VRBAS Media

Autor: INFO

  • Milanović: Osim Ukrajini, status kandidata za članstvo u EU treba dati i Bosni i Hercegovini

    Milanović: Osim Ukrajini, status kandidata za članstvo u EU treba dati i Bosni i Hercegovini

    Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović smatra kako Ukrajini treba dati status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji što je prije moguće, ali i Bosni i Hercegovini i Kosovu.

    Nakon što mu je ponuđeno da se pridruži inicijativi predsjednika nekoliko država članica EU, kojom se traži davanje statusa kandidata za članstvo u EU Ukrajini, svoju podršku kandidaturi Ukrajine za članstvo, predsjednik Milanović prenio je u ponedjeljak i inicijatorima otvorenog pisma.

    “Ukrajina je izložena agresiji Ruske Federacije i svi mi joj moramo pružiti svu potrebnu pomoć kao što bismo očekivali i da se nama pomogne da smo u istoj situaciji. Hrvatska ne zaboravlja da je Ukrajina bila prva međunarodno priznata država koja nas je priznala, kao i da nam je među prvima pritekla u pomoć. Rat se događa u Evropi i moramo napraviti sve da se on zaustavi te da se izbjegne njegovo širenje. Ubrzani put Ukrajine u EU jedan je od načina i to podržavamo”, saopšteno je iz kancelarije predsjednika Hrvatske.

    Međutim, Milanović je iznio i svoj stav da se mora napraviti sve u cilju sprečavanja širenja krize na Zapadni Balkan i da se izbjegne svako ugrožavanje njenog susjedstva.

    “Hrvatski je strateški i nacionalni interes da i zemlje jugoistočne Evrope, koje su deklarirale i dokazale svoju namjeru i spremnost ulaska u EU, što prije postanu članice Evropske unije”, navodi se.

    Iz tog razloga Milanović je predložio da se zatraži status kandidata za članstvo u EU i za Bosnu i Hercegovinu i Republiku Kosovo te da EU, nakon višekratnih obećanja, odmah započne pregovore o članstvu s Republikom Sjevernom Makedonijom i Republikom Albanijom, koje već imaju status kandidata.

    Također, kako ističe Milanović, potrebno je ubrzati pregovore s Crnom Gorom.

    “Što se tiče Srbije tiče, u ovom, za evropski mir, važnom trenutku, ta se država mora odlučiti želi li stvarno članstvo u EU ili ne i prema tome voditi svoju politiku. EU joj mora dati do znanja da je ovo trenutak odluke”, zaključuje Milanović.

  • Rusi uputili upozorenje stanovnicima Kijeva: Napustite domove

    Rusi uputili upozorenje stanovnicima Kijeva: Napustite domove

    Rusko ministarstvo odbrane upozorilo je stanovnike Kijeva da napuste svoje domove jer Rusi planiraju udare na mete u ukrajinskoj prijestonici, prenijela je ruska državna novinska agencija Tass.

    U saopštenju, ministarstvo odbrane Rusije navodi da se njihove snage spremaju da pokrenu „visoko precizne udare“ protiv „Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU) i 72. centra za informaciono-psihološke operacije (PSO)“ u Kijevu.

    • Pozivamo građane Ukrajine koje su ukrajinski nacionalisti umiješali u provokacije protiv Rusije , kao i stanovnike Kijeva koji žive u blizini stanica da napuste svoje domove – navedeno je u saopštenju.
  • Lavrov tvrdi da Zapad ignoriše posljedice masovnog granatiranja civila

    Lavrov tvrdi da Zapad ignoriše posljedice masovnog granatiranja civila

    Zapadne kolege jednostavno ignorišu posljedice masovnog granatiranja civilnih objekata u Donbasu koje sprovodi ukrajinska vojska, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u svom video-obraćanju na sastanku Savjeta UN za ljudska prava.

    Masovne sahrane i grobnice u Donbasu služe kao nepobitan dokaz zločinačkih posljedica masovnog granatiranja civilnih objekata Donbasa. Forenzička istraga je utvrdila da su većina poginulih žene i starije osobe. Naše zapadne kolege jednostavno ignorišu brojne činjenice ovih nečuvenih kršenja osnovnog prava čovjeka – prava na život – rekao je Lavrov.

    On je dodao da su svi pokušaji da se skrene pažnja Savjeta za ljudska prava na zločine koji se dešavaju već osam godina naišli na ravnodušnost.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je 24. februara saopštio da je, kao odgovor na zahtjev šefova republika u Donbasu, donio odluku da izvede specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.

    Putin je istakao da Moskva ne planira da okupira ukrajinske teritorije.

