VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ukrajina najavljuje kontraofanzivu: Nakon toga možemo početi pregovore s Rusijom

    Ukrajina najavljuje kontraofanzivu: Nakon toga možemo početi pregovore s Rusijom

    Šef ukrajinskog pregovaračkog tima David Arahamija izjavio je kako bi se nastavak razgovora između Rusije i Ukrajine o sigurnosnim garancijama mogao očekivati krajem augusta, ali da se za to moraju ispuniti određeni uslovi.

    Prema mišljenju Arahamije, pregovori između Rusije i Ukrajine u ovim trenucima mogu se održavati jedino u slučaju da Ukrajina pokrene kontraofanzivu čime bi se Rusi natjerali na promjenu razmišljanja.

    “Možemo se vratiti pregovorima do kraja augusta. Ne želimo dijeliti naše planove s Rusima, ali mislim da ćemo na nekim mjestima izvesti kontraofanzivnu operaciju”, rekao je Arahamija.

    Povodom nastavka pregovora između Ukrajine i Rusije oglasio se i ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba koji je rekao kako će Vladimir Putin pristati na pregovore samo ako Ukrajina uspije potisnuti ruske trupe dovoljno daleko od ukrajinskih gradova.

    “Ukrajini je potrebno oružje koje će dokazati da Zapad želi da nam pomogne da zaista pobijedimo, a ne samo da nam ne dozvoli da izgubimo”, ističe Kuleba.

    Također, naglasio je kako se u svijetu može osjetiti “zamor” kada je riječ o ratu u ovoj državi.

    “Donosioci odluka u afričkim, azijskim i arapskim državama podržavaju Ukrajinu, ali nas ljubazno pozivaju da prestanemo s otporom”, zaključio je Kuleba.

  • Uputstvo “Batuta” o simptomima i liječenju majmunskih boginja

    Uputstvo “Batuta” o simptomima i liječenju majmunskih boginja

    U Srbiji je juče registrovan prvi importovan slučaj majmunskih boginja, a Institut za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut” ranije je uputio zdravstvenim ustanovama stručno-metodološko uputstvo o virusu majmunskih boginja.

    Slučaj je dijagnostički prepoznat i terapijski zbrinut, a laboratorijska dijagnostika sprovedena na Institutu za virusologiju, vakcine i serume “Torlak”.

    Inače, u uputstvu “Batuta” opisani su sumnjiv, vjerovatan, potvrđen i odbačen slučaj majmunskih boginja, kao i postupanje sa osobom kod koje je bolest potvrđena, ali i sa osobama koje su bile u kontaktu sa oboljelim.

    Ističe se da kontakti zaraženih osoba treba da prate svoju temperaturu dva puta dnevno, kao i da asimptomatski kontakti mogu da nastave rutinske svakodnevne aktivnosti kao što su odlazak na posao i u školu, ali ne smiju da napuštaju mjesto boravka tokom perioda nadzora.

    Za djecu predškolskog uzrasta preporučuje se privremeno izdvajanje iz kolektiva – vrtić ili drugo.

    Kao sumnjivi slučaj definiše se svaka osoba koja se javi sa neobjašnjivom akutnom ospom i koja ima jedan ili više od navedenih simptoma ili znakova koji su se javili najranije 15. marta ove godine.

    Simptomi su glavobolja, nagli porast tjelesne temperature veće od 38 stepeni, limfadenopatija (uvećani limfni čvorovi), mijalgija (bolovi u mišićima i tijelu), bol u leđima, astenija (hronična iscrpljenost organizma i pospanost koje se ne popravljaju ni nakon odmaranja).

    Kako se navodi, vjerovatan slučaj je osoba koja ispunjava definiciju slučaja sumnje i jedno ili više od sljedećeg: epidemiološka povezanost (izloženost licem u lice, uključujući zdravstvene radnike koji nisu koristili ličnu zaštitnu opremu), direktan fizički kontakt sa kožom ili kožnim lezijama, uključujući seksualni kontakt.

