VRBAS Media

Autor: INFO

  • Biden ima plan kako da odsječe Rusiju od savremene svjetske tehnologije

    Biden ima plan kako da odsječe Rusiju od savremene svjetske tehnologije

    Ukoliko bi Rusija nastavila vršiti dodatnu invaziju na Ukrajinu, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden ima u planu odsjeći ih od visoke američke tehnologije što bi moglo značajno uticati na razne sektore industrije u Rusiji.

    Rusi bi mogli ostati bez ogromnog dijela robe niske i visoke, američke i strane proizvodnje – od komercijalne elektronike i kompjutera do dijelova za avione. Plan Amerikanaca je oštetiti Ruse na tehnološkom području bez obzira na to da li je riječ o laserima, telekomunikacionim uslugama ili pomorskim artiklima.

    To bi Biden postigao proširenjem liste roba za koju su potrebne američke dozvole prije nego što je dobavljači mogu isporučiti u Rusiju, a nakon čega bi njegova administracija jednostavno uskratila te dozvole.

    Ove mjere su dio paketa kazni za kontrolu izvoza koje su SAD spremile kako bi naštetile ruskoj ekonomiji. One nisu objavljene kada i krug finansijskih sankcija, koje je objelodanio američki predsjednik, no kako tvrdi Reutersov izvor, bit će o objelodanjene ukoliko Rusija nastavi s invazijom.

    “Ako Putin dalje eskalira, mi ćemo dalje eskalirati koristeći i finansijske sankcije i kontrolu izvoza, koju tek treba da otkrijemo. Kontrole izvoza su zaista moćne jer govorimo o ključnim tehnološkim inputima koji su Rusima potrebni za diversifikaciju ekonomije”, rekao je to Reutersu neimenovani visoki zvaničnik u SAD-u.

    Cilj mjera kontrole izvoza je da se degradira sposobnost Rusije da ima industrijsku proizvodnju u nekoliko ključnih faktora, a među kojima je i visokotehnološki sektor.

  • Katar i druge države-proizvođači nemaju kapaciteta da Evropi zamijene ruski plin

    Katar i druge države-proizvođači nemaju kapaciteta da Evropi zamijene ruski plin

    Ni Katar ni druge države-proizvođači nemaju kapaciteta da Evropi zamijene ruski plin ukapljenim prirodnim plinom (LNG) ako snabdijevanje bude prekinuto zbog sukoba Rusije i Ukrajine, upozorio je ministar energetike Katara.

    Napetosti između Rusije i Ukrajine eskalirale su nakon što je Moskva priznala dvije proruske odmetnute regije na istoku Ukrajine i poslala jedinice na to područje u “mirovnu” misiju, prenosi Reuters.

    Sjedinjene Američke Države i evropski saveznici uvode nove sankcije Rusiji, koje bi mogle obuhvatiti i ruski plin i prekinuti opskrbu Evrope tim energentom.

    Washington se proteklih sedmica raspitivao kod velikih proizvođača mogu li Evropi zamijeniti ruski plin.

    “Udio Rusije u snabdijevanju Evrope iznosi… 30 do 40 posto. Nijedna zemlja ne može zamijeniti takav obim (plina), za tako nešto nema kapaciteta u LNG-u. Većina LNG-a vezana je jasnim dugoročnim ugovorima i i odredištima. Zato je gotovo nemoguće u kratkom roku zamijeniti takvu količinu (plina)”, rekao je katarski ministar Saad al-Kaabi novinarima na konferenciji o plinu u Dohi.

    Katar spada među najveće proizvođače ukapljenog plina u svijetu i dugoročnim je ugovorima dogovorio prodaju većine plina kupcima u Aziji, iako dio prodaje i Evropi.

    Katarski ministar izjavio je da bi na Stari kontinent prema sklopljenim ugovorima mogli preusmjeriti samo 10 do 15 posto prodanog plina.

