Autor: INFO

  • Dodik: Dogovoreno da ljekari dolaze na specijalizaciju u Sankt Peterburg

    Dodik: Dogovoreno da ljekari dolaze na specijalizaciju u Sankt Peterburg

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je danas na sastanku sa gubernatorom Sankt Peterburga Aleksandrom Beglovom dogovoreno i da ljekari iz Republike Srpske dolaze na specijalizacije u ovaj grad.

    “U ovom vremenu, a i još i ranije, kada je trajala pandemija virusa korona, imali smo ovdje razumjevanje i adresu koju smo mogli da pozovemo da nam pomognu. Oni su slali svoje ljekare u Univerzitetski klinički centar /Republike Srpske/”, rekao je Dodik za ATV.

    On je naglasio da ga raduje i to što će Srpska svoje najbolje maturante iz cijele Republike slati da upoznaju ovj grad i podneblje.

    Dodik je naveo i da je razgovarano i o ekonomskim temama.

    “Nama je važno da imamo razumijevanje u vezi sa energentima i to što oni stoje na tome da nam pomognu u svemu, da u tome nema nikakvih zastoja”, naveo je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i gubernator Sankt Peterburga Aleksandar Beglov dogovorili su danas da bude organizovan zajednički forum Republike Srpske i Sankt Peterburga o nastavku saradnje.

  • Čavušoglu: Turska neće dopustiti porast napetosti u BiH

    Čavušoglu: Turska neće dopustiti porast napetosti u BiH

    Ministar spoljnih poslova Turske Mevlut Cavušoglu izjavio je danas u Sarajevu da Ankara neće dopustiti novi porast napetosti u Bosni i Hercegovini, i podržao ideju da se održi sastanak predstavnika Hrvatske, Turske, Srbije i BiH kako bi se očuvala stabilnost BIH.

    “Mi smo spremni da pružimo podršku za dobrobit, stabilnost i razvoj Bosne i Hercegovine i učestvovaćemo u svim bilateralnim i multilateralnim političkim, ekonomskim i drugim inicijativama koje su prihvatljive svim stranama. Mi neprekidno podstičemo sve strane u BiH u tom pravcu”, rekao je Čavušoglu na zajedničkoj konferenciji za novinare održanoj nakon razgovora sa svojom koleginicom iz BiH Biserom Turković, prenijela je Hina.

    Ideju da se oživi inicijativa o sastanku četiri strane iznio je tokom ovonedjeljne posjete Ankari srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    “Bosna i Hercegovina je ključna u pogledu regionalne stabilnosti i zato ne možemo da dozvolimo nove napetosti u BiH. Svi bi trebalo odgovorno da se ponašaju“, poručio je Čavušoglu.

    Dodik je predložio da u razgovorima o stabilizaciji prilika u BiH učestvuju predsjednik Turske Redžep Taip Erdoan, Hrvatske Zoran Milanović, Srbije Aleksandar Vučića, ali i trojica predstavnika srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda u BiH.

    “Turska će podržati svaku vrstu razgovora i dogovora u bilo kom formatu samo ako su s tim formatom saglasni svi akteri političkog života u vašoj zemlji”, rekao je Čavušoglu.

  • “Rusija je Nojeva barka svijetske ekonomije”

    “Rusija je Nojeva barka svijetske ekonomije”

    Glavni izvršni direktor Rosnjefta Igor Sečin ocenio je da Rusija može da zadovolji dugoročne svetske potrebe za pristupačnim energetskim resursima.

    Sečin je istakao da u trenutnim uslovima Rusija predstavlja Nojevu barku svetske ekonomije.”Rusija sa njenim energetskim potencijalom i potrfeljem prvoklasnih projekata kao što su ‘Vostok Oil’, može da zadovolji dugoročne svetske potrebe za pristupačnim energetskim resursima i nesumnjivo, predstavlja upravo tu spasonosnu barku“, ocenio je Sečin na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, preneo je Sputnjik.

    On je objasnio da je već primetno kretanje ka novoj konfiguraciji naftnog tržišta gde se formiraju dva tipa cena: za prijateljske zemlje – poštena tržišna cena, a za neprijateljske – na cenu se dodaje premija, koja će biti usmerena na izmirivanje njihovih troškova, zbog toga što su bivši partneri prekršili pravila i obaveze.

