VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tramp prijeti Meksiku višim carinamaSpor oko vode: Tramp prijeti Meksiku višim carinama

    Tramp prijeti Meksiku višim carinamaSpor oko vode: Tramp prijeti Meksiku višim carinama

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će uvesti dodatnih pet odsto carina Meksiku ako zemlja odmah ne obezbijedi dodatnu vodu za američke poljoprivrednike.

    Tramp je optužio Meksiko da krši sporazum iz 1944. godine koji reguliše podjelu vode između dvije zemlje, prenosi Rojters.

    Prema tom sporazumu, Meksiko bi trebalo da pošalje 1,75 miliona hektara vode SAD iz Rio Grandea kroz mrežu brana i akumulacija svakih pet godina.

    Tramp tvrdi da Meksiko duguje SAD 800.000 hektara vode zbog neispunjavanja obaveza u proteklih pet godina.

    Predsjednik je zatražio da Meksiko pusti 200.000 hektara vode prije 31. decembra, a ostatak “ubrzo nakon toga”.

    “Za sada, Meksiko ne reaguje, i to je veoma nepravedno prema našim američkim poljoprivrednicima koji zaslužuju ovu, prekopotrebnu, vodu”, rekao je Tramp i dodao da je odobrio dokumentaciju za uvođenje pet odsto carina ako se voda ne isporuči odmah.

     

    Portparol meksičkog Ministarstva ekonomije nije komentarisao Trampovu izjavu.

    U aprilu je američka ministarka poljoprivrede Bruk Rolins rekla da je Meksiko pristao da poveća isporuke vode Teksasu kako bi nadoknadio manjak, dok Meksiko ističe da je suočen sa sušom koja otežava punjenje svojih vodnih resursa, prenosi Tanjug.

  • Akcija “Head2”: Đžo optužen za provalničke krađe u Banjaluci

    Akcija “Head2”: Đžo optužen za provalničke krađe u Banjaluci

    Višestruki prestupnik Danijel Milešević (40) zvani Džo koji je uhapšen u akciji “Head2”, optužen je zbog niza krađa i pokušaja krađa u Banjaluci.

    Okružno javno tužilaštvo Banjaluka tereti ga da je od 20. jula do 7. septembra ove godine, pomoću fizičke snage nasilno ulazio u ugostiteljske i druge objekte, na području  Banjaluke te pronalazio i prisvajao novac i druge predmete.

    Optužnica sadrži 11 tačaka i potvrdio ju je sudija za prethodno saslušanje Osnovnog suda u Banjaluci.

    Mileševiću stavljaju na teret da je 20. jula ujutru oko pet časova došao do ugostiteljskog objekta u Ulici Braće Mažar i majke Marije te odgurivanjem ulazna vrata,  ušao i pronašao laptop, tablet,  mobilni telefon i u ladici iza šanka pronašao 150KM, što je uzeo.

    Tri dana kasnije došao je do prostorija Teniskog kluba u  Banjaluci,  gdje je ušao kroz otvorena vrata u službene prostorije kluba, pronašao i uzeo dvoje patika a iz ladice je uzeo  20 KM.

    Takođe ga terete da je  28. jula  rano ujutro oko 4.40 iz lokala u Ulici Masarikova nasilno otvorio zadnji prozor u prizemlju, izvršio premetačinu ali nije pronašao ništa od stvari nego je kroz isti prozor izašao.

    Taj dan oko 05.15 časova u istoj ulici nasilno je  otvorio ulazna vrata drugog lokala gdje je u ladicama u šanku pronašao 470KM što je uzeo. Stavljaju mu na teret i da je 24. avgusta  godine oko 05,30 u Banjaluci u Ulici Jovana Dučića nasilno ušao  u prostorije fitnes centra gdje je  sreo higijeničarku pa pobjegao.

    Isti dan oko  šet časova u Ulici Srpska obio je bravu lokala te pronašao i ukrao  priručnu kasu i ruter za internet i iz kase uzeo 100  KM, a zatim kasu zajedno sa internet ruterom bacio u kontejner za smeće.

    Osim toga 25/26.avgusta  tokom noći u Aleji Svetog Save nasilo je ušao u ugostiteljski  objekat te pronašao oko 767 KM, koji je prisvojio.