    “Ne radi se o tome da to nije ugovoreno, postavlja se pitanje može li se preusmjeriti. Većina plina vezana je uz dugoročne ugovore, a preusmjeriti bi se moglo vjerojatno 10 do 15 posto”, rekao je Kaabi.

    Dodatni su problem ograničeni kapaciteti evropskih terminala za prihvat ukapljenog plina iz SAD-a i drugih velikih proizvođača.

  • “SAD vjeruju da će Srbija stati rame uz rame sa EU”

    “SAD vjeruju da će Srbija stati rame uz rame sa EU”

    SAD vjeruju da će Srbija stajati rame uz rame sa Evropskom unijom u poštovanju međunarodnog prava da bi se štitili mir, prosperitet i stabilnost širom regiona, saopštio je portpatol Stejt departmenta.

    U odgovoru na pitanje Glasa Amerike o tome kakvu reakciju SAD očekuju od Srbije kada je riječ o tome da je Rusija priznala dvije samoproglašene republike na istoku Ukrajine, kao i da li bi Beograd trebalo da uskladi stavove sa Zapadom, između ostalog i u pogledu sankcija, neimenovani portparol Stejt departmenta naveo je da “Vašington pozdravlja nedavnu izjavu predsjednika (Srbije Aleksandra) Vučića da Srbija razumije značaj poštovanja teritorijalnog integriteta Ukrajine”.

    On je kazao da SAD ulažu ogromne napore da pronađu diplomatsko rješenje.

    “Ako Rusija zaista želi da pregovorima dođe do rješenja, kao što tvrdi, postoji put za to”, rekao je portparol Stejt departmenta.

    Prethodno je sinoć portparol EU Peter Stano rekao da će EU reagovati sankcijama na, kako tvrdi, rusko kršenje međunarodnog prava i poručio da od država u procesu pristupanja očekuje da se usklade sa odlukama Brisela, a to se odnosi i na Srbiju.

    Kriza između Rusija i Zapada, koja traje nekoliko mjeseci, dodatno je eskalirala kada je ruski predsjednik Vladimir Putin priznao nezavisnost samoproglašenih narodnih republika Donjecka i Luganska, što je izazvalo burne reakcije zapadnih saveznika i uvođenje novog seta sankcija Rusiji, uključujući i zaustavljanje projekta Severni tok dva – koji je pokrenula ruska državna gasna kompanija Gasprom.

  • Blinken otkazao sastanak sa Lavrovom

    Blinken otkazao sastanak sa Lavrovom

    Američki državni sekretar Entoni Blinken kazao je da je otkazao susret, zakazan za četvrtak, s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom nakon što je Moskva priznala dvije separatističke regije u Ukrajini kao nezavisne države.

    Blinken je kazao da je pristao na susret s Lavrovom samo ako Rusija ne izvrši invaziju na Ukrajinu.

    “Sada kada vidimo da invazija počinje i da je Rusija jasno dala do znanja da odbacuje diplomaciju, nema smisla održati taj sastanak u ovom trenutku”, rekao je Blinken novinarima nakon sastanka s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom u Vašingtonu.

    “Konsultovao sam se s našim saveznicima i partnerima. Svi su se složili”, dodao je Blinken, prenosi Index.

    Američki državni sekretar kazao je da je poslao Lavrovu u utorak pismo kojim ga je obavijestio da otkazuje sastanak.

    Takođe je istaknao da će SAD i saveznici uvesti oštrije sankcije Rusiji ako ona pojača “agresiju protiv Ukrajine”.

  • Putin: Ne može se pregovarati o bezbjednosti građana

    Putin: Ne može se pregovarati o bezbjednosti građana

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je u video-obraćanju da je Moskva i dalje spremna tražiti “diplomatska rješenja” sa Zapadom oko Ukrajine – ali da se o interesima Rusije i bezbjednosti njenih građana ne može pregovarati.

