VRBAS Media

Autor: INFO

  • Erdogan nakon razgovora s Putinom o izvozu ukrajinskog žita

    Erdogan nakon razgovora s Putinom o izvozu ukrajinskog žita

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izrazio je nadu tokom razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da će biti uspješni pregovori o isporuci ukrajinskih žitarica iz crnomorskih luka.

    Tokom najnovijih pregovora u Istanbulu o žitu, stav ruske strane bio je veoma pozitivan i konstruktivan. Naravno, o rezultatu koji ćemo dobiti nakon ovih pregovora nesumnjivo će se razgovarati u cijelom svijetu. Želio bih još jednom da vam izrazim svoju zahvalnost i nadam se da će naši razgovori biti produktivni – rekao je turski lider.

    Erdogan je istakao važnost održavanja kontakata na najvišem nivou u telefonskim razgovorima između dva predsjednika, a današnji sastanak na marginama samita u formatu Astana nazvao je još većim plusom.

    Turski predsjednik je pozvao ruskog kolegu da razgovaraju o širokom dnevnom redu. Fokusirajući se na situaciju sa izvozom žitarica, Erdogan je istakao konstruktivnu posredničku ulogu Rusije u ovom pitanju, prenio je TASS.

    Portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov rekao je 15. jula da su učesnici sastanka o takozvanom pitanju žita u Turskoj podržali prijedloge Rusije i da će uskoro biti završen rad na konačnom dokumentu.

    U Istanbulu su 13. jula vođeni razgovori o uspostavljanju “žitnog koridora”, kojima su prisustvovale vojne delegacije Rusije, Turske, Ukrajine i predstavnici UN.

    Generalni sekretar UN Antonio Guteres rekao je poslije sastanka da je to veliki korak ka osiguranju bezbjednog i pouzdanog izvoza hrane iz Ukrajine preko Crnog mora.

  • Čović poručio Šmitu “Ravnopravnost i nediskriminacija u BiH od najveće važnosti”

    Čović poručio Šmitu “Ravnopravnost i nediskriminacija u BiH od najveće važnosti”

    Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović danas je poručio Kristijanu Šmitu, visokom predstavniku u BiH kojeg ne priznaje RS, da su ravnopravnost i nediskriminacija tri konstitutivna naroda i ostalih građana od najveće važnosti.

    Žao mi je što se BiH doživljava kao zemlja koja nema dovoljno domaće snage da provede reforme – napisao je Čović na “Tviteru”.

    Čović je sa Šmitom telefonski razgovarao o mogućim izmjenama Izbornog zakona BiH.

  • Netfliks će naplaćivati djeljenje lozinke

    Netfliks će naplaćivati djeljenje lozinke

    U pokušaju da spreči deljenje lozinke, Netfliks testira mogućnost da korisnici plaćaju dodatna tri dolara mesečno ako žele da podele svoj nalog sa drugim ljudima.

    “Počevši od sledećeg meseca, uvodimo ovu postavku u Argentinu, Dominikansku Republiku, El Salvador, Gvatemalu i Honduras”, rekao je Čengi Long, direktor za inovacije proizvoda u Netfliksu.

    Netfliks je izgubio pretplatnike prvi put u deceniji u aprilu, što je smanjilo svoje akcije za 72 odsto za šest meseci, palo ispod 200 dolara po prvi put od kraja 2017.

    Netfliks je tražio načine da obuzda deljenje lozinki od kada je studija iz 2019. otkrila da bi gigant za striming mogao da gubi do 192 miliona dolara svakog meseca zbog te prakse.

    Nedavno je Netfliks pokrenuo funkciju “dodaj dodatnog člana” u Čileu, Kostariki i Peruu.

    Korisnici društvenih mreža izrazili su nezadovoljstvo novom praksom Netfliksa u pojedinim zemljama.

    “Sledeće što će tražiti je da naplate naknadu za svaku osobu koju pozovete u svoju kuću da pogleda film. Vidimo da ste pohlepni, Netfliks”,napisao je jedan korisnik.

