Autor: INFO

  • “Tri dana srbovanja u NSRS, a onda u Briselu pristanete da 6 mjeseci nakon izbora nema Srpske”

    Šef Kluba poslanika DNS, Duško Ivić, kaže da ima osjećaj da je institut zaštite vitalnog entitetskoh interesa namjerno devalviran od strane srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika.

    On je podsjetio da je ovaj institut korišten i u slučaju gradnje Pelješkog mosta u Hrvatskoj, za koga smatara da nije bio interes Republike Srpske.

    – On se poteže i onda kada RS nije u fokusu, kada nije interes RS. Dođe se u NSRS, tri dana srbovanja, onda se ode u Brisel i pristane se na to na šest mjeseci nakon izbora faktički više nema Republike Srpske! Čitao sam preporuke Venecijanske komisije. Entiteti i vitalni interes u Domu naroda BiH su prepreka napretku BiH. I vi pristanete na to. A, sada je sporan trgovinski sporazum sa Bitancima?! Ljudi, ovaj vitalni nacionalni interes je smiješan u odnosu na ono što su oni dogovorili u Briselu. Šta je razlika, nije potpisano, ali je dogovoreno – rekao je Ivić na posebnoj sjednici NSRS i poručio da DNS neće podržati Dodikov veto na trgovinski sporazum BiH sa Velikom Britanijom, jer je takav dokument potpisala i Srbija.

    Podsjećamo, lideri većine parlamentarnih stranaka iz BiH nedavno su dogovorili politički sporazum, izjavu sa zvaničnicima EU, s ciljem, kako je rečeno, bržeg napretka BiH u evrointegracijama.

    Od tada se ne sliježe prašina u BiH od strane onih stranaka koje nisu prostale na taj sporazum.

  • Delegacija Zelenih u Banjaluci

    Delegacija Zelenih u Banjaluci

    Delegacija Zelenih iz Evropskog parlamenta i njemačkog Bundestaga boravi u posjeti Banjaluci.

    Sa ovom delegacijom razgovarao je potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić, te predsjednici Zakonodavnog odbora Dušica Šolaja i Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju Igor Crnadak.

    Održali su sastanke i sa predsjednikom DNS-a Nenadom Nešićem i liderom PDP-a Branislavom Borenovićem.

    Planiran je bio i radni ručak ove delegacije sa predstavnicima SNSD-a, SDS-a, DNS-a i PDP-a, međutim, PDP je to odbio.

  • The Telegraph: Bajden nije uspio kao predsjednik, sramota Amerike na svjetskoj sceni

    The Telegraph: Bajden nije uspio kao predsjednik, sramota Amerike na svjetskoj sceni

    Džozef Bajden nije uspio kao predsjednik i donio je SAD najgora vremena u istoriji, piše britanski “The Telegraph”.

    “Predsjedništvo Bajdena se po mnogo čemu nazvati najviše amaterskim u modernoj američkoj istoriji – sramota na svjetskoj sceni, katastrofalno povlačenje trupa iz Avganistana i potpuna noćna mora u unutrašnjim poslovima zemlje. Bijela kuća je u potpunom haosu, na momente nivo gotovo komične nekompetentnosti ima izrazito satiričan prizvuk”, piše list.

    Autor članka Nil Gardnier napominje da američki lider izgleda sve izolovanije i zbunjenije za govornicom. Kao primjer list navodi nedavno Bajdenovo pojavljivanje na ratnom brodu “USS Ajova” u luci Los Anđeles.

    “Arogantni Bajden zvučao je nesuvislo i izgledalo je kao da je potpuno van kontakta sa američkim porodicama. Teško je povjerovati da se lider slobodnog svijeta obraća naciji na takav način u vrijeme ekonomskih poteškoća”, navodi list.

    Prema ocjeni lista, SAD su u “slobodnom padu”, privreda ide u recesiju, a nagli pad na berzi briše trilione dolara sa američkih penzionih računa.