    Osma tačka optužnice ga tereti da je 31. avgusta oko 4,10 u Ulici Novice Cerovića provalio u ugostiteljski objekat, pronašao i uzeo 100 KM i snimač video nadzora.

    Terete ga i da je 31. avgusta  oko 05,10 u Ulici Bulevar vojvode Živojina Mišića nasilno u ušao u lokal te pronašao 2.000 KM u raznim apoenima, što je uzeo i potrošio.

    U optužnici piše i da je 7. septembra oko 04,45 u Bulevaru vojvode Živojina Mišića obio vrata loklala i uzeo 400 KM u raznim apoenima.

    Poslednja tačka optužnice tereti ga da je 7. septembra oko 05,40 časova u Ulici Vase Pelagića provalio vrata fitnes centra ali ništa nije ukrao.

  • Šta želi Tramp od Balkana, BiH, Dodika i Republike Srpske

    Šta želi Tramp od Balkana, BiH, Dodika i Republike Srpske

    Bijela kuća objavila je svoju strategiju nacionalne sigurnosti, najvažniji dokument koji se odnosi na spoljnu politiku i bezbjednost onako kako je vidi Donald Tramp, predsjednik Amerike.

    Zanimljivo je da su odnosi Beograda i Prištine u samom uvodnom paragrafu ovog dokumenta kao primjer Trampovog spoljnopolitičkog angažovanja u rješavanju svjetskih sukoba, iako i dalje nije jasno na šta se sprečavanje rata između Srbije i Kosova tačno odnosi, pogotovo što je navedeno da je taj spoljnopolitički uspjeh Tramp postigao tokom prvih osam mjeseci drugog predsjedničkog mandata.

    Iako se BiH ne spominje, prvi put se može jasno vidjeti koji je interes Trampove administracije u BiH, s obzirom na to da se kao nikada do sada Bijela kuća obrušila na EU kao političku organizaciju za koju tvrde da uništava vitalnost evropskih država, evropske ekonomije, kulture i tradicije.

    “EU i druga transnacionalna tijela potkopavaju političku slobodu i suverenitet, migracijske politike koje transformištu kontinent i stvaraju sukobe, uz cenzuru slobode govora i suzbijanje političke opozicije, smanjenje nataliteta i gubitak nacionalnih identiteta i samopouzdanja. Ukoliko se sadašnji trendovi nastave, kontinent će biti neprepoznatljiv za 20 godina, ili manje. Kao takve, daleko je od očiglednog hoće li određene evropske zemlje imati dovoljno jake ekonomije i vojske da ostanu pouzdani saveznici”, navedeno je u ovom dokumentu.

    U više navrata spominje se poštovanje suvereniteta, kulturnog i istorijskog nasljeđa drugih država, kao i potreba da se Amerika kroz svoju tehnologiju, meku moć i bezbjednosni faktor nametne kao njihov prirodni saveznik.

    Iz ovog pasusa, ali i iz nekoliko drugih koje nismo imali mjesta da ovdje citiramo, čini se da Amerika uslovljava NATO podršku Evropi njenim usklađivanjem s američkim vrijednosnim pogledima, ili barem prema onom što Tramp i njegovi saveznici vide kao ključne američke vrijednosti – hrišćanske, kulturološke, orijentisane ka fosilnim gorivima, smanjenju regulativa, posebno u oblasti zelenih tehnologija i uklanjanju barijera za razvoj visokotehnološkog sektora, poput vještačke inteligencije, najnovijih čipova i velikih data centara.

    Čini se da se iz toga može vidjeti odakle interes ljudi oko Trampa za Republiku Srpsku i Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a. Kao dio BiH, čija populacija je najskeptičnija prema evropskim integracijama, RS može poslužiti kao ideološka podloga Trampovim argumentima da je EU nešto što Evropljani, u suštini, odbacuju, ali im se nameće sa strane kao model koji moraju bezuslovno prihvatiti. Gledano kroz tu prizmu, može se zaključiti da je Trampova administracija sasvim zadovoljna činjenicom da su bh. evropske integracije zaglavljene, odnosno da Brisel, iz njihove perspektive, ne može motivisati bh. narode i njihove političare da se kreću ka evropskim integracijama.

