VRBAS Media

Autor: INFO

  • Gubitak ruskog gasa koštao bi Njemačku 12,7 odsto BDP-a

    Gubitak ruskog gasa koštao bi Njemačku 12,7 odsto BDP-a

    Ruska obustava izvoza gasa koštala bi Njemačku 12,7 posto BDP-a u drugoj polovini godine, pokazuju podaci koje je predstavilo industrijsko udruženje vbw.

    Ruski Gasprom smanjio je isporuku gasa u Njemačku gasovodom Severni tok 1 za 60 posto zbog, kako tvrde, kašnjenja opreme koju su poslali Siemensu na remont, podseća Hrportfolio.

    Njemačka je zbog smanjenih isporuka objavila drugu fazu pripravnosti na krizu u snabdevanju, poručivši kompanijama i građanima da moraju smanjiti potrošnju budući da je prioritet stvaranje zaliha za zimu.

    Kako bi otklonila moguću nestašicu, vlada takođe planira da uvede više ukapljenog prirodnog gasa (LNG) kako bi manje zavisila od gasa iz cevovoda.

    U Njemačkoj su prošle godine potrošena ukupno 1.003 teravat-sata gasa, a trećinu je iskoristila industrija.

    Na gas se greje polovina od ukupno 41 milion domaćinstava i vlada do početka sezone grejanja u želi da napuni podzemna skladišta, koja mogu skladištiti količine dovoljne za dva i po meseca potrošnje, do nivoa od 80 posto. Trenutno su puna 60,3 posto.

    Bavarsko industrijsko udruženje vbw naručilo je istraživanje kako bi utvrdilo šta bi potpuna obustava ruskih isporuka značila za najveću evropsku privredu.

    Rezultati su pokazali da bi prvi na udaru bili proizvođači stakla, čelika, hemikalija, keramike, hrane i tekstila, koji bi ujedno i najteže stradali.

    Kada se u računicu uključe i indirektne posledice, na primer u nabavnim lancima, procenjeni gubitak u stvaranju vrednosti mogao bi da bude 193 milijarde evra u šestomesečnom periodu, utvrdili su autori istraživanja.

    “Nagli prekid uvoza ruskog gasa značajno bi uticao i na radnu snagu u Njemačkoj. Aritmetički, posledice bi uticale na oko 5,6 miliona radnih mesta”, rekao je glavni direktor vbw-a Bertram Brosard.

  • Uskoro Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju – trudnicama na bolovanju puna plata

    Uskoro Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju – trudnicama na bolovanju puna plata

    Republika Srpska bi uskoro trebalo da dobije Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju kojim je predviđeno da trudnicama koje moraju da održavaju trudnoću bude isplaćena plata u punom iznosu. Nacrt ovog Zakona je usvojen na posljednjoj sjednici Narodne skupštine. Cilj zajednice je zdrava beba, ali i zadovoljna majka.

    Sve je još u formi Nacrta zakona, a detalji i način ostvarivanja biće utvrđeni nakon svih procedura za donošenje novog zakona o obaveznom zdravstenom osiguranju. Osiguranici će sa tim detaljnije da se upoznaju u Fondu zdravstva Srpske.

    Ginekolozi Srpske podržavaju ovu inicijativu. Pojašnjavaju da se u prvom tromjesečju trudnoće uoče rizici zbog kojih je neophodno čuvanje trudnoće. Među rizike za čuvanje trudnoće spadaju ako su žene imale spontani pobačaj, prijevremeni porođaj, hiruršku intervenciju na reproduktivnim organima, ako trudnice imaju hronične bolesti, poput oboljenja štitne žlijezde.

    Ovo je jedna od predloženih mjera Srpske da bi nam se više djece rađalo. Nažalost, sve je više problema prilikom začeća kod mlade populacije, pa je bar neki vid finansijskog rasterećanja olakšanje u borbi za zdravo potomstvo.

  • Početak radova na izgradnji objekta za liječenje oboljelih od malignih bolesti

    Početak radova na izgradnji objekta za liječenje oboljelih od malignih bolesti

    U Banjaluci će biti ozvaničen početak radova na izgradnji Objekta namijenjenog pružanju zdravstvene zaštite oboljelim od malignih bolesti u okviru Univerzitetsko kliničkog centra Republike Srpske.

    Cilj ovog projekta je formiranje regionalnog centra za liječenje malignih bolesti unutar UKC-a, koji će služiti kao centar za smještaj pacijenata na dužem liječenju kao i dijagnostički centar sa adekvatnim kapacitetima za dnevno liječenje pacijenata.

