Kadirov ponovo poslao važno upozorenje turskim vlastima.Čečenski lider Ramzan Kadirov obratio se turskim vlastima uz podsećanje da se u metalurškom kombinatu “Azovstalj” u Marijupolju nalaze zločinci umešani u brutalna ubistva civila u Donbasu.U administraciji turskog predsednika Redžepa Erdogana saopštili su da su spremni da evakuišu naciste puka Azov zarobljene u podrumima Azovstalja. “Uz svo poštovanje prema lideru te muslimanske države, želim da podsetim da je puk Azov fašističko-nacistička zločinačka oružana formacija koja je umešana u brojna zverstva i ubistva civilnog stanovništva Donbasa”, napisao je Kadirov na svom kanalu na Telegramu. On je naglasio da u podrumima Azovstalja “fašistički zločinci drže civile, koristeći ih kao živi štit”, a “poznati su u Ukrajini i inostranstvu po svojim redovnim izjavama koje vređaju islamske vrednosti”. “Ako je muslimane Rusije rastužila vest da je Turska, muslimanska zemlja, pomogla Ukrajini isporukama dronova Bajraktar, onda zamislite koliko bi kritički shvatili poruku da je Turska spremna da evakuiše vatrene protivnike i klevetnike islama?”, napisao je čečenski lider. Obraćajući se lično Erdoganu, Kadirov je podsetio da su “Azovci ubice i bezbožnici, koje sada žele da predstave kao nevine žrtve ruske agresije”. Ranije je portparol i glavni savetnik predsednika Turske Ibrahim Kalin izjavio da je Turska spremna da morskim putem evakuiše ranjene ukrajinske neonaciste i civile iz “Azovstalja”.
Autor: INFO
-
Turska će podržati ako…
Turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu izjavio je da će Turska podržati članstvo Švedske i Finske u NATO ukoliko prestanu da podržavaju terorističke organizacije u svojim zemljama, pruže jasne bezbednosne garancije i ukinu zabranu izvoza Turskoj. Čavušoglu je posle sastanka ministara spoljnih poslova Alijanse u Berlnu naveo da su šefovi švedske i finske diplomatije u odvojenim razgovorima “nastojali da odgovore na tursku zabrinutost”.
Švedska vladajuća Socijaldemokratska stranka odlučila je da podrži članstvo te zemlje u NATO. Na vanrednom sastanku, rukovodstvo stranke danas je odlučilo da će ta stranka “doprineti kandidaturi Švedske za NATO”, navedeno je u saopštenju, prenela je agencija AFP.
-
CIK uputio upozorenje u vezi sa sakupljanjem potpisa podrške strankama i pojedincima
Iz Centralne izborne komisije uputile su upozorenje osobama odgovornim za prikupljanje potpisa podrške birača političkim subjektima za učešće na izborima.
U skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH prijava za ovjeru učešća na izborima političke stranke ili nezavisnog kandidata sastoji se od spiska koji sadrži ime i prezime, originalan potpis, broj važeće lične karte i jedinstveni matični broj svakog birača upisanog u Centralni birački spisak koji podržava prijavu političke stranke ili nezavisnog kandidata.
Političke stranke ili nezavisni kandidati, dužni su potpise prikupljati samo na obrascima koje im dodjeli Centralna izborna komisija BiH. Ostali obrasci, koje dostavi politička stranka ili nezavisni kandidat, ne uzimaju se u obzir, navode iz CIK-a.
“Bitno je naglasiti, da obrazac za potpise takođe sadrži ime i prezime, broj važeće lične karte, originalni potpis i jedinstveni matični broj osobe koja je odgovorna za prikupljanje potpisa podrške. Odgovorna osoba svojim potpisom potvrđuje vjerodostojnost i istinitost prikupljenih potpisa podrške”, saopćeno je iz CIK-a.
Centralna izborna komisija BiH je na Lokalnim izborima 2020. godine utvrdila da se na obrascima za prikupljane potpisa podrške nalaze i potpisi za umrle osoba, o čemu je podnijela 173 prijave nadležnim tužilaštvima.
“Upozoravamo odgovorne osobe za prikupljanje potpisa podrške birača da to rade u skladu sa zakonom i da se ne dovedu u situaciju da počine krivično djelo. Rok za podnošenje prijava političkih stranaka i neovisnih kandidata za učešće na Općim izborima 2022. godine ističe u petak, 20. maja godine u 16 sati”, navode iz CIK-a.
