VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik: Opozicija pokazala svoju poslušnost prema Britaniji

    Dodik: Opozicija pokazala svoju poslušnost prema Britaniji

    Glasanjem za Sporazum sa Velikom Britanijom opozicija, predvođena PDP-om i SDS-om, glasala je protiv Republike Srpske, istakao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    • To pokazuje i njihovu poslušnost prema britanskoj Ambasadi jer su institucije Srpske utvrdile da se Sporazumom ne poštuju dejtonske nadležnosti. I to narod treba da zna – naveo je Dodik na Tviteru.

    Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske nije podržala veto srpskog člana Predsjedništva BiH na Odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma o partnerstvu, trgovini i saradnji između BiH i Velike Britanije, koju je bez konsenzusa usvojilo Predsjedništvio BiH.

  • Strik: Dok su sporni zakoni NSRS na snazi, nema kandidatskog statusa za BiH

    Odnos prema Rusiji u trenutku ukrajinske krize bila je jedna od ključnih tema poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) i parlamentaraca iz EU iz Partije Zelenih. Tineke Strik iz partije Zelenih rekla je da je u Banjaluku stigla nakon više posjeta Sarajevu.

    “Očekujemo od političara da sarađuju i da prevaziđu nacionalističku politiku, da rade u interesu svih građana, bez obzira na njihovo etničko porijeklo. Pred vama su izbori, nadamo se da će građani izabrati ekonomske programe”, poručila je ova parlamentarka.

    Kako je po okončanju sastanka istaknuto, delegacija iz Evropske unije tu je da bi čula stavove Banjaluke. Evroparlamentarka Tineke Strik istakla je kako želi evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine koja je opterećena brojnim krizama.

    “Vidimo da državne institucije ne funkcionišu gotovo godinu dana. Vidimo da su u ovom parlamentu usvojene neke odluke i zakoni kojima se nadležnosti prenose sa državnog na entitetski nivo. Interes građana Bosne i Hercegovine je da njihove političke elite rade na ekonomskom razvoju, a ne na politikama kojima se građani tjeraju da napuštaju Bosnu i Hercegovinu jer u njoj ne vide svoju budućnost i prosperitet. To su stvari kojima treba dati na važnosti, a ne nacionalističkoj politici kojoj nema budućnosti u Evropskoj uniji”, istakla je Strik.

    Ona je još dodala da očekuje usklađivanje stavova o ratu u Ukrajini sa stavovima EU.

    “Treba nam podrška kada je u pitanju borba protiv Vladimira Putina i ruske agresije. Treba nam vaša podrška kada je u pitanju osuda ruske agresije na Ukrajini što bi bilo u skladu sa vanjskom politikom EU, treba nam vaša podrška u borbi protiv autokrata, u borbi za nezavisno pravosuđe, slobodne medije”, rekla je Strik.

    Potpredsjednik NSRS Denis Šulić je poručio da današnja posjeta znači da je NSRS nezaobilazan faktor u Bosni i Hercegovini. On je dodao da je predstavnicima Zelenih poručio da je problem gorući Trgovska Gora.

    “Mi kao NSRS imamo jasan stav oko ukrajinske krize. Na 31. redovnoj sjednici poslanici iz vlasti i dio opozicionih poslanika su se opredijelili da RS treba zauzeti neutralan stav, i da je RS protiv toga da se na dnevni red Intitucija BiH stavljaju bilo kakve sankcije”, rekao je Denis Šulić.

    Šulić je potcrtao da je na sastanku bilo različitih mišljenja među poslanicima te dodao da NSRS ostaje okrenuta EU, ali da se moraju poštovati interesi RS.

    Šulić je istakao kako je zatražio nemiješanje stranog faktora u unutrašnja pitanja u Bosni i Hercegovini, ali i ne zauzimanje strana. Ponovio je da je odlukama Narodne skupštine nuđen dijalog partnerima u Federaciji Bosne i HErcegovine, ali da na taj poziv nije bilo odgovora.

    “U decembru su donijeli odluke koje su u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i ne podrivaju Ustav Bosne i Hercegovine”, rekao je Šulić, navodeći kao problem i pitanje državne imovine.