    Objekat će raspolagati sa 370 kreveta za duži smještaj i 50 kreveta za dnevni smještaj pacijenata.

  • “Izuzetno smo zabrinuti”

    “Izuzetno smo zabrinuti”

    Kina je izuzetno zabrinuta zbog novog strateškog koncepta NATO, poručio je Žang Jun, stalni predstavnik Kine pri UN.

    “Kao i sve miroljubive države u svetu, Kina pomno prati strateška prilagođavanja NATO i duboko je zabrinuta zbog političkih implikacija takozvanog novog strateškog koncepta Severnoatlantske alijanse”, rekao je Žang Jun u utorak, na sednici Saveta bezbednosti UN, prenosi agencija RIA Novosti.On je predočio da pojedini lideri zemalja članica NATO od skoro prikazuju druge zemlje kao pretnju i upozorio da je činjenica da upravo NATO stvara probleme u različitim delovima sveta.

  • Ustavni sud BiH počeo da se miješa i u političke odluke

    Dosad neviđena pravna praksa: neobavezujući akti, koji predstavljaju politički, a ne pravni stav, za Ustavni sud BiH su neustavni i zato su stavljeni van snage.

    Riječ je o odluci kojom se poništavaju dijelovi Deklaracija i zaključci Narodne skupštine RS s kraja prošle godine, koji se odnose na vraćanje nadležnosti sa BiH na Srpsku.

    Ta odluka Ustavnog suda BiH je poznata još od 26. maja, a od juče je ponovo top tema u BiH nakon što je Denis Zvizdić na Tviteru objavio da je zvanično dobio pomenutu odluku.

    Ustavni sud BiH je odlučivao u sporu RS i BiH, na apelaciju 15 poslanika Predstavničkog doma BiH. Ovom odlukom Ustavni sud BiH je pogazio i svoju raniju praksu da se ne bavi aktima Narodne skupštine koji nemaju snagu zakona. Tako se 2009. proglasio nenadležnim kada je od njega Sulejman Tihić tražio ocjenu ustavnosti Rezolucije NSRS o nepriznavanju nezavisnosti Kosova.

    Upravo zbog toga je posljednja odluka podigla na noge političare i pravnike u RS koji se pitaju šta je sljedeći potez suda sa sjedištem u Sarajevu, u kome i dalje sjede tri stranca.

    – Naravno da ne mogu time da se bave. Njihova nadležnost je utvrđena članom 6. Ustava BiH. Ne radi ni o kakvom zakonu, ne radi se o onim pitanjima koja su predviđena ustavom. Prema tome, taj sud je odavno izgubio svoju poziciju, ulogu i mjesto u društvu. Izgubio je povjerenje naroda. On se pretvorio u nekog ko vodi politiku BiH, svrstao se na stranu onih koji su za centralizaciju BiH. Takve odluke treba ignorisati. Srpska treba da nastavi svojim putem i, kada se stvore uslovi, da ide u smjeru popune nezavisnosti – kaže profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, Vitomir Popović.

    Lider SNSD i srpski član Predsedništva BiH, Milorad Dodik, kao da je slušao Popovića. Dodik je rekao da nikakav akt neće poništiti Deklaraciju o ustavnim principima Narodne skupštine RS i da će odluke vlasti RS biti sprovođene.

    Podsjećamo, Deklaracijom se Srpska zalaže za vraćanje nadležnosti, zatvaranje OHR, referendum za donošenje novog ustava Srpske, za proglašenje Banjaluke glavnim gradom, a Pala prestonicom RS…

    Istovremeno, zaključci o vraćanju nadležnosti trebalo je da budu primjenjeni do juna, ali je novim zaključkom NSRS njihova primjena „prolongirana“ do kraja godine. A time i donošenje zakona koji formalizuju vraćanje nadležnosti iz oblasti odbrane, poreza i pravosuđa.

    Tiho B. Džakić, doktor pravnih nauka, kaže za Srpskainfo da se Ustavni sud BiH i u ovom slučaju morao proglasiti nenadležnim.

