Autor: INFO

  • Lideri stranaka se vratili u zgradu Delegacije EU na nastavak pregovora

    Lideri stranaka se vratili u zgradu Delegacije EU na nastavak pregovora

    Nakon kraće pauze u zgradu Delegacije Evropske uniju vratili su se lideri stranaka koji su jutros započeli pregovore o izmjenama Izbornog zakona.

    Pregovori se vode između predstavnika bh. političkih stranaka, pod vodstvom ambasadora SAD-a Majkl Marfija (Michael Murphy) i direktorice pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angeline Ajhorst (Angelina Eichhorst).

    U zgradu Delegacije Evropske unije vratili su se predsjednik SDA Bakir Izetbegović, predsjednik HDZ-a Dragan Čović, predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković.

  • Predstavnici EU uručili demarš: BiH se mora izjasniti o sankcijama Rusiji i Bjelorusiji

    Predstavnici EU uručili demarš: BiH se mora izjasniti o sankcijama Rusiji i Bjelorusiji

    Specijalni predstavnik EU za BiH i šef Delegacije EU u BiH Johan Satler (Johann Sattler) uz prisustvo predstavnika osam ambasada država Evropske unije, uručio je danas zamjeniku predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministru finansija i trezora Vjekoslavu Bevandi demarš, odnosno stav EU u vezi s glasanjem o rezolucijama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

    Saradnja s EBRD od izuzetnog značaja za BiH
    S obzirom na to da je Bevanda guverner BiH u EBRD-u, ambasadori EU su istakli da 1. aprila ove godine istječe rok za glasanje o dvije rezolucije EBRD-a koje se odnose na Rusku Federaciju i Bjelorusiju.

    Kako je istaknuto tokom sastanka, rezolucije se odnose na to da EBRD neće provoditi nove operacije/kredite niti tehničku pomoć u Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji, a po mogućnosti obustavit će ili otkazati isplatu tranši u već postojećim operacijama za ove države.

    Tokom razgovora Bevanda je upoznao učesnike da ga je za guvernera u EBRD-u imenovalo Vijeće ministara BiH te je ove rezolucije uputio na današnju sjednicu Vijeća, uz prijedlog da se usvoji zaključak kojim se one podržavaju.

    Bevanda je naglasio je da je saradnja s EBRD od izuzetnog značaja za BiH i da je riječ o jednom od kreditora koji finansira milionske projekte na području cijele BiH te da će u okviru svojih nadležnosti i kapaciteta nastojati da se ispune rokovi zadati u EBRD-u.

    Na sastanku se govorilo o procedurama usvajanja budžeta za ovu godinu, s obzirom na to da Fiskalno vijeće BiH još nije usvojilo Globalni fiskalni okvir koji bi dao parametre za kreiranje ovogodišnjeg budžeta u Ministarstvu finansija i trezora BiH, odakle su više puta upućene urgencije za usvajanje ovog dokumenta, što je prvi korak ka usvajanju budžeta.

    Zakonske procedure su jasne
    Na pitanja predstavnika EU u vezi s finansiranjem opštih izbora ove godine, Bevanda je odgovorio da su zakonske procedure jasne te da Ministarstvo finansija i trezora BiH ne ulazi u fazu politikanstva i obavit će svoje dužnosti kada se ispune potrebni uvjeti, a jedan od glavnih je usvajanje budžeta za ovu godinu.

    Sastanku su, osim specijalnog predstavnika EU za BiH Satglera, prisustvovali i ambasador Republike Italije Marko Di Ruca (Marco Di Ruzza), ambasador Republike Poljske Jarosław Lindenberg, ambasador Kraljevine Španije Marija Tereza Lisaranzu (Maria Teresa Lizaranzu), ambasador Republike Hrvatske Ivan Sabolić, te ekonomski konsultant u Ambasadi Češke Republike Ondrej Picka, zamjenica ambasadorice Republike Njemačke Petra Sabine Kohendorfer (Kochendorfer), zamjenica ambasadorice Nizozemske Mina Nur (Noor) i zamjenik šefa misije, prvi sekretar u Ambasade Švedske u BiH John Skoglund.

  • Putin i Scholz: Ruska strana spremna pronaći rješenja u pregovorima

    Putin i Scholz: Ruska strana spremna pronaći rješenja u pregovorima

    Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemački kancelar Olaf Scholz razgovarali su telefonom o ratu u Ukrajini.

    “Putin je istaknuo da je ukrajinska vojska izvela raketne napade na gradove Donjeck i Makijevka. U tim napadima su stradali civili, a Zapad ignoriše ovaj ratni zločin“, navedeno je u saopštenju iz Kremlja.

    Naglašeno je kako su formirani koridori humanitarne pomoći u regijama u kojima su se odvijali sukobi u Ukrajini, te kako je juče iz grada Mariupolja evakuisano 43.000 ljudi.

