Autor: INFO

  • “Dodik je malo pogubljen, u BiH neće biti rata”

    “Dodik je malo pogubljen, u BiH neće biti rata”

    Kristijan Šmit, rekao je da nema naznaka da će doći do rata u Bosni i Hercegovini, bez obzira na dešavanja u Ukrajini.

    Osvrnuo se i na sjednicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine i zahtjev Milorada Dodika da BiH bude neutralna po pitanju Ukrajine iako je BiH već ranije zauzela jasan stav u vezi sa ruskom akcijom.

    – Šta reći o gospodinu Dodiku? Čini mi se kao da je malo pogubljen trenutno. Vidite, u situaciji u kojoj djeca pitaju majke šta je rat u Kijevu ili Harkovu nije više moguće biti neutralan. A gospodin Dodik, takav je moj utisak, nekako se ulovio u zamku vlastitih riječi. U takvim slučajevima bi bilo dobro, a to njemu, sigurno, teško pada, nekada nekoliko dana možda da ćuti i razmisli – rekao je Šmit za Avaz.

    Na pitanje može li se, s obzirom na to da je na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija čak i Srbija glasala za rezoluciju, očekivati drugačiji pristup i Dodika, odgovorio je:

    – Vidim da je Srbiji bilo vrlo teško i imao sam i mogućnost o tome razgovarati sa tamošnjim predsjednikom Vučićem. Svakako sam ga savjetovao i ohrabrivao da ne budu neutralni. On je to na kraju i učinio. To je, sigurno, nešto vrlo važno. Možda bi to bila i ponuda da se svi prema tome na isti način i odnose, upravo prema pitanju je li sada, u ovim vremenima i u ovoj situaciji u našoj regiji, ustvari dobro ostati neutralan i biti neutralan ili ćemo jednostavno zadržati sve one koji žele da provode nasilje i spriječiti ih u tome.

    Šmit je dodao da se, kada je rat u pitanju, ne može biti neutralan.

    – Mora se biti protiv rata i to je najčešće što sam u prethodnim godinama koje sam provodio u BiH i radio. Tada sam bio tu i željeli smo da ljudi budu u prilici da žive u miru. Onda ustanovite da su Evropska unija i NATO, kada je bitno, ipak tu. Svaki rat se mora spriječiti i to je taj zadatak. Ali mora se biti i uz one koji se onda nalaze, moram reći, u vrlo teškoj situaciji – kazao je Šmit.

    Šmit je, govoreći o zakonu o negiranju genocida koji je nametnuo njegov prethodnik Valentin Incko, kazao da ga je spreman povući, ali da…

    – Zakoni ne poznaju različite rase, boje kože ili različito porijeklo, ovo nije zakon za nekoga ili protiv nekoga, i u tom smislu i oni koji su žrtve, oni se svi moraju pronaći u tom zakonu, a u ovoj zemlji, nažalost, nema nikoga ko nije imao žrtava. Moram reći, kolega Incko je donio sam takvu odluku. Evo, ja sam spreman da to povučem ukoliko domaće institucije naprave zakon, odnosno regulativu po tom pitanju. Mene sada zanima isto tako pitanje da li je s pravne strane to uredu. Ono što je meni interesantno u BiH jesu reakcije. Kao da neko hoće nekome da naudi na neki način. Očekujem da se kaže: „Uredu, to nam se nešto ne dopada, ovo nije potpuno. Hajdemo malo to doraditi. To je ono što dugujemo žrtvama, bez obzira na to ko su one i leže li u mezarovima ili grobovima – zaključio je Šmit.

  • Povećana potrošnja u zdravstvu Srpske

    Povećana potrošnja u zdravstvu Srpske

    Potrošnja u zdravstvu Republike Srpske povećana je u godini dana za 46 konvertibilnih maraka po stanovniku i tokom 2020. godine iznosila je 1.055 KM.

    Ovo su najnoviji podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske, uz napomenu da nisu uračunate brojke o investicijama.

    Ukupna potrošnja u zdravstvu tokom 2020. godine iznosila je više od 1,47 milijardi KM, što je 13,3 odsto bruto domaćeg proizvoda Srpske.

    Od toga se na potrošnju u javnom zdravstvenom sektoru odnosi 1,07 milijardi KM, a u privatnom zdravstvenom sektoru nešto više od 400 miliona KM, što je oko 27 odsto ukupne potrošnje.

    Godinu dana ranije ukupna potrošnja u zdravstvu iznosila je 1,27 milijardi KM ili 11,3 odsto BDP.

