VRBAS Media

Autor: INFO

  • Objavljena jedna od najvećih presuda za visoku korupciju u BiH

    Objavljena jedna od najvećih presuda za visoku korupciju u BiH

    Uposlenici Službe za poslove sa strancima Boris Kordić i Josip Kvesić su juče, 28. juna, prvostepeno osuđeni na 14, odnosno 10 godina zatvora zbog organizovanog kriminala.

    Osim toga, Sud Bosne i Hercegovine je naložio oduzimanje nezakonito stečene imovine vrijedne 60.000 KM.

    Osuđeni su zbog zloupotrebe položaja i reketiranja hodočasnika Italijana u Međugorju. Riječ je o najvećoj presudi u posljednjih pet do deset godina za ovu vrstu krivičnih djela.

    Boris Kordić je bio šef Terenskog ureda Službe za poslove sa strancima, dok je Josip Kvesić bio inspektor u ovoj Službi. Bili su optuženi da su sa direktoricom firme Vlamon iz Čitluka Vlatkom Puljić od 2012. do 2014. počinili krivična djela kojima su oštećeni uglavnom strani državljani.

    Kordić se teretio i za navodno prisluškivanje bivše glavne tužiteljice Tužilaštva Bosne i Hercegovine Gordane Tadić i potpredsjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Ružice Jukić.

  • Banjalučki odbornici opet u klupama

    Banjalučki odbornici opet u klupama

    Počela je 15. sjednica Skupštine grada Banjaluka, a na početku sjednice dato je vrijeme za aktuelni čas.
    Saša Lazić, odbornik pokreta Banjaluka zove, naveo je da u ime vatrogasaca sa banjalučkog aerodroma, traži sastanak sa gradonačelnikom Banjaluke.

    ,,Ljudi imaju dosta problema. Neuslovnost prostora, smjene i tako dalje”, rekao je Lazić.

    Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, istakao je da je pitanje vatrogasaca složeno i da ti dugo nije bilo ulaganja.

    ,,Povećali smo plate, proširili tim. Nikad bolje uslove nisu imali”, rekao je gradonačelnik Banjaluke i ponovio da je vatrogascima smanjen broj radnih sati, kao i da dobijaju 100 maraka dodatka na platu.

    ,,Nije sve to tako loše, ali nije ni idealno. Tražili smo da se prostorije renoviraju. U toku je javna nabavka za to”, naglasio je Stanivuković.

    Saša Lazić je, ipak, ponovio poziv da gradonačelnik razgovara sa vatrogascima.

    ,,Daj Bože da leže i spavaju i nemaju posla, što se tiče nekih nesrećnih slučajeva. Ti ljudi rade 17 sati”, napomenuo je Lazić.

    Lazić ističe da im je taj dodatak od 100 KM više minus, jer nekada su primali i 150, a ovaj novac im ne ulazi ni u penziono osiguranje.

  • Rat napravio haos u Rusiji – raspad?

    Rat napravio haos u Rusiji – raspad?

    U poslednjim danima Sovjetskog Saveza, bivši američki ministar odbrane Dik Čejni video je priliku da zapadni saveznici odu korak dalje.

    Želeo je da vidi kako se Rusija raspada.

    “Dik je želeo da vidi raspad ne samo Sovjetskog Saveza, već i same Rusije, tako da ona nikada više ne bude pretnja ostatku sveta”, zapisao je direktor CIA Robert Gejts u svojim memoarima.

    “Demontaža” je takođe bila omiljena tema Vladimira Putina, koji se tokom svoje vladavine predstavljao kao zaštitnik ruske teritorije i koristio to da opravda svoj rat protiv Ukrajine kao suštinsku meru protiv egzistencijalne pretnje.

    Uoči invazije, šef ruskog Saveta bezbednosti Nikolaj Patrušev odbio je krizne razgovore sa SAD, tvrdeći: “Oni kriju svoj konkretan cilj, a to je raspad Ruske Federacije”.

