VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik o regulacionom planu “Malta 1”

    Dodik o regulacionom planu “Malta 1”

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD, poručio je da podržava zahtjeve građana banjalučkog naselja Rosulje da se ne usvoji prijedlog regulacionog plana “Malta 1” na sjednici Skupštine grada Banjaluka.

    “Smatram da regulacioni plan koji nije u interesu građana ne može imati podršku. SNSD će za svaki predloženi regulacioni plan otići u mjesne zajednice da razgovara sa građanima. Ako nema podršku građana, ne može biti usvojen”, napisao je Dodik putem X naloga.

    Podsjećamo, na javnom uvidu je Nacrt izmjene dijela regulacionog plana “Malta 1”, koji obuhvata dio naselja Rosulje, i to prostor između ulica Kralja Petra II, Rade Kondića, Živojina Predarovića, Zapadnog tranzita i kompleksa FK “Krajina”.

    Kako se navodi na zvaničnoj stanici Gradske uprave Banjaluke, regulacioni plan obuhvata površinu od 4,27 hektara, a predviđena je izgradnja većeg broja višespratnica koje će izmijeniti dosadašnji izgled naselja.

    Prema ovo dokumentu trebalo bi da se napravi 16 stambenih zgrada, koje bi trebale da imaju od četiri do šest spratova.

    Za vrijeme trajanja javnog uvida, sve do 28. decembra 2025. godine svako fizičko i pravno lice može dati mišljenje, primjedbe i prijedloge na Nacrt, upisom u svesku koja će se nalaziti u prostorijama u kojima će Nacrt biti izložen ili dostaviti u formi dopisa Gradskoj upravi grada Banjaluka, Odjeljenju za prostorno uređenje.

  • Macut: Uprkos izazovima, Srbija u 2025. ubrzala reforme i osnažila privredu

    Macut: Uprkos izazovima, Srbija u 2025. ubrzala reforme i osnažila privredu

    Predsjednik Vlade Srbije Đuro Macut izjavio je danas da se Srbija u 2025. godini suočila sa brojnim globalnim i regionalnim izazovima – političkim, bezbjednosnim i ekonomskim, ali da je uspijela da ubrza pojedine reforme, osnaži saradnju sa privredom i postavi osnove za stabilan ekonomski rast.

    – Ovo nije bila samo godina strahovanja, već i godina u kojoj smo učili, testirali svoju otpornost, u kojoj nismo birali nestabilnost, ali jesmo birali kako ćemo na njih odgovoriti. Pokazali smo da Srbija zna da reaguje brzo, odgovorno i promišljeno, da se ne povlači pred pritiscima, već da traži rješenja, da gradi partnerstva i da jača institucije – rekao je Macut na otvaranju konferencije “Svet u 2026” u Privrednoj komori Srbije.

    Macut je na konferenciji, posvećenoj sumiranju političkog, poslovnog i društvenog ambijenta Srbije i regiona u 2025.godini, kao i otvaranju ključnih pitanja za narednu godinu, istakao da će, za razliku od 2025. godine, koja se može smatrati godinom pripreme, 2026. gotovo izvesno biti godina rješenja i naveo da se u narednoj godini može očekivati neki vid razrješenja konflikta u Ukrajini.

    Macut je kazao da Srbija kao relativno mala zemlja mora biti svjesna svog mjesta i svojih dometa i da kao društvo moramo prvo da ozdravimo iznutra, da se ujedinimo oko osnovnih ciljeva i prevaziđemo podijele koje, kako je istakao, nemaju mjesta u modernoj Srbiji.

    Naglasio je da Srbija ostaje čvrsto posvećena evropskom putu i zadatku da sprovodi reforme namijenjene prije svega građanima i poboljšanju njihovog standarda.

    – Moramo da radimo na operativnim dnevnim stvarima. Ne smijemo i nećemo dozvoliti da nas bilo koja politička odluka uspori u tom zadatku – rekao je Macut.

