VRBAS Media

Autor: INFO

  • Amidžić: Opozicija u Srpskoj upala u histeriju

    Amidžić: Opozicija u Srpskoj upala u histeriju

    Odbornik SNSD-a u banjalučkoj Skupštini grada Srđan Amidžić ističe da je opozicija u Srpskoj upala u histeriju, te da se to vidi na pokušajima da sitnim podvalama i smiješnim analizama naprave jaz između dvojice državnika.

    “Opozicija u Republici Srpskoj već je upala u histeriju i pokušava svakakvu glupost iskoristiti protiv Milorada Dodika i SNSD-a. Posljednji pokušaj je nakon proizvoljnih BN-ovih analiza o izjavama Dževada Galijaševića. To samo govori da o saradnji Srbije i Srpske, konkretno Milorada Dodika i Aleksandra Vučića ne znaju ništa”, smatra Srđan Amidžić.

    Pri tom, kaže Amidžić, zaboravljaju da je osoba koja je pokušala da drži slovo predsjedniku Srbije, upravo u njihovim redovima. Ne tako davno, Jelena Trivić je, podsjeća Amidžić, pisala pisma, pa gostujući na federalnim medijima, optužila Aleksandra Vučića da se miješa u izbore u Srpskoj i osporila tako njegove informacije i dokaze o umiješanosti zapadnih sila u izbore u Republici Srpskoj.

    “Vjerujem da je gospođi Trivić zasmetalo što neko pominje zapadne sile, ali ne znam otkud joj da smatra da je iznad predsjednika jedne države”, kaže Amidžić.

    On poručuje, gospodi iz opozicije, da su oni ti koji svađaju Republiku Srpsku sa Srbijom i da ne bi trebalo da sitnim podvalama i smiješnim analizama nečijih izjava prave jaz između dvojice državnika.

  • Šulić: Tužno je gledati kako se opozicija u Srpskoj dodvorava Vučiću

    Šulić: Tužno je gledati kako se opozicija u Srpskoj dodvorava Vučiću

    Tužno je gledati opoziciju u Republici Srpskoj kako se dodvorava predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Vučiću, kojem su, zaboravljaju, mnogo puta do sada okretali leđa, poručio je ovo predsjednik mladih SNSD-a Denis Šulić.

    “Pokušavaju i danas opozicionari Srpske da klevetaju predsjednika Srbije. Ovoga puta su promijenili taktiku, pa su tako preko mladih nada, poput SDS-ovog, Stevana Salatića koji kaže da je SNSD ta stranka, koja napada Vučića, prebacili lopticu na političke oponente. Salatić, očigledno zaboravlja kakav je stav SDS imao prije nekoliko godina po pitanju predsjednika Srbije, ali što je najvažnije, zaboravlja i kako je njegov politički saborac, Jelena Trivić pričala 2018. godine o Aleksandru Vučiću”, rekao je Šulić.

    Podsjećamo, Trivićeva je, gostujući na jednom federalnom mediju 2018. godine obrušila se na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Srpsku pravoslavnu crkvu.

    Ona je tada rekla da Vučić i SPC nemaju pravo da se miješaju u izbore u Republici Srpskoj te je oštro osudila takav potez, iako se niko s druge strane Drine nikada nije uplitao u izbore u Srpskoj.

    “Niti je posao crkve da se miješa u to, niti je posao predsjednika Srbije da se miješa u izbore ovdje jer otvorena podrška bi značila da u mjesec dana vi zaboravite na Republiku Srpsku, barem u tih mjesec dana dok traje kampanja. Ne idete, ne slikate se, ne pojavljujete se i ne dajete izjave vezano za izbore u Republici Srpskoj“, kazala je tada Trivićeva.

    Ono što Trivićeva nije spomenula, a godinama se već spekuliše u medijima i javnosti jeste podrška stranaca, tačnije Velike Britanije koju Trivićeva i PDP uživaju već godinama.

  • Čavušoglu izrazio zabrinutost ”Organizacija Fetulaha Gulena prepreka većoj saradnji Prištine i Ankare”

    Čavušoglu izrazio zabrinutost ”Organizacija Fetulaha Gulena prepreka većoj saradnji Prištine i Ankare”

    Ministar spoljnih poslova Turske Mevlut Čavušoglu rekao je danas da je prisustvo članova organizacije Fetulaha Gulena na Kosovu prepreka za veću saradnju Prištine sa Ankarom.

    Čavušoglu je rekao na konferenciji za novinare u Prištini da je zabrinut što su na Kosovu prisustni članovi Gulenove organizacije “Feto”, koju zvanična Ankara smatra terorističkom.