    U četvrtom mesecu sve krvavijeg sukoba bez očiglednih izgleda za rešenje, ideja o podeli Rusije ponovo je oživela. “Jastrebovi” u evropskim istraživačkim centrima tvrde da je to i održivo i poželjno, a američki zvaničnici su izrazili podršku toj ideji. Ruski disidentski list “Moskou Tajms” nedavno je objavio kolumnu u kojoj predviđa da će rat “dovesti do kraja same zemlje”.
    Postoje i naznake pokreta za nezavisnost u ruskim republikama. Federacija se sastoji od 85 pokrajina od kojih su 22 republike, od kojih svaka predstavlja različitu etničku pripadnost. One su dobile autonomiju nakon pada SSSR-a. Međutim, manjine u republikama protestuju što im država pljačka resurse, a njihove potrebe zanemaruje.

    Rat je pojačao tu ogorčenost. Siromašnije provincije su pretrpele ekonomske posledice sankcija i podnele su najveći teret ruskih žrtava u Ukrajini. Najveći broj umrlih zabeležen je u republikama Dagestan i Burjatija.

    “Кremlj crpi sve resurse iz regiona, posebno Burjatije, i kao rezultat toga lokalno stanovništvo je u siromaštvu. Danas Кremlj koristi osiromašene Burjate kao topovsko meso”, kazala je Aleksandra Garmažapova, šefica novoformirane Fondacije Slobodne Burjatije.


    Fondacija vodi kampanju protiv rata. Samo članovi koji su napustili zemlju – uključujući Garmažapovu – mogu to da učine otvoreno. Ali ona tvrdi da grupa ima snažnu podršku iz Burjatije – u istočnoj Rusiji blizu granice sa Mongolijom – koja raste kako se rat odugovlači.

    “Mi smo glasovi onih koji ne mogu da govore”, rekla je ona.

    Fondacija takođe zahteva značajnu autonomiju za republiku, uključujući moć da odbije slanje vojnika u rat, da kontroliše sopstveni budžet i resurse i da povrati primat burjatskog jezika i kulture. O tome da li grupa podržava punu nezavisnost, Garmažapova kaže da “budućnost Burjatije treba da odredi narod Burjatije na slobodnim izborima”.

    Druge grupe su manje oprezne. Кongres naroda Oirat-Кalimk formiran je 2015. godine kao odgovor na navodno ugnjetavanje i eksploataciju sa ciljem da se obezbedi nezavisnost republike Кalmikije u jugozapadnoj Rusiji u blizini Кaspijskog mora.

    Aktivisti su nastavili da vode kampanju i organizovali proteste hiljada ljudi protiv imenovanja Putinovog saveznika za gradonačelnika glavnog grada Elistea 2019. Кongres sada tvrdi da je on legitimno predstavničko telo 180.000 etničkih Кalmika u republici i planira da traži međunarodno priznanje u UN.

    U maju se Kongres udružio sa predstavnicima pet drugih republika radi osnivanja Lige slobodnih nacija. Njihova zajednička platforma uključuje suprotstavljanje ratu i režimu, kao i suverenitet republika. LFN traži “raspad Ruske Federacije i stvaranje novih država na njenim ruševinama”, kaže Sires Bolaen, glavni starešina naroda Erzia u Mordoviji.

    Grupe članova se organizuju po republikama i planiraju izgradnju države, kaže Bolaen. On naglašava da mnoge republike imaju ekonomsku osnovu da napreduju kao nezavisne države, poput Jakutije bogate dijamantima na krajnjem severoistoku.

    Zajedno sa drugim separatističkim liderima, Bolaen vidi rat kao priliku. Oslabljen i rastrojen režim mogao bi da se muči da uguši ustanke u najvećoj zemlji na svetu. On veruje da je pobeda Ukrajine jedan od dva suštinska uslova za uspeh pokreta za nezavisnost. Drugi je međunarodna podrška, uključujući priznanje republika i sankcionisanje Rusije zbog “kršenja nacionalnih prava autohtonih naroda”.

    Ali separatisti bi mogli ostati razočarani, sugeriše dr Aleksandar Motil, specijalista za Rusiju i Ukrajinu na Univerzitetu Rutgers i autor nekoliko knjiga o regionu.

    “Stav većine vlada je da je raspad nešto što treba izbegavati”, rekao je Motil.

    On se poziva na govor Džordža Buša starijeg iz 1991. godine, kada je tadašnji američki predsednik pozvao Ukrajinu da ne teži nezavisnosti, kao i odbijanje Zapada da podrži Čečeniju u njenim ratovima za nezavisnost.

