VRBAS Media

Autor: INFO

  • Petković o odluci Ustavnog suda BiH

    Petković o odluci Ustavnog suda BiH

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković rekao je, gostujući u Јutarnjem program RTRS-a, da je Ustavni sud BiH postao kamen spoticanja za vladavinu prava.

    Istakao je da Ustavni sud BiH nema jasan zakon po kojem postupa.

    – Mislim da, pored BiH, samo još Sjeverna Makedonija u Evropi nema zakon o ustavnom sud – kaže Petković.

    Istakao je da je BiH jedina koja ima sudije strance u Ustavnom sudu.

    Podsjećamo, Ustavni sud BiH je u posljednjoj odluci ukinuo odredbe Deklaracije o ustavnim principima Narodne skupštine Republike Srpske i zaključke Narodne skupštine o prenosu nadležnosti u oblasti pravosuđa, odbrane i indirektnih poreza.

  • NATO samit u Madridu; Sastanak o transformaciji snaga za odgovor

    NATO samit u Madridu; Sastanak o transformaciji snaga za odgovor

    Članice NATO-a će tokom samita u Madridu, koji počinje danas, donijeti odluku u vezi sa povećanjem broja snaga visoke spremnosti na više od 300.000, izjavio je generalni sekretar Alijanse Јens Stoltenberg.

    On je pred samit rekao da će se tokom sastanka razgovarati o transformaciji snaga NATO-a za odgovor.

    Stoltenberg je naglasio i da će NATO tokom samita promijeniti način izražavanja o Rusiji, koja je u posljednjoj strategiji iz 2010. godine i dalje opisivana kao strateški partner saveza.

  • SIPA uhapsila četiri lica

    SIPA uhapsila četiri lica

    Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH uhapsili su na području opštine Šamac četiri lica zbog osnovane sumnje da su počinila krivična djela organizovani kriminal i nedozvoljen promet akciznih proizvoda.

    Pripadnici SIPA juče su izvršili pretrese na pet lokacija, a lica lišena slobode sprovedena su u prostorije ove policijske agencije radi kriminalističke obrade i ispitivanja u svojstvu osumnjičenog, saopšteno je iz Agencije.

    Prilikom pretresa otkriveni su i privremeno oduzeti predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz u daljem postupku, i to 750 kilograma duvana, jedna mašina za rezanje duvana, jedna vaga, po jedna automatska i poluautomatska puška, osam okvira za automatsku pušku i 210 metaka.

    Aktivnosti ove operativne akcije pod nazivom “Blinker” sprovedene su prema nalogu Suda BiH i pod nadzorom Tužilaštva BiH, a u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske i Upravom za indirektno oporezivanje BiH.

  • Trivićeva najavila novo povećanje plata u oblasti prosvjete i kulture

    Vlada Republike Srpske je na prethodnoj sjednici, po hitnom postipku usvojila prijedlog zakona o povećanju plate, a mislimo da bi povećanje trebalo da bude od avgusta, rekla je ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske Natalijom Trivić.

    – Od 2019. godine ovo je šesti put da se povećava plata za zaposlene u prosvjeti i kulturi, što oni svakako i zaslužuju – rekla je Trivićeva.

    Kako Trivićeva navodi, ovaj put plata se povećava jednako, po modelu socijalne pravde.

    – Očekujemo povećanje plate svima u iznosu od 100 KM, već od avgustske plate – dodala je Trivićeva.

    Kada je riječ o Zakonu o osnovnom obrazovanju i vaspitanju Trivićeva ističe da je fokus tog zakona da se neke stvari unaprijede, kako bi bilo bolje učenicima, ali i radnicima u prosvjeti i kulturi, prenosi RTRS.

    – Znanje je nešto što je neotuđivo – zaključila je Trivićeva.

  • Korona u svijetu: Nastavljen pad broja zaraženih

    Korona u svijetu: Nastavljen pad broja zaraženih

    U svijetu je virusom korona zaraženo 17.779.755 lica, a do sada je zabilježeno 549.894.195 slučajeva infekcije, navodi statistički portal “Vorldometar”.

    Do sada se oporavilo 525.762.095 lica, dok je 6.352.345 preminulo, podaci su do 9.00 časova.