    Istakao je da će Srbija istovremeno nastavi bespogovornu borbu za očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta i naglasio da očuvanje Kosova i Metohije u sastavu Srbije ostaje najvažnije državno i nacionalno pitanje.

    – I tome smo posvećeni svakog trenutka. U 2026. godinu ulazimo bez iluzija, ali sa realnim optimizmom. Naučili smo gdje smo jaki, gdje možemo više i kako možemo bolje. A znamo i nešto još važnije – da nijedan rezultat nije moguć ako ne radimo svi zajedno. Vlada, privreda, naučna zajednica, ali i međunarodni partneri – rekao je Macut.

    Naglasio je da je cilj stabilna, konkurentna i otvorena Srbija, koja gradi, održava rast, bolje uslove za zapošljavanje i kvalitetniji život i standard svakog građanina.

    – To nije trenutak, to je proces, proces u koji ulazimo spremniji nego ikad – rekao je Macut.

    Na konferenciji učestvuju i ministarka za brigu o porodici i demografiju Јelena Žarić Kovačević, ministar zadužen za koordinaciju aktivnosti i mjera u oblasti odnosa sa dijasporom Đorđe Milićević i ministar zadužen za oblast pomirenja, regionalne saradnje i društvene stabilnosti Usame Zukorlić.

    Konferenciju “Svet u 2026” 14. godinu zaredom organizuje kompanija “Color Media Group” kao događaj koji zaokružuje tekuću godinu razgovorima o političkom, poslovnom i društvenom ambijentu Srbije i regiona i otvara pitanja od značaja u narednoj godini.

  • Vučić: Srbija ne bi nacionalizovala NIS već bi platila ruski dio vlasništva

    Vučić: Srbija ne bi nacionalizovala NIS već bi platila ruski dio vlasništva

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas, na “GLOBSEC” forumu “BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori”, da Srbija ne bi nacionalizovala Naftnu industriju Srbije već bi platila ruski dio vlasništva, ako bude morala, jer NIS mora da nastavi da posluje.

    Vučić je tako odgovorio na pitanje na panelu da li očekuje neke posljedice od Rusa ako Srbija bude išla ka nacionalizaciji NIS-a.

    – To nije nacionalizacija, to je nešto za šta bismo mi platili, ali dozvolite mi da još jednom ponovim, sretao sam se sa njima desetine puta bar u međuvremenu i kao moji prijatelji, relativno dobri prijatelji, uvijek su me savjetovali, govoreći mi, Aleksandre, stavljaš Srbiju u težak položaj zbog toga što ne uvodiš sankcije Rusiji, imidž Srbije je ugrožen… I ja sam to uvijek odbijao i odbijao. I neko jeste ili je možda još uvijek ljut, jer želimo da živimo normalnim životom. Ne verujem u to. Mislim da Rusi razumiju sve – rekao je Vučić na panelu pod nazivom “Evropska konkurentnost u fragmentisanom geopolitičkom okruženju”.

    On je kazao da je zato siguran da će, ako im se sankcije ne ukinu, prodati svoju kompaniju – NIS partneru koga žele.

    – Ali biti bijesan ili ljut na Srbiju, ne vidim svrhu. Mi smo i dalje jedina zemlja koja ima redovne letove sa Rusijom iz Evrope. Ne želim da kažem da svi naši fudbalski i košarkaški timovi igraju utakmice sa njihovim timovima i klubovima. Imamo dobru saradnju u svim različitim društvenim sferama. Ali neko mora da razumije i sa svoje strane, kao što sam vas molio da razumijete sa zapadne strane, da smo suverena i nezavisna država. I ja imam odgovornost pred svojim građanima. I moram da im obezbijedim redovan život i to je to. Barem neke osnovne stvari koje država mora da obezbijedi svakom građaninu. To je ono što treba da uradimo – rekao je Vučić.