    “Ako budemo imali s kim razgovarati, siguran sam da u tom trenutku ni Narodna skupština neće stavljati te teme na dnevni red. Imamo problem državne imovine zbog odluka bivšeg visokog predstavnika zbog kojih poljoprivrednik u Gradišci, Laktašima, Visokom ne može dobiti koncesiju za korišćenje zemljišta. To je pitanje o kojem treba razgovarati i naći rješenje”, rekao je Šulić.

    Strik je rekla da osuđuju odluke NSRS o zakonima koje je prošlog decembra izglasala, čime se, tvrdi, podriva Bosna i Hercegovina, dok su oni na snazi BiH ne može dobiti kandidatski status.

    “Mi osuđujemo odluke NSRS o ovim zakonima, oni su još važeći, tim odlukama se podriva integritet BiH, i dok su ti zakoni važeći BiH ne može dobiti kandidatski status, jer se takvim zakonima razara država”, zaključila je Strik.

    Delegacija Zelenih iz Evropskog parlamenta i Bundestaga koju čine Tineke Strik, Viola von Cramon-Taubadel i Boris Mijatović boravi danas u Banjaluci.

  • Mazalica: Opozicija ne želi da se zamjeri Ambasadi Velike Britanije

    Mazalica: Opozicija ne želi da se zamjeri Ambasadi Velike Britanije

    Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica smatra da opozicija, ukoliko ne podrži veto srpskog člana Predsjedništva BiH na sporazum o partnerstvu, trgovini i saradnji između BiH i Velike Britanije, koju je bez konsenzusa usvojilo Predsjedništvo BiH, pokazuje da ne želi da se zamjeri Ambasadi Velike Britanije.

    Tokom skupštinske rasprave u parlamentu Republike Srpske, Mazalica je rekao da je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, u skladu sa Ustavom BiH, pokrenuo veto na ovaj sporazum i zatražio od narodnih poslanika podršku.

    Poslanik SP-a Srđan Todorović smatra da se u BiH mora vratiti temeljnim principima na kojima počiva BiH – poštivanju entiteta i institucija BiH.

    “Potpuno je neprihvatljivo da se bez saradnje sa institucijama Republike Srpske vode pregovori o ovom sporazumu”, istakao je Todorović.

    On je rekao da Republika Srpska nije protiv sporazuma sa Velikom Britanijom kojeg treba regulisati na sasvim drugačiji način, uvažavajući institucije Republike Srpske.

    Poslanik PDP-a Igor Crnadak smatra da ovaj sporazum ne ugrožava interese Republike Srpske zbog čega nije bilo potrebe za pokretanjem zaštite vitalnog nacionalnog interesa Republike Srpske.

    Cenadak je mišljenja da Republika Srpska treba svoju spoljnu politiku da usaglašava sa Srbijom.

    Replicirajući Crnatku, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić rekao je da je ovaj sporazum štetan po Republiku Srpsku, kao i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH koji je nepovoljan za poljoprivredne proizvođače u Republici Srpskoj.

    Šef Poslaničkog kluba SDS-a Miladin Stanić smatra da današnja tema posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske nije važnija od tema prenosa nadležnosti sa Republike Srpske na BiH.

    “Trebalo je pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa Republike Srpske”, mišljenja je Stanić.

    U Narodnoj skupštini Republike Srpske data je kratka pauza, nakon čega će poslanici glasati o apsolviranom dnevnom redu.

  • Narodna skupština nije podržala veto na trgovinski sporazum s Britancima

    Narodna skupština Republike Srpske nije podržala veto srpskog člana Predsjedništva BiH na trgovinski sporazum BiH sa Velikom Britanijom.

    Prilikom glasanja nije bilo dvotrećinske podrške poslanika koja je neophodna prema Ustavu BiH.

    Za potvrđivanje Dodikove odluke glasao je 51 narodni poslanik (od 56 potrebnih), protiv nije glasao niko, a 11 je bilo suzdržanih.

    To znači da Odluka Predsjedništva o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o partnerstvu, trgovini i saradnji između BiH i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, koja je usvojena bez konsenzusa na 27. redovnoj sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 8. juna 2022. godine – stupa na snagu.

