Dijana Manđeralo (1:27:18). Treće mjesto osvojili su Lucija Kimani (1:28:37) i Alija Imamović (1:14:25). Najbrži u konkurenciji Banjalučanki i Banjalučana bili su Jelena Kosić (1.36:11) i Davor Vidović (1:18:54).

    RMC 10k by Metromedia
    Pobjednici trke RMC 10k by Metromedia su Slađana Stamenković (0:36:26) i Mlađen Samardžić (0:32:53). Nakon istrčanih 10km drugi su do cilja stigli Tea Faber (0:37:05) i Uroš Gutić (0:33:59), a treći Nevena Jovanović (0:37:50) i Božidar Vujić (0:34:22).

    Najbrži u konkurenciji trkačica i trkača iz Bosne i Hercegovine bili su Mlađen Samardžić (0:32:53) i Sanda Skenderija (0:47:01).

    G-Drive 5k Team Run
    Pobjednički timovi u okviru G – Drive 5k Team Run Auto IN Prnjavor, Eurobeta i Počasna jedinica MUP RS.

    Trčao i gradonačelnik
    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković takođe je učestvovao u polumaratonu u sklopu festivala “Vivia Run&More”. Istrčao je 21 kilometar i kako kaže, oborio lični rekord.

    “Oborio sam lični rekord i pomjerio svoje granice, jer Banja Luka je grad koji ne poznaje granice. Za 1 sat i 49 minuta istrčao sam trku od 21 kilometar. Čestitam svima koji su učestvovali i koji žive Banjaluku. Vidimo se i naredne godine”, rekao je Stanivuković nakon trke na Fejsbuk profilu.

  • Sin osumnjičen da je ubio majku

    Sin osumnjičen da je ubio majku

    U Nevesinju je uhapšen muškarac osumnjičen za ubistvo majke, saznaje ATV.

    “U pitanju je majka koja je pronađena mrtva i sin sa kojim je živjela, a psihički je bolesnik”, kažu za ATV u PU Trebinje.

    Više detalja znaće se nakon uviđaja i obdukcije.

  • U Banjaluci i danas obustave saobraćaja

    U Banjaluci će i danas biti na snazi obustava saobraćaja u pojedinim ulicama radi održavanja sportske manifestacije “Ran end mor vikend” /Run&More Weekend/, saopšteno je iz Auto-moto saveza /AMS/ Republike Srpske.
    Saobraćaj je biti obustavljen do 20.00 časova u Ulici kralja Petra Prvog Karađorđevića, na dijelu od Ulice Milana Tepića do Ulice Marije Bursać.

    Od 7.30 do 11.30 časova na snazi će biti zabrana saobraćaja u Ulici kralja Petra Prvog Karađorđevića, na dijelu od Ulice dr Mladena Stojanovića do Ulice Patre, te Bulevaru cara Dušana, na dijelu od Ulice Krajiških brigada do Ulice Đure Daničića.

    Saobraćaj će u ovom periodu biti obustavljen i u Ulici Jovana Dučića, na dijelu od Bulevara cara Dušana do Ulice srpskih pilota, zatim u Ulici srpskih pilota, na dijelu od Ulice Jovana Dučića do Ulice Milana Radmana.

    Obustava saobraćaja biće i u Ulici Milana Radmana, na dijelu od Ulice Srpskih pilota do Ulice Prvog krajiškog korpusa, u Ulici Prvog krajiškog korpusa, na dijelu od Vidovdanske do Ulice kralja Petra Drugog, te u Ulici kralja Petra Drugog, na dijelu od Ulice Prvog krajiškog korpusa do Ulice Trive Amelice.

    Saobraćaj će u ovom periodu biti obustavljen i u Ulici Trive Amelice, na dijelu od Ulice kralja Petra Drugog do Ulice dr Mladena Stojanovića, u Ulici dr Mladena Stojanovića, na dijelu od Ulice Trive Amelice do Ulice kralja Petra Prvog Karađorđevića, te u Ulici Olimpijskih pobjednika, na dijelu od Ulice Prvog krajiškog korpusa do Gundulićeve ulice.

