Autor: INFO

  • Kojić: Pravosuđe u BiH se ne bavi dovoljno zločinima nad Srbima

    Kojić: Pravosuđe u BiH se ne bavi dovoljno zločinima nad Srbima

    Pravosuđe BiH godinama se u dovoljnoj mjeri ne bavi procesuiranjem zločina nad Srbima, ocijenio je direktor Republičkog centra za istraživanje rata Milorad Kojić u Bijeljini, gdje je obilježeno 30 godina od stradanja vojnika JNA u “Tuzlanskoj koloni”.

    Kojić je pojasnio da je evidentna politika neprocesuiranja zločina nad Srbima, u ovom slučaju i “Tuzlanske kolone”, koju su sprovodila i tužilaštva za ratne zločine Srbije.

    “Prisjetićemo se i oslobađajuće presude Iliji Jurišiću. To su isti oni ljudi koji sa Natašom Kandić likuju protiv Srba. Imamo i situaciju u kojoj je Kantonalni sud u Tuzli oslobodio Izeta Smajića, koji je pucao na ranjenog pripadnika JNA i koji je samo Božijom voljom preživio. Kakvi to ljudi sjede u tim pravosadnim institucijama, koji donose takve presude uprkos svjedoku koji je preživio pucanj u glavu?”, upitao je Kojić.

    On je istakao da, nažalost, na nivou BiH postoji takvo pravosuđe, koje se godinama ne bavi u dovoljnoj mjeri procesuiranjem zločina nad Srbima, osim nekoliko postupajućih tužilaca.

    Kada je riječ o Dobrovoljačkoj ulici, Kojić je ukazao da se upravo u toj situaciji, zahvaljujući volji postupajućeg tužioca i profesionalnom radu, uspjelo doći do optužnice, koja je potvrđena.

    “U slučaju Tuzlanske kolone predmet je rasparčan i nemamo procjene oko toga”, izjavio je Kojić novinarima u Bijeljini.

    On je podsjetio da je Republički centar, sa Udruženjem Tuzlaka, prije četiri godine napravio film koji govori o stradanju Srba tuzlanske regije.

    “Iz štampe je izašla i knjiga, koja će ove godine biti promovisana. I to je način kako da ne dozvolimo da pravosuđe učini zaboravljenim ovaj stravični zločin”, poručio je Kojić.

    Povodom 30 godina od stradanja vojnika JNA u “Tuzlanskoj koloni” na gradskom groblju u Pučilama kod Bijeljine danas je služen parastos kod spomen-kosturnice za stradale u “Tuzlanskoj koloni”, a potom su položeni vijenci i cvijeće, te poslata jasna poruka – to je bio zločin nad vojnicima koji nisu mogli da se brane i to nikada ne smije da se zaboravi.

    Učesnici su prethodno posjetili mjesto stradanja vojnika na Brčanskoj malti u Tuzli, odakle su se vratili na groblje u Pučile.

    Počast stradalima danas su u Tuzli i Bijeljini odale porodice poginulih, preživjeli iz kolone, predstavnici organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

    Prisutni su bili i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović, ministar saobraćaja i veza Nedeljko Ćorić, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić, delegacija Narodne skupštine Republike Srpske i direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić, poslanik u Predstavičkom domu parlamenta BiH Sanja Vulić, predstavnik Ambasade Srbije u BiH, kao i pripadnici Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka Oružanih snaga BiH.

    Muslimanske snage 15. maja 1992. godine napale su kolonu JNA u Tuzli koja je, na osnovu prethodno postignutog dogovora, trebala da napusti tuzlansku kasarnu prilikom čega su ubijena 54 pripadnika JNA, 78 ranjeno, dok su 44 pripadnika JNA zarobljena od kojih su petorica kasnije ubijena, a ostali zlostavljani i mučeni.

    Napad na 92. motorizovanu brigadu JNA, koja se u dogovoru sa vlastima Tuzle mirno povlačila iz kasarne “Husinska buna”, izvršen je iz zasjede.