    On je kazao da ne može da zamisli normalan život građana Srbije sa praznim benzinskim pumpama.

    – I šta ćemo onda sa našim zdravstvenim centrima, šta ćemo sa našim transportnim sistemom, šta ćemo sa našom industrijom, šta ćemo sa našim domovima, šta ćemo sa našim porodicama. To je neizbježno. Moramo da zadržimo rafineriju, moramo da zadržimo Naftnu industriju Srbije da posluje. Sve je ovo veoma razumno i racionalno – istakao je Vučić.

  • Novaković Bursać: Sud BiH potvrdio – IDDEEA sve aktivnosti po pitanju elektronskog potpisa vršila nelegalno

    Novaković Bursać: Sud BiH potvrdio – IDDEEA sve aktivnosti po pitanju elektronskog potpisa vršila nelegalno

    I Sud BiH je potvrdio da je IDDEEA sve aktivnosti po pitanju uvođenja elektronskog potpisa i elektronskog identiteta vršila i vrši nelegalno, rekla je član Predsjedništva SNSD-a Snježana Novaković Bursać na društvenoj mreži Iks.

    – Iako im je Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH naložila da obustave sve te aktivnosti još u julu 2024., nastavili su – podsjetila je Novaković Bursać.

    Sada se, kako je istakla, postavlja pitanje odgovornosti i nanesene štete.

    – Pa ćemo time da se pozabavimo dalje. Drago mi je da sam otvorila ovu temu kroz delegatsko pitanje i prijavu Agenciji za zaštitu ličnih podataka u BiH, jer, osim što se radi o uzurpaciji nadležnosti Republike Srpske i brutalnom kršenju zakona, otvarale se mogućnost raznih zloupotreba i uzrokovanja štete – zaključila je Novaković Bursać.

  • Višković: Prelaz Gradiška ne može čekati

    Višković: Prelaz Gradiška ne može čekati

    Vršilac dužnosti direktora “Autoputeva Republike Srpske” Radovan Višković izjavio je da bi predstavnik Federacije BiH u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) trebao krivično odgovarati jer opstruiše rad novog graničnog prelaza Gradiška.

    “Ne možete iz lične mržnje ili privatnih interesa blokirati cijelu zemlju. Taj prelaz koriste svi – Hrvati, Bošnjaci, Srbi i ostali”, rekao je Višković novinarima u Doboju. On je naglasio da ovakvo postupanje nanosi ozbiljne ekonomske i logističke štete, te da bi svako ko ne želi da učestvuje u radu UIO trebao podnijeti ostavku, kako bi na njegovo mjesto došao neko ko želi raditi.

    Višković je objasnio da je član Upravnog odbora UIO iz FBiH glasao protiv izmjena Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO, kojima je predviđeno postavljanje carinika na prelaz Gradiška kako bi prelaz mogao raditi punim kapacitetom. “Nedopustivo je da neko kaže da nema ništa protiv prelaza, ali da ipak ne želi glasati. Ovdje je u pitanju protok ljudi, robe i ekonomija cijele regije”, rekao je Višković.

    Dodao je da je potrebno da predstavnik FBiH u UIO lično vidi kolike gužve nastaju na mostu u Gradišci i koliko se time usporava protok putnika i robe. Takođe je istakao da zakonska rješenja u BiH moraju biti poštovana i da za ovakve opstrukcije mora postojati i krivična odgovornost.

    Uprava za indirektno oporezivanje BiH danas je pozvala sve relevantne faktore da hitno obezbijede uslove za otvaranje prelaza Gradiška za međunarodni putnički i teretni saobraćaj, kroz usvajanje izmjena i dopuna Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO. Vladu FBiH su pozvali da se hitno uključi u rješenje ovog problema kako bi prelaz mogao funkcionisati bez daljih odlaganja.