    – Međutim, s obzirom da postoji velika politizacija rada tog suda, politizacija sudija od kojih su neki izabrani iz političkih partija (Mirsad Ćeman i Seada Plavrić su došli iz SDA), plus tri stranca, oni su išli u pravcu da se proglase nadležnim i da to ukinu iz čisto političkih razloga. Da bi poručili srpskoj politici da ne ide u tom pravcu, da bi ti potezi bili neustavni i da će biti na taj način sankcionisani. To je čista politizacija, tu nema prava – tvrdi Džakić.

    Podsjeća da Poslovnik Narodne skupštine i praksa Ustavnog suda RS deklaracije i zaključke parlamenta tretiraju kao političke, ne opšte pravne akte. Odnosno, da se Deklaracijom izražava stav NSRS o opštim pitanjima, da se zaključcima utvrđuje politika izvršavanja zakona i drugih akata, daju smjernice za provođenje politike…

    – Ustavni sud RS je u nekoliko predmeta utvrdio da deklaracije NSRS nemaju prirodu opšteg pravnog akta, ne sadrže opšte pravne norme, da pravno ne obavezuju subjekte na koje se odnose. Što se tiče dosadašnje prakse Ustavnog suda BiH, imate predmet 6/08 od 30. januara 2009. kada je donio odluku da je nedozvoljen zahtjev Sulejmana Tihića za ocjenu ustavnosti Rezolucije NSRS. Sud je tada rekao da nije nadležan, kao što i nije. U odluci postoji pasus u kome se kaže da je „nesporno da se radi o aktu koji predstavlja jednu vrstu političke problematike i koji nije pravno obavezujući“. To je ključni stav – zaključuje Džakić.

  • Vlada Crne Gore objavila radnu verziju Temeljnog ugovora sa SPC

    Vlada Crne Gore objavila radnu verziju Temeljnog ugovora sa SPC

    Vlada Crne Gore objavila je radnu verziju Temeljnog ugovora, koju su načelno uskladile radne grupe Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, a koja će dalje ići radnim tijelima Vlade u skladu s uobičajenom procedurom.

    U radnoj verziji se navodi da država garantuje Crkvi i njenim crkveno-pravnim licima vršenje javnopravnih ovlašćenja u Crnoj Gori u skladu s pravoslavnim kanonskim pravom i Ustavom SPC, a garantuje i nepovredivost prava svojine i državine nad manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima i prostorima u njenom vlasništvu u skladu s pravnim poretkom države, piše RTS.

    Predviđeno je da će se u slučajevima premještanja, iznošenja iz države ili otuđenja dobara koja predstavljaju kulturnu baštinu države, a na kojima pravo svojine ima Crkva, primjenjenjivati odredbe zakona kojim se uređuje zaštita kulturnih dobara.

    Navodi se i da Crkva ima pravo da u skladu s Ustavom SPC osniva vjerske obrazovne ustanove za srednje i visoko obrazovanje sveštenika i vjerskih službenika.

    Navodi se i da su se Crna Gora, koju zastupa Vlada Crne Gore i SPC, koju zastupa Sveti arhijerejski sSinod SPC, sporazumjele da su SPC i Crna Gora, svaka u svom polju djelovanja, nezavisne i samostalne i obavezuju se da će u međusobnim odnosima u potpunosti poštovati to načelo.

    Država priznaje kontinuitet pravnog subjektiviteta Crkve
    Naglašava se da država Crna Gora priznaje kontinuitet pravnog subjektiviteta i u skladu sa svojim Ustavom garantuje Crkvi i njenim crkveno-pravnim licima (eparhijama, crkvenim opštinama, manastirima, zadužbinama, samostalnim ustanovama i fondovima i, prema crkvenoj namjeni, pojedinim hramovima) vršenje javnopravnih ovlašćenja u Crnoj Gori u skladu s pravoslavnim kanonskim pravom i Ustavom SPC.

    “Nadležna crkvena vlast ima pravo da samostalno uređuje njenu unutrašnju organizaciju i da osniva, mijenja, ukida ili priznaje crkveno-pravna lica prema odredbama pravoslavnog kanonskog prava i Ustava SPC”, navodi se u tekstu.

    Kako se dodaje, nadležna crkvena vlast o tim odlukama obavještava organ državne uprave radi evidentiranja crkveno-pravnih lica u skladu sa državnim propisima, a nadležni državni organ dužan je da postupi po prijavi nadležnih crkvenih vlasti.

    Država jemči Crkvi, crkveno-pravnim licima, sveštenstvu, monaštvu i vjernicima, slobodu održavanja duhovnih i administrativnih veza, saglasno pravoslavnom kanonskom pravu i Ustavu SPC i to sa svojim najvišim crkvenim tijelima, sa drugim pomjesnim pravoslavnim crkvama, kao i sa vjerskim zajednicama.