    Tokom razgovora dvojica lidera dotakla su se i pregovora između Rusije i Ukrajine, a iz Kremlja tvrde da je ukrajinska strana taj proces usporavala nerealnim zahtjevima.

    Istaknuto je da je ruska strana spremna pronaći rješenja u pregovorima u skladu s pristupima koji su navedeni.

  • Dječak vozeći automobil uzrokovao saobraćajnu nesreću u Teksasu, poginulo devet osoba

    Dječak vozeći automobil uzrokovao saobraćajnu nesreću u Teksasu, poginulo devet osoba

    Trinaestogodišnji dječak je vozeći pickup u Teksasu uzrokovao saobraćajnu nesreću u kojoj je poginulo devet osoba, javljaju američki mediji.

    Istragom je ustanovljeno da je dječak vozio pickup na kojem je umjesto prednjeg lijevog točka bio rezervni, a sumnja se da je upravo taj točak zakazao te da je zbog toga pickup skrenuo i udario u automobil u kojem je bio muški i ženski golf tim s Univerziteta New Mexico.

    Rezervni točak nije bio fabrički, nego je bio sličan preostalim točkovima.

    Dječak koji je vozio pickup, kao i njegov suvozač, poginuli su u nesreći, kao i šest članova golf timova te njihov trener. U kritičnom stanju su dvije osobe koje su bile u kombiju.

  • Cijena nafte ponovo porasla zbog zabrinutosti da bi invazija na Ukrajinu mogla potrajati

    Cijena nafte ponovo porasla zbog zabrinutosti da bi invazija na Ukrajinu mogla potrajati

    Cijene nafte su danas ponovo skočile iznad 100 dolara po barelu usljed zabrinutosti zbog rata u Ukrajini, odnosno činjenice da bi kriza mogla potrajati.

    Zbog ruske invazije na Ukrajinu poremećena je opskrba energijom u svijetu, a to se najviše osjetilo na cijeni nafte.

    “Raspoloženje se malo smračilo”, rekao je Robert Yawger, potpredsjednik za energetsku budućnost u Mizuho Securities dodavši: “Zvuči kao da će ovo biti razvučena situacija”.

    Nakon što je ranije ove sedmice cijena pala ispod 94 dolara po barelu, američka nafta je u nedavnom trgovanju skočila za 8 posto na 102,65 dolara po barelu. Nafta Brent porasla je 9% na 107 dolara po barelu.

    Nedavni pad cijena nafte dijelom je potaknut nadom u potencijalno primirje, ali što rat duže traje, to je veća prijetnja ruskim naftnim tokovima.

    Međunarodna energetska agencija upozorila je u srijedu da bi nevjerojatnih 30 posto ruske proizvodnje nafte moglo biti prekinuto u roku od nekoliko sedmica, što bi svjetsku privredu izložilo potencijalnoj krizi opskrbe.

  • Stoltenberg: Razumijem frustraciju Zelenskog, ali NATO neće intervenisati u Ukrajini

    Stoltenberg: Razumijem frustraciju Zelenskog, ali NATO neće intervenisati u Ukrajini

    Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg boravio je jučer u posjeti Njemačkoj gdje se sastao s kancelarom ove države Olafom Scholzom s kojim je razgovarao o ratu u Ukrajini i zajedničkom odgovoru na krizu.

    Tokom posjete, Stoltenberg je govorio i za njemačke medije te je pojasnio kako će NATO nastaviti pružati podršku Ukrajini i to kroz vojne i finansijske aspekte.

    “Povećali smo našu vojnu i finansijsku podršku Ukrajini. Njemačka igra ključnu ulogu u tim naporima. Također, tu su i sankcije bez presedana koje utječu na Rusku Federaciju koja treba platiti visoku cijenu za ovaj rat”, rekao je Stoltenberg.

    On je također pojasnio kako je NATO i ranije pružao podršku Ukrajini naročito u vidu vojne obuke koja se u Ukrajini provodi od 2014. godine.

    “Sve je to pomoglo ukrajinskm trupama protiv invazije ruske vojske”, ističe Stoltenberg.

    Kao i tokom prethodne dvije sedmice, Stoltenberg je morao odgovoriti i na pitanje da li NATO planira ispuniti želje Zelenskog za zatvaranjem neba ili eventualno konkretnijim djelovanjem NATO snaga na tlu Ukrajine.

    “Zaista razumijem frustraciju predsjednika Zelenskog i ukrajinskog naroda. Oni su žrtve brutalne i besmislene invazije trupa predsjednika Vladimira Putina. Međutim, sukob ne smije eskalirati dalje od Ukrajine i zbog toga NATO neće intervenisati”, poručio je generalni sekretar NATO-a.