    Ministarstvo odbrane Rusije pružilo je uvjeravanja da ruske trupe ne gađaju ukrajinske gradove, već su ograničene na precizne udare i onesposobljavanje vojne infrastrukture, te da nema nikakvih prijetnji po civilno stanovništvo, podsjeća TASS.

  • Rusija zabranila strancima da prodaju imovinu

    Rusija zabranila strancima da prodaju imovinu

    Rusija će uvesti privremene mjere zabrane stranim investitorima koji žele da prodaju imovinu.

    Rusija se na taj korak odlučila kako bi osigurala da donesu promišljenu odluku, a ne da donose odluku pod političkim pritiskom, izjavio je danas ruski premijer Mihail Mišustin.

    “U trenutnoj situaciji sa sankcijama strani preduzetnici su primorani da se ne rukovode ekonomskim faktorima, već da donose odluke pod političkim pritiskom. Kako bi se biznisima dala šansa da donesu promišljenu odluku, pripremljena je predsednička naredba o uvođenju privremenih ograničenja na izlazak iz ruske imovine”, rekao je Mišustin na sastanku vlade, a prenosi Rojters.

    Mišustin nije naveo detalje.

    Ovo je poslednji u nizu koraka koji je Rusija preduzela kao odgovor na sve oštrije sankcije Zapada, koje se uvode od početka ruske vojne intervencije u Ukrajini prošle nedelje.

  • Vučić: “Ogromni su pritisci na Srbiju, biće teško izdržati”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je pravo Hrvatske da podigne borbenu gotovost svoje vojske, ali da Srbija to neće učiniti.

    “Nemamo razloga da podižemo borbenu gotovost”, rekao je Vučić i dodao da to nikada ne radimo predstave radi.

    Kazao je da se protiv njega pravi kampanja sa ciljem da se naškodi Srbiji.

    “Zašto bi oni bili na strani uspeha Srbije? Kako da objasne da Srbija ima bolji klinički centar, da ima više auto-puteva? Danas se približavamo po broju kilometara auto-puteva Hrvatskoj. Što bi oni bili radosni kad, kad sam postao premijer, BDP je njihov bio 43 milijarde, naš 32, a danas je i jednih i drugih 53 milijarde. Je l’ biste vi bili srećni na njihovom mestu?”, upitao je Vučić.

    Kazao je da Hrvatska mora da nađe krivca za svoje neuspehe.

    “Ko im je kriv? Moraju nekoga da nađu. Ja sam im kriv”, rekao je on na ceremoniji kojom će biti obeležen početak radova na deonici Sremska Rača – Kuzmin.

    “Nije lako”

    Odgovarajući na pitanje: “Da li Beograd sedi na dve stolice?”, Vučić je rekao da Srbija ima “svoju stolicu”, te da su pritisci ogromni na našu zemlju i da će to biti teško izdržati.

    “Do kasno sam imao razgovore sa predstavnicima više zemalja, danas ceo dan”, rekao je on.

    “Toliko o poštovanju nezavisnosti i prava drugih zemalja da sami odlučuju. Koliko možemo, držaćemo se, nije lako”, rekao je on.

    Vučić je rekao da će Srbija nastaviti da poštuje teritorijalni integritet, ali se neće pridruživati sankcijama uvedenim Rusiji.

    “U svemu što se tiče teritorijalnog integriteta Srbija će se pridržavati, a što se tiče sankcija, Srbija se neće pridruživati, bar dok možemo da izdržimo, još koji dan dok sam defakto predsednik Srbije”, poručio je on.

    On je rekao da je bitno da sačuvamo svoj ponos i dostojanstvo i da se sačuvamo od “besa velikih”.

    “Da sačuvamo zemlju, da je odbranimo, a da nam obraz ostane neukaljan”, poručio je Vučić.

  • Rezolucija EU o Rusiji, u tekstu i opomena Srbiji

    Rezolucija EU o Rusiji, u tekstu i opomena Srbiji

    Poslanici Evropskog parlamenta na vanrednom zesjedanju raspravljaju o situaciji u Ukrajini, a zatim glasaju o Rezoluciji o ruskoj agresiji protiv Ukrajine.

    Sjednica je počela 12:25 sati, a njen početak je propraćen velikim aplauzom upućenim ambasadoru Ukrajine u EU, kao i državlljanima Ukrajine koji su pozvani na vanrednu sjednicu Evropskog parlamenta. Prisutnima se obratio i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

    U nacrtu Rezolucije o kojoj će se danas glasati, pored najstrože osude vojne agresije Rusije, podrške Ukrajini i poziva EU da pojača sankcije protiv Moskve, nalazi se i paragraf kojim Evropski parlament ukazuje na posljedice neusklađivanja Srbije sa sankcijama EU.