    Poštujući slobodu vjeroispovijesti, država priznaje Crkvi slobodu vršenja njene apostolske jevanđelske misije, posebno u pogledu bogosluženja, ustrojstva, crkvene uprave, prosvjete i vjerske propovijedi.

    Navodi se da Crkva ima isključivo i neotuđivo pravo da slobodno, u skladu s potrebama i na osnovu pravoslavnog kanonskog prava i Ustava SPC uređuje u Crnoj Gori sopstveno crkveno ustrojstvo, kao i da osniva, mijenja i ukida arhijerejska namjesništva, crkvene opštine, parohije, manastire i druge organizacione jedinice.

    Sabor SPC isključivo nadležan za izbor arhijereja u Crnoj Gori
    “Sveti Arhijerejski Sabor SPC je kao najviša crkvena vlast isključivo nadležan za izbor, hirotoniju i postavljenje arhijereja u eparhijama u Crnoj Gori, kao i za osnivanje, mijenjanje i ukidanje eparhija u skladu sa pravoslavnim kanonskim pravom i Ustavom SPC”, navodi se u tekstu.

    Bogosluženje, vjerski obredi i ostale vjerske djelatnosti se obavljaju u hramovima, drugim zgradama, na grobljima i prostorima u crkvenoj svojini, kao i na javnim mjestima, otvorenim prostorima i mjestima vezanim za značajne istorijske događaje ili ličnosti, kaže se u tekstu.

    Država se obavezuje da uknjiži sve neupisane nepokretnosti
    Kako se napominje, država jemči Crkvi nepovredivost prava svojine i državine nad manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima i prostorima u njenom vlasništvu, u skladu sa pravnim poretkom države.

    “Država se obavezuje da, u skladu sa sopstvenim pravnim poretkom, izvrši uknjižbu svih neupisanih nepokretnosti u vlasništvo Mitropolije crnogorsko-primorske, Eparhije budimljansko-nikšićke, Eparhije mileševske, Eparhije zahumsko-hercegovačke i njihovih crkveno-pravnih lica kojima pripadaju”, piše u tekstu.

    Ukazuje se da samo zbog izuzetnih razloga i sa izričitim pristankom crkvenih vlasti ti objekti i prostori mogu biti korišćeni u druge svrhe.

    U tim objektima i prostorima državni organi ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih organa, “osim u slučajevima kada to nalažu razlozi hitnosti zaštite života i zdravlja ljudi”.

    “Prilikom održavanja bogosluženja ili vjerskih obreda na javnim mjestima i otvorenim prostorima (litije, hodočašća i slični crkveni obredi), nadležne crkvene vlasti će blagovremeno obavijestiti državne organe koji će osigurati javni red i bezbijednost ljudi i imovine”, napominje se u tekstu.

    Neradni dani za pravoslavne hrišćane
    Kao neradni dani za pravoslavne hrišćane u Crnoj Gori predviđene su nedjelje i vjerski praznici: Badnji dan, Božić i Sabor Presvete Bogorodice, Veliki Petak, Vaskrsni ponedjeljak i prvi dan krsne slave.

    Ugovorne strane su saglasne da će zaposlenima kod poslodavca omogućiti u skladu sa aktima poslodavca korišćenje odmora u toku radnog vremena na vjerske praznike: Sveti Sava, Sveti Vasilije Ostroški i Sveti Petar Cetinjski, radi učestvovanja u vjerskom obredu.

    Crkva i crkveno-pravna lica imaju pravo da nasljeđuju, kupuju, posjeduju, koriste i otuđuju pokretna i nepokretna dobra, kao i da stiču i otuđuju imovinu, obavljaju privredne i druge djelatnosti prema odredbama pravoslavnog kanonskog prava i Ustava SPC, a u skladu s pravnim poretkom države.

    Crkva može osnivati zadužbine i fondacije prema odredbama pravoslavnog kanonskog prava i Ustava SPC, a u skladu s pravnim poretkom države.

    Mješovita komisija za rješavanje pitanje restitucije
    Restitucija pokretnih i nepokretnih crkvenih dobara, oduzetih ili nacionalizovanih bez pravične naknade biće izvršena u skladu sa zakonom koji će uređivati materiju restitucije u Crnoj Gori, uz prethodni dogovor s nadležnim crkvenim vlastima.