    Na posebnoj sjednici NSRS, sazvanoj na njegov zahtjev, Dodik je danas citirao mišljenja nekoliko ministarstava u Vladi RS u kojima se navodi šta je za Srpsku sporno u samom sporazumu i u proceduri njegovog pregovaranja i zaključivanja. Potom je napustio Narodnu skupštinu, bez završne riječi.

    Opozicionari iz DNS, SDS i PDP su odmah rekli da ga neće podržati jer smatraju da je besmisleno odbiti ovakvu vrstu „tipskog“ sporazuma koji sa Britancima, između ostalih, ima i Srbija. Tražili su da se, umjesto toga, razgovara o sporazumu koga su politički lideri iz BiH prije nekoliko dana postigli sa zvaničnicima EU u Briselu.

    Iz redova vlasti čile su se poruke da opozicija ne smije da podrži Dodika jer su instrument u rukama britanske politike u BiH. Bez podrške opozicije, vladajuća koalicija u RS odavno nema dvije trećine odnosno 56 poslanika, čak i da su svi prisutni i da glasaju.

    Inače, ovo je treća posebna sjednica NSRS na kojoj Dodik i vlast u Srpskoj nisu uspjeli da obezbijede dvotrećinsku podršku. To se prvo desilo 27. oktobra 2021. kada nije podržan Dodikov veto na nekoliko odluka Predsjedništva BiH koje se tiču, između ostalog, otvaranja Ambasade Republike Azerbejdžan u Sarajevu, o otvaranju kancelarije Ambasade Ruske Federacije u BiH u Banjaluci, o davanju agremana ambasadoru Republike Bjelorusije za BiH i Dominikanske Republike za BiH sa sjedištem u Švajcarskoj.

    Nije podržan ni Dodikov proglas o štetnosti odluke o prihvatanju Sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Turske o uzajamnoj zaštiti i razmjeni tajnih podataka koji se odnosi na Sporazum u oblasti odbrambene industrije, kao i odluke o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Islamske Republike Pakistan o saradnji u borbi protiv međunarodnog kriminala, terorizma, nezakonite trgovine drogom i organizovanog kriminala.

    Drugi put, Dodikov veto je pao na posebnoj sjednici 11. aprila 2022. Time su postale važeće tri odluke Predsjedništva BiH o sporazumima o testiranju učenika iz BiH o nivou kompjuterske i informacione pismenosti na međunarodnom nivoa.

  • Njemačka ozbiljno uzdrmana: Opet rekordno dizanje cena

    Njemačka ozbiljno uzdrmana: Opet rekordno dizanje cena

    Njemački proizvođači su, usled posledica rata u Ukrajini, u maju ponovo rekordno podigli cene svojih proizvoda.

    Proizvođačka cijena porasla je u prosjeku za 33,6 odsto.”To je najveći rast u odnosu na prošlu godinu od početka vođenja evidencije 1949. godine. Proizvođačka cijena je od decembra prošle godine svakog mjeseca beležila nove rekorde”, saopštio je Statistički zavod.

    Ekonomisti su očekivali rast od 33,5 odsto, a proizvođačka cena je samo od aprila na maj porasla za 1,6 odsto.

    Proizvođačka cena je prvi faktor koji utiče na ukupnu inflaciju, jer se radi o ceni proizvoda pre dalje prerade ili puštanja u prodaju.

    Trenutno je stopa inflacije u Njemačkoj na 7,9 odsto, što je najveća vrednost od zime 1973/1974 godine.

    Uzrok poskupljenja proizvodnje je skok cijena energenata.

    Tako je cena gasa za industriju skočila za 210,7 odsto u odnosu na prošlu godinu.


    Izvršni direktor njemačkog energetskog koncerna RWE Markus Kreber računa da će visoke cene gasa i struje ostati još više godina.

    “Te cene će ostati još tri do pet godina”, objasnio je on za dnevnik “Zidojče cajtung”.

    Kreber je kazao da je potrebno vremena za stvaranje novih kapaciteta, kao i dok druge države mogu da isporučuju dodatne energente.

    Pozdravio je nameru ministra privrede Njemačke Roberta Habeka da reaktivira elektrane na ugalj, kako bi se štedeo gas.

    “Svuda tamo gde se može preći na drugi energent, to treba uraditi”, podvukao je on.

    Prema njegovim rečima, smanjenje isporuke gasa iz Rusije već ima negativne posledice.