    Amerika snažni geopolitički akcent stavlja na svoju globalnu energetsku dominaciju, koju želi iskoristiti i za širenje svog uticaja u Evropi i potkopavanje kineskog. Energetika, ali isključivo u vidu promovisanja fosilnih goriva, čini značajan dio prioriteta u američkom geopolitičkom pozicioniranju.

    Ono što čini određeni paradoks u američkom odnosu prema Srpskoj je činjenica da Rusija i dalje uživa visoki ugled među njenom populacijom, dok je Tramp, suprotno onom što se obično misli na zapadnom Balkanu, negativno orijentisan prema Rusiji, koju vidi isključivo kao globalnu nuklearnu silu koju ne može ignorisati, već s kojom se mora podijeliti geopolitička odgovornost na evropskom kontinentu, ali bez mogućnosti upliva u evropske odnose, jer smatra da su evropske zemlje prirodni američki, a ne ruski saveznik.

    “Evropski saveznici uživaju značajnu prednost u tvrdoj sili nad Rusijom po gotovo svim mjerilima, osim nuklearnog oružja. Kao rezultat ruskog rata u Ukrajini, evropski odnosi s Rusijom su sada duboko narušeni, a mnogi Evropljani smatraju Rusiju egzistencijalnom prijetnjom. Upravljanje evropskim odnosima s Rusijom zahtijevaće značajan diplomatski angažman SAD-a, kako bi se ponovo uspostavili uslovi strateške stabilnosti širom evroazijskog kopna, tako i da bi se ublažio rizik od sukoba između Rusije i evropskih država”, navedeno je u ovom dokumentu.

    Sudeći po strategiji, ono što se u narednom periodu može očekivati je očuvanje odnosa sa Evropom, uz očekivanje da će Evropa preuzeti veću odgovornost za vlastitu odbranu kroz zajedničku NATO bezbjednosnu arhitekturu, o čemu smo pisali u više navrata ranije, ali i pokušaji potkopavanja EU kao političke institucije.

    Da će to ići prilično teško, priznaje se, mada indirektno, i u samom dokumentu, jer se u nekoliko navrata govori o ključnoj važnosti Evrope za ostvarenje geopolitičkih ciljeva Amerike, posebno kada je u pitanju Kina, koju Amerika vidi kao najvažnijeg rivala. Drugim riječima, Americi treba EU kao snažan oslonac u odnosima s Kinom, ali istovremeno je želi potkopati, jer se ne poklapa s američkom ideološkom vizijom. Koja će struja pobijediti, ovisiće ne samo od političkih odnosa u Americi i rezultata američkih međuizbora naredne godine, već i od mudrosti evropskih institucija kako će balansirati odnos između Brisela i glavnih gradova zemalja članica.

  • Pandurević i Radulović: CIK potvrdio dio izborne krađe, nužno ponovno brojanje svih glasova

    Pandurević i Radulović: CIK potvrdio dio izborne krađe, nužno ponovno brojanje svih glasova

    Više od 120.000 ljudi prethodnih dana čitalo je analize o izbornim nepravilnostima, a današnja sjednica Centralne izborne komisije BiH potvrdila je dio onoga na šta je, kako kaže, ukazivala matematička analiza.

    Na to je podsjetila Aleksandra Pandurević iz SDS-a, navodeći da su prve provjere CIK-a otvorile ozbiljna pitanja o regularnosti procesa.

    „Analizom onih koji su glasali i poređenjem sa CIPS-ovom bazom podataka, CIK je otkrio da je samo u Doboju glasalo blizu 500 onih koji nemaju ličnu kartu, a na 106 kontrolisanih biračkih mjesta taj broj je 700. Dakle, neko ih je potpisao da su glasali i ubacili su listić za Karana. Koliko je tek onih koje su potpisali, a da imaju ličnu kartu u Republici Srpskoj? To može utvrditi samo grafološka analiza“, objavila je Pandurevićeva.

    Prema njenim riječima, kandidat SDS-a Branko Blanuša ima prednost od 8.300 glasova „van sumnjivih biračkih mjesta“, na 403.500 važećih listića. Ističe da je 37.225 glasova izborne mase označeno spornim i da svaki mora biti provjeren.

    „Tražimo ponovno brojanje na svim biračkim mjestima! Tražimo detaljnu grafološku analizu na 134 sumnjiva biračka mjesta u Doboju, Zvorniku, Laktašima, Prijedoru i Bratuncu! Tražimo ponavljanje izbora na svim biračkim mjestima na kojima se potvrdi krađa“, poručila je ona.