    Zabrana saobraćaja biće i u Aleji Svetog Save, na dijelu od Gundulićeve do Ulice kralja Petra Prvog Karađorđevića, u Ulici Gavre Vučkovića, u Ulici Majke Jugovića, na dijelu od Ulice Gavre Vučkovića do Bulevara vojvode Stepe Stepanovića.

    Saobraćaja neće biti ni u Bulevaru vojvode Stepe Stepanovića, na dijelu od Ulice Majke Jugovića do Ulice cara Lazara, na dijelu od Bulevara vojvode Stepe Stepanovića do Ulice Patre, u Kninskoj i Vidovdanskoj ulici.

  • Turska: Rezerve gasa u Crnom moru dovoljne za 45 godina

    Turska: Rezerve gasa u Crnom moru dovoljne za 45 godina

    Energetske rezerve u Crnom moru dovoljne su da pokriju svetsku potražnju za prirodnim gasom za 45 godina, izjavio je juče bivši premijer Binali Jildirim.

    “Rezerve prirodnog gasa u Crnom moru procenjuju se na 540 milijardi kubnih metara. Ovo je samo početak, biće i nastavka. Crno more je u stanju da pokrije svetske potrebe za gasom za 45 godina”, rekao je Jildirim, prenosi turski portal Soczu.

    Turske vlasti su 2020. godine objavile da su otkrivene velike rezerve gasa u Crnom moru.

    Zalihe najvećeg nalazišta Sakarija su tada premašile 400 milijardi kubnih metara, prenosi Tas.

    Turski ministar energetike i prirodnih resursa Fatih Donmez, u intervjuu za majski magazin Kriter, rekao je da je planirano da ovo polje počne sa radom početkom 2023. godine i da se dnevna proizvodnje gasa poveća na 40 miliona kubnih metara.

    “Nameravamo da počnemo sa proizvodnjom gasa, najverovatnije u prvom kvartalu sledeće godine. U početnoj fazi proizvodnja gasa dnevno biće 10 miliona kubnih metara, u roku od tri do četiri godine planiramo da povećamo obim na 40 miliona kubnih metara po dana, odnosno, godišnji obim proizvodnje gasa će takođe rasti“, rekao je ministar.

  • Moskva uzvraća udarac?

    Moskva uzvraća udarac?

    Odlazećem kolumbijskom predsedniku Ivanu Dukeu Markesu je obraćanje Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija pružilo priliku da se pohvali svojim dostignućima.

    Umesto toga, Dukue je dobio oštar ukor od ruskog ambasadora u UN-u Vasilija Nebenzije, koji je nabrojao dugu listu neuspeha njegove administracije u sprovođenju mirovnog sporazuma sa oružanim pobunjenicima u zemlji i suzbijanju trgovine drogom.

    “Predsedniče, sigurni smo da će vam današnji govornici uputiti mnogo lepih reči dok pokušavaju da zaobiđu sporna pitanja. Ali u Rusiji, ako ste sa nekim prijatelj, trebalo bi da mu kažete istinu. Zato nećemo pokušavati da se pretvaramo da nismo zabrinuti za budućnost kolumbijskog mirovnog procesa”, rekao je Nebenzija.

    Ovo je usledilo nekoliko dana nakon što je Rusija upozorila zemlje članice UN da će možda morati da plate diplomatsku cenu za suprotstavljanje Moskvi u Generalnoj skupštini UN, gde je Кolumbija glasala za osudu ruske agresije u Ukrajini. Кolumbija je takođe glasala za rezoluciju kojom se suspenduje članstvo Rusije u Savetu za ljudska prava UN.

    Nešto ranije je Rusija izdala zvanično upozorenje Vašingtonu da bi snabdevanje Ukrajine osetljivim sistemima naoružanja moglo da dovede do “nepredvidivih posledica”, navodi “Vašington post”, koji je dobio kopiju ruske diplomatske note.

