VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dva muškarca životno ugrožena, dvije osobe teško povrijeđene

    Dva muškarca životno ugrožena, dvije osobe teško povrijeđene

    Dva muškarca životno su ugrožena, a još dvije osobe su teško povrijeđene u sudaru na magistralnom putu kod Pala, u mjestu Sjetlina, rečeno je Srni u Policijskoj upravi Istočno Sarajevo.

    Portparol Policijske uprave Istočno Sarajevo Vesna Stokanović rekla je da su životno ugroženi muškarci čiji su inicijali K.M. i T.S, a da je teške povrede zadobila žena D.K, koja je upravljala putničkim vozilom “ford”, i osoba sa inicijalima B.L.

    Povrijeđeni su prevezeni u Bolnicu “Srbija” u Istočnom Sarajevu.

    Stokanovićeva je rekla da su u saobraćajnoj nezgodi, koja se dogodila jutros u 5.40 časova, učestvovali automobili “golf dva” i “ford”.

    Ona je dodala da je uviđaj završen.

    Iz Auto-moto saveza su naveli da se saobraćaj odvija redovno.

  • Britanci vjeruju da će vlasti Hersona tražiti priključivanje Rusiji

    Britanci vjeruju da će vlasti Hersona tražiti priključivanje Rusiji

    Kako se navodi u redovnom izvještaju britanskih obavještajaca, vojno-civilina uprava Hersona na čije čelo su postavljeni ruski ljudi, tražit će da se ova regija pripoji Ruskoj Federaciji.

    Centralni dio ruskog originalnog plana invazije je bio da iskoristi lažne referendume kako bi na vlast u većini ukrajinskih regiona dugoročno obavljali pro-ruske vlasti.

    “Činjenica da je Rusija jedino uspjela da pro-rusko lokalno vodstvo uspostavi u Hersonu dodatna naglašava neuspjeh ruske invazije u ostvarivanju političkih ciljeva u Ukrajini”, smatraju britanski obavještajci.
    Ukoliko bi Rusija organizovala referendum u ovoj oblasti, gotovo sigurno bi manipulisala rezultatima kako bi pokazala da je većina stanovništva za napuštanje Ukrajine. Međutim, građani ove regije i dalje nastavljaju da iskazuju svoje nezadovoljstvo ruskom okupacijom.

    Herson je grad na jugu Ukrajine, okupiran u početnim sedmicama rata i njegova okupacija je najznačajniji uspjeh koji je Rusija ostvarila do sada. Grad je 2017. godine imao blizu 290.000 stanovnika i značajna je luka. U gradu su organizovane i demonstracije protiv ruske okupacije.

  • “Moj zadatak je da što više oružja stigne u Ukrajinu”

    “Moj zadatak je da što više oružja stigne u Ukrajinu”

    Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba smatra da je njegov zadatak da dopremi što više oružja u Ukrajinu i doprinese da se što više pooštre sankcije protiv Rusije.
    “Moj zadatak je da u Ukrajinu dopremim što više oružja, da iniciram što više sankcija protiv Rusije i pomognem Ukrajincima koji su morali da pobjegnu u inostranstvo”, rekao je Kuleba u intervjuu njemačkom “Bildu”.

    Govoreći o šansama da se postigne sporazum o prekidu vatre sa Rusijom, on je istakao da ne vidi ništa loše u primirju, ako ono bude prvi korak ka rješenju koje će dovesti do oslobađanja ukrajinske teritorije”.

    “Nećemo dozvoliti odvajanje dijela teritorije (Ukrajine). Spremni smo za diplomatiju, ali nećemo dozvoliti da ona produži našu agoniju i samo odloži narednu fazu rata”, rekao je diplomata.
    Kuleba je izrazio žaljenje što je njemački kancelar Olaf Šolc malo vremena posvetio razgovoru sa njim tokom posjete Berlinu.

    “Cijenim gestove. Ali, istovremeno moram da podsjetim da predsjednik Zelenski organizovao zvanični sastanak za ministarku inostranih poslova Njemačke Analenu Berbok”, rekao je Kuleba.