    Zatim, kontakt sa kontaminiranim materijalima kao što su odjeća, posteljina ili pribor vjerovatnog ili potvrđenog slučaja majmunskih boginja unutar 21 dan prije pojave simptoma, istorija putovanja u zemlju endemsku za majmunske boginje unutar 21 dan prije pojave simptoma, zatim više seksualnih partnera ili seksualni odnos sa nepoznatom osobom unutar 21 dan prije pojave simptoma.

    Takođe, pozitivan rezultat serološkog testa na Orthopoxvirus, u odsustvu vakcinacije protiv velikih boginja ili druge poznate izloženosti Orthopoxvirus-ima, hospitalizovan/a zbog bolesti.

    Kako se navodi, potvrđen slučaj je onaj koji ispunjava definiciju slučaja sumnje ili vjerovatnog slučaja i laboratorijski je potvrđen virus majmunskih boginja testom lančane reakcije polimeraze (Real time PCR) i/ili sekvenciranjem.

    Odbačeni je onaj ili vjerovatan slučaj sa negativnim rezultatom na testu lančane reakcije polimeraze u realnom vremenu (Real time PCR) i/ili sekvenciranjem.

    Svaki pacijent sa sumnjom na majmunske boginje potrebno je da bude ispitan i izolovan ukoliko se potvrdi dijagnoza sve dok lezije na koži ne pređu u fazu kruste, ispod kojih, kada otpadnu, ostaje svjež sloj kože.

    Usljed specifične klinice slike tog oboljenja, osobe sa sumnjom na majmunske boginje mogu da se jave na pregled u različitim zdravstvenim ustanovama, a ne samo ustanovama primarnog nivoa zdravstvene zaštite, izabranog ljekara (dermatovenerologija, klinike i odjeljenja za infektivne bolesti, akušerstvo i ginekologiju, urologiju, odjeljenja hitne pomoći i drugo).

    U uputstvu se navodi da je, ako se sumnja na majmunske boginje, potrebno obaviti klinički pregled pacijenta uz primjenu propisanih mjera zaštite, zatim prikupiti informacije od pacijenta o mogućim izvorima infekcije i prisustvu slične bolesti u zajednici, kao i bliskim kontaktima.

    Takođe, potrebno je informisati teritorijalno nadležni institut/zavod za javno zdravlje i u konsultaciji sa epidemiologom organizovati transport i izolaciju lica do najbližeg infektivnog odjeljenja ili bolnice, kao i bezbjedno uzimati i slati uzorke za laboratorijski pregled na majmunske boginje prema uputstvu Instituta za virusologiju, vakcine i serume “Torlak”.

    Svaki pacijent sa sumnjom na majmunske boginje potrebno je da bude izolovan tokom infektivnog perioda, odnosno tokom prodromalnog i osipnog stadijuma bolesti.

    Zdravstveni radnici koji njeguju i liječe slučaj sumnje, vjerovatni ili potvrđeni slučaj majmunskih boginja primjenjuju standardne mjere zaštite i mjere zaštite od infekcija koje se prenose kontaktom.

    Preporučuje se brza izolacija slučajeva sumnje ili potvrđenih slučajeva u prostoriji sa adekvatnom ventilacijom, namjenskim kupatilom i kad god je to moguće posebnim osobljem.

    Preporučena lična zaštitna oprema uključuje rukavice, ogrtač ili mantil, medicinsku masku i zaštitu za oči, a pacijenti, takođe, treba da nose medicinsku masku kada dolaze u blizak kontakt sa zdravstvenim radnicima ili drugim pacijentima, kad god je to moguće.

    Zavoj ili kompresa se mogu koristiti za pokrivanje lezija na koži kako bi se potencijalni kontakt sa lezijama sveo na minimum.

    Skidanje i odlaganje LZO potrebno je obaviti prije napuštanja izolacionog prostora/sobe u koju je pacijent primljen, a mjera izolacije se primjenjuje do prestanka simptoma.

  • Bitkoin pao ispod 20.000 dolara

    Bitkoin pao ispod 20.000 dolara

    Cena bitkoina pala je danas ispod 20.000 dolara, prvi put od decembra 2020. godine.

    Prema podacima portala CoinDesk, cena te digitalne valute je u 8:55 po sredne-evropskom vremenu pala za 6,57 odsto i iznosi 19.450 dolara, prenosi Tas.