    Svjetska zdravstvena organizacija napominje da podaci o broju oporavljenih nisu precizni, budući da sve zemlje ne šalju ažurirane spiskove.

    Najviše zaraženih virusom korona zabilježeno je u SAD, Indiji, Brazilu, Francuskoj, NJemačkoj i Velikoj Britaniji.

  • Udruženje prevoznika najavljuje protest

    Udruženje prevoznika najavljuje protest

    Cijena nafte u BiH i Republici Srpskoj dostigla je cijenu koja je nemoguća za poslovanje, rekao je Nikola Grbić, predsjednika Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske, gostujući na RTRS-u.

    “Poslovanje nije čak ni na nuli, nego ispod nule”,prokomentarisao je Grbić.

    Grbić navodi da su razgovarali sa prevoznicima iz Srpske i BiH o potencijalnoj priči da svi kamioni stanu na 10 dana, da ne idu na točenje goriva na pumpama, jer navodi da su svi u problemima.

    “Prije dva mjeseca smo organizovali jedne mirne proteste gdje je bilo preko 200 kamiona, da pokažemo institucijama da smo u mnogo teškoj poziciji. Mi smo tražili od nadležnih da pomognu da se ukinu akcize na gorivo, ali nažalost nismo naišli na razumijevanje i niko nas nije pozvao da riješimo ovaj problem”, rekao je Grbić.

    On ističe da se nada da će do 4. jula neko od nadležnih da pozove prevoznike i da razgovara sa njima.

    Grbić ističe da se cijena rezervoara goriva drastično povećala.

    “Unazad četiri mjeseca rezervoar je iznosio 800 KM, a sada taj isti rezervoar iznosi oko dvije do dvije i po hiljade KM”, dodao je Grbić.

  • Nafta premašila 116 dolara po barelu

    Nafta premašila 116 dolara po barelu

    Cijene nafte su porasle danas treću trgovinsku sesiju uzastopno zbog neizvijesnosti vezanih za globalnu proizvodnju, koje prijete da dodatno zaoštre tržišnu ponudu.

    Članice naftne alijanse OPEK+ treba da se sastanu ove nedjelje radi razgovora i razmatranja situacije sa snabdijevanjem.

    Cijena sjevernomorske nafte Brent porasla je za 1,18 posto na 116,5 dolara po barelu, na jutarnjem trgovanju do 7:41 časova po našem vremenu, a američka nafta WTI je ojačala za 1,02 procenta na 110,8 dolara za barel, prema podacima sa portala oilprice.

    Libija ima sve više problema sa izvozom “crnog zlata” zbog pogoršanja političke krize, dok antivladini protesti u Ekvadoru prijete da obustave proizvodnju u toj bivšoj članici Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK), prenosi “Blumberg”.

    Bilo kakav prekid isporuka mogao bi da se poput koncentričnih krugova proširi globalnim tržištem nafte, koje je pod pritiskom jake tražnje podstaknute ekonomskim oporavkom i sputanih trgovinskih tokova iz Rusije nakon njenog napada na Ukrajinu.

    Neke članice grupe OPEK+, koju čine zemlje OPEK-a i njihovi saveznici predvođeni Rusijom, ne uspijevaju da ispune svoje proizvodne ciljeve za ovu godinu, što pogoršava situaciju na tržištu.

    Izgledi za dodatnim povećanjem ponude dva ključna proizvođača u OPEK-u, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije, takođe ograničeni.

    Francuski predsednik Emanuel Makron prenio je američkom kolegi Džou Bajdenu razgovor koji je vodio sa vladarom UAE šeikom Mohamedom bin Zajedomda, koji ga je informisao da Emirati i Saudijska Arabija već pumpaju skoro onoliko nafte koliko mogu.

    Ministri zemalja članica OPEK+ okupiće se u četvrtak.

  • Iscurio otrovni gas u jordanskoj luci Akaba, 13 mrtvih i stotine povrijeđenih

    Iscurio otrovni gas u jordanskoj luci Akaba, 13 mrtvih i stotine povrijeđenih

    U curenju otrovnog hlornog gasa u jordanskoj luci Akaba na Crvenom moru poginulo je 13 ljudi i povrijeđeno više od 260, javljaju državni mediji.