  • Stranke za nosioce izbornih lista stavljaju već “zauzete” kadrove

    Stranke za nosioce izbornih lista stavljaju već “zauzete” kadrove

    Odlukom rukovodstva PDP da aktuelnog gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića, postave za nosioca izborne liste za Narodnu skupštinu Republike Srpske u banjalučkoj izbornoj jedinici, nastavljena je praksa političkih stranaka da svoje najistaknutije kadrove “guraju” na izbore, pa čak iako je svima jasno da oni, koji se već nalaze na značajnim funkcijama, nemaju namjeru da se vraćaju u poslaničke ili odborničke klupe.

    Tako je, na primjer, PDP na prošlim lokalnim izborima u najvećem gradu Srpske za nosioca svoje odborničke liste postavila Jelenu Trivić, trenutno vjerovatno najpopularnije lice iz te stranke, iako je “sto odsto” bilo sigurno da će ona zadržati poziciju poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Druge političke partije, takođe, imaju običaj da pred izbore svoja najpoznatija lica stavljaju za nosioce lista. Pomalo već vječiti ministar u raznim sazivima Vlade Srpske i lider Socijalističke partije, Petar Đokić, redovno se pojavljuje kao nosilac liste SP za Narodnu skupštinu u svojoj izbornoj jedinici 6, ali mu ne pada na pamet da poslije izbora ustane iz ministarske fotelje.

    Poseban fenomen je SNSD, najveća politička stranka u Srpskoj, koju zluradi često nazivaju i “slonom na staklenim nogama”, budući da, prema nekim procjenama, ta stranka ne bi imala ni polovinu sadašnje snage da se kojim slučajem Milorad Dodik sutra povuče iz politike.

    Da u takvim pričama vjerovatno ima nešto istine potvrđuje to da se uz naziv te stranke, u nekoliko zadnjih izbornih ciklusa, na glasačkim listićima redovno pojavljuje i ime njenog lidera, valjda po uzoru na Aleksandra Vučića i njegov SNS u Srbiji.

    Komentarišući za Srpskainfo to što se ovdašnji političari, koji već obavljaju značajne funkcije, pojavljuju kao nosioci izbornih lista mada je jasno da skoro nijedan nema namjeru da dobrovoljno mijenja radno mjesto, politikolog Darko Kuzmanović kaže da se na to pitanje može ponuditi odgovor u smislu da li se čaša posmatra kao poluprazna ili polupuna.

    – Takve kandidature mogu da donesu korist političkim strankama ukoliko se radi o kvalitetnim ličnostima, koje glasači kao takve prepoznaju. Ako kandidat ima dobru reputaciju u javnosti, on svojoj partiji sigurno može donijeti veliku korist i benefite na izborima. S druge strane, ako se za određenog kandidata vezuju razne afere ili malverzacije, njegovo ime sigurno ne može donijeti ništa dobro listi na kojoj će biti nosilac – kaže Kuzmanović za Srpskainfo.

    On, međutim, dodaje da čak ni dobra reputacija pojedinih kandidata ne mora biti garancija za uspjeh izbornih listi na koje ih je partija stavila za nosioce.

    – U principu, u našem glasačkom tijelu, kao i našem mentalnom sklopu, teško da postoji neko bezgrešan, kome se neće pronaći neke mane. Takođe, vrijedi istaći i to da lica koja su već nekoliko decenija u političkom životu, koja su, da tako kažemo, potrošena u javnosti, strankama ne mogu donijeti neke benefite na izborima. Ovdašnja javnost, prosto, više ne želi takve političare. Ona želi nova lica, neke nove i nekompromitovane ljude za koje se ne vežu afere. Činjenica je da se ovdje za većinu političara koji su bili, ili još uvijek jesu na funkcijama, vezuju afere – zaključio je Kuzmanović.

  • Iz Ambasade SAD poručili da je BiH očajnički potrebna reforma javnih nabavki

    Iz Ambasade SAD poručili da je BiH očajnički potrebna reforma javnih nabavki

    Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH oglasila se povodom reformi koje očekuju državu te su napomenuli kako se velika pažnja mora posvetiti reformi javnih nabavki.

    Između ostalog, iz Ambasade SAD su naveli kako Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine mora usvojiti nacrt zakona koji je usklađen s međunarodnim pravilima.

    – Bosni i Hercegovini je očajnički potrebna reforma javnih nabavki. Parlamentarna skupština BiH bi trebala učiniti pravu stvar i usvojiti dugo odlagani nacrt zakona usklađen s međunarodnim standardima i koji će donijeti više transparentnosti u proces javnih nabavki – pojasnili su iz Ambasade SAD.