    Od 9:05 kurs bitkoina dodatno je pao, pa je njegova cena u tom trenutku iznosila 19.342 dolara.

  • Vulin najavio nastavak ulaganja u specijalnu antiterorističku jedinicu Srbije

    Vulin najavio nastavak ulaganja u specijalnu antiterorističku jedinicu Srbije

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin ocijenio je da su pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) po obučenosti daleko ispred regiona i među prvima u Evropi i najavio da će država nastaviti intenzivno da oprema, obučava i podmlađuje sastav i da ima što veći prijem novih, sposobnih ljudi.

    Vulin, koji je prisustvovao taktičko-pokaznoj vježbi pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice u noćnim uslovima, poručio je da oni uvijek moraju da budu najbolji, a da je konkurencija u toj jedinici uvijek na najvišem nivou.

    Učinićemo sve da vaša jedinica bude još opremljenija, još snažnija i efikasnija, da imate još bolje uslove za izvršavanje zadataka kako u dnevnim, tako i u noćnim uslovima. Vi ste naš stub i oslonac u očuvanju mira i stabilnosti – poručio je Vulin.

    Pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice MUP su u taktičko-pokaznoj vježbi prikazali kako izgleda rad operativnog štaba u komandnom vozilu, kao i izvršavanje blokade prostora i operativno-taktičke mjere i radnje prilikom ulaska u zabarikadiran objekat s ciljem lišavanja slobode diverzantsko-terorističke grupe.

  • “Za privredu Srpske veoma važna zagarantovana cijena gasa”

    “Za privredu Srpske veoma važna zagarantovana cijena gasa”

    Za privredu Republike Srpske dobro je i veoma važno da ima zagarantovanu cijenu gasa do kraja godine i da u situaciji konstantnog povećanja cijena energenata na svjetskom tržištu može predvidjeti svoje poslovanje u tom periodu, izjavio je danas portparol Privredne komore Republike Srpske Vladimir Blagojević.

    Blagojević je rekao da je to u prvom redu veoma bitno za one privredne subjekte u Srpskoj koje koriste gas kao osnovni energent, jer je od izuzetne važnost da, uz predviđanje poslovanja, mogu na osnovu toga da planiraju i svoje troškove poslovanja.

    On je dodao da u tu kategoriju spadaju neka od najvećih i najuspješnijih preduzeća iz Srpske, koja sada bar do kraja godine, u situaciji kada cijene energenata rastu, mogu da planiraju svoje troškove i poslovanje.

    “S druge starne, problem nam predstavlja povećanje cijena ostalih energenata – nafte i naftnih derivata i zato je nedavni zaključak Upravnog odbora Privredne komore bio da se ukidanjem akciza na puteve i auto-puteve na ograničen period bar djelimično utiče na stabilizaciju cijena nafte i naftnih derivata i tako se pomogne i stanovništvu i privredi”, naveo je Blagojević.

    Srpski član Predsjendištva BiH Milorad Dodik dogovorio je na jučerašnjem sastanku u Sankt Peterburgu sa predstavnicima ruskog “Gasproma” da se ne mijenja cijena gasa do kraja godine.

  • Merkel brani projekt Sjeverni tok 2: Vjerovala sam u vezu s drugom nuklearnom silom svijeta

    Merkel brani projekt Sjeverni tok 2: Vjerovala sam u vezu s drugom nuklearnom silom svijeta

    Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel govorila je u intervjuu za RND o rusko – njemačkom projektu Sjeverni tok 2 te je poručila da je taj projekt, uprkos kritikama, bio perspektivan.

    Iako je projekt Sjeverni tok 2 zbog ruske agresije na Ukrajinu obustavljen, Merkel je branila odluku tadašnje njemačke vlade za izradom ovakvog projekta.

    “Nisam vjerovala u promjenu kroz trgovinu, već u vezu kroz trgovinu s drugom po veličini nuklearnom silom na svijetu”, rekla je Merkel.

    Poručila je kako to nije bila laka odluka.