    “I mi dobijamo jasno manje nego što je dogovorena količina”, ističe šef RWE dodajući da koncern zbog toga mora gas da kupuje po jasno višim cenama na tržištu.

    Dok ne vjeruje u nastavak rada poslednje nuklearne elektrane u Njemačkoj duže od kraja ove godine, Kreber ističe da RWE planira proširenje svojih kopova uglja Garcvajler 2.

  • “Nedelja je bila brutalna. Da vam kažem, mi smo u recesiji”

    “Nedelja je bila brutalna. Da vam kažem, mi smo u recesiji”

    Indeksi na Vol stritu prošle nedelje su se spustili na najniže nivoe u poslednjih godinu i po dana.

    Za američko akcionarsko tržište, ekonomija SAD već je u recesiji.”Nedelja je bla brutalna. Da vam kažem, mi smo u recesiji. Ovo je umerena recesija, nije još zvanično proglašena, ali u prvom polugodištu imaćemo negativni rast BDP-a”, izjavio je za CNBC Džeremi Sigel, profesor na poslovnoj školi Vorton komentarišući događanja na Vol stritu.

    Ispod 30.000 bodova

    Iako je kretanje terminskih ugovora u petak sugerisalo rast vodećih deoničkih indeksa, to nije odveć promenilo činjenicu da su protekle nedelje cene deonica oštro pale. Zaključno do četvrtka indeks S&P 500 oslabio je šest odsto na nedeljnom nivou, što je njegov najlošiji nedeljni rezultat od marta 2020. godine, piše Poslovni dnevnik.

    Svih 11 sektora koji čine taj indeks beleže pad od najmanje 15 odsto u odnosu na rekordne vrednosti. Dau Džons pao je u četvrtak ispod 30.000 bodova što je njegov najniži nivo od januara prošle godine.

    To merilo do prošlog četvrtka je beležilo 4,7 odsto nedeljnog pada što znači da je od 12 proteklih nedelja slabljenje zabeležio u njih 11. Još je teža situacija sa tehnološkim Nasdakom koji je do četvrtka zabeležio pad veći od šest odsto.

    Novi (stari) razlog za brigu investitori vide u činjenici da centralne banke u svetu zbog visoke inflacije podižu kamatne stope, a zbog toga rastu rizici od recesije. U sredu je američka centralna banka povećala kamatne stope za čak 0,75 postotnih bodova, što je najveće jednokratno povećanje cene novca još od 1994. godine.

    Stoga se sada kreću u rasponu od 1,5 do 1,75 odsto, što je njihov najviši nivo od marta 2020. godine i izbijanja korona-krize.

    A slede i dalja povećanja kamata, s obzirom da se inflacija kreće na najvišim nivoima u 40 godina, iznad 8,5 odsto, pa bi, prema procenama Fedovih čelnika, krajem godine kamate mogle dosegnuti i 3,4 odsto, najviši nivo od 2008. godine.

    Nema mekanog prizemljenja

    Čelnici Feda smatraju da će ekonomija, uprkos oštrom povećanju kamata, izbeći recesiju, ali su znatno smanjili procene rasta privrede u ovoj godini – sa prethodnih 2,8 na 1,7 odsto. Ali, nisu svi uvereni da će Fed uspeti da “mekano prizemlji” ekonomiju.

    Analitičari Vels fargo banke smatraju da sada postoji 50 odsto šansi da će uskoro doći do recesije. I mnoge druge banke, uključujući Dojče banku i Morgan Stenli, upozoravaju da rastu rizici od recesije.

    “O tome sada ulagači razmišljaju – kolika je mogućnost recesije i hoće li zarade kompanija biti u skladu s procenama analitičara ili će pasti”, kaže Tom Hejnlin, strateg u kompaniji “U.S. Bank Wealth Management’s Ascent Private Wealth Group”.

    Dan nakon Feda, kamate je povećala i švajcarska centralna banka, prvi put nakon 15 godina, poručivši time kako je manje brine jačanje švajcarske valute, a više visoka inflacija.

    Kamate je, već petu nedelju zaredom, u četvrtak povećala i britanska centralna banka. Zbog svega toga, S&P 500 indeks na gubitku je od početka godine oko 23 odsto.

