VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tramp: Nismo u ratu sa Venecuelom

    Tramp: Nismo u ratu sa Venecuelom

    SAD nisu u ratu sa Venecuelom, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.

    – Ne, nismo u ratu sa Venecuelom. Mi smo u ratu sa ljudima koji prodaju drogu, koji prazne svoje zatvore i šalju zatvorenike u našu zemlju, koji šalju zavisnike od droge i pacijente iz mentalnih institucija u našu zemlju – istakao je Tramp u intervjuu za “En-Bi-Si njuz”.

    Tramp je rekao da Bijela kuća vjeruje da novi izbori u Venecueli neće biti održani u narednih mjesec dana.

    – Moramo prvo da popravimo tu zemlju. Ne možete imati izbore, nema načina da ljudi glasaju. Trebaće vremena, moramo da izliječimo tu zemlju – naveo je Tramp.

    On je imenovao članove grupe američkih zvaničnika koja će se baviti pitanjima Venecuele, među kojima će biti državni sekretar Marko Rubio, ministar rata Piter Hegset, zamjenik šefa kabineta u Bijeloj kući Stiven Miler i potpredsjednik SAD DŽejms Dejvid Vens, prenio je TASS.

    – Svi oni imaju stručnost. Različitu stručnost – dodao je Tramp.

  • Stevandić: Božić nam daje snagu i smisao

    Stevandić: Božić nam daje snagu i smisao

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić u božićnoj čestitki poželio je pravoslavnim vjernicima da praznično vrijeme provedu u dobrom zdravlju, sreći i zadovoljstvu.

    Stevandić je istakao da Božić krijepi, daje snagu i smisao, te utvrđuje u temeljnim i postojanim vrijednostima, mira, sloge, zajedništva, uzajamnog poštovanja i bratoljublja, saopšteno je iz Narodne skupštine.

    – U čvrstoj vjeri da će Bogomladenac Isus Hristos, u ove praznične dane izliti svoj blagoslov na Republiku Srpsku, te na našu Crkvu i narod, pozdravljam vas tradicionalnim pozdravom: Mir Božiji, Hristos se rodi! – naveo je predsjednik Narodne skupštine.

    Stevandić je čestitku uputio Njegovoj svetosti patrijarhu srpskom Porfiriju, mitropolitima, episkopima, sveštenstvu, monaštvu i cjelokupnom pravoslavnom narodu srpskom, kao i svim drugim pravoslavnim vjernicima koji praznuju po julijanskom kalendaru.

    – Povodom nastupajućeg praznika Rođenja Gospoda Isusa Hrista – Božića, u ime Narodne skupštine Republike Srpske i svoje, upućujem srdačne čestitke i želim da ovo praznično vrijeme provedete u dobrom zdravlju, sreći i zadovoljstvu – dodao je Stevandić.

    Srpska pravoslavna crkva proslaviće sutra Božić, najradosniji hrišćanski praznik – dan Rođenja Isusa Hrista.

  • Vučič čestitao Badnji dan

    Vučič čestitao Badnji dan

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na svom Instagram profilu čestitao je svim građanima pravoslavne vere Badnji dan.

    “Na Badnji dan, u vremenu kada se svet menja brže nego što bismo želeli i kada su neizvesnost i podeljenost postale svakodnevica na mnogim meridijanima, vredi se podsetiti onoga što nas, uprkos svemu, drži na okupu. Badnjak nije samo običaj, već simbol doma, korena i topline koja se čuva i prenosi. On nas uči strpljenju, smirenosti i veri da i najteži periodi prolaze kada ljudi ostanu ljudi, kada pruže ruku jedni drugima i kada je razumevanje jače od razlika.

    Neka nam ovaj praznik donese mir u srcima, slogu u zajednici i više odgovornosti u rečima i delima. Neka nas podseti da se snaga jedne zemlje meri kako ekonomijom i moći koju poseduje, tako i sposobnošću da u teškim vremenima sačuva dostojanstvo, zajedništvo i nadu.