    Ugovorne strane su saglasne da je to pitanje potrebno regulisati u razumnom roku, dok će nepokretnu i pokretnu imovinu koja treba da bude vraćena Crkvi u vlasništvo ili za koju će država obezbijediti pravičnu naknadu, utvrdiće Mješovita komisija sastavljena od predstavnika strana ugovornica.

    Crkva ima pravo da gradi hramove i crkvene objekte, kao i da proširuje i preuređuje postojeće, a nadležne vlasti Crne Gore će prihvatiti prijedlog ako nema objektivnih razloga koji su protivni javnom interesu, dodaje se u tekstu.

    Država pomaže obnovu pravoslavnih objekata
    U tekstu se navodi da država finansijski pomaže Crkvu, naročito obnovu i očuvanje pravoslavnih vjerskih objekata koji imaju kulturno-istorijsku vrijednost.

    Država jemči Crkvi slobodu vršenja prosvjetne, kulturne, naučne, informativne, izdavačke i drugih djelatnosti koje su povezane s njenom duhovnom misijom, a u skladu s pravnim poretkom države.

    “Crkva ima pravo da osniva i uređuje radio i televizijske stanice, a u skladu s važećim zakonodavstvom Crne Gore”, dodaje se u tekstu radne verzije Temeljnog ugovora.

    Pravo na vjersko obrazovanje
    Napominje se država jemči pravo roditeljima i starateljima da svojoj djeci obezbijede vjersko obrazovanje u skladu sa sopstvenim uvjerenjima, a da se pravoslavna vjerska nastava u javnim školama može regulisati u skladu s pravnim poretkom države.

    Crna Gora jemči Crkvi pravo na pastirsku brigu o pravoslavnim vjernicima u oružanim snagama i policijskim službama, zatvorima, javnim zdravstvenim ustanovama, sirotištima i svim ustanovama za zdravstvenu i socijalnu zaštitu javnog i privatnog tipa.

    Crkva ima pravo da osniva dobrotvorne i socijalne ustanove i organizacije u skladu s pravnim poretkom države i one imaju isti pravni položaj kao i državne ustanove iste namjene.

    Za praćenja primjene Temeljnog ugovora i unapređenje saradnje ugovornih strana biće obrazovana mješovita komisija s jednakim brojem predstavnika i sastajaće se po potrebi, a najmanje jednom u šest mjeseci.

  • Ispred suda u Bonu ostavljena odsječena ljudska glava

    Ispred suda u Bonu ostavljena odsječena ljudska glava

    Ispred okružnog suda u Bonu večeras je muškarac ostavio odsječenu ljudsku glavu, piše list Boner generalancajger.

    Muškarac je uhapšen, a biće pokrenuta istraga, prenosi Rojters.

    Istovremeno je na obali Rajne u Bonu pronađeno tijelo čiju povezanost s odsječenom glavom policija sada ispituje.

  • Zelenski: SB UN da proglasi Rusiju za terorističku državu

    Zelenski: SB UN da proglasi Rusiju za terorističku državu

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zatražio je od Savjeta bezbjednosti (SB) UN da utvrdi pravnu definiciju pojma “teroristička država” i optužio je Rusiju za takvo ponašanje.

    “Nažalost, u ovom trenutku UN nemaju pravnu definiciju pojma teroristička država oko kojeg su saglasne sve države članice UN”, rekao je Zelenski sinoć na sjednici SB UN putem video veze, prenosi agencija RIA Novosti.

    On je istovremeno apelovao na SAD da proglase Rusiju zemljom koja sponzoriše terorizam.

    Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je na konferenciji za novinare u utorak da je odbio da proglasi Rusiju za zemlju koja sponzoriše terorizam, a zvanični predstavnik generalnog sekretara UN Stefan Dižarik je, komentarišući apel Zelenskog, rekao da takve odluke nisu u nadležnosti generalnog sekretara.

  • Prva reakcija Rusije poslije odluke Turske da podrži članstvo Finske i Švedske u NATO

    Prva reakcija Rusije poslije odluke Turske da podrži članstvo Finske i Švedske u NATO

    Rusija je toliko moćna vojna i politička sila, da odluka Švedske i Finske da uđu u NATO u globalnom strateškom smislu nije bitna, izjavio je Andrej Klimov, šef komisije Savjeta Federacije za zaštitu državnog suvereniteta.