    “Evropski parlament žali zbog neusklađivanja Srbije sa EU sankcijama protiv Rusije, što šteti njenom pristupnom procesu. Naglašavamo očekivanje da se zemlje kandidati za članstvo u EU usklade ne samo sa EU kriterijumima već i sa zajedničkom EU spoljnom i bezbjednosnom politikom”, navodi se u nacrtu teksta u koji je Tanjug imao uvid.

    Nacrt rezolucije, u 46 paragrafa, najoštrije osuđuje nelegalnu, ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju i invaziju Ruske Federacije na Ukrajinu, kao i učešće Bjelorusije u ovoj agresiji.

    Od Ruske Federacije se zahtjeva trenutni prekid svih vojnih aktivnosti u Ukrajini i povlačenje vojnih i paravojnih snaga i vojne opreme sa teritorije Ukrajine, a istovremeno se izražava nepodijeljena solidarnost sa ukrajinskim narodom.

    Evropski parlament ovom rezolucijom poziva i na nastavak diplomatskih napora u cilju zaustavljanja ruske agresije i pronalazak mirnog rješenja uz poštovanje ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

    Zemlje članice EU se pozivaju na dalju hitnu humanitarnu pomoć Ukrajini, ali i da prošire sankcije koje bi trebalo da oslabe rusku ekonomiju, uključujući i zabranu uvoza ruske nafte i gasa u EU.

    Istovremeno, zemlje članice EU se pozivaju da prihvate činjenicu da će stroge sanakcije prema Rusiji imati neizbježne negativne efekte na njihovu ekonomsku situaciju.

    Očekuje se da Evropski parlament podrži i sve do sada uvedne EU mjere uključujući i podršku za vojno jačanje ukrajinske vojske. Evropski parlament bi, prema tekstu nacrta Rezolucije, trebalo da pozove EU da pripremi paket od više milijardi evra za oporavak Ukrajine i rekonstrukciju razorene infrastrukture, kao i da se krene u proces odobravanja kandidatskog statusa Ukrajini za članstvo u EU.

    Rezolucije Evropskog parlamenta nisu pravno obavezujuće i predstavljaju političke ocjene i smjernice EU.

  • Stoltenberg: NATO nema potrebe mijenjati nivo pripravnosti nuklearnih snaga

    Stoltenberg: NATO nema potrebe mijenjati nivo pripravnosti nuklearnih snaga

    Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg boravio je danas u posjeti bazi NATO-a u Poljskoj te je rekao kako će ovaj savez učiniti sve kako bi odbranio saveznike.

    Stoltenberg je zajedno s predsjednikom Poljske Andrzejem Dudom posjetio zračnu bazu u Lasku gdje se nalaze poljski i američki borbeni avioni F-15 i F-16.

    Tokom posjete, Stoltenberg se osvrnuo i na odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina o podizanju snaga za nuklearno odvraćanje na nivo borbenog dežurstva.

    “Uvijek ćemo činiti ono što je potrebno da zaštitimo i odbranimo naše saveznike, ali ne mislimo da sada ima potrebe za promjenom nivoa pripravnosti nuklearnih snaga NATO-a”, rekao je Stoltenberg.

    On je naglasio kako je Rusija potpisala niz sporazuma u kojima se slaže da se nuklearni rat ne može dobiti i da se takva vrsta sukoba ne treba voditi.

    “Čvrsto vjerujemo da je način na koji Rusija govori o nuklearnom oružju nepromišljen i neodgovoran”, pojašnjava Stoltenberg, piše AP.

    Generalni sekretar NATO-a je izjavio i kako će alijansa razgovarati o daljim koracima za jačanje ovog saveza na narednom samitu NATO-a koji će se održati u Madridu tokom juna ove godine.

    “Odgovornost NATO-a je da osigura situaciju u kojoj sukob u Ukrajini ne bi izmakao kontroli i postao puna konfrontacija između NATO-a i Rusije na tlu Evrope. Komandanti alijanse su uvjereni da su u stanju da održe kontakte s Rusijom koji bi vodili ka ‘dekonfliktnom’ stanju”, zaključio je generalni sekretar NATO-a.

  • Zvizdić: Vrijeme je da NATO svoje vojnike pošalje u BiH i primi nas u Alijansu

    Zvizdić: Vrijeme je da NATO svoje vojnike pošalje u BiH i primi nas u Alijansu

    Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić je u Mostaru kazao kako će se Dan nezavisnosti BiH kad tad obilježavati na čitavoj teritoriji zemlje jer je to datum ukupnog bosanskohercegovačkog identiteta i zajedništva.

    “Živimo u posebnom vremenu velikih izazova, blokada koje traju već devet mjeseci, jedne vrste latentnog udara na ustavno-politički i pravni poredak BiH, sa željom da se ona prikaže kao nefunkcionalna država. Naravno svi nasrtaji na BiH uključujući i ove blokade i udar na njen ustavni sistem, naravno da neće uspjeti jer BiH ima dovoljno unutrašnjih kapaciteta i prijatelja iz Međunarodne zajednice koji će nam pomoći da obezbijedimo siguran i prosperitetan put BiH”, kazao je Zvizdić.

