Nuklearnu elektranu u Černobilu zauzele su ruske snage, rekao je u četvrtak savjetnik ureda ukrajinskog predsjednika Mihail Podoljak, javio je Reuters.
“Nemoguće je reći da je nuklearna elektrana u Černobilu sigurna nakon potpuno besmislenog napada Rusa”, rekao je.
Dodao je da je ovo jedna od najozbiljnijih prijetnji u Evropi danas.
Ranije danas ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski je objavio da ruske snage napadaju područje Černobila. To je napad preko bjeloruske granice.
Protiv potpredsjednika SDP Vojina Mijatovića i bivšeg direktora firme „Metal“ Brane Miloševića policija je podnijela izvještaj zbog sumnje da su „Banjalučkom velesajmu“ pribavili imovinsku korist veću od sedam miliona maraka, potvrđeno je za Srpskainfo.
Mijatović i Milošević se sumnjiči da su zloupotrebama službenog položaja oštetili pomenuto preduzeće za tačno 7.077.524 KM.
Mijatović je pomenuto krivično djelo počinio kao direktor Ekonomskog instituta Banjaluka, a Milošević kao direktor „Metala“.
Šteta
Portparol Policijske uprave Banjaluka Danijela Mučibabić rekla je, navodeći inicijale, da su osumnjičeni počinili krivična djela zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja.
– Prijavljeni B.M. se sumnjiči da je navedeno krivično djelo počinio u toku 2016. godine obavljajući poslove direktora akcionarskog društva iz Banjaluke, te zloupotrebom službenog položaja društvu ograničene odgovornosti iz Banjaluke pribavio protivpravnu imovinsku koristi u iznosu od 7.077.524 maraka – rekla je Mučibabićeva.
Dodala je da se V.M. sumnjiči da je, obavljajući poslove direktora javnog preduzeća u Banjaluci, iskoristio svoj položaj na način da je angažovao neovlaštena lica koja su izvršila vještačenje, a što je suprotno Zakonu o vještacima Republike Srpske, nakon čega je i potpisao nalaz i mišljenje koji su sačinila navedena lica.
Izvor Srpskainfo pojasnio je kako su osumnjičeni počinili krivična djela zahvljajući kojima je „Metal“ oštećen za višemilionske iznose.
– Optuženi Milošević je kao direktor akcionarskog društva „Metal“ 3. februara 2016. godine, zastupajući ovu firmu kao tuženu stranu od firme „Banjalučki velesajam“, priznao tužbeni zahtjev – rekao je izvor Srpskainfo.
On je pojasnio da je Milošević to uradio u namjeri da „Banjalučkom velesajmu“ pribavi protivpravnu imovinsku korist.
– Na osnovu tog tužbenog zahtjeva i priznanja, Okružni privredni sud je donio presudu kojom se obavezuje „Metal“ da „Banjalučkom velesajmu“ isplati novac na ime naknade štete zbog nemogućnosti korištenja nekretnine koje su date kao osnivački ulog od strane tuženog kod tužioca – istakao je pomenuti izvor.
Vještačenje
Prema njegovim riječima, zbog nekorištenja nekretnine „Metal“ je tužiocu morao da isplati skoro šest miliona maraka. Pored toga, prema presudi morali su da isplate i 138.000 maraka na ime izgubljene dobiti.
– U presudi je navedeno i da na ime izgubljene dobiti u periodu od 2003 do 2013. godine moraju isplatiti još 950.000 maraka. „Metal“ je bio dužan platiti i 6.000 KM sudskih troškova. Prema tome, ukupna protivpravna korist koju je ostvario „Banjalučki velesajam“ iznosi 7.077.524 marke – pojasnio je izvor Srpskainfo.
Za vještačanje nastale štete bio je angažovan Ekonomski institut Banjaluka, a na čijem čelu je u tom periodu bio Vojin Mijatović.
Angažovani su nakon što je „Banjalučki velesajam“ na pripremnom ročištu u Okružnom privrednom sudu zatražio da oni vještače nastalu štetu.
Prema istrazi, policija sumnjiči Mijatovića za zloupotrebe položaja.
– Mijatović je bio direktor Ekonomskog instituta u periodu od 1. januara 2014. do 31. jula 2016 godine. On je kao direktor iskoristio svoj položaj i ovlaštenja i u ime Ekonomskog instituta kao ovlaštenog pravnog lica za poslove vještačenja iz ekonomske oblasti angažovao neovlaštena lica koju su obavila vještačenja – rekao je naš sagovornik.
Dodao je da su ta vještačenja obavljena suprotno Zakonu o vještacima Republike Srpske.