    “Možda je najtužniji prizor danas zapanjujući pad naše supersile. Osjećaj malaksalosti u SAD je opipljiv. Javnost ima malo povjerenja u vođstvo Džozefa Bajdena, koji sve više postaje negirajući predsjednik, ljutito se obrušavajući na svoje kritičare i odbijajući da preuzme bilo kakvu odgovornost za sve opasniju situaciju u zemlji”, piše list.

    Bajdenov ukupni rejting dostiže jedva 40 odsto, što ga čini jednim od najlošije popularnih predsjednika u modernoj američkoj istoriji.

  • “Ne uvažava se stav Srpske”

    Narodna skupština Republike Srpske na posebno sjednici odlučuje da li će podržati veto Milorada Dodika u Predsjedništva BiH.

    Dodik je Odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o partnerstvu, trgovini i saradnji između BiH i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, koja je usvojena bez konsenzusa na 27. redovnoj sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 8. juna 2022. godine, proglasio  veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske.

    Ukoliko NSRS dvotrećinski podrži Dodika, Odluka Predsjedništva se stavlja van snage.

    Predsjednik DNS, Nenad Nešić, prije početka sjednice je rekao da je Dodikovo pozivanje na veto u ovom slučaju suludo i da ga DNS neće podržati. Nešić je rekao da su trgovinske i prijateljske veze RS potrebne sa svima u svijetu i da je isti ovakav sporazum sa Velikom Britanijom popisala i Srbija.

    Milorad Dodik je, obrazlažući svoj potez, rekao da je sve radio u koordinaciji sa institucijama RS, kako bi utvrdio da li ono što se predlaže na nivou BiH odgovara Srpskoj.

    – U ovom slučaju, postoji mišljenje nekoliko naših institucija da se ne uvažava stav RS. Za mene je nedopustiv svaki sporazum kojim se umanjuje uloga Srpske. Ni jedno ministarstvo u Republici Srpskoj se nije pozitivno oglasilo po pitanju trgovinskog sporazuma – rekao je Dodik, citirajući mišljenja institucija RS o tome šta je konkretno problematično za RS, o čemu je Srpskainfo ranije pisala.

    Između ostalog, u delegaciji BiH nije uključen niko iz institucija Srpske, sporazum sa Britancima bi se veoma teško primijenio i pratio jer nije ista situacija kao kod potpisivanja SSP sa Evropskom Unijom; nejasno je ko bi činio zajedničko tijelo sa Velikom Britanijom i kako bi ona odlučivala; sporazum u BiH se potpisuje na bosansko jeziku; pominje se Republika Kosovo bez rezolucije SB UN o statusu Kosova; primjenom sporazuma došlo bi do negativnih efekata za poljoprivredu i do gubitaka po osnovu carina i PDV.

    Milorad Dodik je poručio da je odnos Velike Britanije prema RS i Srbima takav da su zagovarali bombardovanje tokom proteklog rata.

    – Britansku strahovladu prema Srbima najviše je sprovodio Britanac u ulozi visokog predstavnika, Pedu Ešdan. Tada je imao podršku aktuelne vlasti Britanije. Ona je bila i autor rezolucije u SB UN 2015. kojom su Srbi označeni kao genocidni narod. Zahvaljujući Rusiji i ambasadoru Čurkinu takva rezolucija nije usvojena. Moramo da se borimo za naše vrijednosti. Ako tu izgubimo, izgubili smo na polju naših interesa. Na takav način moramo analizirati svaki sporazum sa Britanijom.-

    Dodik je dalje istakao:

    – Ako budu uvažene preporke iz RS, tada ćemo mu dati podršku. Svjesni smo njihovom ulogom u ovom trenutku, spremni smo da sarađujemo ali tako da se poštuje ustavna pozicija RS. Ako toga nema, nema saradnje, to je onda neprijateljska aktivnost prema Srpskoj. Džemper zvani BiH sa tri naroda i dva entiteta opet se pokušava rasparati i to baš na onom mjestu gdje se nalazi Republika Srpska – rekao je Dodik i pozvao poslanike da ga podrže.

    On je naglasio da ovo nije odnos prema tome šta je i ko je Velika Britanija, nego ko je i šta je Republika Srpske.