    Svim građanima pravoslavne vere čestitam Badnji dan, sa željom da ga provedu u zdravlju, porodičnoj toplini i spokojstvu, uz veru da ćemo, oslonjeni na ono što je najbolje u nama, uspeti da izgradimo sigurniju i pravedniju budućnost”, napisao je Vučić na Instagram profilu.

  • Dodik: Neka u svakom domu bude mir, sloga i toplina

    Dodik: Neka u svakom domu bude mir, sloga i toplina

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poželio je srećan i blagoslovljen Badnji dan i da u svakom domu bude mir, sloga i toplina, a u srcima vjera i nada.

    – Na Badnji dan podsjećamo se onoga što nas je sačuvalo kroz vijekove – porodica, vjera i ognjište – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

     

    Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas Badnji dan, pripremajući se za najradosniji hrišćanski praznik Rođenje Isusa Hrista – Božić.

  • Ko su sljedeće mete Bijele kuće?

    Ko su sljedeće mete Bijele kuće?

    Nakon hapšenja venecuelanskog predsednika Nikolasa Madura i njegove supruge pod izgovorom zaštite nacionalne bezbednosti SAD, čak pet država se pominje kao potencijalne mete spoljnopolitičkih apetita Donalda Trampa.

    Tramp, sprovodeći kako navodi Monrou doktrinu iz 1823. godine, koju je preimenovao u „Donrou doktrina”, istakao je da namerava da u potpunosti učvrsti američku nadmoć na zapadnoj polulopti. U tom pogledu se navodi pet država koje su, prema izjavama američkog predsednika, moguće mete operacija sličnih onoj u kojoj je uhapšen Maduro.

    Grenland

    SAD već imaju vojnu bazu na Grenlandu, odnosno bazu svemirskih snaga Pitufik, ali takvo vojno prisustvo prema Trampovim rečima ne zadovoljava potrebe američke bezbednosti. „Grenland nam je potreban sa stanovišta nacionalne bezbednosti. Svuda oko Grenlanda su ruski i kineski brodovi”, rekao je Tramp.

    Grenland, kao arktičko ostrvo i deo Kraljevine Danske, nalazi se otprilike 3.200 km severoistočno od SAD. Bogat je retkim mineralima koji su ključni za proizvodnju pametnih telefona, električnih vozila i vojne opreme. Takođe zauzima stratešku lokaciju u severnom Atlantiku, omogućavajući pristup sve važnijem arktičkom krugu. Kako se polarni led bude topio, očekuje se otvaranje novih plovnih puteva.

    Grenlandski premijer Jens Frederik Nilsen odgovorio je Trampu opisujući ideju američke kontrole nad ostrvom kao „fantaziju”. „Nema više pritiska, insinuacija ni fantazija o pripajanju. Otvoreni smo za dijalog, ali to se mora dogoditi putem odgovarajućih kanala i uz poštovanje međunarodnog prava”, rekao je Nilsen. Danska premijerka Mete Frederiksen izjavila je da Trampa treba shvatiti ozbiljno i da je Grenland više puta ponovio da ne želi da bude deo Sjedinjenih Država.

    Kolumbija

    Samo nekoliko sati nakon operacije u Venecueli, Tramp je upozorio kolumbijskog predsednika Gustava Petra da „pazi na sebe”. Kolumbija poseduje značajne rezerve nafte i glavni je proizvođač zlata, srebra i uglja u regiji, ali je i ključno središte za trgovinu kokainom.

    Odnosi dvojice predsednika su na najnižoj tački otkako su SAD u septembru počele da napadaju brodove na Karibima tvrdeći da prevoze drogu. Tramp je izjavio da Kolumbijom vlada „bolestan čovek koji pravi kokain i prodaje ga Americi”, dodavši da to „neće raditi još dugo”. Na pitanje o mogućoj vojnoj operaciji, Tramp je odgovorio: „Meni to zvuči dobro”.