    Politički lideri imaju tendenciju da “favorizuju đavola kojeg poznaju radije nego da uspostavljaju odnose sa nepredvidivim novim državama”, kazao je.

    Postoji i pretnja od sektaških ratova i, što je najvažnije, pitanje šta će se desiti sa ogromnim nuklearnim arsenalom Rusije.

    Ali on veruje da je raskid “sve verovatniji”.

    Režim oslabljen ratom i snažno koncentrisan oko svog lidera biće ranjiv kada Putin odstupi ili umre, sugeriše Motil, što bi verovatno pokrenulo haotičnu borbu za sukcesiju.

    “S obzirom na nestabilnost u Кremlju i kontinuirano slabljenje ekonomije, vrlo je lako zamisliti situaciju u kojoj jedan region proglasi autonomiju, a zatim pokrene neku vrstu domino efekta”, rekao je Motil.

  • Stevandić: Ustavni Sud BiH i OHR  nesporna potvrda da je BiH antievropski, antidemokratski i antihrišćanski protektorat

    Stevandić: Ustavni Sud BiH i OHR  nesporna potvrda da je BiH antievropski, antidemokratski i antihrišćanski protektorat

    Gostujući na Hepi televiziji, predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić izjavio je da su Ustavni Sud BiH i OHR  nesporna potvrda da je BiH antievropski, antidemokratski i antihrišćanski protektorat jer u tim neustavnim organima nema domaćih izabranih ljudi već nametnuti stranci rade u korist jednog ( bošnjačkog ) naroda. Time se, dodaje Stevandić vrši spriječavanje konstituisanja demokrtatskih institucija zasnovanih na ustavu i zakonu te održavaju stalno stanje krize i napetosti koja pogoduje ekstremnim bošnjačkim politikama koje zagovaraju nasilno stvaranje unitarne bošnjačke države i pretvaranje konstitutivnih naroda u nacionalne manjine.

    U ovom trenutku, sva odgovornost, smatra Stevandić, je na institucijama Srpske, jer one moraju da odluče hoće li primjenjivati vlastite odluke ili će posustati, a posustajanje može doći ukoliko postoji unutrašnji razdor i politička svađa, što je nešto što se pokušava nametnuti.

    Takođe, napominje Stevandić, ukoliko i vlast i opozicija imaju jasan stav prema odlukama Narodne Skupštine Republike Srpske i jedinstven stav prema Srbiji, tad je Republika Srpska jaka da se suprostavi onima koji žele da je ponište, te da opstanak Srpske i njenog naroda zavisi isključivo od unutrašnje volje i pameti, i stalne komunikacije i saradnje sa Srbijom.

    Današnja politička situacija teža nego nakon Dejtonskog sporazuma, jer ima puno veći upliv međunarodnog faktora, te isključivo kroz međusobno jedinstvo i praćenje politike Srbije može se prevazići kriza, zaključuje Stevandić.

  • Vakcinacija protiv kovida skoro zaustavljena

    Vakcinacija protiv kovida skoro zaustavljena

    Na prste jedne ruke mogu se izbrojati stanovnici Srpske koji sedmično zakucaju na vrata nekog doma zdravlja da bi primili vakcinu protiv virusa korona, a zbog isteka roka do sada je propalo 770.292 doza.

    Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS, u posljednje vrijeme Srpska je vakcine protiv virusa korona uglavnom nabavljala kroz donacije, pri čemu su, kako pojašnjavaju, prihvatane samo one doze koje imaju odgovarajući rok trajanja, a posljednja takva isporuka od 15.530 doza bila je pred kraj maja ove godine.

    Iako vakcina ima dovoljno, u Institutu kažu da procenat vakcinacije nije na zadovoljavajućem nivou.

    “Nakon velike početne zainteresovanosti, te trenutne povoljne epidemiološke situacije, broj građana zainteresovanih za vakcinaciju se smanjio. Jedini ugovor za nabavku vakcina protiv “kovida” koji nije u potpunosti realizovan je sa “Kovaks” mehanizmom. U ovom trenutku razmatraju se mogućnosti ili za nastavak realizacije ili potpuno raskidanje ugovora”, naveli su za “Glas” u Institutu.