    O nalazima CIK-a govorio je i v.d. predsjednika SDS-a Jovica Radulović, koji tvrdi da su današnje informacije dodatna potvrda njihovih ranijih upozorenja.

    „Današnje otkriće CIK da je samo u jednom gradu glasalo skoro 500 ljudi koji nemaju identifikaciona dokumenta, a da je broj takvih glasača na 106 kontrolisanih izbornih mjesta 700, potvrđuje naše tvrdnje da je SNSD krađom pokušao doći do pobjede“, rekao je Radulović, naglasivši da očekuju kompletnu provjeru svih biračkih mjesta u Republici Srpskoj.

    On podsjeća da je CIK-ova analiza utvrdila neregularnosti na 134 biračka mjesta u više gradova, gdje je, kako tvrdi, došlo do sistematskog ubacivanja glasova u korist kandidata SNSD-a.

    „Ono što je CIK utvrdio, poređenjem spiskova izašlih sa bazom CIPS-a, samo je dio krađe, tek grafološka analiza će naći i lažne potpise onih koji imaju važeće dokumente, nisu glasali, ali ih je neko potpisao i ubacio glasačke listiće. Tražimo da CIK detaljno provjeri svako sumnjivo biračko mjesto, u smislu grafoloških analiza, i da provjeri svaki glas u Republici Srpskoj“, naglasio je Radulović.

    On ponavlja da, bez spornih mjesta, kandidat SDS-a Blanuša ima 8.300 glasova prednosti na 403.461 važeći listić, dok sumnjivi listići obuhvataju oko 37.000 glasova.

    „Jasno je da je profesor Blanuša pobjednik izbora i nećemo dozvoliti da dokazani lopovi ukradu i ovu pobjedu! Biće Srpska ponovo ponosna i vodiće je čestit čovjek, a ne kradljivci volje naroda“, poručio je Radulović.

    Potpredsjednik SDS-a Želimir Nešković ocjenjuje da su provjere CIK-a ključne, ali i šokantne, jer su otvorile sumnje u masovno glasanje u ime ljudi koji izborima uopšte nisu pristupili.

    „To samo potvrđuje naše sumnje da se masovna krađa dogodila kroz krađu identiteta, odnosno glasanje u ime ljudi koji nisu izašli na izbore. Očigledno je da se režim malo preigrao u krađi, pa su čak glasali umjesto ljudi koji nemaju ni jedan važeći identifikacioni dokument, što je direktan dokaz izbornih nepravilnosti“, rekao je Nešković.

    Dodao je da se u CIK-u već danima sprovodi opsežno grafološko vještačenje.

    „Prema mojim informacijama, već pet dana se intenzivno radi grafološko vještačenje i rezultati su užasavajuće strašni, odnosno pokazuju brutalne razmjere izborne krađe u režiji SNSD“, naveo je Nešković.

  • Ustavni sud odgađa odluku o Vladi Republike Srpske

    Ustavni sud odgađa odluku o Vladi Republike Srpske

    Da li je aktuelna Vlada Republike Srpske ustavna ili ne, pitanje je na koje ni nakon više mjeseci nema konačnog odgovora. Ustavni sud BiH poručuje da se radi o “ozbiljnom i zahtjevnom predmetu”, zbog čega se odluka očekuje tek “krajem januara”. Međutim, u javnosti se sve glasnije postavlja dilema da li je razlog za odugovlačenje zaista pravne prirode – ili nešto sasvim drugo.

    Nakon 28. novembra, datuma kada je javnost očekivala rasplet jednog od najvažnijih političko-pravnih sporova godine, uslijedilo je samo novo razočaranje. Odluka nije donesena, a očigledno je neće biti ni na dvjema narednim sjednicama, najavljenim za 9. i 15. decembar.

    Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijela je grupa poslanika iz Parlamentarne skupštine BiH prije tri mjeseca, a u međuvremenu vrijeme prolazi bez ikakvog pomaka.

