VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bocan-Harčenko o pritiscima na Srbiju “Teško je govoriti o povjerenju u EU”

    Bocan-Harčenko o pritiscima na Srbiju “Teško je govoriti o povjerenju u EU”

    Ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da je teško govoriti o povjerenju u EU, posebno kada je riječ o Srbiji.

    On je ukazao da još nije formirana zajednica srpskih opština (ZSO) na Kosmetu, a EU je kao posrednik u primjeni tog sporazuma morala da izvrši pritisak na Prištinu.

    – Briselski sporazum predviđa formiranje ZSO, a to nije ispunjeno. EU kao posrednik u implementaciji tog sporazuma morala je da napravi pritisak na Prištinu, što pokazuje kakav je status EU. Srbija je to vidjela – rekao je Bocan-Harčenko za televiziju Hepi.

    On je naglasio da Rusija podržava Srbiju u rješavanju kosovskog pitanja.

    Kada je riječ o snabdijevanju Srbije ruskim gasom, Bocan-Harčenko je istakao da je Srbija dobila najbolju moguću cijenu u sadašnjim uslovima.

    Bocan-Harčenko je rekao da Rusija i Srbija nastavljaju saradnju i da je Beograd principijelno van sankcija, polazeći od nacionalnih interesa i odnosa sa Moskvom

  • Medicinska sestra slomila nogu spasavajući dijete u Banjaluci

    Medicinska sestra slomila nogu spasavajući dijete u Banjaluci

    Medicinska sestra T.C, Doma zdravlja Banjaluka zadobila je prelom potkoljenice kada je intervenisala prilikom silaska niz strminu i pala dok je na nepristupačnom terenu na Banj brdu sa kolegama iz Službe hitne pomoći pružala pomoć teško povrijeđenom maloljetnom biciklisti.

    Incident se desio u nedjelju, a trinaestogodišnjak A.D. je povrijeđen kada je sletio biciklom u provaliju na putu prema izletištu u Banjaluci. Dječak je zadobio prelom ruke i zadržan je bolnici a njegovo stanje je stabilno kao i stanje povrijeđene medicinske sestre koja je povrijeđena pri njegovom spasavanju.

    – Intervencija Službe hitne medicinske pomoći JZU Dom zdravlja u Banjaluci je uslijedila, nakon telefonskog poziva N.D. u nedjelju u 18.37 časova, koji je naveo da mu je sin pao sa bicikla na Banj brdu i da je sav polomljen – rekli su za Nezavsine iz Doma zdravlja.

    Kako dodaju, intervenciji su prisustvovali doktor, dva medicinska tehničara i vozač Službe hitne medicinske pomoći.

    – Pripadnike Vatrogasne brigade Banjaluka i policiju pozvao je dispečer naše Službe. Na Banj brdo je prvo stigla ekipa Službe hitne medicinske pomoći. Nakon deset minuta stigli su vatrogasci, te potom i policija – navode iz ove zdravstvene ustanove.

    Kako ističu, nakon dolaska ekipe Službe hitne medicinske pomoći na mjesto nesreće i lociranja povrijeđenog pacijenta, medicinska sestra T.C, je prilikom silaska niz strminu, na nepristupačnom terenu, pala i pri tom se povrijedila.

    T.C. je odmah pregledala i zbrinula doktorica Službe.

    – Do povrijeđenog su zajedno stigli medicinski tehničar i dva vatrogasca, a zatim i doktor. Povrijeđeni je pregledan i zbrinut na mjestu gdje je nađen. Za vrijeme pregleda i zbrinjavanja vozač naše Službe se spustio sa lopatastim nosilima na kojima je isti i izvučen. Povrijeđenog dječaka su nosili medicinski tehničar, vozač i dva vatrogasca – navode iz Doma zdravlja.

    Ljekarskim pregledom, je ustanovljen prelom ruke kod bicikliste i prelom potkoljenice kod medicinske sestre.

    Povrijeđeno dijete je hospitalizovano u Klinici za dječiju hirurgiju, zadobilo je frakturu desne ruke i njegovo zdravstveno stanje je stabilno.

    Medicinska sestra je, nakon dijagnostičke obrade, urgentno operisana na Klinici za ortopediju i traumatologiju Univerzitetsko – kliničkog centra Republike Srpske te je i ona stabilno.