    Da je zainteresovanost za imunizaciju na neznatnom nivou potvrđuju u domovima zdravlja širom Republike.

    Direktorica Doma zdravlja u Bijeljini Danijela Đukin rekla je za “Glas” da je do sada vakcinisano 25.018 osoba.

    “Imamo jednog pacijenta sedmično i uglavnom je riječ o onima koji putuju negdje u inostranstvo i zbog ulaska u zemlju im je potrebna potvrda o vakcinaciji, inače ne bi imali ni tog jednog”, rekla je Đukinova.

    Da je imunizacija gotovo stala potvrđuje i direktor kotorvaroškog Doma zdravlja “Sveti Pantelejmon” Vladimir Bibić ističući da tek rijetki traže vakcinu protiv “kovida”.

    Ništa bolje nije ni u Prijedoru, direktorica tamošnjeg Doma zdravlja Dijana Đerić rekla je da sedmično imaju do pet zainteresovanih građana.

    “Uglavnom je riječ o stanovnicima starijeg životnog doba koji dolaze da prime buster dozu ili poneko od mladih, ukoliko im je to potrebno zbog putovanja”, kazala je Đerićeva.

    Zaraženi
    Prema jučerašnjem izvještaju Instituta za javno zdravstvo RS za 24 časa virus korona potvrđen je kod 16 osoba od ukupno 84 testiranih, a od posljedica zaraze preminulo je dvoje oboljelih.

    Prema mjestu prebivališta 11 novozaraženih je iz Banjaluke, tri iz Bijeljine i dva lica su iz Prnjavora.

    “Ukupan broj hospitalizovanih u Srpskoj je 25 i to devet u Univerzitetskom kliničkom centru RS, a u ostalim bolnicama 16. Na respiratoru u UKC-u je jedan pacijent”, stoji u izvještaju Instituta.

  • Počele pripreme za referendum u Hersonu

    Počele pripreme za referendum u Hersonu

    Vojno-civilna uprava koju je postavila Moskva u ukrajinskom regionu Herson saopštila je da je počela pripreme za referendum o pridruživanju Rusiji, javio je TASS.
    Šef regionalne uprave za poljoprivredu Igor Grigorjev rekao je ruskoj agenciji da je “nakon oslobađanja regiona Herson i Zaporožje vlada u Kijevu izgubila 16 odsto obradive zemlje”.

    On je rekao da je prinos žetve u Hersonu u najboljim godinam bio do tri miliona tona, odnosno oko pet odsto žetve u čitavoj Ukrajini, a da je region Zaporožje imao udio od oko šest procenata.

    “To je ukupno 13 do 16 odsto, što je, prema mom mišljenju, značajan gubitak za svaku ekonomiju”, izjavio je Grigorjev.

    Ukrajinski premijer Denis Šmigal rekao je 8. juna da je ove godine sjetva obavljena na 75 odsto teritorija u odnosu na prošlu godinu. Vlada je suočena i sa problemom izvoza preostalih žitarica od prošlogodišnje sjetve u količini od 23,5 miliona tona.

  • Sve o planu G7 protiv širenja kineske moći

    Sve o planu G7 protiv širenja kineske moći

    Najbogatije demokratije svijeta u nedjelju su objavile globalnu infrastrukturnu inicijativu vrijednu 600 milijardi dolara, kako bi se suprotstavile naporima Kine da izvrši politički i komercijalni uticaj putem masovnih investicija širom ekonomija u razvoju.

    Američki predsjednik Džo Bajden i drugi lideri Grupe 7 su na samitu u njemačkim Alpima otkrili kako namjeravaju da se suprotstave Kini. Bajden je objavio da “naša nacija i svijet stoje na istinskoj prelomnoj tački u našoj istoriji” i ukazao da će izbori koje zemlje u razvoju donesu danas zaštititi ih od budućih šokova od klimatskih promjena i pandemija i pripremiti ih za digitalno doba.

    Kako piše Politiko, Sjedinjene Države ciljaće da iskoriste ukupno 200 milijardi dolara za program u narednih pet godina, putem kombinacije federalnog finansiranja i investicija privatnog sektora. To se nadodaje na 300 milijardi evra koje je Evropska unija već objavila. Zajedno sa doprinosima drugih članica, generalni cilj je da se izgradi shema vrijedna 600 milijardi dolara.