    “Pozivamo Sjedinjene Države i njihove saveznike da zaustave neodgovornu militarizaciju Ukrajine, koja podrazumeva nepredvidive posledice po regionalnu i međunarodnu bezbednost”naedeno je u noti.

    U pismu državama članicama ovog meseca, Rusija je upozorila da će čak i zemlje koje su bile uzdržane ili se nisu pojavile na glasanju biti tretirane kao da su “služile cilju Sjedinjenih Država i da će se smatrati u skladu sa tim”.

    Кolumbija je poslužila kao nagoveštaj te osvete.

    Rusija je pre dve nedelje blokirala usvajanje izjave Saveta bezbednosti UN kojom se pozdravlja Dukeovo učešće na sastanku saveta i nudi njihova “puna i jednoglasna podrška mirovnom procesu u Кolumbiji”.

    Кao jedna od pet stalnih članica Saveta bezbednosti UN, Rusija poseduje ogromna ovlašćenja da koči rad međunarodne diplomatije u toj organizaciji.

    Uprkos ranijim tenzijama sa Zapadom oko Кrima, Libije i Sirije, Moskva je generalno pronalazila načine da sarađuje sa Amerikom i njenim zapadnim saveznicima po raznim pitanjima, od napora da se ograniči razvoj nuklearnog oružja u Iranu i Severnoj Кoreji, do nadzora mirovnih inicijativa u Africi, Evropi, Bliskom istoku i Latinskoj Americi.

    Ali taj odnos od Hladnog rata nije bio zategnuti kao danas.

    Otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara, Amerika i njeni zapadni saveznici pokušavaju da izoluju Moskvu na međunarodnoj sceni, pretvarajući jednu od najvećih svetskih sila u izgnanika. U pokušaju da se odgurnu tim pokušajima, ruske diplomate su primenile kombinaciju pretnji, pritužbi i proceduralnih opstrukcija, piše “Forin Polisi”.

    Veliki deo diplomatskog rata odvijao se u nejasnim sporovima oko protokola UN.

    Nakon izveštaja o navodnim ruskim zločinima u gradu Buča u Ukrajini, ruska misija pri Ujedinjenim nacijama pozvala je na hitan sastanak Saveta bezbednosti UN, verovatno da bi pokušala da okrivi Ukrajinu za pogubljenja ukrajinskih civila. Do sastanka nikada nije došlo.

    Rusija se u pismu šefu UN požalila da je Britanija, koja je predsedavala Savetom bezbednosti UN u aprilu, odbila njen zahtev za održavanje sastanka, ali je Barbara Vudvord, britanska ambasadorka pri UN, uzvratila da je jednostavno tražila od Rusije da kombinuje sednicu sa još jednim sastankom saveta o Ukrajini ili ga zakaže posle tog sastanka. Rusija je, kako navodi, to odbila.

    “Predsedništvo nije blokiralo ruski zahtev”, napisala je ona generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu.

    Rusija je, u međuvremenu, protestovala protiv onoga što je okarakterisala kao “težu zloupotrebu” protokola Saveta bezbednosti UN, jer su Britanci dozvolili ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom da emituje video snimak navodnih zločina Rusije.

    “Takva praksa podriva temelje i duh rada SB UN”, napisao je ruski Nebenzija u pismu Guterešu od 5. aprila.

    Vudvord je uzvratila da je Zelenskom bilo dozvoljeno da govori virtuelno zbog njegove nemogućnosti da otputuje u Njujork zbog ruske invazije na njegovu zemlju i da je Rusija imala priliku da prigovori na video snimak tokom sastanka, ali to nije učinila.

    Ovog meseca, zamenik stalnog predstavnika Rusije, Dmitrij Poljanski, uzeo je reč na ručku Saveta bezbednosti UN sa generalnim sekretarom UN na odmoru na Long Ajlendu kako bi izrazio zabrinutost zbog tretmana Rusije u Ujedinjenim nacijama. Takođe je rekao da neće učestvovati u neformalnoj diskusiji sa savetom o podacima i rešavanju sukoba.