    Tuzlansku kolonu, u kojoj je bilo 600 vojnika i njihovih starješina, te 200 motornih vozila napali su pripadnici muslimanskog MUP-a, Teritorijalne odbrane i “Zelenih beretki”.

  • “Nije izdržala nijedan dan”

    “Nije izdržala nijedan dan”

    Marinika Tepić Republike Srpske nije izdržala nijedan dan, izjavio je Milorad Dodik, lider SNSD-a, aludirajući na Jelenu Trivić, potpredsjednicu PDP-a i njene kritike iznesene povodom najavljene pomoći od po 100 KM za mlade, borce i penzionere.

    Dodik je naveo da su “histerija i bijes njen odgovor na povećanje plata, penzija i primanja boraca”.

    “Histerija i bijes su njen odgovor na najavljenu pomoć mladima, borcima i penzionerima. Histerija i bijes su njen odgovor na stabilnu makroekonomsku situaciju, na stabilan budžet i institucije Republike Srpske”, napisao je Dodik na Twitteru.

    Kako je naveo, to je njen odgovor i na najveći broj zaposlenih, 120 kilometara autoputeva i na izgrađene bolnice u svim regionalnim centrima.

    “Ko zna da li Marinika nešto zna o tome, ili apsolutno ništa ne zna”, istakao je Dodik.

    Komentarišući izjavu Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, Jelena Trivić, potpredsjednica PDP-a, istakla je da “histerija i bijes Milorada Dodika, agenta hrvatskih službi, pokazuju paniku u kojoj se ta individua nalazi”.

    “Panika je izazvana mojom kandidaturom za predsjednicu Republike Srpske, kao i mojim ukazivanjem na njegove prevarantske pokušaje obmane naroda koji on više ne može, kao i do sada, lagati i žrtvovati za one kojima služi”, rekla je Trivićeva.

    Istakla je da je Dodik zaboravio da su upravo on i njegova kleptokratska bulumenta doveli penzionere, borce, radnike, mlade i sve ostale građane gotovo do prosjačkog štapa.

    “O kakvoj ekonomskoj politici priča Dodik kojeg bih mogla poistovjetiti sa mnogim izdajnicima i slugama raznih okupatora koji su imali namjeru da unište srpski narod, ali to neću učiniti, jer sam ja, za razliku od njega, političarka, a ne agent opasnih djela. Dodik je prošlost, retrogradna snaga koja odlazi. Pred nama je budućnost, a pred Dodikom odlazak u nečistu političku prošlost”, dodala je ona.

  • Doktor Slobodan Jović novi član Ujedinjene Srpske

    Doktor Slobodan Jović, rođeni beograđanin kojeg je prije više od dvadeset godina ljubav dovela u Banjaluku, novi je član gradskog Odbora Ujedinjene Srpske, odlukom predsjednika Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandića i predsjednika gradskog Odbora Ujedinjene Srpske Banja Luka Siniše Vidovovića.

  • Održana prva sjednica gradskog Odbora Ujedinjene Srpske Banja Luka

    U Banjaluci je danas održana prva sjednica Gradskog odbora Ujedinjene Srpske Banja Luka, na kojoj su utvrđene aktivnosti povodom predstojećih izbora.

    Na sjednici je za zamjenika predsjednika Gradskog odbora Ujedinjene Srpske Banja Luka izabran Marinko Dragišić i izabran je gradski izborni štab. Na skupu su se obratili Siniša Vidović, zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske i predsjednik Gradskog odbora Ujedinjene Srpske Banja Luka i dr Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske.

    Sjednici su prisustvovali još i Milan Petković potpredsjednik Ujedinjene Srpske i Mirela Kajkut Zeljković, predsjednica republičkog Aktiva žena Ujedinjene Srpske.