    U video-obraćanju povodom obilježavanja ruskog Dana branilaca domovine, insistirao je na tome da je uvijek otvoren za “iskren dijalog”.

    Takođe je pohvalio borbenu spremnost ruskih oružanih snaga, rekavši kako je siguran da će se zauzeti za nacionalne interese zemlje, prenosi Index.

  • Građane Banjaluke ne zanima recikliranje

    Građane Banjaluke ne zanima recikliranje

    Malu zainteresovanost građana za recikliranje pokazuje činjenica da je samo 39 domaćinstava preuzelo besplatne kante za selektivno prikupljanje otpada.

    Kako za “Nezavisne” ističe Aleksandar Bajić, direktor preduzeća “Čistoća”, nisu zadovoljni odazivom građana, ali se nadaju da će proljeće rezultirati većim brojem podijeljenih korpi.

    “Preostalo nam je oko 380 kanti za selektivno prikupljanje otpada. Svako domaćinstvo s kojim potpišemo ugovor dobija po dvije kante, jednu za komunalni otpad i biootpad, a drugu za reciklabilni otpad, kao što su papir, karton, plastična ambalaža, metalna ambalaža i staklo”, kazao je Bajić.

    Istakao je da je projekat prvobitno pokrenut u naseljima Rosulje i Nova varoš zbog velikog broja individualnih domaćinstava, jer oni mogu da kante postave ispred svojih dvorišta.

    Prema njegovim riječima, cilj projekta je smanjenje komunalnog otpada te je u planu da se proširi i na druga naselja.

    “Planiramo da podijelimo korpe u onim naseljima gdje ima više individualnih stambenih objekata, kao što su Lazarevo, Petrićevac i Lauš”, kazao je Bajić.

    Kako je i ranije istakao, s početkom projekta su upoznali građane s ciljem koji se želi ostvariti, gdje je određeni broj njih i prepoznao značaj ovog projekta.

    Iz Odjeljenja za komunalne poslove su za “Nezavisne” istakli da su ovim projektom prvobitno bile obuhvaćene četiri ulice naselja Rosulje, te je nabavljeno kanti za 231 domaćinstvo.

    “Plan je bio da se građani dobrovoljno jave za preuzimanje kanti za razdvajanje otpada, a kao stimulacija za pristupanje projektu uvedena je mjera umanjenja računa za odvoz otpada za 30 odsto”, kazali su iz nadležnog odjeljenja.

    Dodali su da je od planiranog 231 domaćinstava, u projektu učestovalo samo njih 39.

    “Cilj ovog projekta je bio podizanje svijesti građana o važnosti razdvojanja otpada”, rekli su iz ovog odjeljenja.

    Bajić je dodao da troškove uspostavljanja projekta snosi preduzeće “Čistoća”, koje je uz pomoć Fonda za zaštitu životne sredine obezbijedilo kante.

  • Kakvu poruku su iz Brisela poslali ministri EU

    Kakvu poruku su iz Brisela poslali ministri EU

    Da su restriktivne mjere posljednje na spisku kada je u pitanju rješavanje usijane situacije u BiH zaključeno je nakon sjednice Savjeta ministara spoljnih poslova Evropske unije.

    Tako je ova, dugo očekivana sjednica, na kojoj se, između ostalog, trebalo raspravljati i o mogućim sankcijama članu Predsjedništva BiH, Miloradu Dodiku, završena sa “još nije vrijeme”, te sa nekoliko upozorenja.

    Ono najkonkretnije, koje je ujedno izazvalo i najviše pažnje, jeste upozorenje evropskog komesara za proširenje Olivera Varhelja da Evropska unija neće davati finansijska sredstva Republici Srpskoj dok se prilike u njoj ne stabilizuju, navodeći i dva projekta za saobraćajnu infrastrukturu u vrijednosti od 600 miliona evra.