  • Putin: Olakšaćemo izvoz ukrajinskog žita, ukinite nam blokade

    Putin: Olakšaćemo izvoz ukrajinskog žita, ukinite nam blokade

    Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je nakon trilateralnog sastanka procesa Astane u Teheranu da će Rusija olakšati izvoz ukrajinskog žita preko Crnog mora, ali da želi da sva ograničenja u vezi sa isporukom ruskog žita vazdušnim putem budu ukinuta. On je izrazio nadu da će ograničenja biti ukinuta kako bi se poboljšala situacija na međunarodnim tržištima hrane, prenose RIA Novosti.

  • Američko oružje nemoćno protiv Rusije?

    Američko oružje nemoćno protiv Rusije?

    Nikakvo američko oružje neće pomoći Ukrajini da pobedi Rusiju, rekla je bivša obaveštajna službenica Pentagona Rebeka Kofler u članku za Foks njuz.Prema njenim riječima, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je sebi i svojim saveznicima postavio nemoguć cilj da vrate teritorije koje je oslobodila Moskva.

    “Ne postoji tolika količina novca ili oružja koja bi bila dovoljna da Ukrajina pobedi, jer je ruska vojska neuporedivo moćnija od ukrajinske”, navela je Kofler.

  • EU na listu sankcionisanih stavlja i ozloglašeni ruski bajkerski klub “Noćni vukovi”

    EU na listu sankcionisanih stavlja i ozloglašeni ruski bajkerski klub “Noćni vukovi”

    Sedmi paket sankcija EU protiv Rusije uključuje motociklistički klub “Noćni vukovi” i njegove lidere, navodi se u nacrtu dokumenta u koji je uvid imao Reuters.

    Odranije je poznato da je vođa “Noćnih vukova” Aleksandar Zaldastanov.

    On je na listu dodan zbog “aktivne podrške ruskoj državnoj propagandi kroz javno negiranje prava Ukrajine na državnost i pozivanje na ‘denacifikaciju’, kao i ‘deukrajinizaciju’ zemlje”, navodi se u dokumentu.

    Šef samoproglašene Donjecke Narodne Republike Denis Pušilin je prošlog septembra dao pasoš te separatističke pokrajine Zaldastanovu. Ukrajina je u novemberu uvela sankcije Zaldastanovu.

    Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto rekao je ranije da sedmi paket sankcija Rusiji obuhvaća 48 pojedinaca, uključujući jednog zamjenika premijera i nekoliko regionalnih lidera.

  • Australci pozvani da rade od kuće, pune bolnice u novom valu korone

    Australci pozvani da rade od kuće, pune bolnice u novom valu korone

    Vlasti Australije su pozvale kompanije da dozvole uposlenicima rad kuće i preporučile građanima da nose maske u zatvorenom prostoru i hitno dobiju dopunske doze vakcina.

    Sve ovo stiže nakon što su se bolnice velikom brzinom počele puniti zbog novog vala koronavirusa.

    Australija je u proteklih sedam dana registrovala više od 300.000 novozaraženih, iako su vlasti navele da bi stvarni broj mogao biti duplo veći. Brojevi rastu uslijed talasa omikron soja potaknutog novim podvarijantama koje se veom brzo prenose i šire.

    “Moramo učiniti neke stvari drugačije barem u kratkom vremenskom periodu”, rekao je glavni australski medicinski službenik Paul Kelly u srijedu za ABC Radio, budući da je predvidio da će broj ljudi koji završe u bolnicama uskoro dostići rekord.

    “Znamo da je rad od kuće vrlo ključna komponenta zaustavljanja onoga što nazivamo makro širenjem”, dodao je, prenosi Reuters.

    Oko 5.300 Australaca trenutno je u bolnici zbog zaraze koronom što je blizu rekordnih 5.390 zabilježenih u januaru tokom izbijanja omikron soja, pokazuju zvanični podaci. Broj u državama Queensland, Tasmanija i Zapadna Australija je najveći od početka pandemije.

    Medicinski službenik Paul Kelly je dodao kako nije preporučio ponovno uvođenje obaveze nošenja maski ili bilo kakvih drugih ograničenja.

  • Rusija će ipak nastaviti isporučivati plin kroz Sjeverni tok 1, ali u manjoj količini

    Rusija će ipak nastaviti isporučivati plin kroz Sjeverni tok 1, ali u manjoj količini

    Ruski plin će ponovo krenuti kroz Sjeverni tok 1 u četvrtak nakon što se do kraja završi planirano održavanje, potvrdila su za Reuters dva neimenovana izvora.