-
Serija pucnjava u SAD-u, više poginulih i povrijeđenih
Najmanje jedna osoba je ubijena, a četiri su ranjene u pucnjavi iz vatrenog oružja u jednoj crkvi u Laguna Woodsu u Kaliforniji, saopćile su vlasti.
“Jedna osoba je ubijena, četiri su teško povrijeđene, a jedna osoba je zadobila lakše povredeu pucnjavi unutar prezbiterijanske crkve”, objavio je ured šerifa okruga Orange na Twitteru.
Sve žrtve su odrasle osobe, saopćio je šerifov ured, prenosi Hina.
Ured šerifa je dodao kako je privedena jedna osoba i da je pronađeno oružje koje je možda korišteno u napadu. Pucnjava je prijavljena oko 13:26 po lokalnom vremenu, a vlasti nisu dale nikakvu izjavu o mogućem motivu.
Laguna Woods je grad u južnoj Kaliforniji od oko 16.000 ljudi, a udaljen je oko 80 kilometara od Los Angelesa.
Do pucnjave je došlo i na jednoj od tržnica u Houstonu. Najmanje dvije osobe su poginule, a tri su ranjene.
“Do pucnjave je došlo nakon svađe, u kojoj je učestvovalo pet osoba”, navodi šerifov ured.
Dan ranije, 18-godišnji bijelac ubio je deset i ranio troje ljudi u supermarketu Tops u Buffalu, prije nego što se predao vlastima koje zločin smatraju rasno motiviranim. Policija smatra da osamnaestogodišnjak djelovao sam.
-
Odluka krajem juna
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je govorio o situaciji u kojoj su se našli radnici fijata u Kragujevcu.
“Radnike Fijata će primiti premijerka Brnabić narednih dana, a to šta će raditi privatni vlasnik mi ne odlučujemo“, naveo je predsednik Srbije.Gostujući na TV Prva Vučić je na pitanje šta će se dešavati sa radnicima Fijata koji su nezadovoljni zbog ponude kompanije da napuste fabriku ili odu da rade u inostranstvo, rekao da je Stelantis privatna firma i da on ne može njima da govori šta će da rade, ali da će država pomoći radnicima koji ne budu zadržani slično kao što je pomogla radnicima Geoksa – da dobiju drugi posao.
“Potpisali smo ugovor i subvencionisaćemo proizvodnju električnog modela da bi zaštitili Kragujevac i radnike Fijata, novi model će biti mnogo uspešniji od 500 L i ovaj novi ugovor biće 100 puta povoljniji nego prethodni ugovor”, naveo je Vučić.
Poručio je da će država gledati na koji način može da pomogne radnicima Fijata, da suštinski obavezu nema, ali da država tako pomaže ne samo radnicima već i sebi. On je naveo da je od 1.100 radnika Geoksa, koji je napustio Srbiju, njih 500 dobilo posao u Teklasu posredstvom države, dok je ostalih nekoliko stotina dobilo posao u nemačkoj kompaniji. “I svi imaju značajno veće plate nego u Geoksu, kao što će i u fabrici električnog fijata biti veće nego kada su proizvodili 500 L”, naveo je Vučić.
Kaže da je zaprepašćen pisanjem pojedinih medija kada je reč o Fijatu, pošto radnici imaju pravo da budu zabrinuti i da traže pomoć, iako to nema veze sa kapitalizmom. “Ali, da vam to rade mediji koji znaju da ne živimo u socijalističkom samoupravljanju… Smisao je da postoji tranzicioni period. Stelantis će zadržati dve trećine ili tri četvrtine radnika, zavisi od Stelantisa, njih će da plaćaju, ali neće da gube novac u te dve godine na ostalima. Pomoći ćemo kao što smo pomogli radnike Geoska i uvek ćemo da razgovaramo. U ponedlajk ili utorak će ih primiti Brnbić da vidimo sta država može dodatno da pomogne, ministarka Darija ih je već primila”, naveo je Vučić.
Dodaje da nema sumnje da će Stelantis ispuniti svoje obaveze po pitanu proizvodnje automobila i zadržavanja određenog broja radnika.
Vučić je napomenuo da svakako deo radnika mora da ode u inostranstvo na obuku, kao što je to bio slučaj u gotovo svim ostalim novim fabrikama u Srbiji.