    Iran

    Iran se suočava sa masovnim protestima, a Tramp je upozorio da će vlasti tamo biti „vrlo teško pogođene” ako strada još demonstranata. Iako Iran geografski ne pripada „Donrou doktrini”, Tramp je ranije pretio režimu nakon što je prošle godine napao njihova nuklearna postrojenja. Ti napadi su usledili nakon sukoba Irana i Izraela. Na sastanku Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua prošle sedmice, Iran je bio glavna tema, a pominje se mogućnost novih napada tokom 2026. godine.

    Meksiko

    Trampov povratak na vlast 2025. godine obeležen je naredbom o preimenovanju Meksickog zaliva u „Američki zaliv”. On tvrdi da meksičke vlasti ne čine dovoljno da zaustave protok droge i ilegalnih imigranata. Tramp je naglasio da se droga „preliva” kroz Meksiko i da se nešto mora preduzeti. Meksička predsednica Klaudija Šeinbaum javno je odbacila svaku mogućnost američke vojne akcije na meksičkom tlu.

    Kuba

    Kuba je pod američkim sankcijama od početka šezdesetih godina i održavala je bliske odnose sa Madurom. Tramp je sugerisao da vojna intervencija možda neće biti potrebna jer je Kuba „spremna da padne” zbog nedostatka prihoda. Američki državni sekretar Marko Rubio, sin kubanskih imigranata, odavno poziva na promenu režima, poručivši zvaničnicima u Havani da bi trebalo da budu zabrinuti.

  • Trišić Babić: Srbima niko ne može da zabrani da obilježavaju 9. januar

    Trišić Babić: Srbima niko ne može da zabrani da obilježavaju 9. januar

    U intervjuu za „Glas Srpske“ vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Željka Trišić Babić poručila je da se istorijske činjenice i identitetski datumi ne mogu ukinuti administrativnim odlukama, naglašavajući da 9. januar ima duboko ukorijenjeno značenje za srpski narod u BiH.

    „Ne možete se odreći nečega što se dogodilo i što je istorijska činjenica. Pokušaji zabrane i brisanja sjećanja, ta vrsta kolektivne lobotomije, nisu uspjeli ni u mnogo represivnijim i monstruoznijim sistemima, pa neće ni danas“, rekla je Trišić Babić, dodajući da takvi pokušaji nemaju veze sa političkom voljom, već sa ljudskom prirodom.

    Ona je istakla da obilježavanje 9. januara za Srbe prevazilazi savremeni politički kontekst Republike Srpske i da je riječ o datumu koji ima i snažnu vjersku i istorijsku dimenziju.

    „Kao što ni geta i koncentracioni logori nisu mogli zabraniti Jevrejima da slave Pashu ili Hanuku, tako ni danas niko ne može Srbima zabraniti da obilježavaju 9. januar“, navela je Trišić Babić, podsjećajući da je taj dan i praznik Svetog Stefana, krsne slave Nemanjića i Tvrtka Kotromanića.

    Govoreći o preuzimanju funkcije vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske, Trišić Babić je naglasila da to nije doživjela kao ličnu ambiciju, već kao dio kontinuiteta politike i odgovornosti unutar tima koji godinama vodi Srpsku.

    „Moje imenovanje nije bilo lična želja. Narod je demokratski izabrao Milorada Dodika i to duboko poštujem, ali kao dio njegovog tima bila sam spremna da preuzmem odgovornost u trenutku kada je pritisak na njega došao u samom finišu višegodišnje diplomatske aktivnosti Srpske“, istakla je ona.

    Osvrnula se i na odluku Centralne izborne komisije BiH o poništenju dijela izbora, ocjenjujući da se ne radi o izolovanom slučaju, već o dijelu šireg političkog obrasca usmjerenog protiv Republike Srpske.

    „To je isti politički tok – želja Sarajeva da poništi Srpsku i demokratski sistem koji joj garantuje autonomiju, uz pomoć malog broja Srba koji u tome vide prečicu ka vlasti“, rekla je Trišić Babić, dodajući da je cilj takvih poteza izazivanje političke krize.

    Govoreći o međunarodnoj poziciji Republike Srpske, navela je da se Srpska u složenim globalnim okolnostima opredijelila za, kako je rekla, politiku zdravog razuma i dosljednosti.