    Politiko ukazuje da Bajden nijednom nije pomenuo “Kinu”, ali je jasno ko je rival trke za globalni uticaj a predsjednik SAD je poručio da će demokratije “kad urade sve što mogu da ponude”, trijumfovati nad autokratija.

    – Mi nudimo bolje opcije za ljude širom svijeta –
    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je cilj bio prezentovati svijetu “pozitivan moćni investicioni impuls i pokazati partnerima u zemljama u razvoju da imaju izbor”.

    Infrastrukturni plan prvi put je otkriven prije godinu dana, na prošlogodišnjem samitu G7 u Velikoj Britaniji, ali je od tada došlo do slabog pomaka i program je preimenovan. Dok je 2021 nazvan “Izgradimo bolji svijet” (B3W; Build Back Better World), kako Bajden naziva remont američke privrede, usljed kolapsa njegove domaće agende nastalo je novo ime: “Partnerstvo za globalnu infrastrukturu”. Taj termin će takođe obuhvatiti programe EU i Velike Britanije.

    Plan je namjenjen da konkuriše kineskoj inicijativi “Pojas i put”, koja je pokušala da ojača veze sa svijetom u razvoju, posebno u Aziji i Africi, nudeći finansije za velike projekte poput izgradnje puteva, željeznice i luka. Američki zvaničnici stalno govore kako nacije koje posluju sa Kinom završe sa “kažnjavajućim dugom” i nude plan Zapada kao alternative, navodi Politiko.

    Ali, većina finansiranja iza novog plana djeluje aspirativno i izgleda da ne ispunjava svoje uzvišene ciljeve. Bijela kuća je u nedjelju objavila nekoliko ranih projekta, uključujući preuzimanje vođstva od strane američkih kompanija na projektu solarne energije u Angoli, postrojenja za proizvodnju vakcina u Senegalu, modularnog reaktora u Rumuniji i 1.600 kilometara dug telekomunikacioni podvodni kabl koji će povezivati Singapur sa Francuskom preko Egipta i Roga Afrike.

    Partnerstvo će takođe obezbjediti strukturu kako bi nacije G7 kombinovale svoje resurse u nuđenju gotovine ekonomija u razvoju da ugase svoja postrojenja za ugalj. Prvi od ovih takozvanih Partnerstva za pravičan prenos energije biće primjenjen u Južnoj Africi, dok su u toku razgovori za ostale u Indiji, Vijetnamu, Senegalu i Indoneziji. Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je u nedjelju da će doprinos Berlina Južnoj Africi biti 300 miliona evra.

    Projekat skuplji nego što je bio planiran
    Inflacija je nanijela udarac globalnom infrastrukturnom planu – kao i dvostranačka američka verzija koju je Bajden potpisao prošle godine – čineći projekt još skupljim nego što je prvobitno bilo u planu. Štaviše, tek “prekršteno” Partnerstvo za globalnu infrastrukturu je pogođeno ruskom invazijom na Ukrajinu.

    Bajdenov inicijalni plan je imao značajne klimatske ciljeve koji su, iako i dalje prisutni, pali u sjenku napora protiv krize sa cijenama goriva koju je raspirio rat. Sastanak G7 u Njemačkoj bio je namijenjen učvršćivanju borbe protiv klimatskih promjena, ali su demokratije fokusiranije da smanje cijene nafte i gasa nego na smanjenje njihove emisije.

    Mnoge nacije poništavaju planove da prestanu sa sagorijevanjem uglja dok tragaju za naftom i – na oduševljenje kompanija za fosilna goriva – žele da potroše milijarde da izgrade terminale za tečni gas. I Italija i Njemačka su uoči samita zagovarale podršku kratkoročnih investicija u gas, ukazuje Politiko, prenosi Blic.

    – Naš rad na promovisanju infrastrukture globalno takođe je pogođen trenutnom geopolitičkom situacijom. Stoga smo diskutovali kako naše globalno investiranje u klimatski neutralnu i niskougljeničnu energiju, uključujući gas, može da pomogne kao privremeni odgovor na rusku upotrebu energije kao oružja – rekao je Šolc.