– Nakon toga, Mijatović je 25. januara 2016. godine potpisao Nalaz i mišljenje koje se odnosi na ovo vještačenje. Ovaj nalaz se koristio u postupku pred Okružnim privrednim sudom – dodao je izvor Srpskainfo.
Policajca udario nogom
Krajem decembra 2018. godine Brane Milošević je uhapšen u centru Banjaluke zbog sumnje da je policajca udario nogom.
Sve se dešavalo na protestima grupe „Pravda za Davida“.
Tom prilikom policija je uhapsila jednu osobu, a okupljeni građani su pokušali spriječiti da policija odvede osumnjičenog.
Tada je došlo i do naguravanja i jedan policajac ja pao na zemlju. Policija je sumnjičila Miloševića da je tada policajca udario nogom dok je on ležao na zemlji.
Savjet bezbjednosti UN sutra će glasati o rezoluciji, čiji je autor SAD, u kojoj se osuđuje vojna operacija Rusije u Ukrajini i traži od Moskve da se hitno, potpuno, bezuslovno, povuče iz te zemlje, rekao je neimenovani zvaničnik američke administracije.
Analitičari navode da će Rusija navjerovatnije staviti veto na rezoluciju.
Zvaničnik ističe da Vašington i druge zemlje smatraju da je Savjet bezbjednosti UN mjesto gdje Rusija treba da objasni svoje postupke.
– Nećemo samo stajati po strani i ne reagovati – dodao je zvaničnik.
Britanski premijer Boris Johnson objavio koje mjere ova zemlja namjerava uvesti protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu.
Najavio je da će se sve velike ruske banke suočiti s potpunim zamrzavanjem imovine u Velikoj Britaniji.
Premijer također obećava donošenje zakona sljedećeg sedmice kako bi se zaustavile velike ruske firme koje skupljaju novac na britanskim tržištima.
Rekao je da će biti uvedena ograničenja iznosa koji Rusi mogu položiti u banke u Ujedinjenom Kraljevstvu, uz zamrzavanje imovine za još oko 100 ljudi.
Avioprijevozniku Aeroflot bit će zabranjen ulazak u Ujedinjeno Kraljevstvo, dok će postojati “stroga izvozna kontrola” za tehnologiju koja se prodaje u Rusiju.
Slične mjere bit će nametnute i Bjelorusiji, kazao je premijer.
“Oligarsi u Londonu neće se imati gdje sakriti”, dodao je.
U roku od nekoliko dana London će zaustaviti izvoz visokotehnoloških artikala i opreme za rafinerije nafte.
Johnson je rekao da postoji potencijal da se Rusija isključi iz plaćanja Swiftom i da su sve opcije na stolu.
Johnson je rekao da Ukrajinci pružaju “žestok otpor”, a Vladimira Putina je nazvao agresorom “čije su ruke mrljane krvlju”.
Desetine Rusa privedene su u gradovima širom zemlje zbog protesta protiv agresije na Ukrajinu, saopštili su danas nezavisni posmatrači.
Samostalni protesti, koji su u suštini jedini legalni oblik javnog protesta u Rusiji, u znak protesta protiv rata održani su od južnog grada Toljatija do dalekoistočnog grada Habarovska, piše Moscow Times.
Policijski nadzorni sajt OVD-Info izvijestio je o skoro 100 privedenih u Moskvi, Sankt Peterburgu i drugim gradovima Rusije zbog organiziranja samostalnih antiratnih protesta.
Istaknuta aktivistica za ljudska prava Marina Litvinovič pozvala je u četvrtak Ruse da prisustvuju “šetnji” protiv rata u 19 sati. Po moskovskom vremenu, uključujući i na Puškinovom trgu u centru Moskve.
Ubrzo nakon toga, vlasti su Litvinovičevu pritvorile ispred njene kuće, javio je nezavisni emiter Dozhd. Kasnije je privedeno nekoliko antiratnih demonstranata koji su se okupili u ukrajinskoj ambasadi u Moskvi.
U četvrtom po veličini ruskom gradu Jekaterinburgu, više od 100 ljudi učestvovalo je u antiratnom protestu, prema novinskom sajtu Znak.com.
Moskovski tužioci upozorili su da su nedozvoljena okupljanja nezakonita i da će dovesti do “negativnih posljedica”, a federalni Istražni komitet izdao je posebno upozorenje “nedozvoljenim” antiratnim demonstrantima.
Protesti su jedan od mnogih prikaza javnog otpora vojnoj ofanzivi na ruskog prozapadnog susjeda.