    Sečin je istakao da “Rosnjeft” već vrši proizvodnju na nalazištima Vankorskog klastera, koji su obuhvaćeni projektom “Vostok oil”.

    On je, takođe, naglasio da se uspešno realizuje kompleksan program geološko-istraživačkih radova i da je na levoj obali reke Jenisej ove godine dobijena nafta prilikom ispitivanja dve istražne bušotine, te da se očekuje porast zaliha od oko 100 miliona tona.

    Kako je dodao, “rezultati geoloških istraživanja umnogome prevazilaze prognoze, što omogućava da se samouvereno planira visoka proizvodnja nafte u narednim decenijama uz postepeno dostizanje obima do 115 miliona tona nafte 2033. godine”.

    “U uslovima smanjenih investicija u razvoju naftnog i gasnog sektora ‘Vostok Oil’ je jedini projekat u svetu, koji može da stabilizuje tržište ugljovodonika, a istovremeno poseduje najviše indikatore efikansosti i održivosti” , istakao je on.

    Pored toga, kako je naveo, zbog direktnog pristupa transportnoj arteriji Severnog morskog puta, smanjuje se zavisnost projekta od politički nestabilnih lanaca isporuke ugljevodonika cevovodima.

    “Realizacija projekta za kompaniju ‘Rosnjeft’ ne izaziva ni tehnološke, ni resursne poteškoće. Posedujemo neophodne kompetencije, znanja i iskustvo u realizaciji ovakvih projekata. Oprema i materijal su 98 odsto domaće proizvodnje. Prema planu se realizuju isporuke cevovoda i drugih metalnih proizvoda u skladu sa integralnim sporazumima sa najvećim ruskim kompanijama”, objasnio je Sečin.

    On je rezimirao da će “rado videti prijatelje u sklopu učesnika u projektu izgradnje Nojeve barke svetske ekonomije”.

  • Guverner Kalinjingrada: Trazićemo recipročne mjere Litvaniji

    Guverner Kalinjingrada: Trazićemo recipročne mjere Litvaniji

    Guverner Kalinjingradske oblasti Anton Alikanov izjavio je danas da će ta ruska enklava predložiti saveznoj vladi da preduzme recipročne mjere protiv Litvanije zbog uvođenja, kako je rekao, “nelegalne zabrane želetničkog tranzita” robe, koja podleže sankcijama EU.

    Alikanov je u snimku, koji je objavio na Telegramu, naveo da će Kalinjingradska oblast predložiti recipročne mjere protiv Litvanije, ukoliko ta zemlja ne ukine “ovakve nelegalne restrikcije”, prenosi TAS S.

    Vlasti Litvanije saopštile su ranije da danas stupa na snagu zabrana tranzita robe pod sankcijama EU preko njihove teritorije ka ruskoj enklavi Kalinjingrad.

    Vijest o zabrani objavio je u petak, na video snimku, guverner regiona Anton Alikanov, prenosi Rojters.

    Na listi sankcija EU nalaze se ugalj, metali, građevinski materijali i napredna tehnologija, a Alikanov je saopštio da će zabrana obuhvatiti oko 50 odsto artikala koje Kalinjingrad uvozi.

    Smješten između članica EU i NATO Poljske i Litvanije, Kalinjingrad se snabdjeva iz Rusije, željeznicom i gasovodima preko Litvanije.

  • “Litvanija pokušava da ekonomski uguši Kalinjingrad”

    “Litvanija pokušava da ekonomski uguši Kalinjingrad”

    Litvanija će značajno smanjiti železnički tranzit tereta u Kalinjingradsku oblast iz drugih regiona Rusije, saopštio je gubernator tog regiona Anton Alihanov.

    “Željeznice Litvanije obavestile su Kalinjingradsku železnicu da će od ponoći prekinuti tranzit više vrsta robe pod sankcijama u Kalinjingradsku oblast i iz nje. Navodno, oni su dobili objašnjenje od EK da se na robu čiji uvoz je zabranila EU ne odnosi dozvola na osnovu koje se tranzit obavljao”, rekao je Alihanov.