  • Nešić: Nećemo podržati Dodikov veto

    Nešić: Nećemo podržati Dodikov veto

    DNS neće podržati prijedlog Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, da Narodna skupština RS glasa protiv sklapanja trgovinskog sporazuma BiH s Velikom Briitanijom, rekao je Nenad Nešić, predsjednik te stranke.

    Nešić je ovaj prijedlog nazvao “suludim”, jer, kako je rekao, sličan sporazum s Velikom Britanijom ima i Srbija, a RS treba da sarađuje sa svim zemljama svijeta.

    Nešić je rekao da je u razgovoru sa delegacijom Zelenih u Evropskom parlamentu i Bundestagu naglasio da je DNS za evropske integracije, ali pod uslovom da se ne uzimaju nadležnosti RS. Kako je rekao, bio je predviđen ručak s parlamentarcima s parlamentarnim strankama iz RS, ali da je Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, odbio da prisustvuje.

  • Za posljednja tri dana, kod 17 osoba u Republici Srpskoj utvrđeno prisustvo viursa korona

    Za posljednja tri dana, kod 17 osoba u Republici Srpskoj utvrđeno prisustvo viursa korona

    Za posljednja tri dana, kod 17 osoba u Republici Srpskoj utvrđeno prisustvo viursa korona, 20. 6. 2022. u 9 časova
    Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja tri dana, u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. Luka u Doboju izvršeno je testiranje 158 laboratorijskih uzoraka, a novi virus korona (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 17 osoba.
    Radi se o 10 muškaraca i sedam žena.
    Prema mjestu prebivališta, 17. 6. 2022. godine, prijavljene su četiri osobe iz Banjaluke i po jedna iz Bijeljine, Istočnog Novog Sarajeva, Laktaša, Prijedora i Šamca.

    1. i 19. 6. 2022. godine prijavljeno je pet osoba iz Banjaluke i po jedna iz Kozarske Dubice, Mrkonjić Grada i Novog Grada.
      U posljednja tri dana, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljen je jedan smrtni slučaj. Radi se o ženi, srednje životne dobi, iz Banjaluke.
      Do sada je u Republici Srpskoj potvrđen 112.351 slučaj virusa korona, a preminulo je ukupno 6.378 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona.
      Republici Srpskoj, testirane su ukupno 425.853 osobe.
      Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 38, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 20, a u ostalim bolnicama 18. Na respiratoru je šest osoba (UKC Republike Srpske).
  • Darko Mladić o zdravlju svoga oca

    Darko Mladić o zdravlju svoga oca

    Darko Mladić, sin ratnog komandanta Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića, rekao je da je zdravstveno stanje njegovog oca sve lošije, ističući da Međunarodni rezidualni mehanizam u Hagu nastavlja da to prikriva, služeći se raznim birokratskim izgovorima da mu ne dozvoli adekvatno liječenje.
    Darko Mladić je naveo da general Mladić više ne može da se kreće i da porodica sada ima ozbiljan problem, jer je on u veoma lošem stanju.

    “General ne može da šeta. On može da se pokrene, ali nema energije. Dogodio mu se opšti pad i apatija. Pokušavam da pošaljem lekara da ga hitno pregleda. Haški tribunal to pokušava da spreči tako što odugovlači sa papirologijom. Ratko bi morao da potpiše saglasnost za lekara na tom formularu, ali mu taj papir niko još nije dostavio”, rekao je Darko Mladić za Televiziju “Hepi”.

    On je naveo da se sa ocem čuje svakog dana i da se viđaju dva puta sedmično preko aplikacije na računaru, dodajući da je jasno da je general lošije u svakom smislu.

    “Majka je bila kod njega u aprilu i videla je da je u lošijem stanju. NJegov advokat, koji je posle dve godine od izbijanja korone bio kod nega, šokiran je razlikom u njegovom zdravstvenom stanju od njihovog poslednjeg viđanja, jer je video koliko je on lošije nego što je bio”, rekao je Darko Mladić.