    Takođe, naveli su kako se novac ne može koristiti za bogaćenje korumpiranih političara, piše Klix.

    – Javni novac se mora koristiti za dobrobit građana, a ne za bogaćenje korumpiranih političara i javnih funkcionera – saopštilii su iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH.

  • Ruski ambasador u Washingtonu zaprijetio SAD-u: Previše se involvirate, opasno je

    Ruski ambasador u Washingtonu zaprijetio SAD-u: Previše se involvirate, opasno je

    Ruska Federacija je poručila Sjedinjenim Američkim Državama da neće biti kapitulacije Moskve u Ukrajini, rekao je ruski ambasador u Washingtonu Anatolij Antonov.

    “Govorimo čvrsto i jasno i nedvojbeno smo sigurni u to, barem ruski diplomati koji ovdje rade, neće biti takve kapitulacije, nikada je neće biti”, rekao je Antonov, prenosi TASS.

    Antonov je istakao da su ciljevi i zadaci “specijalne vojne operacije” jasno definisani.

    “Sve što želimo je da ne postoji prijetnja Ruskoj Federaciji s područja Ukrajine”, dodao je.

    Naglasio je da Sjedinjene Američke Države guraju Rusiju na pregovore, ali uz uvjet da zaustavi “specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini.

    “Amerikanci nas, u principu, tjeraju na pregovore sa svih strana, ali pod određenim uvjetima, a ja bih naveo tri takva uvjeta. Prvo, zaustaviti neprijateljstva tokom posebne vojne operacije. Drugo, povući naše trupe iza crte 24. februara ove godine. I treći – pokajati se za sve što smo učinili”, precizirao je.

    Antonov je skrenuo pozornost na činjenicu da se Sjedinjene Države sve više involviraju u sukob s nepredvidivim posljedicama.

    “Situacija je, međutim, danas iznimno, iznimno opasna. Sjedinjene Države su sve više involvirane u sukob s najnepredvidivijim posljedicama za odnose između dviju nuklearnih sila”, dodao je.

  • CIK upozorio da novac za izbore mora biti osiguran u naredna četiri dana:

    CIK upozorio da novac za izbore mora biti osiguran u naredna četiri dana:

    Iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine su danas obavijestili javnost da novac za izbore, što je trenutno vrlo upitno, mora biti osiguran do 19. maja. Pozvali su vlasti da osiguraju nesmetano odvijanje demokratskog procesa uprkos dosadašnjim pokušajima blokade.

    Nakon što ni ove godine nije došlo do dogovora o izmjenama Izbornog zakona, iz HDZ-a BiH su najavili opstrukcije izbora. Lider stranke Dragan Čović rekao je kako zbog nepostojanja dogovora izbori ne mogu i neće biti održani u oktobru.
    Predstavnici međunarodne zajednice, članovi CIK-a i mnogi političari ističu pak da ne smije doći do izigravanja izbornog procesa te da bojkot, koji je također najavljivan, nije dobra ideja po one koji ga planiraju.


    Od početka ove godine, tenzije oko izbornih pregovora su na vrhuncu, a nastavile su se i nakon što su napori da se postigne dogovor propali. Ministarstvo finansija na čelu sa HDZ-ovim Vjekoslavom Bevandom još nije pripremio Budžet za 2022. godinu kojim bi finansiranje izbora bilo omogućeno. Također on ne planira izdvojiti novac ni iz drugih fondova gdje je to moguće.

    Uprkos toj neizvjesnosti, CIK je 4. maja 2022. godine donio Odluku o raspisivanju i održavanju Opštih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine. Kako ističu, izbori će biti održani u nedjelju, 2. oktobra ove godine, međutim prvo mora biti osiguran novac.

    Njihova procjena je da će za to biti potrebno otprilike 12.528.000 KM, a mnogi su pozvali na odgovornost prema izbornom procesu i osiguravanje potrebne sume.

    “Prema odredbama člana 1.2a Izbornog zakona BiH nadležne institucije sredstva za provedbu izbora moraju osigurati u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora, odnosno u ovom slučaju do 19. maja. Centralna izborna komisija BiH će postupati po odredbama Izbornog zakona BiH i striktno se pridržavati svih zakonskih odredbi i rokova koji su propisani”, rekli su iz CIK-a.