    Ali neke diplomate kažu da su mnogi od ruskih gambita bili neuspešni.

    Pored neuspeha u Generalnoj skupštini UN i Savetu za ljudska prava, Rusija je izgubila izbore za Кomitet UN za nevladine organizacije, izvršne odbore UN Žena, UNICEF i Stalni forum UN za pitanja starosedelaca.

    “Rusija se danas takmičila na četiri izbora za komitete UN. Izgubila je u svima”, pohvalila se britanska misija na Tviteru.

    Kako je istakao jedan diplomata UN, “naš cilj je da ih diplomatski izolujemo, ali oni odlično rade svoj posao u izolaciji”.

    A kolumbijski predsednik Duke okrenuo je ploču protiv Nebenzije, iznevši nepripremljenu osudu ruske invazije kao “genocida”.

  • Željko Komšić će se ponovo kandidovati za Predsjedništvo BiH: Moram, ne mogu stati

    Željko Komšić će se ponovo kandidovati za Predsjedništvo BiH: Moram, ne mogu stati

    Član Predsjedništva BiH i predsjednik Demokratske fronte (DF) Željko Komšić potvrdio je da će se ponovo kandidovati za funkciju koju trenutno obavlja.

    Komšić je time najavio borbu za svoj četvrti mandat u Predsjedništvu BiH.

    “Hoću, bit ću kandidat, moram. Moram ići dalje, ne mogu stati. Šta bih uradio kada bih stao i rekao ne mogu dalje? Ili si gore ili dole u toj političkoj borbi. Moraš se boriti za ideju. Vidjet ćemo da li će još neko biti tu zajedno s nama, razgovaramo. Ne vjerujem da će biti neka jača stranka, ali još uvijek razgovaramo”, izjavio je Komšić gostujući na Face televiziji.

    Komšić je do sada tri puta izabran u Predsjedništvo BiH kao kandidat iz reda Hrvata zbog čega stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) odnosno HDZ-a insistiraju na izmjenama Izbornog zakona BiH tj. na “legitimnom predstavljanju”.

    “Treći entitet je dalje dijeljenje ove zemlje. Ispunili smo svoje ciljeve: dobili smo akcioni plan za članstvo u NATO i zaustavili smo priču oko Izbornog zakona! Može Dodik pričati šta hoće, to je akcioni plan. Mislim da do izbora neće biti priče o izmjenama Izbornog zakona. Ne znam šta Čović priča i sa kim misli razgovarati. Plenković je pokušao dovesti Ursulu von der Leyen u Sarajevo i Mostar. Ona nije pristala na to, rekla je da u njenom kalendaru nema planova”, izjavio je.

    Komšić je, između ostalog, kazao i da se Zagreb otvoreno miješa u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine.

    Također je rekao da nema ništa protiv da kandidat “Trojke” za člana Predsjedništva BiH bude Denis Bećirović (SDP) i da je važno da “uvijek bude 2:1 za BiH, a ne 2:1 protiv BiH” te dodao da “navija” za SDP ispred SDA.

  • Banjalučanka teško povrijeđena u nezgodi kod Gradiške, prevezena na UKC RS

    Banjalučanka teško povrijeđena u nezgodi kod Gradiške, prevezena na UKC RS

    Šezdesetdvogodišnja Banjalučanka čiji su inicijali R.M. teško je povrijeđena u saobraćajnoj nezgodi na magistralnom putu Gradiška-Banjaluka, u mjestu Romanovci, potvrđeno je Srni iz Policijske uprave Gradiška.

    U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila u 16.15 časova učestvovali su automobil “seat ibica” kojim je upravljala G.N. iz Gradiške i pješak R.M.

    Povrijeđena žena prevezena je u Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, naveli su iz ove uprave.