    – Rad u Službi hitne medicinske pomoći je izuzetno težak, odgovoran, zahtjevan, specifičan i u nekim situacijama opasan po život što potvrđuje intervencija na Banj brdu. Medicinsko osoblje Službe hitne medicinske pomoći tokom svake intervencije daje svoj maksimum kako bi spasili ljudski život ponekad rizikujući vlastiti. Problem radnicima iz Službe hitne medicinske pomoći osim nepristupačnog terena pravi i noć, snijeg, hladnoća, kiša, blato, voda, zbrinjavanje i praćenje pacijenata u sanitetskom vozilu koje se brzo kreće – poručuju iz Doma zdravlja.

    Napominju da nije rijetkost da se interveniše u ovakvim ili sličnim uslovima, ali na svu sreću, uglavnom bez težih posljedica po zaposlene.

  • “Vrijeme radi za Putina”

    “Vrijeme radi za Putina”

    Očajnički napori da se po svaku cijenu spreče pad vlade Marija Dragija tek je poslednji u nizu teških političkih izazova koje je Vladimir Putin stavio pred Zapad.

    To je u jednom tekstu naveo britanski novinar i jedan od urednika lista “Gardijen” Patrik Vintur.

    “Narativ o rastućem buntu naroda protiv zapadnih sankcija Rusiji svakako se dobro uklapa u Putinovu narativu da su vreme i ekonomija na njegovoj strani, i gde sankcije nanose više štete evropskim potrošačima nego ruskim. Ruski predsednik očigledno smatra da je rast cena goriva najsmrtonosniji mogući makroekonomski šok za političare jer podstiče inflaciju dok istovremeno usporava ekonomski rast”, navodi Vintur.

    Kako se navodi u tekstu, predsednik Francuske Emanuel Makron oslabljen je gubitkom parlamentarne većine u korist stranaka koje su ranijih godina favorizirale Putina. Sa druge strane, socijalisti u Španiji izgubili su podršku u Andaluziji i to pre izbora koji bi trebalo da budu održani 2023. godine. Istovremeno, Narodna stranka desnog centra postigla je novi rekord, te prema poslednjem istraživanju javnog mnenja, uživaju podršku 36,3 odsto glasačkog tela, što je ujedno najbolji rezultat te partije od aprila 2017. Ako se slično ponovi na izborima, to bi bio najbolji rezultat za tu stranku od 2011.

    U Estoniji, Kaja Kalas, antiputinovski nastrojena premijerka zemlje, jedva da je politički “preživela” prošle nedelje. Pošto je prethodna koaliciona vlada pala zbog najviše stope inflacije u celoj evrozoni (19 odsto), Kalas je vešto rekonstruirala novu vladu, ali uz određenu cenu po estonski proračun i sopstveni kredibilitet.

    “Ako se ekonomija ne popravi do parlamentarnih izbora u martu 2023. godine, moglo bi da bude u nevolji”, navodi se u tekstu “Gardijena”.

    U Varšavi, PiS se već brine da bi mogao izgubiti izbore sljedeće godine, čak i ako se nastavi podrška prema Ukrajini, a u Bugarskoj je već pala prozapadna vlada. Političar koji je u poslednje vrijeme najbolje prošao na izborima verovatno je premijer Mađarske Viktor Orban, koga britanski list oslovljava kao Putinovog najvećeg saveznika u Evropi.

    Vintur napominje kako je vrlo moguće da će stvari po Stari kontinent uskoro postati još gore. U sredu će, osim pitanja da li će Dragi ostati na vlasti Italiju, EU će morati da se odluči da li može da se uspostavi mehanizam solidarnosti ukoliko ove zime ne bude ruskog plina.

    Putinove namere postaće jasne u četvrtak, kada će ruski naftni gigant Gasprom da odluči da li će da nastavi snadbevanje Evrope energentima posle godišnje planirane pauze zbog održavanja gasovoda Severni tok 1. Međutim, znakovi po Evropu nisu previše obećavajući. Gasprom je u pismu kupcima gas već poručio da ne može da garantuje snadbevanje gasom i aktivirao je klauzulu o “višoj sili” kako bi se zaštitio od plaćanja odštete za smanjene isporuke pojedinim klijentima u Europi od 14. lipnja, tvrdeći da ugovorne obaveze nije ispunio zbog “izvanrednih” okolnosti, prema dokumentu od 14. srpnja.