    „Dok su mnogi prihvatali politike koje su djelovale moćno, ali nisu bile racionalne, Srpska je ostala dosljedna svojim principima. Danas se ta dosljednost pokazuje kao kapital“, poručila je Trišić Babić.

    Komentarišući česte dileme o tome da li je Srpska bliža Rusiji ili Sjedinjenim Američkim Državama, naglasila je da takva podjela pojednostavljuje stvarnost i ne odražava stvarnu politiku.

    „Za Srpsku je racionalno i prirodno da ima najbolje moguće odnose i sa SAD i sa Ruskom Federacijom, vodeći se isključivo sopstvenim interesima, a to je očuvanje dejtonskih prava“, rekla je ona.

    O ulozi OHR-a i Kristijana Šmita Trišić Babić je rekla da taj institucijski okvir više ometa nego što pomaže unutrašnje dogovore u BiH.

    „BiH može funkcionisati samo na osnovu konsenzusa demokratski izabranih predstavnika tri konstitutivna naroda. Postojanje OHR-a često daje alibi da se dogovori izbjegavaju“, istakla je.

    Prema njenim riječima, Dejtonski mirovni sporazum u izvornom obliku i dalje predstavlja dovoljan i stabilan okvir za funkcionisanje BiH.

    „Dejton je svima dao jednako pravo na BiH, ali i jednako pravo na sebe, kroz jasno definisane mehanizme zaštite vitalnih nacionalnih interesa“, navela je Trišić Babić.

    Na kraju intervjua uputila je poruku građanima povodom praznika, ističući značaj mira i zajedništva.

    „Želim građanima Republike Srpske da novogodišnje i božićne praznike provedu u miru, zdravlju i porodičnoj toplini, uz međusobno poštovanje i solidarnost“, poručila je Trišić Babić.

  • Trninić: Vodeni talas Drine najveća prijetnja Bratuncu i Zvorniku

    Trninić: Vodeni talas Drine najveća prijetnja Bratuncu i Zvorniku

    Vodeni talas rijeke Drine, koji nadolazi prema Bratuncu i Zvorniku, trenutno predstavlja najveću opasnost od mogućih poplava, izjavio je vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite Boris Trninić.

    Trninić je istakao da je zbog toga neophodno upozoriti stanovništvo na ovom područjima.

    On je naveo da se očekuje da vodostaj Drine na području Bratunca dostigne oko 710 centimetara, što će najvjerovatnije dovesti do plavljenja vikend naselja.

    “Danas je Badnji dan i vjerovatno se veći broj ljudi nalazi u vikendicama zbog proslave praznika, zbog čega smo izdali upozorenja i u stalnom smo kontaktu sa lokalnim štabovima civilne zaštite. Situaciju ćemo pratiti i dalje”, rekao je Trninić, prenosi Srna.

    On je naveo da su u Civilnoj zaštiti dobili izvještaj da je rijeka Drina, kao i njene pritoke na području opštine Foča, u porastu, te da su od juče u kontaktu sa načelnikom ove opštine Milanom Vukadinovićem.

    “Ukoliko bude bilo potrebe, lokalni Štab za vanredne situacije proglasiće vanrednu situaciju”, istakao je Trninić.

    Prema trenutnim informacijama, ugrožene su tri do četiri kuće, ali nije došlo do većeg izlivanja rijeka.

    Trninić je pojasnio da se pojedinačno pojavljuju podzemne vode u podrumima ili da se voda izliva iz kanala koji su začepljeni, ali da za sada nema alarmantnih situacija, niti većih poplava u naseljima.

    On je podsjetio da se rijeka Zalomka, kod Nevesinja, juče izlila iz korita, zbog čega je saobraćaj bio obustavljen, ali da se voda povukla i da je saobraćaj u međuvremenu ponovo uspostavljen.