    On je naveo da Turska “podržava Kosovo na njegovom evroatlantskom putu”.

  • Borenović kritikuje vlast

    Borenović kritikuje vlast

    Predsjednik PDP Branislav Borenović kaže da je veoma primjetno i izuzetno zabrinjavajuće što aktuelna vlast predvođena SNSD sve češće, kroz svoje “glasnike”, upućuje teške riječi i na račun Srbije.

    Zabrinjavajuća je, kaže on, ukupna pozicija u kojoj se Republika Srpska nalazi u aktuelnim geopolitičkim odnosima.

    – Кako je aktuelna vlast vodi, Republika Srpska se nalazi u podređenom položaju, a politikom lutanja, različitim i kontradiktornim stavovima u zavisnosti od međunarodne adrese, postali smo i sredstvo za ostvarivanje tuđih interesa, ali što je najgore, i sredstvo pritiska na Srbiju i predsjednika Vučića, budući da se Srbija jedina u regionu nije pridružila sankcijama Rusiji – rekao je Borenović.

    On je iskazao i razočaranje zbog izjava koje dolaze od režimskih analitičara i samozvanih eksperata, koji govore “jezikom Milorada Dodika”.

    Svjedoci smo da pojedinci pokušavaju da nas posvađaju sa našom maticom, a to je kako vidimo, izraženo u stavovima samoprozvanog eksperta Galijaševića i raznih Vasića, Dodikovih ljudi iz sjene koji govore jezikom mržnje prema Srbiji, odnosno prema njenom predsjedniku Aleksandru Vučiću – navodi Borenović.

    On je ovo izjavio reagujući na intervju analitičara Dževada Galijaševića koji je dao za srpski radio Čikago, a gdje je iznio teške optužbe na račun Vučića kojeg je optužio za izdaju Kosova, te Srba u Crnoj Gori i Republici Srpskoj.

    Borenović dodaje da se postavlja logično pitanje – da li Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, na ovaj način pokušava da nas posvađa i sa Srbijom?

    – Nećemo to dopustiti u našoj Republici Srpskoj, nećemo iako ste mnogo puta to pokušavali. Gotovo je sa takvom politikom prevrtljivosti i razbijanja nacionalnog zajedništva i jedinstva – rekao je Borenović.

  • Putin otvoreno zaprijetio “bratskoj naciji” da su sljedeći plijen?

    Putin otvoreno zaprijetio “bratskoj naciji” da su sljedeći plijen?

    Bivše sovjetske zemlje dio su ruske sfere i riskiraju sudbinu Ukrajine ako krenu protiv Kremlja, insinuirao je Vladimir Putin.

    Ruski predsjednik to je dao do znanja dok je bio na pozornici s čelnikom Kazahstana, Kasim-Žomartom Tokajevim, koji je u petak tijekom panel diskusije u sklopu gospodarskog foruma u Sankt Peterburgu rekao da ne priznaje dvije proruske pobunjeničke regije u ukrajinskom Donbasu te da “kvazidržave”, kako ih je nazvao, nema ni namjeru priznavati jer bi to onda značilo da bi, kada bi se svakome dalo pravo na odcjepljenje, danas na svijetu bilo 500-600 država, a to bi svakako po njemu bio – haos, izvještava Telegraph.

    Putin je mirno sjedio, a onda je, nedugo nakon Tokajevljeve izjave, u odgovoru na nepovezano pitanje, kazao da je Sovjetski Savez, u čijem je sastavu bio i današnji Kazahstan, pokrivao identičan teritorij koji je pokrivala i “povijesna Rusija”.

    “Što je Sovjetski Savez? Istorijska Rusija”, rekao je Putin skupivši usnice.

    Nastavio je mirno hvaliti Kazahstan kao “bratsku naciju” prije nego je dodao slabo prikrivenu prijetnju: “Ista stvar se mogla dogoditi s Ukrajinom, apsolutno, ali oni nam nisu htjeli biti saveznici.”

    Jedan analitičar iz Nur-Sultana, glavnog grada Kazahstana koji se nekoć zvao Astana, dopisniku Telegrapha je rekao da je Tokajev “ponizio Putina pred njegovim pristalicama” kao i da Putinovu prijetnju smatra realnom. “Dao mu je do znanja da bi Kazahstan mogao biti sljedeći ruski plijen.”