    Generalov sin ukazao je da u Hagu njegovom ocu odbijaju da urade magnetnu rezonancu glave, jer bi se, kako kaže, na snimku vidjelo u kakvom je stanju i ustanovilo da ima masivna oštećenja koja ostavljaju ovakve posljedice.

    “Činimo sve da mu pomognemo, ali imamo opstrukcije. Kad god smo pokušali da dovedemo doktore, oni bi počinjali sa nekim birokratskim cakama kako bi to sprečili”, objasnio je Darko Mladić.

    Na pitanje da li će Ratko Mladić podnositi zahtjev za reviziju presude, generalov sin je odgovorio da to neće činiti dok je sadašnji predsjednik suda u Hagu Karmel Ađijus na toj funkciji.

    “Sadašnji odlazeći predsednik Haškog tribunala promenio je pravila koja su važila skoro 30 godina unazad. Da bi neko bio oslobođen, on /Ađijus/ traži da se prizna krivica. Na silu pokušava da iznudi priznanje. To je nonsens. On nema ovlašćenja za to”, rekao je Darko Mladić.

    Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić osuđen je u junu 2021. godine drugostepeno na doživotni zatvor zbog, kako je navedeno, genocida, zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja tokom rata u BiH od 1992. do 1995.

    Mladić je uhapšen u Srbiji 26. maja 2011. godine, a šest dana kasnije izručen je Haškom tribunalu.

    Haški tribunal, prethodnik Mehanizma, podigao je optužnicu protiv Mladića 24. jula 1995. godine, a prva presuda je izrečena u novembru 2017. godine.

  • CIK: Izborna kampanja počinje 2. septembra

    CIK: Izborna kampanja počinje 2. septembra

    Izborna kampanja za opšte izbore u BiH počinje 2. septembra i traje do početka izborne tišine, odnosno do 1. oktobra, saopšteno je iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH.

    Izbornim zakonom BiH zabranjeno je vođenje plaćene izborne kampanje putem elektronskih i štampanih medija ili bilo kojeg oblika plaćenog javnog oglašavanja, osim održavanja internih skupova organa i statutarnih tijela političkih subjekata od dana raspisivanja izbora do dana zvaničnog početka izborne kampanje, navodi se u saopštenju.

    Iz CIK-a naglašavaju da je od 4. maja do zvaničnog početka izborne kampanje, odnosno do 2. septembra, zabranjeno samo vođenje plaćene izborne kampanje.

    Izborna tišina stupa na snagu 1. oktobra u 7.00 časova.

  • “Samo smo kupovali vrijeme da se naoružamo, sad nas naoružajte da završimo vaš posao”

    “Samo smo kupovali vrijeme da se naoružamo, sad nas naoružajte da završimo vaš posao”

    Bivši ukrajinski predsednik Petro Porošenko priznao da je pristankom na “Minske sporazume” želeo da da Ukrajini vreme da se militarizuje.

    Govoreći o sporazumima iz Minska, kojim je ispregovaran prekid vatre u Donbasu 2015, a na koji su potpis stavili i Rusija, Francuska i Njemačka, Porošenko je rekao da mu on nije značio ništa i da je to bilo samo odvlačenje pažnje kako bi se Kijevu dalo dovoljno vremena da ojača vojsku.

    Kako navodi Raša tudej, on je o tome govorio u par intervjua, među kojima su i onaj dat za Dojče vele televiziju kao i intervju za Radio Slobodna Evropa.

    “Postigli smo sve što smo želeli. Naš cilj je bio da, kao prvo, zaustavimo pretnju, ili da bar odložimo rat, kako bismo sebi obezbedili osam godina da ojačamo ekonomiju i izgradimo jaku vojsku”, rekao je on.

    On je dodao i da smatra pobedom to što su “Minski sporazumi” potisani jer je postignuto ono što je rekao da je Ukrajini i bio cilj. U tom smislu, kako objašnjava, nije dobijanje rata samo ono na bojnom polju.

    Uprkos uspehu, kako taj sporazum naziva, Porošenko je izgubio na prvim sledećim predsedničkim izborima, a njegov tadašnji protivkandidat Volodimir Zelenski pobedio je upravo na reteorici da će osigurati mir u Donbasu.