  • Rastu Drina i Ćehotina, u toku nasipanje grudobrana

    Rastu Drina i Ćehotina, u toku nasipanje grudobrana

    Vodostaji rijeka Drine i Ćehotine u Foči rastu i u toku je nasipanje grudobrana u naselju Donje Polje, potvrdio je Srni načelnik opštine Milan Vukadinović, koji je i šef Kriznog štaba.

    Vukadinović je naveo da nivo Drine nadolazi svakih sat vremena 20 do 30 centimetara, a Ćehotine oko 10 centimetara.

    “Nadamo se da će u toku noći doći do smanjenja vodostaja. Ekipe su na terenu i što se tiče Akva-parka Ušće angažovali smo ljudstvo da branimo mašinsko postrojenje, da probamo da ga spasemo”, rekao je Vukadinović.

    On je apelovao da stanovništvo evakuiše imovinu veće vrijednosti iz priobalnog pojasa u nižim dijelovima grada.

    “Za svaki slučaj da budemo spremni, ukoliko voda prodre, jer ne možemo garantovati. Grudobrane pravimo preventivno da probamo da odbijemo Ćehotinu, a problem pravi nabujala Drina koja na ušću zaustavlja Ćehotinu i vraća je uzvodno”, rekao je Vukadinović.

    Velike količine padavina i naglo topljenje snijega prave ogromne probleme u susjednim Pljevljima i drugim opštinama sjevera Crne Gore.

    “Ono što daje nadu je da će Hidroelektrana `Mratinje` na rijeci Pivi ugasiti svoje agregate u 22.00 časa i sigurno da će to jednim dijelom usporiti nadiranje rijeke Drine. Iskreno se nadam da ćemo dočekati mirnu noć i zaštiti naš grad”, rekao je Vukadinović.

    Civilna zaštita i ostale opštinske službe biće angažovane cijelu noć i pratiće situaciju na terenu.

  • Maduro: Nisam kriv

    Maduro: Nisam kriv

    Uhapšeni venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro izjasnio se da nije kriv u američkom predmetu za “narko-terorizam”.

    I njegova supruga, Silija Flores, izjasnila se da nije kriva u predmetu za trgovinu kokainom.

    Maduro: Ja sam predsjednik Venecuele i otet sam iz svog doma
    Nikolas Maduro ustao je dok se od njega tražila potvrda identiteta pred sudom. Pročitali su mu sažetak optužnice kojom se tereti.

    U svom prvom javnom obraćanju otkako je izručen u SAD, Maduro je sudu izjavio da je on predsjednik Venecuele te da je otet iz svog doma u Karakasu.

    “Nisam kriv, ja sam častan čovjek i još uvijek sam predsjednik svoje države”, nastavio je prije nego što je ponovno sjeo.

    “Ja sam prva dama Venecuele, nisam kriva i potpuno sam nedužna”
    Pažnju u sudnici privukla je supruga Nicolasa Madura, Cilija Flores, od koje je zatraženo da ustane i potvrdi svoj identitet.

    “Da, ja sam Silia Flores Maduro, ja sam prva dama Venezuele”, izjavila je pred sudom, prenosi Index.

    Njen je nastup bio sličan Madurovom, koji je pred sudom takođe insistirao na tome da je on predsjednik Venecuele.

    Flores se također izjasnila da nije kriva po tačkama optužnice, dodavši da je “potpuno nedužna”.

    Maduro je danas (5.januara) stigao u saveznu sudnicu na Menhetnu.

    Maduro, koji je uhvaćen u američkoj vojnoj raciji, suočava se s krivičnim optužbama na Menhetnu, gdje ga federalni tužioci godinama imaju na meti.

    Optužnica, koja je otpečaćena u subotu, tereti Madura, njegovu suprugu, njegovog sina i druge saoptužene, prenosi agencija Rojters.

    U optužnici se navodi da su Maduro i drugi venecuelanski lideri više od 25 godina “zloupotrebljavali položaj javnog povjerenja i korumpirali nekada legitimne institucije” kako bi u Sjedinjene Države uvozili tone kokaina.