  • Abazović pozvao građane na odgovornost i štednju

    Abazović pozvao građane na odgovornost i štednju

    Predsjednik crnogorske vlade Dritan Abazović rekao je danas da strahuje od krize, kako hrane, tako i energenata, koja će nastupiti na jesen, uz apel građanima da budu odgovorni i štede gorivo i električnu energiju.

    “Nije ovo apel da promijene navike, ali jednostavno sve na svijetu čeka teška godina, i ona neće zaobići ni Crnu Goru. Vjerujem da ćemo i tu situaciju prevazići”, rekao je Abazović, prenijeli su podgorički mediji.

    Abazović je novinarima u Vili Gorica, poslije razgovora s finskim kolegom, rekao da građani treba da prihvate činjenicu da Vlada radi sve što je u njenoj mogućnosti, ali da ne može da zaustavi rat u Evropi.

    “Ne samo da ćemo imati krizu energenata, već i krizu hrane. I ozbiljne zemlje ozbiljno razmišljaju o tome. Preduzećemo sve mjere, i sad ih preuzimamo. Imali smo već inicijativu za akciznu politiku”, rekao je Abazović.

  • Vučić o specijalnim izaslanicima: Mnogo babica kilavo dete

    Vučić o specijalnim izaslanicima: Mnogo babica kilavo dete

    Što je veća “poplava” specijalnih izaslanika za Zapadni Balkan, plašim se da je sve manje validnih i dobrih prijedloga za nas, poručio je danas predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    “Valjda svi pokazuju preveliku brigu, a ponekad mi se čini – mnogo babica, kilava deca. Videćemo”, rekao je Vučić odgovarajući na pitanje da li ga zabrinjava “poplava” specijalnih predstavnika za Zapadni Balkan, a poslije spekulacija da bi i Francuska mogla da imenuje svog specijalnog izaslanika.

    Kako je rekao, važno je da se razgovara na domaćoj političkoj sceni u Srbiji, u parlamentu, čim se formira, sa predstavnicima vlade, kao i sa zemljama u okruženju, kako bi se vidjelo kakav naš stav treba da bude prema svemu.

    Kaže da treba razgovarati sa svima, da poštuje sve, ali Srbija, poručuje, ima svoju politiku, planove, program i tako će se postupati u budućnosti.

  • Šest osoba osumnjičeno za prijetnje Vici Zeljkoviću

    Šest osoba osumnjičeno za prijetnje Vici Zeljkoviću

    Pripadnici MUP-a RS prijavili su tužilaštvu šest osoba osumnjičenih za prijetnje Vici Zeljkoviću, predsjedniku Fudbalskog saveza BiH, kojem su telefonski i putem društvenih mreža prijetili da će ga ubiti i povrijediti.

    Za prijetnje su osumnjičeni Sarajlije Adis R. i Muris Đ. te Mehmed M., Dino K. i Teo B. iz Mostara i Mirza T. iz Brčkog.

    Kako je saopšteno iz MUP-a RS navodeći inicijale, pripadnici Uprave kriminalističke policije podnijeli su Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka izvještaje protiv šest lica zbog sumnje da su počinila krivična djela ugrožavanje sigurnosti.

    Njih sumnjiče da su 22.09.2021, odnosno 23.09.2021. godine, putem društvenih mreža i putem mobilnog telefona uputili poruke prijetećeg sadržaja licu iz Banjaluke.

  • Marin le Pen se povlači

    Marin le Pen se povlači

    Predsjednica Nacionalnog okupljanja Marin le Pen najavila je danas će se povući sa čela te stranke, kako bi se posvetila vođenju poslaničke grupe u novom sazivu francuskog parlamenta.

    Le Pen je to rekla za BFM TV nakon što je njena desničarska partija ostvarila istorijski rezultat s osvojenih 89 poslaničkih mjesta na juče održanom drugom krugu parlamentarnih izbora.

    Na parlamentarnim izborima koalicija “Zajedno” francuskog predsjednika Emanuela Makrona nije uspjela da zadrži apsolutnu većinu u donjem domu.

    Umjesto potrebnih 289 mandata, “Zajedno” dobio je 245 mandata u parlamentu koji broji 577 mjesta, dok je ljevičarskoj koaliciji “Nupes” Žan-Lik Melanšona pripao 131 mandat.