    Narodna skupština Republike Srpske je 2. septembra formirala novu Vladu, na čijem se čelu našao Savo Minić (SNSD). Prema tvrdnjama vladajuće koalicije, Minića je predložio Milorad Dodik “kao predsjednik Republike Srpske”, iako je njemu u tom trenutku, nakon pravosnažne presude Suda BiH, mandat već bio oduzet. Upravo tu nastaje pravni spor koji je pokrenuo cijelu proceduru pred Ustavnim sudom.

    Rezultati izbora kao mogući ključ

    Pravnik Milko Grmuša smatra da bi razlog zastoja u odlučivanju mogao biti vrlo pragmatičan – čekanje konačnih rezultata prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

    – Ako Siniša Karan bude izabran za predsjednika i to se potvrdi, onda je ovo pitanje Vlade gospodina Minića, u suštinskom smislu, nevažno. Ako Ustavni sud BiH donese odluku da je Vlada neustavna, pretpostavljam da će gospodin Karan opet da imenuje Minića. Ako Ustavni sud kaže da je Vlada neustavna, sigurno neće ići u dubinu da poništava akte koje je ona u međuvremenu donijela, tako da, u suštinskom smislu, tu se ništa neće desiti – smatra Grmuša.

    On podsjeća da je Ustavni sud BiH znao donositi odluke i u roku od 48 sati kada su politički interesi nalagali hitnu reakciju.

    – Da je njima to bilo važno i da su dobili zeleno svjetlo ili naređenje da reaguju, oni bi i reagovali. Kada nisu u pitanju političke teme, Ustavni sud BiH najčešće donosi dobre odluke, a kada su u pitanju političke teme, on radi, ne kako kaže Ustav BiH, nego kako kažu stranci.
    Onda mi imamo situaciju da, u zavisnosti od toga kakve je politička međunarodna klima, tako Ustavni sud BiH donosi odluke. I to je pogubno. Ja to govorim i kada sude protiv Dana Republike i kada ukidaju zakone o Republici Srpskoj ili kad ne ukidaju, a oni neustavni – ističe on.

    Grmuša dodaje da su sudije na pozicijama po političkoj liniji i da se to jasno vidi u odlukama.

    – Problem u Sarajevu je u tome što reaguju samo kada Ustavni sud BiH ne uradi politički ono što njima odgovara, a nije im problem što stranci instruišu taj Ustavni sud – zaključuje on.

    „Cirkus“, kaže Kunić

    Profesor prava u penziji Petar Kunić nije želio detaljnije ulaziti u ovu temu. Na pitanje o raspletu kratko je poručio:

    – “To je cirkus.”

    Blagojević: Ustavni sud javnosti saopštava neistinu

    Ustavni pravnik Milan Blagojević mnogo oštrije ocjenjuje postupanje Ustavnog suda. Prema njegovim riječima, sud već više od tri mjeseca izbjegava da riješi “pravno jednostavan predmet”, a uz to javnosti iznosi netačne informacije o nastavku rasprave.

    On podsjeća na saopštenje od 28. novembra, u kojem je sud najavio da će predmet U-29/25 – koji se odnosi na ustavnost Vlade Save Minića – biti nastavljen na prvoj narednoj sjednici.

    – S obzirom na to da rasprava nije završena Ustavni sud na narednoj sjednici nastaviti raspravu i donijeti odluku – pisalo je tada u saopštenju.

    Međutim, već 5. decembra je objavljeno da će se 9. decembra održati vanredna sjednica sa potpuno drugom temom, dok će redovna sjednica 15. decembra takođe zaobići predmet Minićeve Vlade.

    Blagojević kaže da to znači samo jedno – sud je prekršio obećanje.

    – Dakle, Ustavni sud BiH u tom predmetu 28.11. ove godine javnosti obeća jedno, a onda se samo nekoliko dana nakon toga ispostavi da je taj sud 28.11. govorio neistinu… čime Ustavni sud BiH saučestvuje u omogućavanju da i dalje funkcioniše jedna neustavna vlada, imenovana očiglednim kršenjem Ustava BiH – poručuje Blagojević.

    Podsjeća da Ustav BiH jasno propisuje da su entiteti dužni poštovati odluke institucija BiH. Ako je Dodik predložio Minića u trenutku kada više nije imao ovlašćenja predsjednika Republike, a NSRS taj prijedlog usvojila, tvrdi Blagojević, kršenje Ustava je “očigledno”.