  • Trivić: “Ulaganje u djecu je ulaganje u budućnost Republike Srpske”

    Potpredsjednica Ujedinjene Srpske, Natalija Trivić otvorila je danas dječije igralište u banjalučkom naselju Dragočaj. Igralište je napravljeno zahvaljujući inicijativi Suzane Šalić, Vesne Vipotnik, Danijele Čolić i Tanje Gnjatić. “Mještani naselja Dragočaj godinama su zahtjevali od grada dječije igralište, ali nisu naišli na razumijevanje, te bih iskoristila ovu priliku da se zahvalim gospođi Trivić koja nam je izašla u susret i obezbjedila sredstva za izgradnju ovog igrališta” izjavila je tom prilikom Suzana Šalić .


    Zajedno sa potpredsjednicom Ujedinjene Srpske, dio troškova za izgradnju igrališta donirala je firma “Atako”


    „Kada sam na jesen posjetila ovo mjesto, ukazano mi je na potrebu za izgradnjom dječijeg igrališta, jer sva djeca imaju jednaka prava na zdravo odrastanje i djetinjstvo, te seoska i prigradska područja moraju imati jednake uslove za razvoj djece kao i u gradovima. Ujedinjena Srpska svoju politiku pokazuje djelima, a ulaganje u djecu je ulaganje u budućnost Republike Srpske“ izjavila je tom prilikom Natalija Trivić, potrpredsjednica Ujedinjene Srpske.
    Otvaranju igrališta pisustvovali su i odbornici Ujedinjene Srpske u Skupštini grada Banja Luka, Neven Stanić, Milenko Rosić i Željko Amidžić.

  • Dačić: Srbija miroljubiva zemlja, nemojte to shvatiti kao našu slabost

    Dačić: Srbija miroljubiva zemlja, nemojte to shvatiti kao našu slabost

    Predsjednik Narodne skupštine Ivica Dačić obratio se na svečanom otvaranju izložbe „Policijska brigada PJP – Slavom Ovenčana“, koju organizuje Udruženje Veterana Posebnih Jedinica Policije, povodom obilježavanja 30 godina od osnivanja PJM – PJP.

    Dačić je kazao da su Posebne jedinice policije odigrale „ogromnu ulogu u najtežim godinama za naš narod koje ova generacija pamti“ i da su „bile u prvim redovima kada se branio suverenitet Srbije i kada su se branili životi naših ljudi na Kosovu i Metohiji“.

    „Mi nemamo namjeru ni sa kim da ratujemo, nismo je nikada ni imali. Ali to ne znači da ćemo da se krijemo u ćošku i da svakome kome padne na pamet dozvoljavamo da ugrožava našu zemlju i naš narod“, rekao je Dačić.

    On je naveo da je Srbija miroljubiva zemlja, od koje „nikome ne prijeti nikakva opasnost“, ali „neka to ne shvate kao našu slabost, naprotiv“.

    “To je naš način da svima poručimo da smo dovoljno jaki i vjerni našoj Srbiji da ćemo je uvijek i u svakom trenutku braniti ako to bude potrebno”, kazao je predsjednik srbijanske skupštine.

  • “Još ćemo se mi vratiti Sjevernom toku 2”

    “Još ćemo se mi vratiti Sjevernom toku 2”

    Projektu “Severni tok 2” ćemo se vremenom vratiti, a cjevovod je napravljen i napunjen tehničkim gasom, izjavio je ambasador Rusije u nemačkoj Sergej Nečajev.

    Projekat je spreman i može u svakom trenutku da bude pušten, dodao je on.

    Ipak, istakao je diplomata, “postoji političko naređenje da se ne koristi za gas iz Rusije”, preneo je Sputnjik.

    “Gde to vodi? Mislim da će to dovesti do dodatnog povećanja cena goriva i osnovnih proizvoda, uključujući hranu. Nadam se da će doći vreme i mi ćemo se vratiti tom projektu”, dodao je Nečajev.

    On je podsetio da su za realizaciju ovog projekta potrošena velika sredstva, uključujući i ona međunarodnih konzorcijuma.

    Izgradnja gasovoda Severni tok 2 je u potpunosti završena 10. septembra 2021. godine.

    Sputnjik je podsetio da je Nemačka, nakon što je Rusija priznala suverenitet Donjecke i Luganske Narodne Republike, zaustavila sertifikaciju gasovoda Severni tok 2, a ministarka inostranih poslova Nemačke Analena Berbok je ranije izjavila da je projekat faktički zamrznut.