    Plinovod koji je zadužen za jednu trećinu isporučenog plina u Evropsku uniju nije u funkciji od 11. jula kada je započelo redovno desetodnevno održavanje.

    Izvori koji su govorili za Reuters pod uslovom anonimnosti kazali su kako će plinovod nastaviti funkcionisati, ali pod manjim kapacitetom od maksimalnog koji iznosi 160 miliona kubnih metara dnevno.

    Kompanija koja transportuje plin ovim putem, Gazprom, smanjila je prošli mjesec isporuke za 40 posto, a kao razlog je navela probleme sa isporukom Simensove turbine koja se nalazila na servisiranju u Kanadi.

    Iz Evropske unije su izrazili sumnje u to da će i nakon održavanja Rusija početi puštati plin kroz Sjeverni tok 1 što je dovelo do skoka cijena gasa na berzi. Informacije o tome da će isporuka biti nastaviti smanjila je cijene za oko tri posto.

  • Da li će od minimalac u Srpskoj biti 750 KM

    Da li će od minimalac u Srpskoj biti 750 KM

    Ni nakon prve runde pregovora o povećanju minimalca u Republici Srpskoj, koji trenutno iznosi 650 KM, niko ne spominje kolika bi konkretno mogla biti povišica. U igri su cifre od od 750 i 800 KM, a konačni iznos će umnogome zavisiti od analize Ministarstva finansija RS.

    Ministarstvo finansija Republike Srpske se obavezalo da, u roku od 15 dana, dostavi informaciju o svim relevantnim makroekonomskim parametrima neophodnim za utvrđivanje novog iznosa najniže plate – saopšteno je iz Ekonomsko-socijalnog savjeta RS, nakon vanredne sjednice sazvane na zahtjev Saveza sindikata RS.

    A koji su to “relevantni makroekonomski faktori” po kojima će se mjeriti budući minimalac?

    Pokazatelji
    Kako saznajemo, suprotstavljeni tabori iz Saveza sindikata RS i Unije udruženja poslodavaca RS predlagali su raznorazne pokazatelje: od poreskih kretanja, do dobiti poslodavaca i brzine rasta plata i cijena, stope inflacije.

    Za sindikalce presudne su cijene osnovnih životnih namirnica.

    FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJAFOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
    Goran Stanković
    – Tražimo da konkretno izračunaju: koliko je litara ulja i vekni hljeba radnik za minimalac mogao da kupi u decembru prošle godine, a koliko danas. Na osnovu toga predložićemo iznos najniže plate – kaže generalni sekretar Saveza sindikata RS, Goran Stanković.

    Sindikalci za sada odbijaju da govore o konkretnim ciframa. Kažu, nije socijalni dijalog pijaca, da se cenkanju odokativno. Međutim, u kuloarima se već danima spekuliše sa cifrom od 800 KM, što bi bilo povećanje od respektabilnih 23 odsto.

    Manje u korpi
    Ni to povećanje, a malo je vjerovatno da bi ono bilo prihvaćeno, ne znači da bi radnici u avgustu 2022. mogli za minimalac kupiti ni izbliza jednako hljeba i ulja koliko su mogli krajem prošle godine.

    Naime, trenutni minimalac u RS od 650 KM “vrijedi” samo 112 litara suncokretovog ulja, i to ne onog najskupljeg, nego ulja koje se prodaje po prosječnoj cijeni od 5,8 KM i koje je teško naći na policama, jer se brzo razgrabi.

    U decembru prošle godine minimalac od 590 KM je bio dovoljan za skoro duplo više: za čak 180 litara ulja, čija je prosečna cena tada bila 3,28 KM.

    Ni sa hljebom situacija nije mnogo bolja, pa je pitanje da li će povećanje minimalca, koje će za sobom, neminovno, povući i rast svih plata u Srpskoj, doprinijeti suzbijanju rastućeg radničkog siromaštva.

    Računica
    Podsjećamo, ranijih godina je Savez sindikata obično tražio minimalac u visini iznosa koji je, po sindikalnoj potrošačkoj korpi, bio neophodan za hranu za četvoročlanu porodicu.