    – Čovjek se poslije svega rečenog ne može oteti utisku da Ustavni sud BiH oteže sa odlukom ne bi li u tom predmetu nezdravim snagama u tom sudu, i onima oko njega, bilo omogućeno da takvim otezanjem ishode za njih povoljnu odluku… iako je i tim snagama, kao i cjelokupnoj javnosti, jasno da je imenovanjem tzv. vlade Save Minića došlo do kršenja tog ustava – zaključuje Blagojević.

  • Stevandić sa predstavnicima Instituta „Žak Delor“: Stabilnost BiH se ne postiže spoljnim toralitarizmom

    Stevandić sa predstavnicima Instituta „Žak Delor“: Stabilnost BiH se ne postiže spoljnim toralitarizmom

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić sastao se u Parizu za predstavnicima Instituta „Žak Delor“.

    Sa Benjaminom Kutoom, istraživačem u oblasti proširenja Evropske unije, Zapadnog Balkana i Turske, i Sebastijanom Mejardom, specijalnim savjetnikom i bivšim direktorom Instituta „Žak Delor“, predsjednik Stevandić je razgovarao o položaju Republike Srpske, odnosima u BiH, evropskim integracijama, regionalnoj stabilnosti i politici Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.

    „Nadam se da sam uspio da im pojasnim poziciju Republike Srpske i njen pokušaj da sačuva svoj suverenitet, svoju imovinu, a da participira evropskim projektima koji ne destruišu njene mogućnosti da u EU uđe kao državotvorni entitet, bez potrebe da bilo kome u BiH nanosi bilo kakvu štetu“, izjavio je Stevandić.

    Isto tako, dodaje on, smatramo da niko evropski put ne može da trasira na način da je on nanošenje štete Srpskoj.

    „To onda ne bi bilo perspektivno ni za druge narode ni za EU. Stabilna BiH treba da ide u EU međusobno pomirena bez toga da neko nekom otima nadležnosti ili proglašava lošom politikom ili entitetom. Nadam se da će evropski stereotipi, koji su bili zasnovani uglavnom na targetiranju Srba, polako početi da popuštaju i da će da shvate da se stabilnost BiH ne postiže nekim novim totalitarizmom spolja, nego unutrašnjim konsenzusom naroda i entiteta“, zaključio je Stevandić.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske boravi od 7. do 10. decembra 2025. godine u radnoj posjeti Republici Francuskoj, gdje su planirani susreti u više institucija i organizacija koje su značajne za parlamentarnu saradnju i evropske integracije.

  • Samit u Londonu pokazao kontrast između javnih izjava i stvarne atmosfere

    Samit u Londonu pokazao kontrast između javnih izjava i stvarne atmosfere

    Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je, tokom ključnog samita evropskih lidera u Londonu povodom završetka rata u Ukrajini, suptilno uputio upozorenje Sjedinjenim Državama.

    Ipak, njegova ozbiljna izjava kontrastirala je s izrazom lica, koji je djelovao neodređeno i skeptično. Slična je situacija bila i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, dok fotografije sa sastanka odaju sumornu atmosferu.

    Pored Makrona, sastanku su prisustvovali i:

    • Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski

    • Britanski premijer Kir Starmer

    • Njemački kancelar Fridrih Merc

    Makron je naglasio da “svi podržavaju Ukrajinu i mir” te da “drže mnoge karte u rukama”, aludirajući na raniju izjavu američkog potpredsjednika Džej Di Vensa, koji je u februaru rekao da Zelenski “nema mnogo opcija”. Ova poruka mogla se tumačiti i kao odgovor na pritisak američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je nakon razgovora u Floridi izjavio da Zelenski “nije spreman” da prihvati mirovni plan, prenosi Blic.

    Njemački kancelar Merc upozorio je da naredni dani “mogu biti presudni za sve nas”, ali je izrazio skepticizam prema “nekim odrednicama dokumenta” dostavljenog od strane SAD-a. “Sudbina Ukrajine je sudbina Evrope”, naglasio je on.

    Međutim, izrazi lica lidera tokom sastanka odavali su drugačiju poruku od njihovih riječi. Na fotografijama Starmer djeluje zabrinuto, Zelenski snuždeno gleda u pod, a Makron skreće pogled u stranu, dok Merc, skidajući naočare, gleda u daljinu. Ovi signali sugerišu da put ka miru za Ukrajinu i dalje neće biti jednostavan.