    Ukoliko u naredna četiri dana Ministarstvo finansija BiH ne promijeni svoj dosadašnji narativ i aktiv te ne izdvoje novac za izbore, može se očekivati da bi na takvo rušenje demokratskog procesa u državi mogao reagovati Christian Schmidt.

    Problem sa izdvajanjem novca za izbore kroz Budžet leži i u tome što taj dokument mora biti usvojen u više državnih institucija tako da, sve i da Bevanda uputi Budžet 2022. u proceduru, nema dovoljno vremena za sve institucije da isti izglasaju.

    Uprkos tome, u CIK-u pozivaju donosioce odluka u Bosni i Hercegovini da ispune svoju zakonsku obavezu i u zakonskom roku osiguraju finansijska sredstva za provedbu Opštih izbora 2022. godine.

  • SAD: 10 mrtvih u rasno motivisanom zločinu 18-godišnjaka

    Osamnaestogodišnji Pejton Gendron ubio je deset osoba, a tri ranio u prodavnici mješovite robe u gradskom naselju Bafala, gdje uglavnom žive crnci, u američkoj državi Njujork, nakon čega se predao vlastima koje su navele da je u pitanju “djelo motivisano rasno-nasilnim ekstremizmom”.

    Iz policije navode da je osumnjičeni bio naoružan automatskom puškom i da sve ukazuje na to da je djelovao sam.

    Prema podacima suda, osumnjičeni je Pejton Gendron iz Konklina, gradića sa oko 5.000 stanovnika u regionu Južni Tajer, nedaleko od granice država Njujork i Pensilvanija.

    U Bafalo je stigao automobilom i cijeli događaj prenosio je uživo u realnom vremenu na društvenoj video-mreži “Twitch”, koja je vlasništvo kompanije “Amazon”.

    Zvaničnici su istakli da su 11 od 13 osoba pogođenih hicima bili crnci, a dvije osobe su bile bijele boje kože.

    Tužilac iz oblasti Iri DŽon Flin rekao je da se Gendron pojavio pred sudom nekoliko časova nakon napada i da se suočava sa optužbama za ubistvo prvog stepena za šta je predviđena doživotna robija bez mogućnosti uslovne slobode. U državi Njujork nema smrtne kazne.

    Flin je dodao da je Gedronu određen pritvor bez kaucije i da je u toku forenzička obrada. On će se pred sudom pojaviti ponovo 19. maja.

  • Čubrilović: Poražavajuće da još niko nije odgovarao za Tuzlansku kolonu

    Čubrilović: Poražavajuće da još niko nije odgovarao za Tuzlansku kolonu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović smatra poražavajućim da ni 30 godina nakon likvidacije vojnika JNA u “Tuzlanskoj koloni” niko od pripadnika bošnjačkog političkog i vojnog vrha nije odgovorao za planirani, organizovani i mučki napad, iako je bio postignut dogovor o mirnom povlačenju kolone JNA iz kasarne u Tuzli.

    Čubrilović je naglasio da i zločin u Tuzli, kao i mnogi drugi zločini počinjeni nad pripadnicima srpskog naroda u proteklom ratu u BiH, nedvosmisleno potvrđuje da je pravosuđe BiH instrument bošnjačke politike, jer uprkos brojnim materijalnim dokazima, izjavama i svjedočenjima preživjelih, u protekle tri decenije nije izvelo pred lice pravde odgovorne za brojne počinjene zločine.

    “Ovakva politika i nemoralno postupanje pravosuđa BiH mora se promijeniti ako želimo graditi međunacionalno povjerenje i jačati vladavinu zakona i prava”, istakao je Čubrilović.

    Čubrilović je naglasio da institucije Republike Srpske moraju svim demokratskim sredstvima da se bore za istinu i pravdu da se ovakvi zločini nikada nikome više ne bi ponovili, saopšteno je iz Narodne skupštine.

    Prema njegovim riječima, ubistvo i ranjavanje nedužnih mladih vojnika, koji su se mirno povlačili iz grada, zločin je bez kazne i bolna rana porodica ubijenih.