    Dalje se tvrdi da su Maduro i saveznici “obezbjeđivali zaštitu organa reda i logističku podršku” velikim narkokartelima i kriminalnim grupama, poput kartela Sinaloa i bande Tren de Aragua. Te organizacije su, prema navodima Ministarstva pravde SAD, slale profit visokim zvaničnicima koji su ih zauzvrat štitili.

    Među konkretnim radnjama koje mu se stavljaju na teret su navodi da je prodavao venecuelanske diplomatske pasoše poznatim narko-trgovcima i omogućavao letove pod diplomatskim pokrićem kako bi se prihod od droge vraćao iz Meksika u Venecuelu.

    Maduro je optužen po četiri tačke: zavjera za narkoterorizam, zavjera za uvoz kokaina, posjedovanje mitraljeza i razarajućih naprava, te zavjera za posjedovanje mitraljeza i razarajućih naprava.

    Predmet vodi Kancelarija američkog tužioca za Južni okrug Njujorka, dio Ministarstva pravde poznat po agresivnim istragama i nezavisnosti.

    Isti tužilački ured podigao je optužnicu protiv Madura još 2020. godine, po iste četiri tačke. Nova, ažurirana optužnica, objavljena u subotu, donosi dodatne detalje i nove saoptužene, uključujući i Madurovu suprugu Siliju Flores.

    Za Flores se navodi da je naredila otmice i ubistva, kao i da je 2007. primila mito kako bi organizovala sastanak između narko-trgovaca i direktora venecuelanske Nacionalne kancelarije za borbu protiv droga.

    Šta slijedi u postupku?
    Očekuje se da Maduru danas sudija predočiti optužbe i obezbijedi mu da ima branioca.

    Do suđenja bi moglo proći više mjeseci, pa i više od godinu, a tužioci bi mogli ponuditi sporazum o priznanju krivice kako bi se izbjeglo suđenje.

    Očekuje se da će slučaj voditi sudija Alvin Helerstejn, jer mu je bio dodijeljen i predmet iz 2020. godine.

    Devedesetdvogodišnji sudija ranije je bio skeptičan prema argumentima administracije predsjednika Donalda Trampa u više slučajeva. Helerstejn je ranije ove godine odbacio pokušaje da se navodni pripadnici venecuelanskih bandi deportuju na osnovu Zakona o neprijateljskim strancima, uz ocjenu da je taj ratni zakon pogrešno primijenjen, piše Rojters.

    Kakvu odbranu bi Maduro mogao da istakne?
    Kako se postupak bude razvijao, Maduro će, prema očekivanjima, tražiti odbacivanje optužnice tvrdeći da uživa imunitet, odnosno zaštitu od krivičnog gonjenja kao strani šef države.

    Sudovi su u pojedinim slučajevima zaključivali da strani zvaničnici uživaju imunitet pred američkim pravosuđem, ali Maduro u tom argumentu ima otežanu poziciju zbog važnog presedana: američke invazije na Panamu 1989, kada je svrgnut lider Manuel Norijega.

    Kao i Maduro, Norijega je bio optužen za zavjeru u švercu droge u SAD, a uhvaćen je u vojnoj raciji u svojoj zemlji, podsjeća Rojters.

    Američki sudovi su tada odbacili Norijegin argument o imunitetu, uz uvažavanje stava američke vlade da on nije legitimni lider Paname. Pravni stručnjaci ocjenjuju da bi taj presedan mogao da oslabi Madurovu strategiju da optužbe budu odbačene.

    Maduro bi takođe mogao da se pozove na pravnu doktrinu prema kojoj optužbe treba odbaciti ako su tužioci postupali osvetnički ili selektivno. Moguće je i da će tvrditi da su navodi zastarjeli, odnosno da su previše stari da bi bili gonjeni, prenose Vijesti.

    Kod federalnih zavjera rok zastarjelosti je u pravilu pet godina, što znači da optužbe moraju biti podignute u roku od pet godina od završetka navodnog krivičnog djela, uz određene izuzetke, piše Rojters.