    Po njegovim rečima, prema preliminarnim procenama, to se odnosi na oko 40-50 odsto celokupnog asortimana tranzitnog tereta.

    U pitanju su, kako je rekao, građevinski materijali, cement, metali i druge važne stvari, prenosi Sputnjik.

    Dodao je da ova situacija zahteva od vlasti da povećaju uvoz robe brodovima.

    “Pokušaćemo i da dobijemo korektna objašnjenja od Evropske komisije o ovoj situaciji. Smatramo da je ovo grubo kršenje protokola za pristupanje baltičkih zemalja EU, ovo je kršenje pravila o slobodnom tranzitu u/iz Kalinjingradske oblasti. To je bila obaveza EU i baltičkih država”, poručio je Alihaniv.

    On je istakao da je u pitanju i humanitarno pitanje i, kako je naveo, pokušaj da se ekonomski uguši ruska eksklava.

  • Patrijarh Porfirije stigao u Eparhiju bihaćko-petrovačku

    Patrijarh Porfirije stigao u Eparhiju bihaćko-petrovačku

    Patrijarh srpski Porfirije stigao je danas u posjetu Eparhiji bihaćko-petrovačkoj.

    Patrijarha su ispred Hrama Svetog Save u Mrkonjić Gradu, dočekali brojni vjernici.

    Dočeku patrijarha prisustvuju i predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija, Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit crnogorsko-primorski Јoanikije, episkopi vranjski Pahomije, mileševski Atanasije, gornjokarlovački Gerasim, bujenosaireski i južnocentralnoamerički Kirilo i mohački Damaskin.

    Prisutni su i načelnik opštine Mrkonjić Grad Dragan Vođević i načelnici susjednih opština.

    Patrijarh Porfirije je stigao na poziv vladike bihaćko–petrovačkog i rmanjskog Sergija, da se pomoli za pravoslavne vjernike i da ih blagoslovi.

    Patrijarh Porforije u Hramu Svetog Save služiće liturgiju.

    Sutra će služiti Svetu arhijerejsku liturgiju u manastiru Glogovac u Šipovu, gdje će biti održan i Јanjski sabor.

  • Američki plan zaustavljen

    Američki plan zaustavljen

    Pauziran je plan administracije američkog predsednika Džozefa Bajdena da Ukrajini proda četiri velika drona koji mogu da nose projektile.

    Plan je pauziran zbog bojazni da bi sofisticirana oprema mogla da padne u neprijateljske ruke, izjavili su danas izvori upoznati sa situacijom.

    Isti izvori navode da su tehničke primedbe iznete tokom dubljeg uvida u politiku Pentagona za bezbednost odbrambene tehnologije kojom treba da bude sprečen pad osetljive tehnike u neprijateljske ruke.

    Protivljenje prodaji dronova izraženo je usled zabrinutosti da bi radarska i izviđačka oprema mogla da stvori bezbednosni rizik za SAD ukoliko bi letelice dospjele u ruke ruskih oružanih snaga.

    Izvori navode da je ova mogućnost predviđena tokom prvobitne revizije, ali je izneta i na sastancima u Pentagonu tokom protekle sedmice.

    Jedan od izvora istakao je da će odluku o tome da li će biti nastavljeno sa dogovorenom isporukom doneti administracija iznad ovlašćenja Pentagona ali da nije sigurno kada će se to desiti.

    Drugi izvor smatra da bi jedno od rešenja za eventualnu prodaju moglo biti da se zameni postojeći radarski i senzorski paket sa nečim manje sofisticiranim.

    Prema dostupnim dokumentima o vojnom budžetu, dron “Sivi orao” košta oko deset miliona dolara.

  • “U Ukrajini ubijen 51 plaćenik iz BiH”

    “U Ukrajini ubijen 51 plaćenik iz BiH”

    Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je da je u Ukrajini ubijen 51 plaćenik iz BiH.

    Prema izvještaju, od 24. februara iz BiH je u Ukrajinu stiglo 167 plaćenika, napustilo je 46, a preostalo ih je 70.