    Muslimanske jedinice u Tuzli napale su 15. maja 1992. godine kolonu JNA i, prema zvaničnim podacima, ubile najmanje 54 vojnika, a ranile 44, prekršivši dogovor prema kojem je kolona, koja je kao i ostale jedinice JNA napuštala BiH, trebalo da mirno ode iz grada.

    Ponovljen je scenario iz Dobrovoljačke ulice u Sarajevu, koji se dogodio nepune dvije sedmice ranije – prvi dio kolone je propušten, a drugi napadnut iz zasjede.

  • Ukrajina pobjednik Evrovizije

    Predstavnici Ukrajine, orkestar “Kaluš”, pjesmom “Stefanija”, ovogodišnji su pobjednici Pjesme Evrovizije sa 631 poenom, a najviše su dobili glasova od publike, 439, što ih je dovelo na prvu poziciju.

    Oni su tako prestigli predstavnike Velike Britanije, koji su bili u vođstvu nakon glasanja žirija.

    Na kraju, Velika Britanija je bila druga, a pjesma Sema Rajdera “Space Man”, imala je 466 bodova.

    Predstavnica Srbije Konstrakta, s pjesmom “In corpore sano”, završila je na petoj poziciji, sa ukupno 312 bodova. Ona je osvojila 87 bodova od žirija, dok je publika Srbija dala velikih 225.

    Ana Ðurić Konstrakta nastupila je večeras pretposljednja, pod rednim brojem 24 u finalu takmičenja za pjesmu Evrovizije u Torinu.

    Međutim, ona je usred izvođenja numere “In Corpore Sano” doživjela peh, o kom se uveliko priča na društvenim mrežama.

    Naime, njoj je ispala bubica na polovini numere, a uspjela je da ostane pribrana, pa je bez problema otpjevala bez greške do kraja.

    Inače monitoring izvođačima služi da na velikoj sceni mogu da čuju pravovremeno aranžman zbog odbijanja zvuka kako bi bili u ritmu i intonaciji.

    Konstrakta i njena ekipa su originalnim konceptom pesme “In corpore sano”, koja je po formi najbliža tetarskom kabareu, isprovocirali publiku da aplaudira sa njima u ritmu stiha: biti, biti, biti zdrava…

    Predstavnici Srbije ispraćeni su ovacijama sa scene.

    Njemačka je jedina ostala bez bodova žirija, a od publike je dobila šest.

    Iako je do 2008. godine važio ustaljeni sistem glasanja po kom su o pobjedniku Evrovizije odlučivali isključivo glasovi publike iz svih zemalja učesnica, preokret je nastao kada su pojedine zemlje povukle svoje učešće zbog, kako su tada naveli, “nepravednog susjedskog dodjeljivanja glasova”.

    Upravo zbog toga je 2009. godine uspostavljen sistem po kom o pobjedniku Evrovizije odlučuju glasovi publike i stručnog žirija, i to u jednakoj razmjeri. Prema novim pravilima, svaka zemlja učesnica ima pet članova stručnog žirija, pri čemu svaki od njih mora da bude državljanin zemlje u čijem je žiriju, a podrazumijeva se da je istaknut na polju radija, televizije, muzičke produkcije ili komponovanja. Osim toga, članovi žirija ne smiju imati nikakve personalne veze sa učesnicima takmičenja.

    I dok se se glasovi žirija dobijaju jedan po jedan za svaku državu, glasovi publike se dobijaju za sve države odjednom, što zapravo može drastično da podigne zemlje koje su slabije prošle po glasovima žirija, i obrnuto.

    U 2019. godini prezentacija glasova se malo promijenila. Objavljivanje rezultata glasanja putem telefona započinje od zemlje koja je dobila najmanje bodova od žirija, a završava se državom koja je dobila najviše bodova od žirija.

    Inače, Na osnovu glasova članova žirija se stavlja spisak bodova žirija na tradicionalan evrovizijski način, tako što deset najboljih pjesama dobija bodove od 1 do 12. Na osnovu rezultata televotinga se sastavlja isti redoslijed bodova, s tim što se ovi bodovi saopštavaju grupno – za svaku državu onoliko koliko je dobila od svih država učesnica zbirno.

    Ukoliko se desi da dvije pjesme imaju isti broj glasova, prednost ima ona koja je dobila više bodova od strane publike.