  • Paklene vrućine: Na snazi narandžasti meteoalarm zbog visoke temperature

    Paklene vrućine: Na snazi narandžasti meteoalarm zbog visoke temperature

    Na području Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/ i dalje je na snazi narandžasti meteoalarm zbog visoke dnevne temperature vazduha i vrijednosti UV indeksa.

    Od danas do petka, 1. jula, očekuje se dnevna temperatura vazduha između 33 i 38, na jugu i lokalno na sjeveru do 40 stepeni Celzijusovih, navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Stanovništvo je upozoreno da preuzme mjere opreza i da bude spremno na prekid aktivnosti na otvorenom, kao i da djeluje u skladu sa savjetima koje su dali ovlašteni organi.

  • Vučić: Niko ne može da sruši srpsko narodno jedinstvo

    Vučić: Niko ne može da sruši srpsko narodno jedinstvo

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je Srbima u Republici Srpskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj i svuda u svijetu gdje žive da niko ne može da sruši srpsko narodno jedinstvo, te da Srbija želi da sačuva svoju samostalnost i nezavisnost.

    “Živimo i u državama širom sveta, ali imamo isti jezik, kulturu, imamo Vidovdan koji nas uvek okuplja”, rekao je Vučić u Palati Srbija u Beogradu na svečanosti na kojoj je uručio vidovdanska odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama.

    On je dodao da Srbi moraju da gledaju i druge narode koji žive sa njima i da sa njima imaju najbliže odnose – od Mađara, do Bošnjaka, Slovaka, Hrvata i drugih, jer ih “sve iste muke muče”.

    “Zato danas, na dan kada se sve vidi, hoću da im kažem da ćemo zajedno da prebrodimo sve teškoće i da ćemo da podižemo Srbiju koja će biti uspešna zemlja, koja će da čuva samosvojnost i tradicionalna prijateljstva, i biti na evropskom putu, ali koja nikad neće dozvoliti da neko ugrozi njenu nezavisnost i pravo da bude svoja na svome”, istakao je Vučić.

    On je naveo da se danas na Vidovdan vidi da Srbija korača brzo naprijed, brže nego ikad u svojoj istoriji i da je nije lako zaustaviti na tom putu, dodajući da se postavlja pitanje da li izabrati put velike kuraži ili mudrosti.

    “Biraću put mudrosti, umesto puta velike kuraži, jer želim da nas ima više, da imamo bolju ekonomiju, da napredujemo brzo. Ali i kada se javno odričem velike kuraži, ipak je neće biti manje nego što su nas preci zadužili. Neka živi jedinstvo srpskog naroda”, poručio je Vučić.

    Govoreći o značaju Vidovdana, Vučić je naglasio da Srbi vijekovima svakog 28. juna odgovaraju na ista pitanja – da li slave pobjedu ili poraz, junaštvo ili uzaludnu žrtvu, te da se odgovori na ta pitanja mijenjaju od generacije do generacije, a zaboravlja se da istorija može da bude samo jedna.

    On je istakao koliko taj datum znači za opstanak države i nacije.

    “To je najvažniji znak na našem nacionalnom nebu ispod kojeg se okupljamo i tražimo razlog da postojimo. On je putokaz i zvezda koju pratimo. Bez njega uz istoriju kakva je bila naša odavno bismo se rasuli”, rekao je Vučić.

    On je naveo da su srpski preci na Kosovu polju branili civilizaciju i kulturu i istinske evorpske i srpske vrijednosti, a ne “zemaljsko zamalena carstvo”, te da je u tome i ta moralna vertikala.

    “Na Vidovdan Srbi ne pevaju, nego se sa skrušenim pijetetom sećaju”, poručio je Vučić.

    On je dobitnicima vidovdanskih odlikovanja zahvalio za ljubav prema Srbiji i za sve što su učinili za Srbiju, čije su građane usrećili.

    “Samim tim vi ste postali deo našeg nacionalnog neba. Vidovdan mora da bude simbol koji nas tera da stvaramo nove simbole, zvezde, mitove, novi život, nove inspiracije, da u Vidovdanu tražimo našu budućnost”, poručio je Vučić.