    “Tadašnja teza je bila: Ako Sjeverni tok 2 bude u funkciji, Putin više neće isporučivati gas kroz Ukrajinu niti će je napadati. Rusija je napala Ukrajinu 24. februara kada još uvijek gas nije tekao kroz Sjeverni tok 2. U tom smislu, gas nije bio oružje”, ističe bivša kancelarka.

    Između ostalog, ona je projekt opravdavala i ekonomskim razlozima.

    “Njemačka privreda se u to vrijeme odlučila za transport gasa iz Rusije jer je bio ekonomski jeftiniji od tečnog gasa iz Saudijske Arabije, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, a kasnije i iz Sjedinjenih Američkih Država”, poručila je Merkel.

    Također, bivša kancelarka je objasnila kako je vlada bila spremna novcem poreskih obveznika podržati izgradnju dva terminala za tečni prirodni gas u Njemačkoj. Međutim, do posljednjeg dana rada vlade ovaj projekt nije pokrenut jer nije bilo uvoznika koji bi zbog visoke cijene unaprijed rezervisali kapacitete za dugoročni period.

    Na kraju intervjua, Merkel je priznala kako je njen utjecaj na Putina slabio tokom mandata.

    “Bilo je jasno da neću još dugo biti na funkciji i zato sam konstatovala da razni pokušaji da se utječe na njega neće imati efekta. Putin više nije voljan da održava samit u tzv. Normandijskom formatu s predstavnicima Rusije, Ukrajine, Njemačke i Francuske. S druge strane, nisam uspjela stvoriti dodatni evropsko – ruski format diskusije o evropskom sigurnosnom poretku”, mišljenja je Merkel.

    Na pitanje da li može biti posrednik u prekidu rata u Ukrajini, Merkel nije bila optimistična.

    “Moj odlazak je možda bio doprinos, kao što su izbori u Francuskoj, povlačenje trupa iz Afganistana i odugovlačenje implementacije sporazuma iz Minska”, zaključila je Merkel.

  • Evropa počela da troši gas uskladišten za zimu

    Evropa počela da troši gas uskladišten za zimu

    Smanjenje isporuka prirodnog gasa iz Rusije primoralo je Evropu da koristi zalihe pripremljene za predstojeću zimsku sezonu, piše Blumberg.

    Kako se navodi, pad isporuke pogodio je Francusku, Italiju, Austriju i Nemačku zbog odluke Gasproma da obustavi rad Simens gasnih turbina zbog problema sa njihovom popravkom.

    Agencija ističe da su zalihe u evropskim podzemnim skladištima gasa pale su prvi put od sredine aprila.

    Prema poslednjim podacima, dodaje se u tekstu, rezerve su smanjene za jedan procentni poen, iako se gas obično ubrizgava samo tokom letnjeg perioda, a primljene količine se čuvaju do vrhunca zimske sezone, prenosi RIA Novosti.

    Prema pesimističkoj prognozi Vood Mackenzie Ltd, u slučaju potpunog gašenja Severnog toka, Evropa neće moći da akumulira rezerve gasa do nivoa koji je odredila EU do početka grejne sezone, a u tom slučaju goriva će nestati do januara.

    Gasprom je početkom nedelje saopštio da će zbog ograničenja na kompresorskoj stanici Portovaja moći da isporučuje gas preko Severnog toka u količini do 100 miliona kubnih metara dnevno, u odnosu na planiranih 167 miliona.

    Zbog kašnjenja u remontu agregata nemačke kompanije Simens, na stanici mogu da se koriste samo tri gasne kompresorske jedinice, a kako navodi Blumberg, ključna oprema za rad gasovoda ne može da se vrati nakon održavanja iz Kanade zbog antiruskih sankcija.

  • U Banjaluci danas svečano otvaranje dajak pristaništa

    U Banjaluci danas svečano otvaranje dajak pristaništa

    Svečanim otvaranjem novoizgrađenog dajak pristaništa, koje je zakazano za danas (subota) u 10.00 časova, dajak čamac- kao svojevrsni i jedinstven simbol našeg grada konačno će dobiti mjesto kakvo zaslužuje.
    Na radost svih Banjalučana, ljubitelja dajaka i svih dajakaša ovogodišnja sezona vožnje ovog jedinstvenog čamca, započeće na prvom dajak pristaništu, koje će od sutra biti u zvaničnoj upotrebi.