Predsednik Srbije najavio je danas da će u drugoj polovini juna biti poznata odluka jednog velikog globalnog proizvođača automobila da li će investirati u našoj zemlji i obećao da će od sreće obučen skočiti u tašamajdaski bazen ako odluka bude pozitivna.
“Obećavam da ću u odelu da skočim u tašmajdanski bazen ako dobijemo tu vest u junu. Toliko je važna ta vest i posle toga – završio sam posao za Srbiju”, rekao je Vučić na TV Prva.
Dodao je da se ta odluka očekuje u drugoj polovini juna.
“Ako to bude, kao Savić, jedino sam deblji od njega, skočiću u odelu u bazen, jer mislim da bi to bila najveća pobeda Srbije, ako uspemo. Još dve zemlje su u igri, a mislim da smo u svemu bolji od njih osim u jednoj stvari. A znate koja je ta jedna stvar – pričam o njoj u celoj emisiji”, rekao je Vučić aludirajući na temu kojoj je pripao najveći deo razgovora u emisiji (sankcije Rusiji).
-
EU ima plan?
Evropska unija razradila je rešenje kako da uvozi ruski gas bez kršenja evropskih sankcija i ispunjavajući zahtev Rusije da plaća ugljovodonike u rubljama.
Blumberg navodi da je Evropska komisija na zatvorenom zasedanju u petak obavestila zemlje-članice Evropske unije da će u novim smernicama jasno izložiti da kompanije mogu da otvaraju račune u “Gasprombanci”, pri čemu moraju da vrše plaćanja u dolarima ili evrima i da se izjašnjavaju da na tome svoje obaveze po ugovoru smatraju ispunjenim. Ukoliko se ovi uslovi budu poštovali, regulator neće smatrati postupke kompanija kršenjem sankcija.Na sastanku je došlo do niza nesuglasica po ovom pitanju. Dok su Nemačka, Mađarska, Francuska i Italija podržale predloženi plan, Poljska je i dalje imala pitanja o pravnoj strani nove odluke, a njeni predstavnici su predložili da se održi sastanak na nivou ambasadora EU.
Neke zemlje su takođe bile nezadovoljne što nove smernice ne daju tačna uputstva da li evropske kompanije mogu da otvaraju račune u rubljama kod “Gasprombanke”.
Kako navodi agencija, ovaj aspekt je jedan od ključnih, jer je otvaranje računa u rubljama ranije smatrano kršenjem sankcija, iako to nije zabeleženo na papiru.
Početkom nedelje Blumberg je pisao da je “20-tak evropskih kompanija već otvorilo račune u Gasprombanci” za plaćanje isporuka ruskog gasa, a još 14 je zatražilo spisak dokumenata potrebnih za otvaranje takvih računa.
Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je 31. marta ukaz prema kome neprijateljske zemlje ubuduće gas treba da plaćaju u rubljama. Ruski lider je naložio kompaniji “Gasprom” da prebaci ugovore u rublje. On je poručio da će Rusija nastaviti da isporučuje gas u skladu sa ugovorenim količinama i cenama.
-
Sijarto: Mađari ne smiju plaćati cijenu rata
Mađarska vlada insistira na tome da mađarski narod ne smije biti primoran da plaća cijenu rata u Ukrajini, izjavio je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
On je za Radio Košut rekao da Mađari ni na koji način nisu bili krivi za izbijanje rata u Ukrajini i da, ako Evropska komisija namjerava da nametne naftni embargo, mora da garantuje da odluka o postepenom ukidanju uvoza ruske nafte neće pogoditi Mađare niti ugroziti energetsku bezbjednost Mađarske, prenosi MTI.
“Ako bi Evropska komisija u ovom trenutku usvojila predlog o embargu na naftu, Mađarska ne bi mogla da dobije sirovu naftu potrebnu za funkcionisanje svoje ekonomije”, istakao je Sijarto.
Naveo je da je stav mađarske vlade jasan i da će prihvatiti embargo na naftu samo ako, kako je rekao, “Evropska komisija ponudi rješenje za problem koji je sama stvorila”.
Sijarto je rekao da je prvi problem u slučaju embarga to što bi mađarske rafinerije morale da budu tehnički preuređene, što bi koštalo 500-550 miliona evra. Još 200 miliona evra moralo bi da bude utrošeno na povećanje kapaciteta gasovoda preko Hrvatske, dodao je Sijarto.
Ukazao je da bi, ako bi Mađarska uvozila naftu koja nije iz Rusije, cijene goriva u zemlji bile povećane 55-60 odsto. Sijarto je naveo da 65 odsto nafte u Mađarskoj dolazi iz Rusije.