    Nedostatak strategije
    On je takođe upozorio na to da su potrebne potpuno funkcionalne državne institucije kako bi BiH imala koristi od pozitivne agende EU, ali i pozvao da se hitno pronađe rješenje za Izborni zakon u BiH.

    Nakon ovog sastanka utisci se sabiraju, a mišljenja u Republici Srpskoj su podijeljena. Dok jedni smatraju da su evropski ministri poslali jasne poruke, drugi tvrde da im nedostaje konsenzusa.

    – Očigledno je da Evropa nema jedinstven stav. Prisutan je nedostatak strategije, pa je važno postaviti pitanje da li su oni uopšte u posljednjih 25 godina imali politiku koja je donijela rezultate!? Očigledno je da nisu, što zahtjeva preispitivanje – prokomentarisao je za Srpskainfo profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci, Miloš Šolaja.

    Evropa, dodaje, treba shvatiti da se danas ne može služiti sredstvima koja su korištena prije tri decenije.

    – Zato i nije bilo sankcija. Potrebno je da dobro razmisle o tome kakvu politiku vode – kategoričan je on.

    Krediti
    S druge strane, ekonomista Draško Aćimović je rekao da su nam evropski zvaničnici poslali jasne poruke i upozorenja iz Brisela.

    – Poručili su da BiH treba da prekine put blokada, te da se vrati na put evropskih integracija. To je samo upozorenje, koje bi, ukoliko se nastavi dosadašnja politika u BiH, vremenom moglo imati i ozbiljnije posljedice – smatra on.

    Od svih mogućih posljedica, kaže, najveća realna opasnost po Republiku Srpsku bi bila zamrzavanje kredita od strane MMF.

    Draško Aćimović
    – BiH nije iskoristila trenutak 2016. godine, kada smo mogli dobiti kandidatski status i kada smo mogli otvoriti mogućnosti za investicije, tako da, što se tiče direktne pomoći od strane EU, tu se trenutno ni ne koriste neka sredstva – istakao je on.

    Zaključio je da je pomenuti sastanak bio diplomatska najava velike rasprave planirane za mart, kada bi se sankcije za BiH, koje su na snazi od 2011. godine, trebale produžiti.

  • Australija i Japan uveli sankcije Rusiji

    Australija i Japan uveli sankcije Rusiji

    Australija i Japan su se danas pridružili SAD, Evropskoj uniji, Kanadi i Britaniji u uvođenju sankcija Rusiji, nakon što je Moskva priznala samoproglašene republike Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine i odobrila slanje trupa u tu oblast.

    Australija će odmah početi da uvodi sankcije ruskim pojedincima za koje vjeruje da su odgovorni za postupke te zemlje protiv Ukrajine, saopštio je premijer Skot Morison na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

    -Australijanci su se uvijek suprotstavljali nasilnicima, a mi ćemo se suprotstaviti Rusiji, zajedno sa svim našim partnerima. Očekujem i dodatne tranše sankcija, ovo je samo početak ovog procesa – rekao je Morison.

    I japanski premijer Fumio Kišida izjavio je danas da Tokio uvodi sankcije Moskvi zbog njenih akcija u Ukrajini, koje predstavljaju, kako je naveo, “neprihvatljivo kršenje ukrajinskog suvereniteta i međunarodnog prava”.

    – Japanske sankcije uključuju zabranu izdavanja ruskih obveznica u Japanu i zamrzavanje imovine određenih ruskih pojedinaca, kao i ograničavanje putovanja u Japan – rekao je Kišida.

    – Akcije Rusije veoma jasno nanose štetu suverenitetu Ukrajine i protive se međunarodnom pravu. Još jednom osuđujemo ovakve poteze i snažno pozivamo Rusiju da se vrati diplomatskim razgovorima – naglasio je japanski premijer.

    On je još rekao da Japan ima dovoljne rezerve nafte i tečnog prirodnog gasa (LNG), tako da kratkoročno gledano, neće biti značajnog uticaja na snabdjevanje energijom.