  • Naređeno ponovno brojanje glasova sa 51 biračkog mjesta

    Naređeno ponovno brojanje glasova sa 51 biračkog mjesta

    Centralna izborna komisija /CIK/ BiH naredila je Glavnom centru za brojanje da izvrši ponovno kontrolno brojanje glasačkih listića sa prijevremenih predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj sa 51 redovnog biračkog mjesta u Zvorniku, Doboju, Laktašima, Loparama i Ugljeviku.

    Odluka o ponovnom kontrolnom brojanju glasačkih listića donesena je na osnovu izvještaja kontrole izbornih rezultata i primljenih prigovora, saopšteno je iz CIK-a.Ponovno brojanje naloženo je za 34 biračka mjesta u Zvorniku, osam u Doboju, sedam u Laktašima i po jedno u Loparama i Ugljeviku.

    Istom naredbom je Glavnom centru za brojanje naloženo i otvaranje verifikacione vreće 004M#K600 i izrada specifikacije nevažećih glasačkih listića bez sigurnosnih elemenata.

    Glavni centar za brojanje će aktivnosti po ovoj naredbi CIK-a početi sutra u 10 časova, a ponovnom kontrolnom brojanju mogu prisustvovati posmatrači akreditovani za posmatranje rada Glavnog centra za brojanje.

  • Ništa od otvaranja novog GP kod Gradiške 11. decembra

    Ništa od otvaranja novog GP kod Gradiške 11. decembra

    Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH na današnjoj sjednici nije usvojio Pravilnik o sistematizaciji, jer je protiv usvajanja bio član UO Zijad Krnjić.

    To u praksi znači da neće biti otvaranja novog graničnog prelaza kod Gradiške 11. decembra.

    Krnjić je tu mogućnost indirektno najavio i u federalnim medijima.

    Svečanom otvaranju trebalo je da prisustvuju i premijer Hrvatske Andrej Plenković i predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto.

  • Dodik: Evropa će po završetku rata u Ukrajini najviše izgubiti

    Dodik: Evropa će po završetku rata u Ukrajini najviše izgubiti

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ocijenio je da će po okončanju konflikta u Ukrajini najviše izgubiti Evropa, koja se već suočila sa velikim ekonomskim problemima.

    “Kada /predsjednik Rusije Vladimir/ Putin i /predsjednik Sjedinjenih Država Donald/ Tramp postignu dogovor, videćemo eroziju evropskih elita, koja je već počela i na kraju će dovesti do njihovog kraha”, rekao je Dodik za TASS.

    On je ocijenio da u Evropi nema lidera koji bi mogao nešto preduzeti da promijeni stvari, dodajući da je podrška francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu na 12 odsto i to vjerovatno više među migrantima nego među domaćim stanovništvom, dok je na niskom nivou i podrška njemačkom kancelaru.

    Govoreći o mogućem vojnom sukobu između Rusije i Evrope, Dodik je rekao da se apsolutno slaže sa stavom ruskog predsjednika da Evropa nema potrebne mišiće da ratuje protiv Rusije.

    “Njegova poruka je iskrena i direktna. Vi /Evropljani/ probajte ako želite, ali mi ništa nećemo preduzimati”, rekao je Dodik.

    On je naveo da je Rusija u sukobu sa Ukrajinom ne zato što želi da zauzme tuđe teritorije, već zato što su ti prostori istorijski uvijek pripadali Rusiji.

    Dodik je još izjavio je da BiH neće postati članica NATO-a, jer se Republika Srpska tome protivi, te istakao da se Srpska trudi da poveća intenzitet saradnje sa Rusijom u svim oblastima.

    “Naša politika ne podrazumijeva učlanjenje u NATO. Trudimo se da povećamo intenzitet saradnje sa Rusijom u svim oblastima – u sportu, kulturi, nauci, politici”, rekao je Dodik za TASS.

    On je istakao da se ništa nije promijenilo u političkom izboru srpskog naroda.

    “Srbi vole i nastavljaju da podržavaju Rusiju. Rusija je sada u opravdanom i razumljivom odbrambenom stanju i nadamo se da će izaći kao pobjednik”, rekao je Dodik.

    U budućnosti, ukazuje Dodik, Evropa može ostati uspješna samo ako joj Rusija pom