  • Kovačević: Narod izabrao pobjednika izbora; Ovo što radi CIK je cirkus, destabilizacija Srpske im neće uspjeti

    Kovačević: Narod izabrao pobjednika izbora; Ovo što radi CIK je cirkus, destabilizacija Srpske im neće uspjeti

    Narod Republike Srpske je izabrao pobjednika izbora, a ovo što radi CIK oko brojanja glasova je cirkus i šarada, rekao je za RTRS Radovan Kovačević, srpski delegat u Domu naroda PS BiH i portparol SNSD-a.

    – Čovjek ne zna više uopšte kako da prokomentariše sve ovo što se dešava sa CIK-om BiH, da nekih jedva 400.000 glasova ne mogu da prebroje za 22 dana. Vidimo da u normalnim zemljama ljudi stotine miliona glasova prebroje za jedan dan i imaju konačne izborne rezultate, a mi ovdje 20 dana čekamo da nam kažu ono što smo znali već prvi dan i koji su to rezultati izbora – rekao je Kovačević.

    Kaže da je evidentno da su ljudi iz CIK-a ništa drugo nego obično političko oružje koje služi samo za dodatne napade na Republiku Srpsku i za destabilizaciju Srpske.

    – I to je nešto što je potpuno jasno. Čujemo kako kažu da svi predsjednici biračkih odbora koje su oni imenovali nisu imali niti jednu primjedbu na regularnost izbora na biračkim mjestima. Čujemo kako skoro 4.500 posmatrača na izborima iz svih političkih stranaka, iz vlasti i opozicije, kao i brojnih NVO nisu imali skoro niti jednu primjedbu. Imali su manjih primjedbi na ukupno 10 biračkih mjesta – podsjetio je Kovačević.

    Podsjetio je i na način izbor članova CIK-a.

    – Ne smijemo da zaboravimo, ljudi iz CIK-a su izbrani mimo zakona, dakle u trenutku kada je bio raspisan konkurs, da su ljudi prijavljivali se i išli na intervjue i ispunjavali konkursne uslove, da su to bili pravnici koji su imali iskustvo u oblasti izbornog prava. I onda je jedan dan Predstavnički dom izabrao političke poslušnike – rekao je Kovačević.

    Kovačević kaže da je tada za člana CIK-a izabran direktno savjetnik iz kabineta predsjednika SDS-a.

    – Izabran je i predsjednik Nadzornog odbora PDP-a. Znači izabrali su ljudlj koji su potpuni politički poslušnici određenih političkih grupacija iz Srpske za koje znamko kakvi su i kakve interese imaju – ističe Kovačević.

    Naveo je da oni sada rade sve kako ne bi proglasili izborne rezultate.

    – I kako bi nastvili da stvaraju tu vrstu institucionalne destabilizacije Srpske, sve kako bi usporili i onemoguićili Republiku Srpsku – smatra Kovačević.

    Naglasio je da što se tiče Srpske ovi izborni nisu bili ni potrebni.

    – Ali su održani i narod Srpske je izabrao predsjednika i sve što treba je da se proglase rezultate i da se ide dalje – jasan je Kovačević.

    Navodi da “ovaj cirkus koji prave, sigrno ne prave da bi Srpska bila stabilna, već da bi Srpsku destabilizovali, ali im to neće uspjeti”.

  • Cvijanović: Za ono što je ustavna obaveza Srpske, njene institucije imaju i kapacitet i mehanizme

    Cvijanović: Za ono što je ustavna obaveza Srpske, njene institucije imaju i kapacitet i mehanizme

    Banjalučko Okružno javno tužilaštvo formiralo je predmet u vezi sa navodima o vršnjačkom nasilju u Osnovnoj školi “Ivan Goran Kovačić” u Mrkonjić Gradu i preduzeće neophodne mjere radi utvrđivanja osnovanosti podnesene krivične prijave, rečeno je Srni u ovom tužilaštvu.

    Za ono što je ustavna obaveza Republike Srpske, njene institucije imaju i kapacitet i mehanizme, kako u okviru Vlade, tako i Narodne skupštine Republike Srpske, rekla je srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović.