  • “Kada se Putin poziva na kosovsko pitanje, Srbija je najveća žrtva”

    “Kada se Putin poziva na kosovsko pitanje, Srbija je najveća žrtva”

    Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić gost je nedeljnog Jutra na TV Prva.

    On govori o svim aktuelnim temama.

    “Počeo bih, ako mi dozvolite na drugačiji način, da se obratim građanima Srbije. Ponekad u ovim vremenima je pametnije određene stvari prećutati”, rekao je Vučić.

    Na pitanje o sankcijama, rekao je da takve stvari ne mogu da se posmatraju izolovano.

    “Ljudi, nemojte da se ponašamo kao da se ništa oko nas ne dešava, i da čekamo da živimo bolje, a imamo uslove gotovo proglašenog svetskog rata i svetskog sukoba”, kazao je. “Moj posao je da budem realan, a ne da lažem ljude. Ja i u kampanji ne želim da lažem ljude i obećavam ono što ne može da se ostvari. Koga god da slušate na bilo kojoj televiziji, ugasim jer ta željoteka i fontana želja kako oni znaju kako nam je lako i kako bi oni izdržali, to ne mogu da slušam”, rekao je predsednik Srbije.

    O uvođenju sankcija Rusiji rekao je da su svi protiv toga i da je on sam protiv toga, ali to nema veze sa vođenjem države, objasnio je.

    “Cena koju plaćamo je ogromna, suštinski nemamo izlaz na tržište kapitala”, rekao je. “Sad će svi da kažu – evo ga Vučiće će da uvede sankcije, ne , borićemo se dokle god možemo da vodimo svoju politiku. Ogromnu štetu trpimo i ni od koga ne tražimo hvala, bio bi malo više fer ruski ambasador da je pokazao malo više poštovanja. Svo moje objašnjenje svako tumači onako kako bi on želeo, i mnogo puta lažu. Moje je samo da kažem narodu – trpimo strašno, trpimo mnogo”, rekao je.

    Kako je objasnio, živeli bi desetostruko bolje da smo uveli sankcije Rusiji. Ministri G7 pozvali Srbiju da uskladi politiku sa EU, i to je komenatarisao predsednik Srbije.

    “BiH je uvela sankcije Rusiji… Izgleda samo mi iz te jedne zemlje smo držali do sovje reči i do onoga što smo pričali. Da se vratim i na Zaracina i novo saopštenje G7… To saopštenje kao da je pisano samo o Zapadnom Balkanom i kao da je krojeno samo za Srbiju. Kada sam video saopštenje… Šta da radite? Kada je reč o toj politici, to je politika bez principa i brutalnih pritisaka. Čak se Britanci korektnije ponašaju nego Nemci, bar neće sekiru da koriste odmah”, obajsnio je Vučić.

    Kada kažu da neće da naruše integritet Ukrajine, a to rade u slučaju Srbije, to je onda licmeerno, rekao je Vučić.

    “Kada se Medvedev i Putin pozovu na kosovsko pitanje, oni nemaju drugi primer nego taj jedan. Da li je fer prema nama nije, ali prema njima jeste. Oni koriste jedino što imaju. Izvukli su brutalno kršenje međunardog prava i sada se toga drže”, kazao je.

    Objasnio je da je Srbija u svemu tome najveća žrtva.

  • Hoće li doći do rasta kamatnih stopa u BiH?

    Hoće li doći do rasta kamatnih stopa u BiH?

    Kreditna zaduženost građana Bosne i Hercegovine kod komercijalnih banaka u posljednje vrijeme umjereno raste, a najviše su se podizali nenamjenski potrošački krediti, kazali su iz Centralne banke BiH, ustvrdivši kako će rast kamatnih stopa na domaćem tržištu u određenoj mjeri odrediti odluke Evropske centralne banke (ECB).

    Kreditna zaduženost stanovništva kod komercijalnih banaka u martu 2022. godine iznosi 10,5 milijardi maraka, dok je na kraju 2021. godine iznosila 10,4 milijardi maraka, potvrdili su iz Centralne banke BiH.