    Uviđaj na licu mjesta izvršili sy pripadnici Policijske uprave Gradiška, a o svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

    Srna nezvanično saznaje da je povrijeđena zadobila prelom desne potkoljenice i frakturu lobanje, te da je životno ugrožena.

  • SAD: Rusija ostaje stalni član Savjeta bezbjednosti

    SAD: Rusija ostaje stalni član Savjeta bezbjednosti

    Vašington u ovom trenutku ne očekuje da će Rusija izgubiti status stalnog člana Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, ali će nastaviti napore da izoluje Moskvu, izjavila je američka ambasadorka pri Ujedinjenim nacijama Linda Tomas-Grinfild u intervjuu za PBS.

    “Veoma sam svjesna i saosjećam sa stavom ukrajinskog predsjednika da je Savjet bezbjednosti, po njegovom mišljenju, sporo reagovao, ali mi preduzimamo prilično agresivne akcije protiv Rusa otkako je ovo počelo, i nastavićemo to da radimo”, istakla je Tomas-Grinfild, prenosi TAS S.

    Ona je navela i da razumije zahtjeve Ukrajine da se preispita stalno mjesto Rusije u Savjetu bezbjednosti, ali da “trenutno ne vidi da će to biti promjenjeno”.

    Ambasadorka je dodala da je Rusija i ranije prijetila da će upotrijebiti nuklearno oružje, kao i da je lažno optuživala Sjedinjenie Američke Države i Ukrajinu da su upotrebljavale hemijsko oružje, a sama ga je koristila u Siriji, navodi TAS S.

    Ruska ambasada u SAD saopštila je ranije da su optužbe Vašingtona da Rusija krši Konvenciju o hemijskom oružju neosnovane, a portparol ruskog ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov je optužio ukrajinsku službu bezbjednosti da je uz podršku zapadnih zemalja planirala da upotrebi toksične supstance protiv civila, pa da kasnije za to optuži Rusiju, prenosi TAS S.

  • Militanti ubili 11 egipatskih vojnika na Sinajskom poluotoku

    Militanti ubili 11 egipatskih vojnika na Sinajskom poluotoku

    Egipatska vojska saopštila je da je najmanje 11 vojnika ubijeno u oružanom napadu kojeg su militanati izveli u nemirnom sjevernom dijelu Sinajskog poluotoka.

    U saopćenju se navodi da su militanti danas izveli napad na stanicu za pumpanje vode u regiji istočno od Sueckog kanala.

    Još najmanje pet egipatskih vojnika je ranjeno u tom napadu. Egipatske snage pokrenule su operaciju protiv napadača.

    Nije otkrivena preciznija lokacija niti više detalja o meti napada, prenosi Anadolu Agency (AA).

  • Predsjedavajući ruske Dume optužio SAD da direktno učestvuju u vojnim operacijam protiv Rusije

    Predsjedavajući ruske Dume optužio SAD da direktno učestvuju u vojnim operacijam protiv Rusije

    Vjačeslav Volodin, predsjedavajući ruske Dume optužio je Sjedinjene Američke Države da koordiniraju vojne akcije u Ukrajini, što je, kako kaže, dio direktnog učešća SAD-a u akcijama protiv Rusije.

    “Washington u biti koordinira i razvija vojne operacije, čime direktno učestvuje u vojnim akcijama protiv naše zemlje”, napisao je Volodin na svome Telegram kanalu.

    Washington i druge zemlje članice NATO saveza snadbijevaju Ukrajinu sa teškim oružjem kako bi se mogla oduprijeti ruskoj ofanzivi.

    Rusi su uspjeli da ostvare određene dobitke na istoku i jugu Ukrajine, ali njihove trupe su poražene u borbama za Kijev i sjever Ukrajine.

    Sjedinjene Američke Države i ostale države zapadne Evrope su rekle da se neće direktno umiješati u rat u Ukrajini. Zvaničnici SAD-a su izjavili kako je ova država osigurala Ukrajini obavještajne podatke, ali su negirali navode da su davali precizne podatke za gađanje.