  • Zaharova: Rusija pozvala EU i NATO da prestane da naoružava Ukrajinu

    Zaharova: Rusija pozvala EU i NATO da prestane da naoružava Ukrajinu

    Rusija je pozvala Evropsku uniju i NATO da prestanu da bezobzirno usmjeravaju napredno oružje Ukrajini, kako bi se izbjegli rizici za međunarodnu civilnu avijaciju, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Još jednom pozivamo zemlje EU i NATO da prestanu bezobzirno da ‘upumpavaju’ u neodrživi kijevski režim najsavremenije oružje, kako bi se izbegli ogromni rizici po međunarodno civilno vazduhoplovstvo i druge transportne komunikacije ne samo u Evropi, već i van njenih granica”, navodi se u saopštenju, prenio je TASS.

    Kako je naveo Rojters, pozivajući se na rusku agenciju RIA Novosti, Moskva je posebno zabrinuta da bi prenosive protivvazdušne rakete “Stinger” mogle da završe u rukama terorista, predstavljajući prijetnju za civilne avio-kompanije.

  • Putin potpisao novi ukaz

    Putin potpisao novi ukaz

    U ukaz kojim potpisao ruski predsjednik Vladimir Putin ruskoj Vladi daje rok od dva dana da sastavi spisak zemalja koje vrše neprijateljske akcije prema Rusiji

    “Vlada Ruske Federacije da u roku od dva dana utvrdi spisak država koje prema Ruskoj Federaciji, ruskim pravnim i fizičkim licima, vrše neprijateljske akcije”, navodi se u dokumentu, prenosi Tass.

    Osim toga, ruske kompanije imaće pravo da otplaćuju dugove u rubljama kreditorima iz zemalja koje vrše neprijateljske akcije prema Rusiji. Putin je ranije potpisao i ukaz kojim su utvrđene dodatne isplate porodicama za smrt ili ranjavanje ruske vojske u Ukrajini, prenosi Tass.

  • Ruska vojska: Do sada uništeno više od 2.200 objekata ukrajinske vojne infrastrukture

    Ruska vojska: Do sada uništeno više od 2.200 objekata ukrajinske vojne infrastrukture

    U posljednja 24 časa Oružane snage Rusije pogodile su 61 vojni objekat ukrajinske vojske, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
    „Oružane snage Ruske Federacije nastavljaju da bombarduju objekte vojne infrastrukture Ukrajine. Petog marta uveče izveden je intenzivni napad tokom kojeg je pogođen 61 objekat vojne infrastrukture Oružanih snaga Ukrajine, uključujući 22 jedinice naoružanja i vojne opreme u podzemnom skloništu, komandni centar brigade, 9 skladišta municije i logistike i 3 radarska punkta“, saopštio je portparol Ministarstva odbrane Rusije general Igor Konašenkov.

    On je dodao da su lovačka avijacija i protivvazušna odbrana Vazdušno-kosmičkih snaga oborili četiri aviona Su-27 i jedan MiG-29 u području Žitomira, Su-27 i Su-25 u području Radomišlja, jedan Su-25 u području Nježina, dva helikoptera Mi-8 u području Kijeva, šest bespilotnih letjelica, uključujući Bajraktar TB-2.

    U međuvremenu jedinice DNR i LNR napreduju – preuzele su kontrolu nad 11 naseljenih mjesta. Jedinice narodne milicije DNR vode borbu u zapadnim i sjeverozapadnim predgrađima Marijupolja, oslobodile su područje Starog Krima.

    Od početka izvođenja specijalne operacije za demilitarizaciju Ukrajine uništeno je 69 aviona na zemlji i 24 u vazduhu, 778 tenkova i druge oklopne tehnike. Ukupno 2.200 vojnih objekata. Među njima su: 76 komandna i komunikaciona centra ukrajinske vojske, 111 protivvazdušnih raketnih kompleksa S-300, Buk M-1 i Osa, kao i 71 radar, objasnio je general.

    Po njegovim riječima, uništena su još i 77 višecevna bacača raketa, 279 jedinica artiljerijskog oruđa i minibacača.

  • Kako naći parking mjesto u Banjaluci

    Kako naći parking mjesto u Banjaluci

    Strogi centar grada, a velike površine blata, lokvi i haotično parkiranih vozila.

    Tako ovih dana izgleda prostor iza zgrade Centralne banke u Banjaluci, jednog od najmodernijih i najatraktivnijih objekata u samom centru grada. Takav prizor ujedno svjedoči o činjenici da Banjaluka kuburi sa manjkom parking mjesta u odnosu na broj automobila u gradu.