    – Znači, Ana Trišić – Babić je u pravu. Sabina Čudić je nastojala biti duhovita, ali joj nije pošlo za rukom. Za podsmijeh služi onaj koji je dekapacitiran, a voli da glumata da je super- sposoban, poput gospođe Ćudić. Usput rečeno, Savjet Evrope nije institucija Evropske unije – naglasila je Cvijanovićeva na Iksu.

  • Formiran predmet u vezi sa vršnjačkim nasiljem u školi u Mrkonjić Gradu

    Formiran predmet u vezi sa vršnjačkim nasiljem u školi u Mrkonjić Gradu

    Banjalučko Okružno javno tužilaštvo formiralo je predmet u vezi sa navodima o vršnjačkom nasilju u Osnovnoj školi “Ivan Goran Kovačić” u Mrkonjić Gradu i preduzeće neophodne mjere radi utvrđivanja osnovanosti podnesene krivične prijave, rečeno je Srni u ovom tužilaštvu.

    – Tužilac za maloljetnike Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka je 5. decembra zaprimio prijavu roditelja učenika OŠ “Ivan Goran Kovači” iz Mrkonjić Grada u vezi sa krivičnim djelom zlostavljanje, mučenje i drugo neljudsko i ponižavajuće postupanje”, naveli su iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

    Roditelji učenika ove škole su za pojedine medije iznijeli tvrdnje da su njihova djeca žrtve vršnjačkog nasilja.

    Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske zatražilo je od Republičkog pedagoškog zavoda da postupi u skladu sa svojim nadležnostima u vezi sa slučajem vršnjačkog nasilja u OŠ “Ivan Goran Kovačić” u Mrkonjić Gradu, rečeno je Srni u ovom ministarstvu.

    Nadležna inspekcija sutra će početi sa vanrednom kontrolom u ovoj školi kako bi utvrdila da li je škola preduzela sve propisane mjere za zaštitu djece od nasilja i zlostavljanja zbog sumnje na neprimjereno ponašanje i prisustvo vršnjačkog nasilja, rečeno je Srni u Inspektoratu Republike Srpske.

    Republičkoj inspekciji za prosvjetu do danas se nisu obraćali roditelji učenika ove škole iz Mrkonjić Grada zbog navoda o vršnjačkom nasilju u školi, naveli su u Inspektoratu.

  • Ustavni sud BiH blokirao zakon o finansiranju stranaka u Srpskoj

    Ustavni sud BiH blokirao zakon o finansiranju stranaka u Srpskoj

    Ustavni sud BiH u kojem nema srpskih sudija je uvažio zahtjev funkcionera SDS-a Darka Babalja i privremeno stavio van snage republički zakon o finansiranju političkih partija kojim je zaustavljen priliv novca u stranačke kase iz budžeta Srpske.

    “Odlukom o privremenoj mjeri privremeno se stavlja van snage Zakon o finansiranju političkih organizacija („Službeni glasnik RS“ broj 45/25) usvojen na Dvadeset drugoj posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 21. maja 2025. godine”, saopšteno je iz suda.

    Babalj je taj zahtjev podnio u svojstvu prvog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nakon što je, većinom glasova, taj zakon usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske 21. maja 2025. godine.

    Novim pravilima je, u odnosu na ranija rješenja, regulisano da se partije finansiraju iz članarina, priloga pravnih i fizičkih lica, kao i, između ostalog, izdavačke djelatnosti, ali ne i iz budžeta Republike Srpske te opština i gradova na osnovu čega su proteklih godina inkasirali desetine miliona maraka.

    “Ustavni sud je u obrazloženju, između ostalog, istakao da postojanje bitno različitih zakonskih rješenja na državnom i entitetskom nivou kada je riječ o javnom finansiranju političkih stranaka/organizacija ukazuje na argumentiranu sumnju da bi primjena osporenog zakona mogla ugroziti ustavno načelo vladavine prava i rezultirati različitim tretmanom u ostvarivanju političkih prava i aktivnosti političkih stranaka iz entiteta RS”, navode iz Suda.