    Imajući u vidu da je ovo veliki dan za sve dajakaše, koji će novu sezonu započeti u jednom potpuno drugačijem i uređenom ambijentu, Grad Banja Luka i Dajak klub Banja Luka pozivaju sve sugrađane da lijepo vrijeme iskoriste za druženje koje će biti organizovano danas na gradskoj plaži Abacija (kod Izvađačkog kluba „22 april“).

    Otvaranju pristaništa i početku sezone pridružiće se i gradonačelnik Draško Stanivuković, kojem će biti uručena i maketa dajak čamca – simbol prvog dajaka.

    Takođe, tokom ceremonije otvaranja, gradu i svim sugrađanima gradonačelnik će pokloniti jedan poseban i veoma simboličan dar – dajak čamac koji će nositi ime baba Ruža po nedavno preminuloj Banjalučanki, vlasnici legendarne kafane „Krajišnik“.

    Podsjećamo, vođena idejom da je dajak čamac jedan od simbola našeg grada, gradska administracija izdvojila je sredstva za izgradnju pristaništa koje će stvoriti bolje uslove za sportske i rekreativne sadržaje na Vrbasu, a ujedno i obogatiti turističku ponudu grada.

  • Za fontanu svi rokovi probijeni

    Ograđena i nedovršena fontana u Parku Mladen Stojanović u Banjaluci, koja bi trebalo da bude replika nekadašnje iz parka Petar Kočić, više od 13 mjeseci nije završena. Betonska konstrukcija i dalje stoji, ali radova nema.
    Iz Gradske uprave Banjaluka ponovo uvjeravaju da neće odustati od njene gradnje, ali ne navode rok, iako je još početkom marta ove godine, na jednom od skupštinskih zasjedanja, gradonačelnik Draško Stanivuković obećao da će biti gotova na proljeće.
    ,,Gradnja fontane, čuvene replike iz Parka Petar Kočić, koja će se nalaziti u Parku Mladen Stojanović, nije obustavljena, već se radi na drugoj lokaciji, kao što je i ranije napomenuto, zbog zahtjevnosti radova“, rekli su iz Gradske uprave za BL portal.
    Dodaju da će svi detalji biti poznati na vrijeme. Ipak, na pitanje da li je Grad riješio problem sa lokacijskim uslovima i građevinskom dozvolom, koju je od njih još krajem prošle godine tražilo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, odgovor nije stigao.

    Podsjećanja radi, u januaru ove godine iz Grada su poručili da će od ovog resora tražiti da im izdaju lokacijske uslove za fontanu.
    Nakon što je rok za njen završetak nekoliko puta prolongiran, Stanivuković je na sjednici gradske skupštine u martu nastavak radova najavio za nekoliko dana, rekavši da se čeka dozvola od Ministarstva.
    “Čekamo još građevinsku dozvolu od Ministarstva. Fontana će koštati 220.000 maraka. Sve je spremno, sve iz donatorskih sredstava. Prijatelji i partneri su dali novac i Grad ništa neće koštati”, rekao je tada Stanivuković.

  • Šmit dobio odbijenicu, PIC mu ne da više para

    Šmit dobio odbijenicu, PIC mu ne da više para

    Zemlje članice Savjeta za sprovođenje mira (PIC), koje finansiraju rad OHR-a, odbile su zahtjev Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, da se njegovoj kancelariji poveća budžet.
    Kako pišu “Nezavisne novine”, budžet ostaje na prošlogodišnjem nivou, s tim da je obećano da će zemlje finansijeri naći načina da nađu zamjenu za 1,2 odsto, koliko je iznosio doprinos Ruske Federacije, a koji je ona od februara ove godine i zvanično prestala da plaća.

    U OHR-u su “Nezavisnim novinama” samo rekli da će naredni budžet komentarisati nakon isteka postojećeg, a koji ističe krajem mjeseca. Prema informacijama koje smo dobili, budžet OHR-a će od 1. jula ove godine do 31. juna naredne godine na papiru iznositi 5.327.627 evra, a ostaje da se vidi hoće li OHR dobiti oko 70.000 evra, koliko će faliti zbog nedostajućeg ruskog doprinosa.