    Ni Putinu se ne rizikuje
    Kako se navodi u tekstu poznatog britanskog lista, Rusija je prekinula snadbevanje gasom Poljske, Bugarske, Finske i Holandije, a ograničila je količinski snadbevanje gasom i za još osam zemalja. Međutim, španska energetska kompanija saopštila je da Španci nemaju čega da se boje, jer ističe da mogu da dobiju gas i iz drugih izvora.

    “Tu leži rizik za Rusiju. Putin će imati samo jedan pokušaj da izazove veliku krizu u EU. Ako u tome ne uspe, a evropske rezerve budu dovoljno velike da izdrže do sledećeg leta, Zapad će biti vrlo blizu da se oslobodi zavisnosti o ruskom gasu. Putin bi time možda i zauvek poništio glavni ruski izvor prihoda i ostao bez najvećeg tržišta na koje izvozi gas”, smatra Vintur.

  • Najveća investicija u istoriji naftne industrije Irana

    Najveća investicija u istoriji naftne industrije Irana

    Ruski Gasprom i iranska Nacionalna naftna kompanija potpisali su Memorandum o strateškoj saradnji, javlja iranska novinska agencija Tasnim.

    U Nacionalnoj naftnoj kompaniji ističu da je reč o najvećoj stranoj investiciji u istoriji naftne industrije Irana.

    Memorandum je potpisan u danu kada u Iran stiže predsednik Rusije Vladimir Putin, prenosi Sputnjik.

  • Kina se hitno oglasila: “Amerika će snositi posljedice”

    Kina se hitno oglasila: “Amerika će snositi posljedice”

    Kinesko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je danas da bi poseta Tajvanu Nensi Pelosi, ozbiljno narušila suverenitet i teritorijalni integritet Kine.

    Kako su naveli, SAD bi snosile posljedice.

    Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Džao Liđijan, na redovnom brifingu za novinare reagovao je nakon što je Fajnenšel tajms ranije danas objavio da Pelosi planira da poseti Tajvan u avgustu, i poručio da će Kina preduzeti snažne mere da zaštiti svoj suverenitet i teritorijalni integritet, preneo je Rojters.

    Ranije danas Fajnenšel tajms objavio je, pozivajući se na više izvora upoznatih sa tim pitanjem, da bi Pelosi mogla da poseti Tajvan u avgustu.

    Potencijalna poseta američke zvaničnice dolazi u trenutku kada se Tajvan suočava sa pritiskom Kine, koja ovo ostrvo smatra svojom teritorijom, što je stalni izvor tenzija između Pekinga i Vašingtona, navodi britanska agencija.

    Postoje podele u američkoj administraciji oko toga da li Pelosi treba da poseti Tajpej, prema dva izvora upoznatih sa situacijom, izvestio je Fajnenšel tajms.

    Iz kabineta Pelosi i iz američkog Ministarstva spoljnih poslova nisu do ovog trenutka odgovorili na Rojtersov zahtev za komentar, a ni predstavništvo Tajvana u SAD nije se oglasilo po ovom pitanju.

  • Rusija traži plaćanje nafte u novoj valuti

    Rusija traži plaćanje nafte u novoj valuti

    Rusija traži nekim indijskim kupcima da joj plate naftu u dirhamima, valuti Ujedinjenih Arapskih Emirata, rekla su tri izvora za Rojters i pokazala dokument.

    Moskva se udaljava od američkog dolara kako bi se izolovala od učinaka zapadnih sankcija, prenosi portal bizinfo.ba.

    Rusija je pogođena nizom sankcija Sjedinjenih Država i njihovih saveznika zbog sukoba sa Ukrajinom krajem februara.

    Faktura u koju je Rojters imao uvid pokazuje da je račun za isporuku nafte jednoj rafineriji obračunat u dolarima, dok se plaćanje traži u dirhamima.

    Ruska naftna kompanija Rosnjeft gura sirovu naftu preko trgovačkih firmi, uključujući Everest Enerdži i Koral Enerdži, u Indiju, sada drugog najvećeg kupca ruske nafte nakon Kine.

    Ruska nafta po niskim cenama
    Zapadne sankcije podstakle su mnoge uvoznike nafte da izbegavaju Moskvu, gurajući cene ruske sirove nafte na rekordne popuste u odnosu na druge vrste.