    Vlasti su saopćile da je kontejner za skladištenje hemikalija pao tokom transporta kao rezultat kvara na kranu.

    Na snimku CCTV-a se vidi kako je kontejner podignut u zrak, a zatim iznenada pao na brod i eksplodirao.

    Veliki oblak jarko žutog gasa se vidi kako se širi zemljom, tjerajući ljude da bježe u potrazi za sigurnošću.
    Državni mediji objavili su da se 123 povrijeđenih još uvijek nalazi na liječenju u lokalnim bolnicama zbog izlaganja hemikalijama. Neki su u kritičnom stanju.

    Hlor je hemikalija koja se koristi u industriji i u proizvodima za čišćenje u domaćinstvu. To je žuto-zeleni gas pri normalnoj temperaturi i pritisku, ali je obično pod visokim pritiskom i hlađen za skladištenje i otpremu.

  • Medvedev kaže da bi svako miješanje NATO-a u status Krima dovelo do novog svjetskog rata

    Medvedev kaže da bi svako miješanje NATO-a u status Krima dovelo do novog svjetskog rata

    Bivši ruski predsjednik Dimitrij Medvedev u razgovoru za list Argumenty i Fakty kazao je da bi bilo kakvo zadiranje stranih sila u status Krima značilo početak novog svjetskog rata.

    Nekadašnji predsjednik Ruske Federacije kazao je da bi status Ukrajine kao članice NATO-a za njegovu državu “bilo mnogo opasnije pitanje od ulaska Švedske i Finske u taj savez jer sa tom državom postoje neriješeni teritorijalni sporovi”.

    “Za nas, Krim je dio Rusije. I to znači zauvijek. Bilo kakav pokušaj zadiranja u Krim je objava rata našoj zemlji”, rekao je Medvedev.

    Sada zamjenik predsjedatelja Vijeća sigurnosti Rusije, Medvedev je također rekao da ako se Finska i Švedska budu pridružile NATO savezu, Rusija namjerava učvrstiti svoje granice i da bi bila “spremna za odmazdu” što bi moglo uključivati i postavljanje hipersoničnih projektila Iskander “na njihov prag”.

    “Zapad nas, kao i obično, podcjenjuje. Ovo nije prvi put u našoj historiji da smo na sve načine stavljeni pod pritisak. Moramo se osloniti isključivo na vlastite resurse i inteligenciju. Ni u najtežim vremenima nismo podlegli pritiscima. Siguran sam da će i sada biti isto”, istakao je Medvedev.

    Nekadašnji predsjednik kazao je i da osjeća duboko poštovanje prema ukrajinskom narodu.

    “Građane Rusije s njim povezuju najbliže veze, rodbinske, historijske, kulturne. Posljednjih godina Ukrajinci su imali tešku situaciju. Nasumične i čudne figure u predsjedničkoj fotelji, stalni pokušaji Zapada da od Ukrajinaca napravi poslušne sluge doveli su do ekonomskih poteškoća. Ali siguran sam da će ukrajinski narod prebroditi ova iskušenja. Uopšte nisam siguran da će taj model biti povezan sa Evropskom unijom. Štaviše, ponavljam, šanse Ukrajine da joj se pridruži, uprkos statusu kandidata, su iluzorne”, zaključio je.

  • Ukrajinski ministar otkrio koliko mesečno košta rat protiv Rusije

    Ukrajinski ministar otkrio koliko mesečno košta rat protiv Rusije

    Zvanični Kijev troši mesečno pet milijardi dolara na tekući konflikt sa Rusijom, naveo je ministar finansija te zemlje Sergej Marčenko.

    Marčenko je to izjavio u intervjuu za španski El Pais, odakle je delove razgovora prenela ukrajinska Strana.”Borbene operacije koštaju pet milijardi dolara mesečno. Podrška zemalja Zapada koju dobijamo sada nije dovoljna da pokrije sve troškove”, istakao je Marčenko.Takođe je naveo da su trenutni troškovi bili podnošljivi u vreme kada se očekivalo da konflikt potraje jedan do tri meseca, ali pri sadašnjem stanju stvari “gubici (ukrajinske) privrede se povećavaju iz dana u dan”.