    Međutim, pomenuti sporazumi nisu do kraja implementirani, a obe strane optužuju jedna drugu za nepoištovanje dogovora. Na kraju je došlo do eskalacije i započleo je rat u Ukrajini 24. februaram kada je Rusija pokrenula svoju operaciju.

    Sada kao opozicioni poslanik Porošenko poziva zvaničnike zapadnih zemalja da oezbede Rusiji još teškog naoružanja kako bi ta zemlja “završila njihov posao, i odbranila Evropu od Rusije”.

  • Više od 400 miliona KM za mala i srednja preduzeća u Srpskoj

    Više od 400 miliona KM za mala i srednja preduzeća u Srpskoj

    Akcionim planom za sprovođenje Strategije razvoja malih i srednjih preduzeća Republike Srpske od 2022. do 2024. godine planirano je ukupno 434.327.162 KM.

    Ovaj akcioni plan Vlada Republike Srpske usvojila je nedavno.

    Iz Ministarstva privrede i preduzetništva RS, koje je jedno od nosilaca Akcionog plana, rekli su za “Nezavisne” da su do 2024. godine planirana sredstva iz budžeta od 71.273.800 KM ili 16,4 odsto, a iz drugih izvora finansiranja 363.053.362 KM ili 83,6 odsto.

    “Najveći iznos sredstava iz drugih izvora odnosi se na kreditna sredstva Investiciono-razvojne banke RS, koja su planirana u iznosu od 268.420.000 KM i čine gotovo 61,8 odsto od ukupno raspoloživih sredstava za realizaciju strategije”, naveli su iz Ministarstva.

    Ovo ministarstvo je, zajedno sa ostalim nosiocima aktivnosti, planiralo podršku za preduzetnike druge šanse koji ponovo počinju biznis, uspostavljanje sistema ranog upozorenja u vezi s problemima u poslovanju, za početnike u biznisu, za zapošljavanje i samozapošljavanje, samostalne preduzetnike za njihove projekte, nastavak aktivnosti vezanih za razvoj preduzetništva žena, odobravanje kredita i garancija i podršku uvođenju tehničkih standarda. Takođe, sredstva su planirana i za opremanje laboratorija na fakultetima, podršku društvenim preduzećima, podršku vezanu za digitalnu transformaciju, promociju poslovnih zona, energetsku efikasnost, izgradnju tehnološkog parka, jačanje kapaciteta lokalnih razvojnih agencija i druge aktivnosti.

    “Tokom sprovođenja, osim nas, najviše aktivnosti je na Ministarstvu za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo, Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite, Zavodu za zapošljavanje, Razvojnoj agenciji RS, Fondu za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, Privrednoj i Zanatsko-preduzetničkoj komori RS, IRB RS i Garantnom fondu RS”, kazali su iz resornog ministarstva.

    Dodali su da će se značajna podrška za privrednike obezbijediti i kroz projekte koje finansiraju donatori kao što su GIZ, Evropska komisija (IPA projekti), Sida Švedska, ILO, EBRD i drugi.

    “Ako posmatramo po visini sredstva, ključni su projekti koji se odnose na zapošljavanje, direktna ulaganja te podršku koju će obezbijediti IRB RS, GF RS i Fond za zaštitu životne sredine. Pri tome svakako ne treba zaboraviti značajna donatorska sredstva”, zaključili su iz Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, rekao je da je ovo izuzetno značajno jer su kod nas mala i srednja preduzeća još u razvoju i potrebna im je svaka pomoć.

    “Ona treba da se osnaže tehnološki, da digitalizuju procese proizvodnje, kadrovski se ojačaju i bolje pozicioniraju na ino-tržištu. Sve su ovo aktivnosti i potrebe malih i srednjih preduzeća koja bez pomoći Vlade RS ne mogu to iznijeti sama. Ovo strateško opredjeljenje Vlade treba pozdraviti i imati uvjerenje da će se to realizovati “, naveo je Ćorić.