    Navode kako kreditna zaduženost bh. građana umjereno raste tako da je godišnji rast u martu iznosio 5,5 odsto.

    Na početku godine, dodaju, došlo je do kratkotrajnog smanjenja kredita, ali su nakon toga opet počeli rasti, dok je u cijeloj 2021. godine bilježen porast za razliku od recesijske 2020. godine u kojoj nije bilo značajnijeg rasta kredita.

    Visoka stopa inflacije
    Visoka inflacija uticala je i na rast kamatnih stopa pa su pojedine ključne centralne banke u borbi s rastućom inflacijom pribjegle povećanju kamatnih stopa.

    Tako je FED u martu 2022. godine podigao kamatne stope za 25 baznih poena, nakon čega je početkom maja uslijedilo drugo povećanje kamatnih stopa za 50 baznih poena te se kamatne stope kreću u rasponu od 0,75-1 odsto.

    Takođe, Bank of England je 5. maja 2022. godine povećala referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena i ona trenutno iznosi 1%, što je najviši nivo u posljednjih 13 godina.

    Iz Centralne banke BiH napominju kako je Evropska centralna banka zadržala referentne kamatne stope nepromijenjenima, premda se priprema za niz postepenih povećanja kamatnih stopa koja će referentnu kamatnu stopu dovesti u pozitivnu teritoriju.

    “U našim bankama, kamatne stope na kredite pretežno se vežu za EURIBOR, kamatnu stopu na europskom novčanom tržištu te će sigurno odluke ECB-a u određenoj mjeri determinirati kretanje kamatnih stopa na domaćem tržištu”, kažu iz Centralne banke.

    Visoke stope inflacije, dalje navode, bilježe se na globalnom nivou i mogle bi se zadržati i u 2022. godini, imajući u vidu strukturne poremećaje na tržištu energenata uzrokovane izbijanjem rata u Ukrajini, novi kineski lockdown i njegov uticaj na globalne lance snabdijevanja, kao i činjenicu da kompanije povećavaju plate jer se suočavaju s deficitom radnika.

    Kolika je štednja građana u bankama?
    Prema posljednjim raspoloživim podacima Centralne banke BiH na kraju marta 2021. godine ukupni depoziti stanovništva iznosili su 13,78 milijardi maraka.

    Ukoliko se promatra ročna struktura depozita stanovništva, kratkoročni i dugoročni depoziti iznose 4,98 milijardi maraka, dok depoziti po viđenju i transakcijski računi iznose 8,80 milijardi maraka.

    Upitani koliko se često ažuriraju podatci u Centralnom registru kredita poslovnih subjekata i fizičkih osoba u BiH, iz Centralne banke kažu kako banka podatke ažurira odmah po njihovom prijemu, nakon čega su ažurirani podaci dostupni korisnicima podataka.

    “Dakle, ažuriranje podatka u registru je u realnom vremenu, ali nakon što Centralna banka zaprimi ispravno dostavljene podatke od strane sudionika koji dostavljaju podatke o zaduženjima fizičkih osoba i poslovnih subjekata”, naglašavaju iz Centralne banke BiH.

  • Automobil sletio s puta u Vrbanji, pa završio na krovu

    Automobil sletio s puta u Vrbanji, pa završio na krovu

    Mladen V. i Emin Z. povrijeđeni su kada su vozeći se “sitroenom c3” sletili s puta u naselju Vrbanja.

    Nesreća se desila jutros, a vozilo se nakon slijetanja prevrnulo na krov.

    Kako se saznaje, Mladen V. je zadobio povrede nogu, ruke i glave, a Emin Z. povredu noge, potvrđeno je Glasu Srpske.

    Na terenu su pripadnici policije koji vrše uviđaj kao i ekipa banjalučke Službe hitne pomoći koji su povrijeđenima ukazali pomoć i prevezli ih u bolnicu.

    Više detalja biće poznato nakon što se uviđaj i istraga završe.