    Prema podacima koji su objavljeni na stranici OHR-a, ovogodišnji budžet finansira EU u iznosu od 2.540.212 evra, SAD u iznosu od 1.172.077 evra, Japan u iznosu od 532.762 evra, Ujedinjeno Kraljevstvo u iznosu od 356.418 evra, Kanada u iznosu od 159.828 evra, Organizacija islamske konferencije 133.190 evra, dok ostali manji donatori doprinose sa ukupno 367.606 evra.

    Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, povećanje budžeta za svoju kancelariju zatražio je i prije mjesec dana od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, tokom predstavljanja njegovog redovnog godišnjeg izvještaja.

    U svom obraćanju Šmit je podsjetio da je njegov budžet zamrznut još od 2017. godine, a da je neplaćanje Rusije samo dodatno pojačalo potrebu da se budžet poveća.

    “Termin ‘zamrznuti budžet’ ne daje tačnu sliku zato što on ne podrazumijeva godišnje troškove koji se stalno povećavaju, a to smanjuje naše ukupne prihode svake godine. Osim toga, imamo problem onih koji ne uplaćuju sredstva i donatora koji su smanjili svoje doprinose. Kao rezultat toga, operativni budžet u poređenju s prošlom godinom manji je za sedam odsto”, rekao je Šmit.

    On je upozorio da zbog trenutne dinamike u BiH i izazova koji predstoje mora zadržati potrebne kapacitete za obavljanje svog posla.

    “Da bismo to mogli, resursi moraju biti dovoljni za ostvarivanje mandata, a organizacija mora imati i političku i finansijsku podršku. Osnova za ispravno procjenjivanje budućih potreba OHR-a moraju biti političke namjere u budućnosti. Da bi organizacija mogla ostvariti ciljeve, trebalo bi razmisliti o privremenom povećavanju budžeta”, rekao je Šmit.

    I u posljednjem obraćanju bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka traženo je da se sredstva OHR-u povećaju, ali ni tada za to nije bilo sluha.

    Incko je u izvještaju koji je podnio u maju prošle godine, dva mjeseca prije napuštanja funkcije, podsjetio da je OHR 2002. godine imao budžet od 25 miliona evra, da je u Kancelariji tada radilo 700 ljudi, a da je njegov trenutni budžet 5,3 miliona evra, sa samo 89 članova osoblja.

    “Za vrijeme mog mandata, budžet OHR-a je manji za 53 odsto, a broj osoblja je smanjen za 58 odsto. Iako smo bili suočeni s tolikim redukcijama, zadaci su uglavnom ostali isti. Kako je budžet bio smanjivan tokom godina, postajalo je sve teže dalje smanjivati troškove bez ugrožavanja ekspertiza i kapaciteta od suštinske važnosti. Imajući u vidu brojne izazove, OHR mora zadržati efektivan kapacitet da reaguje na rizike za stabilnost i pomogne postizanje napretka”, rekao je tada Incko.

    I u svojim prethodnim izvještajima Incko je ukazivao na ove probleme, ali među članicama Savjeta bezbjednosti i Savjeta za sprovođenje mira očigledno nije bilo sluha za ove probleme.

    SAD pružaju punu podršku OHR-u
    Kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i član Savjeta za provođenje mira, SAD naglašavaju ključnu ulogu i puni mandat visokog predstavnika u pružanju podrške implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma, kažu za “Nezavisne novine” u Ambasadi SAD u BiH.

    SAD, kako ističu, pružaju visokom predstavniku punu podršku za ispunjenje agende 5+2 potrebne za okončanje međunarodne supervizije.
    “Kao podrška ovom cilju, SAD ostaju najveći bilateralni finansijer narednog budžeta OHR-a”, istakli su oni.

    Finansijeri budžeta
    EU 2.540.212 evra
    SAD 1.172.077 evra
    Japan 532.762 evra
    UK 356.418 evra
    Kanada 159.828 evra
    OIC 133.190 evra
    Ostali 367.606 evra
    Manjak (ruski doprinos) 70.000 evra
    Ukupno 5.327.627 evra