    Drugi kazahstanski komentator rekao je: “On kaže da, ako smo dobri susjedi, to je u redu. Ali ako ne budeš na liniji i kreneš prozapadno, možemo osvojiti tvoju zemlju jer je naša.”

    Maximilian Hess s Instituta za istraživanje vanjske politike u Philadelphiji ističe da je Tokajev posebno ranjiv jer se u siječnju oslanjao na Putinovu potporu kako bi porazio suparnike u borbi za vlast u Kazahstanu. Tada je Putin u Kazahstan poslao i vojsku da obrani Tokajevljev režim koji se zaljuljao zbog nasilnih prosvjeda nakon drastičnog poskupljenja autoplina.

    “Ovo je jasna prijetnja. Tokajev nema domaću utvrdu moći i od siječnja zna da ovisi o Putinu”, komentirao je Hess, prenosi Jutarnji.

    Ostali kazahstanski analitičari bili su nešto skeptičniji, rekavši da bi se Tokajev suprotstavio Putinu zbog Ukrajine samo da je bilo vrijedno rizika i da je ruska invazija na Kazahstan malo vjerojatna.

    “Kazahstan je već čvrsto ukorijenjen u ruskoj sferi utjecaja. Putin ne treba ponovno nametati granice SSSR-a kako bi ga kontrolirao”, rekao je kazahstanski politički analitičar Dimaš Alhanov.

    Međutim, gledano sa sjevera Kazahstana, invazija se ne čini kao apstraktan koncept.

    “To je vrlo stvaran strah i Rusiji bi bilo lako kada bi se upustila u to”, rekao je Viktor, vlasnik trgovine zavjesama u Oralu, gradu od 300.000 ljudi koji je 75 kilometara udaljen od granice s Rusijom.

    “Stavovi ljudi sada su jači i ne razgovaraju jedni s drugima. Ruska propaganda je sada tako jaka. Rusi su ovdje mislima i srcem preko granice, s Putinom”, kaže Viktor, referirajući se na činjenicu da je u njegovu gradu trećina stanovnika ruskog porijekla.

    Velike zgrade koje se nižu uz glavnu ulicu u Oralu podsjetnik su da je nekada tu bio rub ruskog carstva. Otprilike trećina stanovništva su Rusi, što je uobičajeno za gradove u sjevernom Kazahstanu, iako većinu zemlje čine etnički Kazahstanci.

    Kazahstan je zemlja bogata mineralima, a mnoga ležišta metala i rijetkih ruda nalaze se na sjeveru zemlje. Jedan od najvećih naftnih i plinskih projekata, Karačaganak – u kojem je Shell dioničar – nalazi se u blizini Orala.

    Kazahstanska vojska je siromašna i ne može se mjeriti s ruskom, čak ni u oslabljenom stanju, a Rusija im svako toliko zaprijeti. Tako je i Putinov šef diplomacije Sergej Lavrov i maju optužio Kazahstan da na svom teritoriju Amerikancima dopušta da grade biolaboratorije koji mogu biti iskorišteni za razvijanje naoružanja. Takve su optužbe dotad bile učestale na račun država prema kojima je Moskva neprijateljski nastrojea, kao što su Ukrajina i Gruzija.

  • Le Pen: Ubjedljivo najveća pobjeda naše političke porodice

    Le Pen: Ubjedljivo najveća pobjeda naše političke porodice

    Predsjednica Nacionalnog okupljanja (RN) Marin Le Pen istakla je da je ta desničarska stranka na današnjim parlamentarnim izborima u Francuskoj ostvarila “ubjedljivo najveću pobjedu u istoriji”.

    ”Naša poslanička grupa će biti daleko najveća u istoriji naše političke porodice. Ovo povjerenje nas obavezuje”, istakla je Le Pen, prenosi Figaro.

    Prema njenim riječima, Nacionalno okupljanje je postiglo svoj cilj “da Emanuel Makron postane predsjednik manjine, bez kontrole vlasti” i da se nastavi politička rekompozicija koja je neophodna za demokratsku obnovu.

    Prema rezultatima drugog kruga parlamentarnih izbora u Francuskoj, na osnovu 74 odsto obrađenog glasačkog maetrijala, koalicija “Zajedno” predsjednika države Emanuela Makrona vodi sa 36,17 procenata osvojenih glasova ili 128 mandata u skupštini, objavljeno je na sajtu francuskog Ministarstva unutrašnjih poslova.

    Nova narodna ekološka i socijalna unija “Nupes” Žan-Lik Melanšona osvojila je 27,48 odsto glasova ili 51 mandat u parlamentu.