    Rusko Ministarstvo odbrane objavilo je tabelu sa brojem plaćenika koji su došli da se bore u Ukrajinu protiv Rusije, broj ubijenih, broj onih koji su napustili Ukrajinu, te broj preostalih u Ukrajini.

    Iz tog ministarstva su naveli da su iz Hrvatske stigla 204 plaćenika, ubijena su 74, 51 je napustio Ukrajinu, a ostalo je 79, sa područja Kosova i Metohije stiglo je 156, 61 je ubijen, 60 je napustilo, a ostalo 35, iz Crne Gore su stigla dva, jedan je ubijen, a jedan je ostao.

    Iz Sjeverne Makedonije u Ukrajinu je stiglo 79 plaćenika, ubijen je 21, 19 je napustilo, a ostalo je 39 plaćenika, dok je iz Albanije stiglo 150, ubijena su 42, 40 je napustilo zemlju, a ostalo je 68.

    Prema tim podacima, najviše plaćenika stiglo je iz Poljske 1.831, ubijeno je 378, 272 su napustila Ukrajinu, a ostao je 1181.

    – Rusko Ministarstvo odbrane prati i bilježi prisustvo svakog stranog plaćenika u Ukrajini – objavljeno je na veb stranicama Ministarstva.

    Prema istom izvoru, u borbene operacije nisu uključeni samo plaćenici, nego i oni koji su došli da obučavaju ukrajinske vojnike, te pomažu u popravkama zapadnog oružja koje je poslato u Ukrajinu.

  • Kremlj objavio stenogram razgovora prvog čovjeka Rusije i srpskog člana Predsjedništva BiH

    Kremlj objavio stenogram razgovora prvog čovjeka Rusije i srpskog člana Predsjedništva BiH

    Rusija će nastaviti razvijati svoje odnose sa onima koji to žele, a vi ste jedan od tih ljudi.

    Poručio je ovo ruski predsjednik Vladimir Putin srpskom članu Predsjedništva Miloradu Dodiku na jučerašnjem sastanku koji je održan na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.

    Kremlj je na svojoj zvaničnoj stranici objavio stenogram tog razgovora u kojem prvi čovjek Rusije izražava zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa Republikom Srpskom i Dodikom.

    – Jako mi je drago što vas vidim. Razvili smo jako dobre odnose otkako ste na čelu Republike Srpske i član Predsjedništva BiH. Hvala na dolasku na forum u Sankt Peterburgu. Nadam se da vam je bilo korisno i interesantno. Nažalost, u sadašnjim uslovima s Bosnom i Hercegovinom imamo određenih poteškoća vezanih za pristupanje sankcijama, ali znamo vaš stav i visoko ga cijenimo. Uprkos svim poteškoćama, odnosi se nastavljaju i razvijaće se, posebno s onima koji te odnose žele održati. A koliko ja znam, vi ste jedan od tih ljudi – rekao je Putin Dodiku, te mu poželio dobrodošlicu.

    Dodik je, kako se navodi u saopštenju iz Kremlja, zahvalio Putinu na pozivu na forum, kao i na njegovim riječima podrške.

    Želim vam zahvaliti za sve što činite za nas. Danas je bio težak dan. Ovo su teška vremena, teški uslovi, a to ste, takođe, više puta rekli u svom govoru koji smo danas slušali. Mi pokušavamo provoditi svoju politiku bez uplitanja sa strane, nismo se htjeli pridružiti sankcijama i zahvalni smo na razumijevanju po ovom pitanju – rekao je Dodik.

    On se zahvalio Putinu što je što je Rusija omogućila zadržavanje cijene plina po dosadašnjim uslovima do Nove godine, dodajući kako ne može biti alternative ruskim energentima.

    Dodik je, kako se ističe, upoznao Putina na razgovor sa predsjednikom Upravnog odbora Gasproma Aleksejem Milerom, s kojim je dogovorena izgradnja gasovoda prema Republici Srpskoj.

    – Potrebno je dovršiti neke proceduralne stvari vezane za ugovor između Srbije i Bosne i Hercegovine da bi se on mogao izgraditi. Vaša preduzeća nastavljaju poslovati u Republici Srpskoj. Zarubežnjeft zadržava poslovanje. Nastavljamo raditi na razvoju naše saradnje u oblasti medicine. Mnogi vaši specijalisti dolaze u Banjaluku iz Sankt Peterburga. Fakulteti i univerziteti sarađuju – sve se, naravno, dobro razvija – naveo je Dodik.