    O tome svjedoči i Mihailo Nagraisavljević koji je, kaže, nakon muke sa pronalskom parking mjesta, bio primoran da se zavuče u blato iza Centralne banke, kod ciglane, koje je u međuvremenu postalo divlja parking zona.

    “Parkirao sam se na nedozvoljenu površinu, jer nisam imao gdje. Pare za parking nisu problem, neka se obezbjedi dovoljno mjesta, platiću”, kaže Mihailo koji inače boravi u Minhenu u kojem, dodaje, ovakvu sliku nikad nećete vidjeti.

    O tome zašto je kod nas takva slika uobičajena, najbolji govori statistika. Prema dostupnim podacima, u Banjaluci je trenutno registrovano više od 80 hiljada putničkih automobila, dok je dostupno svega oko 6.800 legalnih parking mjesta. Kad se tome dodaju da Banjaluku, kao administrativni i ekonomski centar, svaki dan posjećuje i veliki broj vozača iz drugih gradova, sve je jasno.

    Grad mora raditi na strategiji proširenja kapaciteta parking mjesta, kaže Milenko Jaćimović, predsjednik Udruženja za bezbjednost i unaprijeđenje saobraćaja. Činjenica je da se vozači konstantno žale da u Banjaluci fizički nemaju gdje da se parkiraju.

    “Prostorni kapaciteti u gradu su smanjeni, ali mi predlažemo uvođenje jednosmjernog režima saobraćaja u pojedinim ulicama, kako bi se druga saobraćajna traka pretvorila u parking prostor. Takođe, vlasti treba da osiguraju da prilikom gradnje investitori moraju da obezbjede dovoljan broj parking mjesta oko objekata”, predlaže Jaćimović.

    U Gradskoj upravi kažu da imaju u planu da u bliskoj budućnosti rade na proširenju postojećih parking zona. U planu im je i naplata parkiranja na lokacijama na kojima to do sada nije bio slučaj.

    “Jedna od lokacija je i prostor iza Centralne banke Republike Srpske, prostor koji je uvršten u plan provjere vlasništva nad zemljištem što prethodi uvođenju same naplate”, navode iz nadležnog, gradskog odjeljenja.

  • Bajden uputio poruku građanima Rusije: Niste naši neprijatelji

    Bajden uputio poruku građanima Rusije: Niste naši neprijatelji

    Ne vjerujem da želite krvavi, destruktivni rat protiv Ukrajine, zemlje i naroda s kojima dijelite tako duboke porodične, historijske i kulturne veze porodice – poručio je predsjendik Bajden.

    Podsjetimo, danas je deseti dan ruske invazije na Ukrajinu. Više od milion ljudi je već izbjeglo iz Ukrajine, brojni civili su ubijeni, gradovi razoreni.

  • Zelenski razgovarao s Bidenom o finansijskoj podršci i novim sankcijama Rusiji

    Zelenski razgovarao s Bidenom o finansijskoj podršci i novim sankcijama Rusiji

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da je s američkim predsjednikom Joeom Bidenom razgovarao o sigurnosti, finansijskoj podršci Ukrajini i nastavku sankcija protiv Rusije.

    “Kao dio konstantnog dijaloga, imao sam još jedan razgovor s predsjednikom”, napisao je Zelenski na Twitteru.

    Bijela kuća objavila je kako je poziv trajao pola sata te da je Biden je u tom razgovoru pozdravio odluku Vise i Mastercarda o suspenziji njihovih operacija u Rusiji.
    “Predsjednik Biden podiže sigurnosnu, humanitarnu i ekonomsku pomoć Ukrajini i sarađuje s Kongresom kako bi osigurao dodatna finansiranja”, napisali su iz Bijele kuće.

    U isto vrijeme Vadim Boičenko, gradonačelnik Mariupolja, luke na jugu Ukrajine, izjavio je da se njegov grad u nestašici komunalnih usluga, suočava sa humanitarnom blokadom.
    “Možda nećemo imati autobusa do sljedeće prilike za evakuaciju”, izjavio je.

    Ruske vojne jedinice prerezale su svih 15 dalekovoda do grada koji je bez električne energije već pet dana, rekao je gradonačelnik za ukrajinsku televiziju.

  • Tri hiljade američkih doborovoljaca odlazi se boriti u Ukrajinu

    Tri hiljade američkih doborovoljaca odlazi se boriti u Ukrajinu

    Predstavnik ukrajinske ambasade u Washingtonu rekao je da se 3.000 američkih doborovoljaca odazvalo pozivu Ukrajine da se pridruže međunarodnoj legiji kako bi pomogli u borbi protiv Rusije.