    To je indijskim rafinerijama, koje su retko kupovale rusku naftu zbog visokih troškova prevoza, pružilo priliku da ugrabe izvoz uz velike popuste.

    Moskva je drugi mesec za redom u junu zamenila Saudijsku Arabiju kao drugi najveći dobavljač nafte Indiji nakon Iraka.

    Najmanje dve indijske rafinerije već su podmirile neka plaćanja u dirhamima, rekli su izvori, dodajući da će sve više tako izvršavati plaćanja u narednim danima.

    Faktura je pokazala da plaćanja mora izvršiti Gazprombank preko Mashreq Banke, njene korespondentne banke u Dubaiju.

    Ujedinjeni Arapski Emirati, nastojeći da zadrže neutralnu poziciju, nisu uveli sankcije Moskvi, a isplate bi mogle da dodatno isfrustriraju neke na Zapadu, koji kažu da je pozicija UAE neodrživa.

    Trgovačke firme koje koristi Rosnjeft od ovog meseca su počele da traže plaćanje u dolarskoj protuvrednosti u dirhamima, rekli su izvori.

    Rosnjeft, Koral Enerdži i Everest Enerdži nisu odgovorili na Rojtersove e-mailove tražeći komentar.

    Moskva pronašla saveznike
    Rusija želi da poveća korišćenje nezapadnih valuta za trgovinu sa zemljama poput Indije, rekao je u aprilu njen ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    Ministar finansija zemlje prošlog meseca je takođe rekao da bi Moskva mogla da počne da kupuje valute “prijateljskih” zemalja, koristeći takva sredstva da utiču na kurs dolara i evra kao sredstvo suprotstavljanja oštrom rastu rublje.

    Moskovska menjačnica priprema se za pokretanje trgovanja uzbekistanskim sumama i dirhamima.

    Dubai, finansijsko i poslovno središte Zaliva, pojavio se kao utočište ruskog bogatstva.

    Indija, takođe zadržavajući neutralnu poziciju, priznaje osiguranje ruskih kompanija i ponudila je klasifikaciju brodovima kojima upravlja podružnica najveće moskovske brodarske grupe sa sedištem u Dubaiju kako bi se omogućila trgovina.

    Indijska centralna banka prošle nedelje je uvela novi mehanizam za međunarodne trgovinske obračune u rupijama, što mnogi stručnjaci vide kao način promicanja trgovine sa zemljama koje su pod zapadnim sankcijama, poput Rusije i Irana.

  • U Srpskoj zaraženo 137 osoba, prijavljena četiri smrtna slučaja

    U Srpskoj zaraženo 137 osoba, prijavljena četiri smrtna slučaja

    U Republici Srpskoj u posljednja 24 časa utvrđeno je 137 lica zaraženih virusom korona od 254 testirana, a prijavljena su četiri smrtna slučaja, saopšteno je iz Instituta za javno zdravstvo Srpske.

    Preminula su dva muškarca i dvije žene srednje i starije dobi od kojih su tri osobe iz Banjaluke i jedna iz Laktaša.

    Iz Instituta napominju da je juče naknadno prijavljen jedan smrtni slučaj iz prethodnog perioda, a riječ je o licu iz Banjaluke.

    Virus korona potvrđen je kod 50 muškaraca i 87 žena od kojih je 30 osoba mlađe, 75 srednje i 32 starije dobi.

    Prema mjestu prebivališta, 79 zaraženih je iz Banjaluke, 21 iz Bijeljine, osam iz Laktaša, četiri iz Čelinca, po tri iz Broda i Dervente, po dva iz Doboja, Zvornika, Lopara, Srpca i Teslića i po jedno lice iz Bratunca, Kneževa, Kozarske Dubice, Modriče, Prijedora, Prnjavora, Srebrenice, Stanara i Ugljevika.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 62, i to u Univerzitetskom kliničkom centru /UKC/ Republike Srpske 31, a u ostalim bolnicama 31.

    Na respiratoru u UKC-u su dva pacijenta.

    Do sada je u Republici Srpskoj registrovano 113.388 slučajeva zaraze virusom korona, a preminulo je 6.396 lica kod kojih je potvrđen test na virus korona.

    Testirano je ukupno 429.189 lica.