    On je još Putinu ukazao da Srpska pomno prati situaciju oko Ukrajine i da razumije kontekst.

    – Vjerujemo da Zapad jednostavno pokušava ući u sve segmente. Živimo taj život više od 20 godina – naveo je Dodik.

    On se osvrnuo i na imenovanje Kristijana Šmita na poziciju visokog predstavnika bez odluke Savjeta bezbjednosti UN.

    – Bez odluke Savjeta bezbjednosti postavili su Nijemca koji se predstavlja kao visoki predstavnik i nameće nekakve zakone. To unosi dodatnu destabilizaciju koja se ne može prihvatiti, odbijamo priznati takvo stanje – naveo je Dodik.

    Iz stenograma se vidi da je Dodik na kraju razgovora podsjetio Putina i na vojnu misiju Altea koja se svake godine obnavlja kroz Savjet bezbjednosti UN.

    “U Putinovom protokolu nema greške niti je može biti”
    Iskusni diplomata i istoričar Slobodan Šoja ističe da je ruska administracija savršen i ozbiljan organizam, te da stoga nije ni čudo da su objavili kompletan razgovor Dodika i Putina jer su htjeli na taj način da izbjegnu bilo kakve spekulacije o tome šta se pričalo na sastanku.


    – Na jučerašnjem kratkom susretu Putina i Dodika u Sankt Peterburgu to se moglo dobro osjetiti. U Putinovom protokolu nema greške niti je može biti. Sve je kako treba i sve ima svoje razloge. S jedne strane, Rusi su postavili zastavu BiH iza Dodika, što je sasvim prirodno. S druge strane, Rusi su, znajući da Dodik može svašta ispričati šta mu je Putin kazao i šta je on kazao Putinu, željeli potkresati njegovu mitomaniju pa su doslovno, od riječi do riječi, prenijeli šta je ko kazao na tom vjerovatno petominutnom sastanku – ističe Šoja.

    On dodaje da je Putinu jedino bilo važno da skrene pažnju da malo nedostaje da nas stavi na listu neprijateljskih zemalja, ali da se to neće dogoditi ukoliko stvari ostanu kao sada.

    Da smo pametni kao što nismo, kako kaže Šoja, mogli bismo iskoristiti situaciju i nastaviti žestoko javno prepucavanje jednih koji su za Zapad i drugih koji su za Rusiju.

    – Tako bismo i jednoj i drugoj strani mogli objasniti da nemamo kud i da do dogovora ne možemo doći te stoga ne možemo donijeti niti jednu jednoglasnu državnu odluku. Zapad se ne bi mogao ljutiti na BiH kao što će ljutiti na Srbiju, a Rusija bi mogla ostaviti povoljnu cijenu gasa za BiH, a to je za nas u ovom trenutku najvažnije – smatra Šoja.

    U zemlji siromašnih, kako ističe on, mudrije je misliti na ljude nego na principe do kojih faktički danas niko ne drži, a najmanje oni koji nas tjeraju na “principijelnost”.

  • Šteta od privrednog kriminala veća od devet miliona KM

    Šteta od privrednog kriminala veća od devet miliona KM

    Pripadnici Policijske uprave Banjaluka od 1. januara do 31. maja rasvijetlili su 43 krivična djela iz oblasti privrednog kriminaliteta kojima je pričinjena šteta od 9.118.025 KM, rečeno je Srni u ovoj upravi.

    Za rasvijetljena krivična djela osumnjičene su 34 osobe.

    Saradnja sa nadležnim tužilaštvima je, kako navode u Upravi, na zadovoljavajućem nivou.

    Najveći broj registrovanih krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminaliteta su krivična djela protiv privrede i platnog prometa – obmana pri dobijanju kredita ili drugih pogodnosti, zloupotreba položaja odgovornog lica i prevara u privrednom poslovanju.

    Među njima su i krivična djela protiv službene dužnosti – zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja, pronevjera i nesavjestan rad u službi, istakli su Policijskoj upravi Banjaluka.