    Kako piše VOA mnogo ih dolazi i iz drugih zemalja, većina iz postsovjetskih država kao što su Gruzija i Bjelorusija.

    U videu objavljenom na svom Telegram kanalu u četvrtak, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spomenuo je svoju “legiju stranaca” od 16.000 stranih doborovoljaca od kojih se, kako je rekao, traži da se pridruže odbrani Ukrajine, Evrope i svijeta.

    “Nemamo što izgubiti osim vlastite slobode”, izjavio je Zelenski.

    Mediji prenose i ispovjest Matthewa Parkera, američkog veterana s 22 godine službe u američkoj vojsci. Kaže kad je čuo da su ruske snage izvršile invaziju na Ukrajinu, pomislio je na ukrajinskog američkog vojnika koji je zajedno s njim služio u američkim snagama u Iraku i odlučio da želi pomoći Ukrajincima braniti svoju domovinu.

    “Sa sobom sam imao vojnika u Iraku koji je bio iz Ukrajine”, rekao je za on o svojoj odluci da se pridruži, kako on vidi, borbi oko pravde i prijateljstva.

    Postao je američki državljanin, pridružio se vojsci i pričao mi je o svom domu, dodao je.

    “Pričao mi je o svojoj porodici i koliko su ponosni. Sjećam se da mi je pričao o svojoj maloj sestri”, kazao je Parker.

  • Rusi žele zauzeti branu važne hidroelektrane južno od Kijeva

    Rusi žele zauzeti branu važne hidroelektrane južno od Kijeva

    Ukrajinska vojska upozorila je kako ruske snage žele zauzeti branu ključne hidroelektrane južno od Kijeva nakon što je u agresiji do sada zauzela nekoliko energetskih i infrastrukturnih objekata.

    U izvještaju objavljenom rano u nedjelju, vrh ukrajinske vojske saopštio je da je Rusija planirala zauzeti branu Kanivske hidroelektrane koja se nalazi 150 kilometara južno od Kijeva na rijeci Dnjepar.
    Isto tako, u izvještaju navode kako su ruske jedinice pokušale sve kako bi ušle u jugozapadne dijelove Kijeva. U subotu naveče, sirene za uzbunu aktivirane su se nekoliko puta. Ruske trupe takođe su pokušale pristupiti autoputu u blizini kijevskog međunarodnog aerodroma.

    U smjeru Kozeleca, grada koji se nalazi na 70 kilometara sjeveroistočno od Kijeva, primijećeno je kretanje 100 jedinica s oružjem i drugom vojnom opremom, uključujući i bacače raketa, piše Reuters.
    Do sada, ruska vojska je u akciji na Ukrajinu uništila, napala ili zauzela nekoliko energetskih infrastrukturnih objekata, uključujući i najveću evropsku nuklearku u gradu Zaporožju.

    Ruske snage gađaju naseljena područja u Ukrajini, ali snage otpora su usporile rusko napredovanje, tvrde britanski vojni obavještajci. U novom svom izvještaju, britansko ministarstvo odbrane navelo je kako snage ukrajinskog otpora i dalje iznenađuje Ruse, koji odgovaraju gađanjem gradova uključujući Harkov, Čirnihiv i Mariupolj.

    “Razmjer i snaga ukrajinskog otpora i dalje iznenađuju Rusiju. Rusija je odgovorila ciljajući naseljena područja na više lokacija, uključujući Harkov, Černihiv i Mariupolj. Ovo će vjerojatno predstavljati pokušaj da se razbije ukrajinski moral. Rusija je ranije koristila sličnu taktiku u Čečeniji 1999. i Siriji 2016., koristeći i vazdušno i zemaljsko oružje. Navodno traju napadi na ruske linije snabdijevanja, usporavajući brzinu napredovanja njihovih kopnenih snaga, piše u izvještaju.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da je s američkim predsjednikom Joeom Bidenom razgovarao o sigurnosti, finansijskoj podršci Ukrajini i nastavku sankcija protiv Rusije.

    Oružane snage Ukrajine objavile su poverljivu naredbu od 26. februara koju navodno potpisuje zamjenik ruskog ministra odbrane Aleksej Krivoručko.
    U njoj, kako tvrde oružane snage Ukrajine, stoji da se ruski vojnici, koji su poginuli tokom agresije na Ukrajinu, sahranjuju u masovnim grobnicama uključujući u Bjelorusiji ili da se njihova tijela kremiraju.