-
Ombudsmanima pune ruke posla: Zatrpani žalbama na pravosuđe
Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH zaprimila je prošle godine 427 predmeta koji se odnose na rad pravosuđa.
U pitanju je, kako su naveli ombudsmani, povećanje broja žalbi od 16 odsto u odnosu na godinu ranije.
Najveći broj žalbi u oblasti pravosuđa, koji im je stigao prošle godine, odnosio se na rad nekolicine sudova.
Čak 50 žalbi odnosi se na Opštinski sud Livno, a 28 na Opštinski sud Sarajevo te 27 na Osnovni sud Banjaluka.
Za Kantonalni sud Livno zaprimljena su 22 predmeta, za Kantonalni sud Sarajevo 20, za Opštinski sud Tuzla 16, Okružni sud Banjaluka 16, Opštinski sud Mostar 10 i Opštinski sud Doboj osam.
“Ovi statistički podaci su indikator da bi nadležni organi, prije svega Ministarstvo pravde Republike Srpske, Federalno ministarstvo pravde i Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH, trebalo da razmotre mogućnost uvođenja dodatnih mjera s ciljem povećanja efikasnosti ovih sudova”, ocijenjeno je iz Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH.
Kada je riječ o dužini trajanja sudskih postupaka, sudovi su se, poslije intervencije ombudsmana, različito izjašnjavali.
Tako bi neki sudovi dostavili izjašnjenja u kojima se navode razlozi kašnjenja u postupanju koji se najčešće vežu za veliki broj predmeta na kojima rade.
Neki sudovi su se izjašnjavali i da predmete rješavaju po planu rješavanja, ali ne navedu kada se može očekivati da će konkretni predmet biti riješen.
“Najveći problem predstavlja dužina sudskog postupka, u odnosu na predmete s oznakom hitnosti, kao što su radni sporovi, konfliktni razvodi ili povjeravanje djeteta na staranje nakon razvoda braka, iako se ovi predmeti prema Porodičnom zakonu FBiH smatraju hitnim”, ističu iz Institucije ombudsmana za ljudska prava.
Recimo, kada je u pitanju Opštinski sud u Lukavcu, ombudsmani navode da ovaj sud ima sistemski problem i da svaki novozaprimljeni predmet automatski dolazi u situaciju da neće biti uzet u rad odmah i da će se postaviti pitanje kršenja prava na pravično suđenje zbog dužine trajanja postupka.
Ombudsmani su, dodaje se u jednom od primjera, postupali i po žalbi u kojoj je kao odgovorna strana označen Kantonalni sud u Tuzli, koji je odlučivao po žalbi u vezi s isplatom novčanog potraživanja iz radnog odnosa.
“Kantonalni sud u Tuzli dostavio je odgovor Instituciji ombudsmana da ne može precizirati kada će taj predmet biti stavljen u rad, zbog čega su ombudsmani BiH nekoliko puta ponovo tražili dostavljanje informacije o stanju spisa te u konačnici dobili odgovor da je taj predmet završen donošenjem presude. Dakle, iz konkretnog predmeta može se zaključiti da je radni spor za koji se smatra da je hitne prirode uz uključivanje ombudsmana BiH trajao pet godina”, ističu ombudsmani.
Omer Abdagić, član Upravnog odbora Advokatske komore FBiH, ističe da on i sve njegove kolege imaju probleme zbog presporog rada sudova.
“Ne samo ja, nego svi advokati imaju problema zbog toga što sudovi kasne sa rješavanjem predmeta, sa izradama odluka i tako dalje. Reforma pravosuđa nije uspjela ni u jednom segmentu. Klijenti vrše sve veći pritisak na advokate misleći da oni mogu nešto učiniti kod sudova da se tako nešto ubrza i poboljša. Međutim, mi advokati smo nemoćni”, rekao je Abdagić za “Nezavisne novine”.
-
Grlić Radman zatražio od Blinkena da se angažuje u BiH
Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman zatražio je od američkog državnog sekretara Entonija Blinkena da se SAD dodatno angažuju u vezi sa izbornom reformom u BiH jer bi u suprotnom, kako je upozorio, moglo doći do radikalizacije.
Grlić Radman je naveo da je Blinkena zamolio za još jaču prisutnost i pomoć da se bošnjački lideri dogovore s hrvatskim predstavnicima o pravilima za izbore koji se održavaju u oktobru, prenose hrvatski mediji.