    Na trećem mjestu je RN Marin Le Pen sa osvojenih 21,46 odsto glasova, odnosno 61 poslaničko mesto.

    Četvrti su Republikanci sa 8,03 odsto glasova, odnosno 49 mandata, navodi francusko Ministarstvo.

  • Izlazne ankete: Makron ostaje bez apsolutne većine?

    Izlazne ankete: Makron ostaje bez apsolutne većine?

    Francuski predsjednik Emanuel Makron na putu je da izgubi apsolutnu većinu u Nacionalnoj skupštini, pokazuju prve projekcije izlaznih anketa nakon zatvaranja birališta na drugom krugu parlamentarnih izbora.

    Rezultati izlaznih anketa pokazuju da će Makronova koalicija “Zajedno” osvojiti najviše poslaničkih mjesta, ali nedovoljno za apsolutnu većinu, a slijedi alijansa stranaka lijevog centra “Nupes” na čijem je čelu Žan-Luk Melenšon.

    Ukoliko se ovakve projekcije ostvare i po objavljivanju konačnih rezultata izbora, “Zajedno” više neće biti u mogućnosti da sama glasa o prijedlozima zakona koje je usvojila Vlada.

    Projekcije agencija “Ifop”, “Opinionvej”, Elabe” i “Ipsos” pokazuju da “Zajedno” osvaja između 200 i 260 poslaničkih mjesta.

    Ljevičarska koalicija “Nupe”s Žan-Lik Melanšona osvaja 149 mandata u parlamentu koji broji 577 poslaničkih mjesta i tako će postati glavni opozicini činilac francuske skupštine.

    Ekstremnodesničarsko Nacionalno okupljanje Marin Le Pen ostvarilo je u drugom krugu izbora istorijski rezultat sa osvojenih 89 mandata u parlamentu, navodi se u prvim procjenama instituta Ipsos-Sopra Steria, prenosi ”Mond”.

    U Donjem domu je za apsolutnu većinu potrebno 289 mjesta.

    Građani Francuske glasali su danas u drugom krugu parlamentarnih izbora. Glasalo se za kandidate za 577 poslaničkih mjesta.

    Prvi krug izbora, koji je održan 12. juna, obilježila je rekordno mala izlaznost od 47,7 odsto

  • Šolcova stranka gubi pristalice, pala na 3. poziciju

    Šolcova stranka gubi pristalice, pala na 3. poziciju

    Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD) kancelara Olafa Šolca u najnovijem istraživanju javnog mnjenja prvi put je pala iza koalicionog partnera Zelenih.

    CDU/CSU trenutno mogu da računaju na 27 odsto glasova i time su jasno na prvoj poziciji, pokazuje istraživanje Instituta “Insa”, koje je objavio dnevnik “Bild”.

    Na drugom mjestu su sada Zeleni sa 21 odsto mogućih glasova, a SPD je pao na treću poziciju sa 20 odsto, što mu je najgori rejting od avgusta prošle godine.

    Kod ostalih stranaka nije bilo promjene, pa je četvrta desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) sa 10 odsto, slijede liberali FDP sa devet procenata i Ljevica sa četiri odsto.

    Povjerenje građana u njegove sposobnosti generalno, kao šefa Vlade, i ranije je bilo drastično smanjeno.

    Prije saveznih izbora 2021. jasna većina je vjerovala da bi Šolc mogao dobro da vodi zemlju kroz neku krizu.

    Situacija se preokrenula već poslije skoro pet mjeseci na čelu Vlade, kada su istraživanja pokazala da skoro polovina Nijemaca nema povjerenja u njega kao kriznog menadžera.

    Anketa, koja je sprovedena u maju, pokazala je da je samo polovina anketiranih ocijenila pozitivnim odgovor Šolca, koji predvodi koaliciju sa Zelenima i liberalima FDP, na rat u Ukrajini i svrstala ga na treće mjesto.

    I ta anketa pokazala je da su konzervativci bivše kancelarke Angele Merkel, koji su pobijedili na izborima u dvije regije, najjača stranka sa 26 odsto.

    Rezultati ovog istraživanja, u kombinaciji sa porazom SPDa na izborima u Sjevernoj Rajni Vestfaliji (NRV), najmnogoljudnijoj njemačkoj državi, bili su veliki pritisak na kancelara.

    Uspon Zelenih, koji su imali ključnu ulogu u pregovorima o saveznoj koaliciji, djelimično je posljedica popularnosti bivših stranačkih lidera Roberta Habeka i Analene Berbok, koji su na prvom i drugom mjestu po kvalitetu rada, prema ocjeni građana, pokazala su istraživanja u maju.