    U tom smislu, kako ističe ovo je pravo vrijeme, imajući u vidu i zadnje događaje i agresiju Ruske Federacije na samostalnu međunarodno priznatu državu Ukrajinu.

    “Smatram da je pravo vrijeme da u prvom koraku NATO pošalje svoje vojnike u BiH, da ih rasporedi na određeni broj vrlo bitnih tačaka, unutar BiH, pogotovu u Brčko distriktu, a onda da se počne razmišljati i da se BiH koja je to zaslužila i koja je za to spremna primi u NATO savez kao njen punopravni član”, rekao je Zvizdić. To je zadatak na kojem, kako ističe, “svi moramo raditi”.

    “Evropa je konačno uvidjela o čemu se radi i na Balkanu i na Istoku Evrope i uvidjela je od kuda prijeti opasnost i Zapadnom Balkanu i Ukrajini i čitavom slobodarskom svijetu. Sad je vrijeme ustvari za jednu vrstu evropskog, američkog i engleskog jedinstva, jedne nove snage i novog fronta u koji bi bila uključena i Bosna i Hercegovina”, zaključio je Zvizdić.

  • Zaražene još 52 osobe u Srpskoj, sedam preminulo

    Virus korona potvrđen je kod 52 osobe u Republici Srpskoj, a sedam preminulo, podaci su Instituta za javno zdravstvo.

    Radi se o pet muškarca i dvije žene, srednje i starije životne dobi, od kojih su dvije osobe iz Banjaluke i po jedna iz Dervente, Doboja, Gradiške, Prijedora i Višegrada.

    U posljednja 24 časa testirano je 289 uzorka, a pozitivan test je imalo 25 osoba iz Banjaluke, po četiri iz Doboja i Zvornika, tri iz Bijeljine, po dvije iz Novog Grada i Teslića i po jedna iz Broda, Dervente, Kotor Varoša, Laktaša, Pala, Prijedora, Sokoca, Srpca, Stanara, Renova, Foče i Čelinca.

    Na virus korona su pozitivna 24 muškaraca i 28 žena, od kojih je osam mlađe, 23 srednje i 21 starije životne dobi.
    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 205 pacijenata, od čega je 79 u Univerzitetskom kliničkom centru, a 126 u ostalim bolnicama. Na respiratoru je 27 osoba.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 111.247 slučajeva virusa korona, a preminula je ukupno 6.281 osoba. Testirano je ukupno 414.478 osoba.

  • Stevandić – Srpski narod treba da razumije svjetsku politku, a ne da je vodi

    Stevandić – Srpski narod treba da razumije svjetsku politku, a ne da je vodi

    Mi iz Republike Srpske posebno pratimo aktuelna dešavanja u svijetu i regionu, svjesni posljedica koje mogu da se odraze na nas, ukoliko se samoproglašeno Kosovo primi u NATO, to bi bila jasna poruka da smo mi iz Republike Srpske sljedeći u redu, izjavio je Nenad Stevandić gostujući na Pink Televiziji.

    Stevandić je na osnovu toga pozdravio odluku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, da ne nameće sankcije Ruskoj Federaciji te da će i Republika Srpska pratiti tu odluku. Ovakva pozicija je prihvatljiva za srpski narod, uprkos izjavama pojedinih političara međunarodne zajednice, koji smatraju da se mora praviti jednostrana politika favorizovanja Zapada, izjavio je Stevandić i dodao da je poštovanje međunarodnog prava dovoljna reakcija. Ni Srbija ni Republika Srpska nisu izazvale konflikt samim tim ne moraju se jednopolarno postaviti, jer srpski narod vodi nacionalnu politku, koja ne treba kratkoročne poteze povlačiti već voditi politiku koja gleda nekoliko mjeseci unaprijed, izjavljuje Stevandić.


    Stevandić naglašava da Srbija i BiH nisu uvele sankcije Ruskoj Federaciji, što se percipira u vidu histerija i izmišljanju nekih novih sukoba, što je stara matrica osuđivanja od strane međunarodne zajednice, koja se godinama kasnije izvinjavala zbog odluka koje su provodili protiv srpskog naroda. Srpski narod je pokazao plemenitost jer je uprkos percepcijama, poslala pomoć ukrajinskom narodu.

    Govoreći od prvom martu, Stevandić je rekao da je to dan kad se slavi ubistvo srpskog svata, dok su Dan Republike Srpske i dan donošenja ustava donešeni bez ikakvih sukoba, zaključuje Stevandić.