“Američkom državnom sekretaru prenio sam našu veliku zabrinutost zbog propuštene šanse da se promijeni Izborni zakon BiH. Upozorio sam i na moguću radikalizaciju situacije nakon izbora”, rekao je Grlić Radman novinarima.
Dvojica zvaničnika učestvovala su na neformalnom sastanku ministara spoljnih poslova članica NATO-a.
-
Dodik o Tuzlanskoj koloni: U BiH nema pravde za srpski narod
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je povodom obilježavanja “Tuzlanske kolone” da u BiH nema pravde za srpski narod,
“Danas kad se sjećamo zločina nad pripadnicima ЈNA u “Tuzlanskoj koloni” moje misli su sa porodicama ubijenih vojnika. Uporno odbijanje pravosudnih institucija da procesuiraju odgovorne za ovaj zločin još je jedan u nizu dokaza da u ovakvoj BiH nema pravde za srpski narod”, naveo je Dodik na Twitteru.
Dodik je za Agenciju Srna istakao je da je obaveza i dužnost srpskog naroda da njeguje kulturu sjećanja i čuvaju istinu od neljudi koji žele sakriti svoju sramotu i nedjelo bolesnih umova koji su u mučkom napadu na kolonu JNA u Tuzli ubili 54 nedužna vojnika, 78 ranili, a 44 zarobili i zlostavljali.
“Nikada ne smijemo zaboraviti ova zlodjela ne samo zbog nevinih žrtava i njihovih porodica, već i zbog naših predaka i potomaka. Muslimanski napad na nedužne vojnike u Tuzli, kao i u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici, koji su se mirno povlačili iz kasarni nakon postignutog dogovora bio je jasan signal šta nas čeka u budućem periodu – rat, krv, zločini, za koje ni 30 godina kasnije niko nije odgovarao”, izjavio je Dodik za Srnu.
On je naglasio da žrtve iz proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata obavezuju današnje i buduće generacije da sa najvećom odgovornošću čuvamo svoju otadžbinu i da se više nikada ne dozvoli da Srbi budu glineni golubovi razularenim hordama spremnim na rat i ubijanje.
“Zadojeni fašističkom ideologijom svojih predaka iz Prvog i Drugog svjetskog rata pripadnici muslimanskih paravojnih jedinica uz pomoć svojih mentora pobili su pripadnike JNA i pokazali svoju navodnu silu nad nevinim mladićima koji su pokušali mirno da napuste grad. Napad na kolonu golobradih mladića u Tuzli, kao i u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici bio je režirana krvava tragedija”, istakao je Dodik.
On je podsjetio da uprkos snimcima, dokazima, argumentima, ni danas, 30 godina kasnije u BiH nema pravde za ove stradalnike, bar neke satisfakcije za njihove porodice.
Kada zločinci protiv srpskog naroda budu izvedeni pred lice pravde, rekao je Dodik, onda će se moći govoriti o prosperitetnijem zajedničkom životu na ovim prostorima.
“Jasno je da u BiH nema ni moralne, ni ljudske odgovornosti za ove zločine, kao ni za zločine nad srpskim narodom u BiH. Tužna je i poražavajuća činjenica da ni 30 godine od ubistva nevinih vojnika niko u pravosudnim organima nije smogao snage da istini pogleda u oči, da se bavi pravom i pravdom i da konačno kazni naučioce, organizatore i izvršioce ovih zločina nad mladošću”, naglasio je Dodik.
On je ocijenio da bi bilo krajnje vrijeme da Tuzla, Sarajevo i FBiH konačno prihvate istinu o stradanju srpskog naroda u proteklom građanskom ratu i poštuju srpske žrtve.
“Napad na kolonu vojnika u Tuzli je još jedan zločin kojem svjedočimo, a u političkom Sarajevu i danas su na djelu jadni stereotipni pokušaji njegovog negiranja i ignorisanja kao da se nije ni dogodio. Ali zločin se desio, koliko god oni to negirali i omalovažavali, i ovaj mučki napad ostaće kao vječni krvavi trag nad Tuzlom”, istakao je Dodik.
U Bijeljini i Tuzli danas se obilježava 30 godina od mučkog napada muslimanskih snaga na kolonu JNA u Tuzli kada su ubijena 54 vojnika, 78 je ranjeno, dok su 44 zarobljena, od kojih su petorica kasnije ubijena, a ostali su zlostavljani i mučeni.