    Govoreći o svom drugom predsjedničkom mandatu, Vučić je istakao da ne postoji veća čast nego dva puta zaredom dobiti tako veliku podršku naroda, ali ni veća obaveza i odgovornost, posebno u teškim vremenima.

    “Danas na Vidovdan razmišljam – da li nam je najvažnija hrabrost da čuvamo sve naše ili za nijansu mudrost da gradimo budućnost, ili nam je potrebno i jednog i drugog, taman da sačuvamo samostalnost i nezavisnost u odlučivanju i da budemo svoj na svome i opstanemo”, rekao je Vučić.

    On je naveo da je lako reći da se treba držati samo hrabrosti, ali da se plate i penzije dijele zahvaljujući mudrosti i pameti i pogledu u budućnost zemlje, privlačenju investicija, jer bez toga ne bi bilo ni snažnije vojske, ni snažnije Srbije.

    “Moramo da idemo u Evropu i gledamo u Evropu da bismo imali sve što imamo i budućnost za našu decu, ali istovremeno moramo da imamo i hrabrost da im kažemo da hoćemo da sačuvamo svoju samostalnost, da imamo svoje mišljenje koje ne mora uvek da im se svidi. Valjda je i to Evropa, različito mišljenje i pogled na svet”, rekao je Vučić.

    Uručenju odlikovanja prisustvovali su i najviši zvaničnici Republike Srpske – srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović i premijer Srpske Radovan Višković.

    Prisustvovali su i premijer Srbije Ana Brnabić, ministri, zvaničnici Srbije, te predstavnici vjerskih zajednica i mnoge javne ličnosti, kao i bivši predsjednici Srbije i SR Jugoslavije.

    Vidovdanska odlikovanja dodjeljuju se zaslužnim pojedincima i institucijama iz zemlje i inostranstva koji su svojim zalaganjem dali veliki doprinos u sferama u kojima rade i djeluju.

  • Gubitak ruskog gasa koštao bi Njemačku 12,7 odsto BDP-a

    Gubitak ruskog gasa koštao bi Njemačku 12,7 odsto BDP-a

    Ruska obustava izvoza gasa koštala bi Njemačku 12,7 posto BDP-a u drugoj polovini godine, pokazuju podaci koje je predstavilo industrijsko udruženje vbw.

    Ruski Gasprom smanjio je isporuku gasa u Njemačku gasovodom Severni tok 1 za 60 posto zbog, kako tvrde, kašnjenja opreme koju su poslali Siemensu na remont, podseća Hrportfolio.

    Njemačka je zbog smanjenih isporuka objavila drugu fazu pripravnosti na krizu u snabdevanju, poručivši kompanijama i građanima da moraju smanjiti potrošnju budući da je prioritet stvaranje zaliha za zimu.

    Kako bi otklonila moguću nestašicu, vlada takođe planira da uvede više ukapljenog prirodnog gasa (LNG) kako bi manje zavisila od gasa iz cevovoda.

    U Njemačkoj su prošle godine potrošena ukupno 1.003 teravat-sata gasa, a trećinu je iskoristila industrija.

    Na gas se greje polovina od ukupno 41 milion domaćinstava i vlada do početka sezone grejanja u želi da napuni podzemna skladišta, koja mogu skladištiti količine dovoljne za dva i po meseca potrošnje, do nivoa od 80 posto. Trenutno su puna 60,3 posto.

    Bavarsko industrijsko udruženje vbw naručilo je istraživanje kako bi utvrdilo šta bi potpuna obustava ruskih isporuka značila za najveću evropsku privredu.

    Rezultati su pokazali da bi prvi na udaru bili proizvođači stakla, čelika, hemikalija, keramike, hrane i tekstila, koji bi ujedno i najteže stradali.

    Kada se u računicu uključe i indirektne posledice, na primer u nabavnim lancima, procenjeni gubitak u stvaranju vrednosti mogao bi da bude 193 milijarde evra u šestomesečnom periodu, utvrdili su autori istraživanja.

    “Nagli prekid uvoza ruskog gasa značajno bi uticao i na radnu snagu u Njemačkoj. Aritmetički, posledice bi uticale na oko 5,6 miliona radnih mesta”, rekao je glavni direktor vbw-a Bertram Brosard.