  • Neradna nedjelja opet posvađala banjalučke odbornike

    Neradna nedjelja opet posvađala banjalučke odbornike

    Odluka o neradnoj nedjelji oborena je na pogrešnoj komisiji, rekao je na današnjem zasjedanju banjalučke Skupštine gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.
    On tvrdi da je ova odluka prošla resornu komisiju, Komisiju za privredu, a da je sa dnevnog reda sjednice skinuta na Komisiji za pravne propise.
    “Nikakva nelogičnost nije pronađena tokom rasprave o ovoj tački i ovdje je riječ o klasičnoj političkoj opstrukciji. Radi se o tome da se neko sveti Drašku Stanivukoviću, nemojte da pravimo problem”, poručio je gradonačelnik.

    U raspravu se, kao član obe Komisije, uključio i PDP-ovo odbornik Milko Grmuša, koji je dodao da je na Komisiji za privredu sve usaglašeno, ali da je do problema došlo na Komisiji za pravne propise, na kojoj je raspravljano o svemu osim o pravnim propisima u vezi sa ovom tačkom.
    “Niko nije iznosio pravne argumente tokom zasjedanja”, zaključio je Grmuša.
    Na to se oglasio i SNSD-ovo odbornik Marinko Unmičević koji je poručio da je odluka o neradnoj nedjelji “čista budalaština”.
    “Ako je Privredna komora analizirala ovo pitanje i zaključila da to nije dobar potez, jasno je da je ovo uzaludno”, poručio je Umičević.
    Dodao je i da ne treba provoditi demagogiju zbog nekoliko glasova na izborima, već da ljude treba pustiti da rade, a i da im se plati duplo za taj dan.

  • Grmuša i Stanivuković o gradilištima na Paprikovcu

    Grmuša i Stanivuković o gradilištima na Paprikovcu

    Banjalučki odbornici danas su ponovo u klupama, a sjednica je, kao i obično, počela aktuelnim časom. Sa predloženog dnevnog reda skupštinske komisije skinule su veliki broj tačaka poput rebalansa budžeta, odluke o najvećoj investiciji u obnovu toplovodne mreže, neradnoj nedjelji, raspodjeli suficita iz prošle godine i velikog broja regulacionih planova. Na dnevnom redu naći će se tačke koje se odnose na odluke o dodjeli u zakup poslovnih prostora pod posebnim uslovima, rješenja o imenovanju članova upravnih odbora gradskih ustanova, izvještaj o radu Gradske razvojne agencije, Vodovoda i Doma zdravlja u Banjaluci.
    Na početklu aktulenog časa, odbornik u Skupštini Grada Milko Grmuša istakao je problem građana Romanijske ulice na Paprikovcu zbog prevelike buke mašina usljed izvođenja radova na četiri gradilišta.
    Tom prilikom upitao je gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, zbog čega se radovi izvode i u kasne sate.
    “Radovi proizvode preveliku buku, a radi se i 12 sati u kontinuitetu, čime se nepoštuje javni red u ovoj ulici “, objasnio je Grmuša.
    “Biće buka i biće mašine, to je pozivitna buka, neka se gradi”, odgovorio je Stanivuković i pozvao stanovnike da imaju malo strpljenja, jer ne postoji način da se građani zaštite i od buke.

  • Stanivuković predložio novu odluku: Ko gradi, mora i da sadi

    Stanivuković predložio novu odluku: Ko gradi, mora i da sadi

    Gradonačelnik Draško Stanivuković predložiće danas na sjednici Skupštine Grada novu odluku prema kojoj je investitor koji gradi kolektivni stambeno-poslovni objekat, kolektivni stambeni objekat ili poslovni objekat površine veće od 1.000 kvadrata, dužan da obezbijedi sadnju jednog drveta na svakih 500 kvadrata površine.
    Gradska administracija je od početka opredijeljena za zelenilo, a jedan od prioriteta je upravo vratiti Banjoj Luci epitet „grad zelenila“.
    Ovom odlukom se ide u tom smjeru, čijom će realizacijom naš grad sigurno postati zeleniji i uređeniji, saopšteno je iz Gradske uprave.
    Kako je navedeno u obrazloženju dopune Odluke o komunalnom redu, Grad Banja Luka želi da aktivno radi na unapređenju kvalieta vazduha, obnovaljanju prirodnih biljnih resursa i podizanja nivoa javnog zdravlja, a sve u cilju da Banja Luka postane prepoznatljiv kao jedna od zelenih gradova u regionu.