    Taj je iznos sada narastao na 952 KM, što je, kako saznaje Srpskainfo, cifra o kojoj niko od socijalnih partnera u ovom trenutku ni ne razmišlja.

    – Poslodavci kukaju, ali sve su prilike da su i oni svjesni da se minimalac mora povećati, a sada samo nastoje da to povećanje bude što minimalnije. S druge strane, interesantno je da sindikalci često pominju linearno povećanje plata u javnom sektoru od 100 KM mjesečno – kaže sagovornik Srpskainfo iz Ekonomsko-socijalnog saveta RS.

    Ako je baš tih 100 maraka ključ za “čitanje” ciljeva Saveza sindikata RS, onda će sindikalci, vjerovatno, tražiti da minimalac bude povećan na 750 KM, što bi moglo biti prihvatljivo i za Vladu RS i za poslodavce.

    – O ciframa ne možemo govoriti, nismo ispostavljali takve zahtjeve, jer čekamo analizu Ministarstva finansija RS. Uvjeren sam da ćemo krajem jula ili početkom avgusta ponovo sjesti za sto i da će radnici već od idućeg mjeseca imati veću minimalnu platu – kategoričan je Goran Stanković.

    Analiza
    Iz Ministarstva finansija RS nisu detaljnije otkrili kakve će tačno analize u naredne dvije sedmice raditi po zadatku koji su dobili od Ekonomsko-socijalnog savjeta RS.

    – Biće to analiza svih makroekonomskih parametara relevantnih za utvrđivanje iznosa plate, kao što su tržište radne snage, prosjek plata, kretanje bruto domaćeg proizvoda. Po završetku analize biće održana nova sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta, nakon koje će javnosti biti prezentovani traženi podaci – navodi se u odogovoru Ministarstva finansija na pitanja Srpskainfo.

    Ali, kakvi god da budu makroekonomski pokazatelji sve će se na kraju, bar iz ugla radnika, minimalac svesti na litre ulja i vekne hleba.

    Ako se ostvari scenario koji je najvjerovatniji, a to je da sindikat zatraži povećanje minimalca na 750 KM, a poslodavci to, nakon kuknjave i rondanja ispoštuju, ili ako, što je još vjerovatnije, Vlada RS “presudi” da se minimalac povećava za 100 KM, rezultat će ipak moći stati na dvije-tri police u špajzu.

    Naime, računica pokazuje da će povećanje minimalca omogućiti radnicima da za povišicu kupe, recimo, dodatnih 10 litara ulja i 20 vekni boljeg hljeba.

  • Ukrajina: Napasćemo Krim, Rusija da se povuče ako želi nastaviti postojati kao država

    Ukrajina: Napasćemo Krim, Rusija da se povuče ako želi nastaviti postojati kao država

    Ukrajina se sprema da napadne poluostrvo Krim na Crnom moru, koje je Rusija anektirala 2014. godine, kao i rusku Crnomorsku flotu koja je tamo stacionirana, prema riječima jednog ukrajinskog vladinog zvaničnika, kojeg je u utorak citirala agencija DPA.

    “Dobit ćemo protubrodske sposobnosti i prije ili kasnije ćemo gađati flotu”, rekao je jedan od zamjenika ukrajinskog ministra odbrane Volodimir Havrilov za Times tokom posjete Londonu.

    “Rusija će morati da napusti Krim ako želi da postoji kao država“, dodao je on.

    Prema Havrilovu, ponovno zauzimanje Zmijskog ostrva, koje je Moskva okupirala na početku invazije, bio je prvi korak.

    “Spremni smo da ih gađamo svuda u Crnom moru, ako imamo taj kapacitet”, dodao je.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov reagovao je rekavši da Havrilovljeve izjave potvrđuju potrebu za “specijalnom vojnom operacijom”, kako Rusija naziva agresiju na Ukrajinu.

    Prema riječima portparola predsjednika, takve izjave koje sadrže “tvrdnje o ruskoj teritoriji još jednom govore o ispravnosti specijalne operacije”.

    “Samo takvim sredstvima Ukrajina može biti oslobođena takvog rukovodstva”, rekao je Peskov, prenosi zvanična ruska novinska agencija TASS.