    Oko tri četvrtine, odnosno 74 procenata ispitanika u istom istraživanju bilo je zadovoljno angažmanom Berbokove kao šefice diplomatije, prije svega u vezi sa ukrajinskom krizom, dok je 67 odsto smatralo da Habek, ministar ekonomije, radi dobar posao.

  • Sijarto: Rusija obećala da će nastaviti s isporukama gasa

    Sijarto: Rusija obećala da će nastaviti s isporukama gasa

    Rusija je obećala da će nastaviti sa isporukama gasa Mađarskoj i da će “Gasprom” ispuniti svoje ugovorne obaveze prema Budimpešti, izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    Sijarto je u intervjuu za javni radio rekao da su ga izvršni direktor “Gasproma” Aleksej Miler i zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak uvjerili tokom telefonskog razgovora da će ta kompanija ispuniti obaveze prema Mađarskoj, koje su predviđene ugovorom.

    On nije precizirao kada je obavljen telefonski razgovor, ukazuje Rojters.

    Sijarto je naglasio da je energetska bezbjednost Mađarske, uključujući isporuke gasa, stabilna i da se isporuke ovog energenta vrše svakodnevno i na vrijeme, bez ikakvih ometanja, kao što je predviđeno ugovorom.

    Prema ugovoru koji je potpisan sa “Gaspromom” prošle godine, Mađarska dobija 3,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje preko Bugarske i Srbije u okviru dugoročnog ugovora sa Rusijom i još milijardu kubnih metara gasa preko gasovoda iz Austrije.

    Ugovor važi 15 godina, uz mogućnost izmjena kupljenih količina nakon deset godina.

    Gasprom je nedavno, kao odgovor na zapadne sankcije Moskvi, obustavio isporuke gasa danskom “Orstedu” i “Šel enerdžiju” za njihov ugovor o snabdijevanju Njemačke gasom.

    Ruska kompanija je prekinula i isporuke gasa holandskoj kompaniji “Gas Tera”, kao i Bugarskoj, Poljskoj i Finskoj zbog odbjanja da plate za gas u ruskim rubljama.

  • Nestašica goriva na pumpama u Sloveniji

    Nestašica goriva na pumpama u Sloveniji

    U mnogim mjestima u Sloveniji građani danas nisu mogli da natoče gorivo na pumpama, a problemi postoje kod svih dobavljača.

    Nestanak goriva je prijavljen na benzinskim pumpama “OVM-a”, “Petrola” i “MOL-a”, prenose slovenački mediji.

    Štajerska, Pomurje, Prekmurje, Gornja Savinjska dolina, Ilirska Bistrica, Velenje, Jesenice, Kamnik, Nova Gorica, Goriška brda samo su neka od mjesta u kojima nema goriva.

    Građani po dolasku na pumpu dobijaju poruku da goriva trenutno nema na zalihama zbog povećane potražnje.

    U “Petrolu” uvjeravaju građane da je panika nepotrebna, jer imaju dovoljne zalihe i da nema straha od nestašice.

    “Problemi se javljaju širom Slovenije”, rekla je Brigita Zorec iz “Petrola” i dodala da je panika nepotrebna i da su prekidi u snabdijevanju građana samo kratkotrajni.

    Ona je navela da su zbog povećane prodaje već povećali zalihe na prodajnim mjestima, a snabdijevanje je zbog vikenda logistički otežano, što dovodi do kašnjenja u isporuci.

    Nadležni smatraju da građani reaguje na najavljeno povećanje cijena goriva i gomilaju zalihe.

    Osim toga, povećana potražnja je zbog vikenda i povećanog tranzita kroz Sloveniju.

    Premijer Slovenije Robert Golob iznio je prošle nedjelje prve prijedloge za ublažavanje krize, što je jedan od prioriteta nove vlade na početku mandata.

    Vlada će, kako je rekao, ponovo uvesti regulaciju marži trgovaca na benzinskim pumpama van autoputeva i objaviti marže i cijene na autoputevima. Režim će stupiti na snagu 21. juna i trajaće 12 mjeseci.

    “Novim mjerama će cijene goriva u Sloveniji biti slične cijenama u Hrvatskoj van autoputeva”, rekao je Golob i dodao da će biti niže od cijena u Austriji i Italiji.

    Mediji su prenijeli da će, prema ulaznim parametrima, cijena benzina od 95 oktana narednog utorka dostići oko 1,74 evra po litru, a cijena dizela 1,81 evra.