    U cilju pojačane sigurnosti država članica NATO saveza, Stoltenberg pojašnjava kako su dodatni kontingenti vojske raspoređeni na istočne granice saveza.

    “Ovo je vrlo jasan signal Moskvi da će napad na saveznika izazvati reakciju cijele alijanse. Svi za jednog, jedan za sve. Želimo izbjegavati svaki dalji sukob”, zaključio je Stoltenberg.

  • Zelenski vrlo tajanstven o novoj vojnoj pomoći SAD

    Zelenski vrlo tajanstven o novoj vojnoj pomoći SAD

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je danas da je zahvalan američkom predsjedniku Džou Bajdenu na dodatnoj vojnoj pomoći, ali nije želio da precizira šta konkretno novi paket uključuje, jer ne želi da otkrije informacije Rusiji.

    Ovo je naša odbrana, kada neprijatelj ne zna šta da očekuje od nas. Pošto nisu ni znali šta ih čeka poslije 24. februara, dana kada je Rusija izvršila invaziju – izjavio je Zelenski, a prenosi agencija AP.

    – Nisu znali šta imamo za odbranu, niti kako smo se spremili da dočekamo udarac – dodao je Zelenski.

    Naveo je i da je Rusija očekivala da će zateći Ukrajinu u istom stanju kao i 2014. godine, kada je, kako tvrdi, zauzela Krim bez borbe i podržala separatiste dok su preuzimali kontrolu nad istočnim regionom Donbasom.

    – Ali Ukrajina je sada druga zemlja, sa mnogo jačom odbranom – poručio je Zelenski.

    Takođe je rekao da nije vrijeme za otkrivanje taktike Ukrajine u tekućim pregovorima sa Rusijom.

    – Raditi više u tišini nego na televiziji, radiju ili na Fejsbuku. Smatram to pravim načinom – naglasio je Zelenski.

  • U Srpskoj preminula jedna osoba, 15 novozaraženih

    U Srpskoj preminula jedna osoba, 15 novozaraženih

    U pоsljеdnja 24 čаsа u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 149 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа, а virus kоrоnа pоtvrđеn је kоd 15 оsоba, dok je preminula jedna osoba.

    Kada je riječ o zaraženima, rаdi sе о čеtiri muškаrcа i 11 žеnа, оd kојih su dviје mlаđе, 10 srеdnjе i tri stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, šеst оsоbа је iz Biјеljinе, tri iz Bаnjаlukе, pо dviје iz Zvоrnikа i Milićа i pо јеdnа iz Dоbоја i Pаlа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеn је јеdаn smrtni slučај. Rаdi sе о žеni, stаriје živоtnе dоbi iz Bаnjаlukе.

    Dо sаdа je u Rеpublici Srpskој pоtvrđеno 111.570 slučajevа virusа kоrоnа, а prеminule su ukupnо 6.324 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, tеstirаnо је je ukupnо 417.359 оsоbа.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 71, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 30, а u оstаlim bоlnicаmа 41. Nа rеspirаtоru је оsаm оsоbа, šеst u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, dviје u оstаlim bоlnicаmа.

  • Spasić: Lažne dojave o bombama u avionima izuzetan pritisak za Srbiju

    Spasić: Lažne dojave o bombama u avionima izuzetan pritisak za Srbiju

    Za samo šest dana, četiri lažne dojave o postavljenoj bombi na dva leta iz Beograda prema Rusiji. To za Srbiju predstavlja vid izuzetnog pritiska, rekao je gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a Božidar Spasić, stručnjak za bezbjednost.
    – Srbija nije uvela sankcije Rusiji, nastavila je svoje letove sasvim normalno, uznemirila “duhove” ne samo u Evropskoj uniji, već vjerovatno i određene terorističke grupe koje zadnjih dana svakodnevno šalju mejlove, ili putem telefonskih poziva, ili na neki drugi način, dojavljuju da su u avionima srpskih kompanija koje lete prema Moskvi ili Sankt Peterburgu postavljene bombe – rekao je Spasić.

    Podsjetio je, da trenutno prema većim gradovima Rusije lete i turska kompanija i kompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata, a da kod njih nema dojava o bombi.

    – Iza ovoga što se onemogućava normalan avio-saobraćaj između Srbije i Rusije stoji pritisak ne samo Ukrajine, već i saglasnost NATO pakta i EU da se uvedu sankcije i da naši avioni ne lete prema Rusiji – istakao je Spasić.

    Spasić kaže, da mejlovi navodno dolaze iz Ukrajine, Poljske…

    – Ovdje se radi o tome da prijetnje šalju organizovane grupe koje imaju za cilj da Srbija odustane od tih letova ili da ih reducira na jedan let dnevno, odnosno da nanesu štetu Srbiji u bilo kom obliku – poručio je Spasić.