    Sud, koji radi bez sudija iz Srpske, iako je to ustavna odredba, je ocijenio i kao relevantnu i činjenicu da se postupak odlučivanja odvija u samom završetku budžetske godine, kada je potrebno izvršiti raspodjelu već planiranih sredstava.

    “Nedonošenje privremene mjere bi, u slučaju da zahtjev podnosioca naknadno bude usvojen, dovelo do situacije u kojoj se ta sredstva više ne bi mogla rasporediti za tekuću godinu te bi isplata bila onemogućena. Dodatno, postoji realna mogućnost da sredstva za javno finansiranje političkih subjekata uopšte ne budu planirana u budžetu RS za 2026. godinu. Time bi važenje spornog zakona, ukoliko bi bio proglašen neustavnim, proizvelo dugotrajne nepovratne posljedice koje bi se odrazile ne samo na raspodjelu sredstava za 2025. godinu već i na ukupnu mogućnost osiguranja zakonski predviđenog nivoa finansiranja u godini održavanja općih izbora”, saopšteno je iz Suda.

    Podsjetili su i da se „naredne godine, u oktobru održavaju opšti izbori“ i da će prije raspisivanja izbora stranke i nezavisni kandidati morati preduzimati aktivnosti pripreme za izbore.

    “Ta okolnost dodatno naglašava neposredne i potencijalno nepopravljive posljedice primjene osporenog zakona za stranke. Cijeneći argumente podnosioca zahtjeva, Ustavni sud je smatrao da postoji dovoljno razloga koji ukazuju na to da bi provođenje osporenog zakona prije nego što Ustavni sud odluči o podnesenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti imalo ozbiljne i neotklonjive štetne posljedice”, poručeno je iz suda uz podsjećanje da odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira odluku o meritumu zahtjeva.

  • Đurić: Pogurati pitanje proširenja EU u 2026, to treba da bude geopolitička odluka

    Đurić: Pogurati pitanje proširenja EU u 2026, to treba da bude geopolitička odluka

    Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je danas, na forumu “BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori”, da bi 2026. godinu trebalo iskoristiti da se dodatno pogura pitanje proširenja EU ne samo za Srbiju već i za cijeli region i istakao da to treba da bude gepolitička odluka.

    – I verujem da ovo mora biti geopolitička odluka, na sličan način kao što je to bilo za neke druge zemlje koje su se pridružile EU prije nešto više od decenije – rekao je Đurić na panelu “Decenija dijaloga: Da li je Berlinski proces donio pomak?”, u okviru GLOBSEC foruma “BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori”.

    On je dodao da ne vjeruje da su ekonomija Srbije ili njene institucije sa svim svojim prednostima i slabostima lošije nego institucije ili ekonomije nekih zemalja članica EU koje su primljene prije nešto više od decenije.

    – U stvari, vjerujem da Srbija može snažno doprinijeti jačoj Evropi. Mi smo zemlja koja je više nego udvostručila veličinu svoje ekonomije za manje od decenije – istakao je Đurić.

    On je dodao da je zapravo dio vizije predsjednika Aleksandra Vučića bio da se pomjeri sa uobičajenih tema u srpskoj politici, koje su dominirale politikom više od jednog vijeka, ka stvarima kao što su rast BDP-a, izgradnja infrastrukture, fokusiranje na stvari vezane za budućnost.

    – I ovo je promjena paradigme u srpskoj politici. Bilo da vam se sviđa naša vlada ili ne, mogu vam reći da je činjenica da niko ovdje nije govorio o rastu BDP-a, o ekonomiji kao ključnom političkom pitanju prije 15 ili 20 godina. Uvijek smo se bavili drugim temama. Sada se ovo promijenilo – istakao je Đurić.