    Rusija je u 2021.obezbijedila više od 12 odsto japanskog uglja i skoro desetinu tečnog prirodnog gasa, navodi Rojters.

  • Šta Evropljane čeka nakon što je Njemačka obustavila certifikaciju plinovoda Sjeverni tok 2

    Šta Evropljane čeka nakon što je Njemačka obustavila certifikaciju plinovoda Sjeverni tok 2

    Nakon što je Njemačka odlučila da privremeno obustavi certifikaciju plinovoda Sjeverni tok 2 cijela Evropa strahuje kako će se to odraziti na cijene ovog energenta.

    Energija je jedno od ključnih političkih pitanja na Starom kontinentu, a njene znatne količine se distribuiraju iz Rusije. Već ove zime su cijene plina bile rekordne, a rusko-ukrajinska kriza je razlog za bojazan od toga da će one biti još više.

    Cijene su od posljednjeg Božića nešto niže, ali su znatno više u odnosu na 2020. godinu. Međutim, analitičari ne očekuju da će odluka Njemačke o privremenoj obustavi certifikacije Sjevernog toka 2 ove zime dramatično utjecati na cijene plina. Ranije se pretpostavljalo da ovaj plinovod neće biti u funkciji prije druge polovine ove godine.

    Zamjenik predsjedavajućeg Sigurnosnog vijeća Rusije Dmitri Medvedev je jučer, 22. februara, izjavio da će Evropljani zbog odluke Njemačke uskoro plaćati 2.000 eura po 1.000 kubnih metara plina. Analitičar Tom Marzec-Manser je ukazao na to da bi to bilo 20 posto više u odnosu na rekordnu cijenu ovog energenta iz decembra 2021.

    No, Evropa je sada u nešto boljoj situaciji, u odnosu na nekoliko mjeseci ranije, jer je ovaj i prošli mjesec uvezla veće količine ukapljenog zemnog plina (LNG). Na to je ukazao i direktor za energiju, klimu i resurse pri Evroazijskoj grupi Henning Gloystein. Olakšavajuća je okolnost i ta što je zima relativno blaga.

    LNG iz Sjedinjenih Američkih Država i Katara će pomoći Evropi da prebrodi eventualne dodatne teškoće u distribuciji plina iz Rusije. Međutim, veliki bi problem bio ako bi Rusija u potpunosti obustavila snabdijevanje plinom, a kao reakcija na sankcije Zapada, piše CNN.

  • Satelitski snimci pokazuju novo raspoređivanje ruske vojske uz ukrajinsku granicu

    Satelitski snimci američke kompanije za svemirsku tehnologiju Maxar pokazuju da Rusija ponovo raspoređuje vojsku na granici s Ukrajinom.

    U posljednja 24 sata snimci su pokazali nekoliko novih trupa i raspoređivanje opreme u zapadnoj Rusiji s više od 100 vozila na aerodromu u Bjelorusiji, blizu granice s Ukrajinom.
    Slike također pokazuju da je nova terenska bolnica dodana vojnom garnizonu u zapadnoj Rusiji blizu granice s Ukrajinom, navodi Maxar u saopćenju.

    “Transporteri teške opreme, koji se koriste za premještanje tenkova, artiljerije i druge teške opreme, viđeni su u blizini ukrajinske granice u zapadnoj Rusiji, kao i nekoliko novih raspoređivanja trupa”, kazali su iz američke kompanije čije kamere su zabilježile raspoređivanje na satelitskom snimku.

    Ruska vojska ovo nije komentarisala, a nije jasno da li su ruske trupe već poslate u istočnu Ukrajinu.


    Inače, ruski predsjednik Vladimir Putin je naredio trupama da uđu u istočni dio Ukrajine, za koje je rekao da će održati mir nakon što je Moskva priznala separatističke regije Donjeck i Lugansk kao nezavisne.