Ruske ličnosti iz pop kulture, poznate ličnosti, novinari, kulturni ličnosti i naučnici su svi izrazili protivljenje ratu otkako ga je predsjednik Vladimir Putin najavio u četvrtak ujutro.
Moskva je spremna pregovarati o uslovima prekida vatre s Kijevom, rekao je sekretar Kremlja Dmitrij Peskov.
Prema Peskovu, ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je spremnost da se uključi u razgovore sa svojim ukrajinskim kolegom, s naglaskom na dobivanju garancija neutralnog statusa i obećanja da neće imati oružje na svojoj teritoriji.
Riječ je o slovima koji bi, prema Peskovu, omogućili postizanje demilitarizacije i “denacifikacije” Ukrajine, te eliminirali ono što Rusija trenutno smatra prijetnjom sigurnosti svoje države i naroda.
“Predsjednik je formulirao svoju viziju onoga što možemo očekivati od Ukrajine kako bi se riješili problemi takozvane ‘crvene linije’. To je neutralan status i to je odbijanje raspoređivanja oružja”, pojasnio je Peskov.
Peskov je dodao da će Putin odrediti vrijeme pregovora, ali je dao garancije da će se Rusija angažirati samo “ako je vodstvo Ukrajine spremno razgovarati o tome”.
“Operacija ima svoje ciljeve – oni se moraju postići. Predsjednik je rekao da su sve odluke donesene i da će ciljevi biti postignuti”, nastavio je Peskov, sugerirajući da bi, ako Kijev pristane ispuniti zahtjeve, sadašnji vojni napad na Ukrajinu mogao biti prekinut.
U ranim jutarnjim satima u četvrtak, Putin je pokrenuo napad na Ukrajinu, s navodnim ciljem “osiguranja mira” u otcijepljenim Narodnim republikama Donjeck i Lugansk u regiji Donbas.
Operacija je postala napad punih razmjera, s ukrajinskim aerodromima, vojnim bazama i gradovima, uključujući glavni grad Kijev, koji su oštećeni u udarima u pokušaju Rusije da osakati bilo kakav ukrajinski vojni odgovor.
Vojna operacija Rusije u Ukrajini danima izaziva reakcije širom svijeta, međutim, najveći ruski saveznik Kina još uvijek bez konkretne reakcije osim poziva na smirivanje situacija.
Stručnjaci za spoljnu politiku rekli su za Fox News da Kina zapravo “gleda” da vidi kako se Amerika i njeni saveznici nose sa ruskim napadom na Ukrajinu i prate znakove “slabosti”.
“Napravili su računicu koliko bi ih koštalo da krenu protiv Tajvana. Sada dobijaju više podataka gledajući šta Zapad sada radi u odnosu na Rusiju”, rekao je za Fox Heinko Klinck, bivši zamjenik pomoćnika ministra odbrane za istočnu Aziju u Trampovoj administraciji.
“To će informisati i oblikovati kineske odluke”, rekao je Klinck i poručio da će bilo koji znakovi slabosti Amerike u istočnoj Evropi biti iskorišćeni u korist Kine.
Za sada Amerika i njihovi saveznici reaguju sankcijama i raspoređivanjem NATO snaga oko Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.
Bivši predsjednik SAD-a i najveći kritičar Bajdenove administracije tvrdi da će nesposobnost odvraćanja od ruske invazije ohrabriti Kinu da djeluje agresivnije prema Tajvanu.
Ipak, Isak Ston Fiš, izvršni direktor Strategy Risk, kineske firme za rizik rekao je za Fox da se ne slaže sa ovom tvrdnjom.
“Mislim da je na neki način suprotno” rekao je Ston Fiš i poručio da bi Kina mogla iskoristiti okupiranost Amerike rusko-ukrajinskom krizom.
“Računali bi da je malo vjerovatno da će SAD u isto vrijeme ići u rat sa Rusijom zbog Ukrajine i Kine zbog Tajvana. Što su SSAD više uključene u ukrajinsku krizu iz vojne perspektive, to više motiviše Kinu da djeluje odmah”.
Komunistička partija dugo se pokušava ujediniti sa Tajvanom, ali taj cilj je naišao na protivljenje zapadnih zemalja poput SAD-a, Velike Britanije i Australije.
Za zapadne zemlje, Tajvan je svetionik demokratije u Aziji i identifikuju ga kao suverenu naciju. Ali Tajvan je službeno priznat od strane Kine, UN-a i SAD-a kao dio politike Kine.