  • Je li deltakron opasniji od dosadašnjih varijanti?

    Je li deltakron opasniji od dosadašnjih varijanti?

    U Evropi i SAD-u je otkrivena kombinacija delte i omikrona. Je li ta hibridna mutacija opasnija od postojećih? Za sada je otkriven relativno mali broj slučajeva.

    Kad je početkom siječnja jedan naučnik s Kipra prvi put govorio o kombinaciji delte i omikrona, u svijetu je zavladalo veliko uzbuđenje, ali se ubrzo stišalo: Greška! Radilo se kontaminaciji u laboratoriju.

    Dva mjeseca kasnije u Evropi i u SAD-u su ipak otkrivene infekcije s kombinacijom delte i omikrona. Za sada se ne radi o puno slučajeva, ali hibridna forma „deltakron” podsjeća da pandemija ni izbliza nije gotova – iako su neke zemlje u međuvremenu u velikoj mjeri ukinule restrikcije.

    Potvrda hibridne varijante
    „Sada je prilično jasno da se doista radi o varijanti deltakron”, potvrdio je Luka Čičin-Šain, šef odjela za virusnu imunologiju u Centru za istraživanje infekcija Helmholz.

    I Svjetska zdravstvena organizacija je bila spremna na pojavu nove hibridne varijante. „Poznata nam je i ova varijanta. To je kombinacija delte AY.4 i omikrona BA.1″, rekla je Maria van Kerkove, stručnjakinja zadužena za koronu u WHO-u. Dodala je da je to bilo očekivanao u uvjetima u kojima dvije varijante koronavirusa (delta i omikron) pojačano cirkuliraju svijetom.

    Je li deltakron opasniji?
    Delta je, doduše, bila varijanta koja je kod mnogih ljudi prouzročila teži oblik bolesti, a omikron je još zarazna verzija. Ali to nužno ne znači da je njihova kombinacija – opasnija.

    Analiza koju je na genomskim sekvencama proveo francuski Institut Pasteur pokazuje da deltakron doista sadrži karakteristične mutacije dvije linije, objavila je genetska baza podataka Gisaid, prenosi Deutsche Welle.

    Od varijante omikron BA.1 ona je preuzela gotovo čitavi spike protein i kombinirala ga s dijelovima varijante AY.4.

    Postoji zabrinutost da bi se sada mogla proširiti upravo ta zaraznija hibridna varijanta, pogotovo u onim zemljama u kojima su restrikcije ublažene. Pandemija bi se tako mogla produžiti i mogla bi, zahvaljujući udjelu delta-infekcija, ponovno početi izazivati veći broj težih oboljenja od covida.

    Nema razloga za paniku!
    Većina stručnjaka relativno opušteno reagiuje na deltakron. Za sada su registrovani samo pojedinačni slučajevi u Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Danskoj, Velikoj Britaniji i u SAD-u. To upućuje na zaključak da nova hibridna varijanta možda ipak nije tako opasna.

    „Da je to varijanta koja se puno brže širi i izazva teška oboljenja, onda bi u međuvremenu imali puno više slučajeva”, pojašnjava imunolog Čičin-Šain.

    Sličnog je mišljenja i Etienne Simon-Loriere iz Instituta Pasteur, koji kaže da je nova hibridna varijanta još uvijek ekstremno rijetka i da ne pokazuje znakove eksponencijalnog širenja. U prijevodu: nova varijanta se ne širi zabrinjavajućim tempom. I američki medicinar Pierre Kory na Twitteru je poručio da nema razloga za veću zabrinutost.

    Kako je nastao deltakron?
    Činjenica da stručnjaci tako opušteno reagiraju na pojavu deltakrona može se opravdati i time da su se slične varijante – rekombinanti Sars-CoV-2 – već pojavile u više navrata.

    „To se događa kada se nalazimo u prijelaznoj fazi između jedne dominantne varijante prema nekoj drugoj, to je inače samo jedan naučni kuriozitet, ništa više od toga”, objašnjava znanstvenik Jeffrey Barrett.

    Takvi hibridi, takozvani rekombinanti, nastaju kad se ljudi istovremeno zaraze dvjema varijantama koronavirusa. To se, doduše, događa poprilično rijetko, ali krajem prošle i početkom ove godine omikron je „svrgnuo” deltu s trona dominantne varijante. Moguće je da su se osobe koje su istovremeno bile u kontaktu s obje varijante – zarazile i deltom i omikronom.

    Štiti li vakcina od deltakrona?
    Vakcine ne mogu spriječiti infekciju koronavirusom, to dokazuju i dosta visoke brojke novih slučajeva posljednjih tjedana. Razlog za to je i činjenica da varijanta omikron može „zaobići” imunološku zaštitu. Ni preležani covid također ne štiti od nove infekcije.