  • Rusija i Kina traže oslobađanje, SAD poručuju: Nismo okupatori, nego pravda

    Rusija i Kina traže oslobađanje, SAD poručuju: Nismo okupatori, nego pravda

    Svijet sa velikom pažnjom prati nezapamćenu eskalaciju u Latinskoj Americi nakon što su Sjedinjene Američke Države izvele vojnu operaciju u Karakasu, uhapsile predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegovu suprugu, te ih prebacile u Njujork. Dok Vašington ovaj potez opravdava borbom protiv narkoterorizma, Moskva i Peking oštro osuđuju akciju, nazivajući je „činom oružane agresije“ i „pljačkom“.

    Rusija: „Ovo je gaženje međunarodnog prava“
    Na hitnoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN, sazvanoj na zahtjev Kolumbije uz podršku Rusije i Kine, predstavnik Ruske Federacije Vasilij Nebenzja oštro je kritikovao poteze SAD. On je zatražio hitno oslobađanje bračnog para Maduro, ističući da ne postoji opravdanje za ono što je nazvao „ciničnim zločinom u Karakasu“.

    „Zvono koje danas glasno zvoni u regionu, zvoni za svaku zemlju na zapadnoj hemisferi i za budućnost same svjetske organizacije. Ne obratiti pažnju na ovo danas bilo bi kukavičluk i blagoslov za kontinuirano gaženje međunarodnog prava“, upozorio je Nebenzja, optužujući SAD za davanje novog podsticaja neokolonijalizmu.

    SAD: „Hapsimo trgovca drogom, a ne legitimnog predsjednika“
    S druge strane, američki ambasador pri UN, Majk Volc, odbacio je optužbe o okupaciji. On je operaciju opisao kao „hirurški preciznu“ akciju protiv pojedinca kojeg je nazvao narkoteroristom.

    „Maduro je odgovoran za napade na građane SAD i destabilizaciju regiona. Uhapšen je trgovac narkoticima koji će odgovarati pred sudom, baš kao što je to bio slučaj sa Manuelom Norijegom 1989. godine“, izjavio je Volc. On je takođe uputio oštru kritiku Ujedinjenim nacijama, zapitavši kakva je to organizacija koja daje legitimitet „nelegitimnom narkoteroristi“.

    Maduro u sudnici: U trenerci pred sudiju
    Dok diplomate raspravljaju u zgradi na Ist Riveru, Nikolas Maduro je pod strogom policijskom pratnjom prebačen iz zatvora u Bruklinu u zgradu saveznog suda na donjem Menhetnu. Prema izvještajima medija, Maduro se pojavio u sportskoj opremi — trenerci i svijetlo narandžastim patikama — kako bi se suočio sa optužbama za narkoterorizam, krijumčarenje kokaina i šverc oružja.

    Vašington je saopštio da je operacija osmišljena da zaštiti regionalnu bezbjednost i da će američke snage ostati u Venecueli dok se ne izvrši „bezbjedna i razumna tranzicija“ vlasti.

    Podijeljene reakcije: Nada protiv straha
    Unutar same Venecuele vlada atmosfera iščekivanja. Bivši stalni predstavnik Venecuele pri UN, Miloš Alkalaj, ocijenio je da na ulicama Karakasa ipak postoji „oprezan osjećaj nade“. „Ljudi čekaju promjenu nakon 26 godina totalitarnog režima, iako su poluge moći, policija i vojska još uvijek na svojim mjestima“, kazao je Alkalaj za RTS.

    Fokus i na Grenlandu
    Ova globalna kriza neočekivano se dotakla i sjevera Evrope. Danska premijerka Mete Frederiksen prokomentarisala je ambicije Donalda Trampa prema Grenlandu, ističući da američkog predsjednika treba shvatiti ozbiljno, ali da Danska i Grenland jasno odbacuju takvu mogućnost. Ona je upozorila da bi bilo kakav napad na suverenitet članice NATO saveza značio kraj dosadašnjih odnosa.

    Sjednica Savjeta bezbjednosti se nastavlja u napetoj atmosferi, dok se ispred suda u Njujorku očekuje čitanje optužnice koja bi mogla trajno promijeniti geopolitičke odnose u svijetu.