Kako je potvrdio ruski šef diplomatije Sergej Lavrov, u razgovoru sa ministrom spoljnih poslova Kine Wang Yi, rečeno mu je da Kina razumije rusku zabrinutost zbog bezbjednosne prijetnje.
Ministarstvo vanjskih poslova više je puta odbijalo napad nazvati “invazijom” na konferenciji za novinare u četvrtak
Redžep Tajip Erdogan, predsjednik Turske poručio je da je ruski napad težak udarac za mir, blagostanje i stabilnost regije.
“Ovaj korak (ruski napad, op.a.) koji smatramo kršenjem međunarodnog prava, težak je udarac za mir, blagostanje i stabilnost regije. Vojnu operaciju koju je Rusija pokrenula u Ukrajini odbacujemo i smatramo neprihvatljivom”, kazao je Erdogan.
Naglasio je da će njegova zemlja učiniti sve što je potrebno da bi obezbijedili sigurnost svih ljudi koji žive u Ukrajini, posebno svojih građana i, kako je rekao, braće Tatara.
“Turska podržava borbu koju Ukrajina vodi za zaštitu teritorijalnog integriteta, a to sam kazao i Zelenskom, s kojim sam upravo razgovarao”, kazao je Erdogan.
Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske odbacio je tvrdnje iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske iz kojih proizilazi da je na njima odgovornost zbog nedostatka pojedinih lijekova u toj zdravstvenoj ustanovi.
Buru u javnosti je podigla Vanja Subašić, viša medicinska sestra u UKC RS koja je prije dva dana u video poruci na društvenim mrežama optužila rukovodstvo da nema lijekova za onkološke pacijente, a nakon čega je njena teško bolesna prijateljica Aleksandra Gotkovski preminula u UKC-u.
,,Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske na vrijeme je sproveo proceduru javne nabavke za lijekove sa Osnovne bolničke liste, što znači da bi ovi lijekovi trebalo da budu dostupni u bolnicama”, potvrdili su za BL portal iz Fonda nakon što smo zatražili odgovor o problemima u nabavci tri lijeka (ampule Glucosae 500 , Hartman Sol 500 ml i Controloc 40 mg) koja su po riječima Subašićeve nedostajali za normalno liječenje njene prijateljice.
Dodaju da ih ni dobavljači koji isporučuju ugovorene lijekove bolnicama nisu obavijestili da postoji bilo kakav problem u snabdjevenošću tim lijekovima.
Iz UKC-a su juče poručili da Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske provodi zajedničku javnu nabavku lijekova za potrebe svih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj, pa tako i za UKC Republike Srpske.
“Činjenica je da nekad dođe do zastoja u redovnom snabdijevanju, ali su to procesi kojima UKC Republike Srpske ne upravlja, a nedostatak pojedinih lijekova se rješava na dnevnom nivou”, istakli su iz najveće zdravstvene ustanove u Srpskoj.
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja danas podvlače da su ugovorili tačnu količinu lijekova prema iskazanim potrebama zdravstvenih ustanova i da zdravstvene ustanove, nakon sprovedenog postupka nabavke, naručuju mjesečne potrebe lijekove od samih dobavljača.
,,Fond je postupak javne nabavke sproveo na vrijeme, dok dinamika isporuke zavisi od samih zdravstvenih ustanova i njihovih potreba za ovim lijekovima. Što se tiče konkretnih lijekova koje navodite, ne postoji problem u isporuci od strane dobavljača i zdravstvene ustanove bi trebalo da ih imaju u svojim bolničkim apotekama. Takođe, osiguranica lica koja boluju od malignih bolesti su oslobođeni plaćanja participacije za osnovnu bolest i sve njene komplikacije, pa prema tome i lijekovi sa Osnovne bolničke liste su im dostupni o trošku Fonda. Dakle, ne plaćaju ništa za ove lijekove ukoliko su im preporučeni i potrebni”, ističu iz Fonda.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin sastao se danas sa predstavnicima ruskog biznisa na kojem je agresiju na Ukrajinu pokušao opravdati time da je to “bila iznuđena mjera i da Rusiji nije ostavljena mogućnost da postupi drugačije”.
On je rekao da ekonomski partneri Rusije ne treba da je izbace iz međunarodnog finansijskog sistema, ali da će restrikcija biti.
“Rusija ostaje dio svjetske ekonomije i nema namjeru da tom sistemu nanosi štetu”, rekao je ruski predsjednik.
Predstavnik Unije industrijalaca i preduzetnika rekao je na sastanku da sankcije protiv Rusije mogu produžiti rokove realizacije projekata jer je potrebno proširiti i programe njihove podrške.