    Turska će, kako je ranije saopšteno iz Kancelarije predsjednika Finske, podržati poziv Finske i Švedske da postanu članice Sjevernoatlantske alijanse.

    Klimov je naglasio da članstvo neće poboljšati odnose ovih zemalja sa Rusijom.

    “Istovremeno, i Švedska i Finska su dobile određene koristi od svoje neutralnosti. Sa povećanjem vojne infrastrukture na njihovoj teritoriji, zadaće probleme sami sebi”, rekao je on.

    U međuvremenu se oglasio i član Dume Oleg Morozov, koji je rekao da “Rusija neće izvršiti nikakve vojne šale na Baltiku”.

    On je dodao da je teško zamisliti da bi Skandinavci mogli da napadnu Rusiju.

    “Vjerujemo da imaju dobro pamćenje”, rekao je Morozov.

    Podsjetimo, ministri spoljnih poslova Turske, Švedske i Finske potpisali su danas memorandum o proširenju NATO-a na ove dvije države.

  • Inflacija u BiH guta sve pred sobom

    Inflacija u BiH guta sve pred sobom

    Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za ličnu potrošnju u BiH u maju 2022. godine u odnosu na isti perod lani veće su za čak 14,4 odsto, pokazuju to podaci Agencije za statistiku BiH, dok s druge strane ekonomski analitičari i potrošači smatraju da to nije tačno, nego da je to daleko veća cifra.

    Iz Agencije za statistiku BiH navode, između ostalog, da je od maja prošle godine ubjedljivo najviše poskupio prevoz, i to za više od 30 odsto, a prate ga hrana i bezalkoholni napici, koji su poskupjeli za više od 22 odsto.

    Jedino što je pojeftinilo za godinu dana jeste ono što ne kupujemo svakodnevno, a to su odjeća i obuća.

    “U maju 2022. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku je zabilježen pad cijena odjeće i obuće za 0,2 odsto. Prema istim podacima, prosječni pad cijena odjeće i obuće za godinu dana je pet odsto”, kažu iz Agencije za statistiku BiH.

    Statistika je netačna, kategoričan je Slaviša Raković, ekonomski analitičar, koji je mišljenja da jedino građani mogu suditi koliko je šta poskupjelo i kako se nose s tim problemima.

    “Nas građane kada se pita, treba davati indeks potrošačkih cijena, a ne tu inflaciju koja sadrži sve i svašta. Nas isključivo zanimaju hrana, prevoz i električna energija. Bar zasad, sreća je što struja nije poskupjela. Ali inflacija nije 14 odsto, već mnogo više”, navodi Raković za “Nezavisne novine” i dodaje da je inflacija u BiH mnogo veća u poređenju s brojnim evropskim zemljama.

    Da je visina inflacije potcijenjena, smatra i ekonomista Admir Čavalić, za koga je posebno zabrinjavajuća činjenica što su samo prehrambeni proizvodi za godinu dana poskupjeli za više od 20 odsto.

    “Naši građani su egzistencijalno ugroženi i najveći dio raspoloživog novca troše na prehranu i energente, komunalije i slično”, kaže Čavalić za “Nezavisne novine”.

    Stručnjaci očekuju da će inflacija na svjetskom nivou uskoro dostići svoj maksimum, ali isto tako, kako kažu, biće teško zaustaviti da se i dalje nastave korekcije cijena, a sve pod izgovorom upravo inflacije.

    Čavalić naglašava da bi rješenje u ovom trenutku trebalo da bude smanjenje fiskalnih opterećenja za privredu, ali i za građane.

    “U Parlamentu su pokušali da urade oboje, ali to nije učinjeno. Ali opet, to znači da država ima mehanizme na drugim fiskalnim uređenjima da pomogne građanstvu i privredi, ukidanjem tih parafiskalnih nameta”, ističe Čavalić.

    Pomoć nadležnih čekaju i potrošači.

    “Ako se ovako nastavi, biće samo gore”, kaže za “Nezavisne novine” Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine.

    Ističe da Vlada mora pooštriti mjere u vezi s kontrolom cijena na tržištu, prvenstveno hrane.

    “A mi kao predstavnici potrošača ne možemo mnogo toga uraditi, jer to nije u našoj moći. Zakon o zaštiti potrošača ne može da predvidi neke kazne za trgovce. Ovaj iznos inflacije jednostavno nije realan, jer ono što kupujemo je mnogo veće nego u onom prosjeku koji se uzme”, kategoričan je Vasilić.