VRBAS Media

Autor: INFO

  • Komšić poručio Šmitu: Građani neće prihvatiti etničke podjele

    Siguran da su građani Bosne i Hercegovine nisu spremni prihvatiti antievropska rješenja koja produbljuju etničke podjele u izbornom zakonu. Šmit bi trebao dobro razmisliti o tome šta razmatra, i biti siguran da odluka na štetu građana i Bosne i Hercegovine, ne može proći bez posljedica – podvukao je Komšić.

    Komšić je kazao i da očekuje da se sve probosanske opcije očituju o produbljivanju etničkih podjela u izbornom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine.

    Podsjećamo u javnosti se pojavila informacija da u kabinetu visokog predstavnika traju konsultacije razmatranja različitih opcija za nametanje izbornog zakona, prenosi Klix.

    Peđa Kojović, poslanik Naše stranke u Parlamentu Bosne i Hercegovine je iznio žestoku kritiku i protivljenje izmjenama izbornog zakona koje bi implementirale dio zahtjeva koje je imao HDZ.

  • Sijarto: Nove sankcije Rusiji ne uključuju ograničenja isporuke energenata

    Sijarto: Nove sankcije Rusiji ne uključuju ograničenja isporuke energenata

    Ministri spoljnih poslova EU dogovorili su danas novi paket sankcija Rusiji, koji ne sadrži dodatna ograničenja u isporuci energenata, rekao je novinarima ministar spoljnih poslova i ekonomskih odnosa Mađarske Peter Sijarto.

    “Dogovorene su nove sankcije EU protiv Rusije, koje se do sada uglavnom odnose na pojašnjenje dosadašnjih i ne sadrže nikakva ograničenja za transport energenata”, rekao je Sijarto, prenosi agencija MIT.

    Sijarto je naveo da “uprkos naporima nekih država članica EU”, novi paket ne uključuje sankcije protiv “Gasprombanke”.

    Prema njegovim riječima, Mađarska je vrlo jasno stavila do znanja da to, ako “Gasprombanka” bude na listi, ne može da podrži, prenio je TASS.

  • Putin i Erdogan o izvozu žitarica

    Ruski predsednik Vladimir Putin i njegov turski kolega Redžep Tajip Erdogan sastaće se kasnije danas u Teheranu kako bi razgovarali o izvozu ukrajinskog žita, rekao je pomoćnik Kremlja.

    Putin bi trebalo da otputuje u Teheran da se sastane sa Erdoganom i iranskim predsednikom Ebrahimom Raisijem u okviru takozvanog formata razgovora u Astani u vezi sa Sirijom, saopštio je Kremlj prošle nedelje.

    “Sa Erdoganom će se razgovarati o pitanju ukrajinske isporuke žita… Spremni smo da nastavimo rad na tom putu”, rekao je u ponedeljak Jurij Ušakov, Putinov savetnik za spoljnu politiku.

    Pregovori između Rusije, Ukrajine, Turske i Ujedinjenih nacija su, kako se izveštava, blizu sporazuma koji će biti potpisan kasnije ove nedelje o nastavku isporuke žitarica iz Ukrajine preko Crnog mora.

    Turski ministar odbrane Hulusi Akar potvrdio je da je između Ukrajine i Rusije “nađen principijelni sporazum” da se uspostavi siguran pomorski koridor koji omogućava transport žitarica.

  • Amerika jasna: “Nastavljamo”

    Amerika jasna: “Nastavljamo”

    SAD će nastaviti da pružaju obaveštajne podatke Ukrajini nakon nedavnih kadrovskih promena u najužem krugu ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, saopštio je danas Stejt department, preneo je Rojters.

    Zelenski je u nedelju razrešio načelnika Službe državne bezbednosti Ivana Bakanova i državnu tužiteljku Irinu Venediktovu, zbog, kako je naveo, brojnih slučajeva saradnje zaposlenih u njihovim službama sa Rusijom.

    Naredbe o razrešenju Bakanova, prijatelja Zelenskog iz detinjstva i Venediktove, koja je zadužena za procesuiranje navodnih ruskih ratnih zločina u Ukrajini, objavljeni su sinoć na zvaičnom sajtu predsednika.

    Zelenski je u odvojenoj objavi na platformi Telegram naveo da je više od 60 zvaničnika iz kancelarije tužioca i Službe za državnu bezbednost radilo protiv Ukrajine na teritorijama koje je okupirala Rusija.

    Dodao je da je u službama na čejem su čelu bili Bakanov i Venediktova registrovan 651 slučaj izdaje i saradnje sa neprijateljem.

  • Zelenski: Oružje sa Zapada mijenja stanje na bojnom polju u korist Ukrajine

    Zelenski: Oružje sa Zapada mijenja stanje na bojnom polju u korist Ukrajine

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u svome posljednjem obraćanju kazao je kao je Ukrajina sada u mogućnosti da nanese ozbiljne gubitke Rusiji i da dolazak zapadnog oružja mijenja omjer snaga na ratištu.

    “Sve je teže ruskim snagama da zadrže svoje pozicije na okupiranoj teritoriji. Korak po korak napredujemo, uznemiravamo linije snabdjevanja okupatora i identifikujemo i neutralizujemo kolaboracioniste”, kazao je Zelenski.

    Valerij Zalužni, glavnokomandujući general ukrajinskih oružanih snaga, rekao je da pravovremeni dolazak sistema dugodometne artiljerije kao što je Himars pomogao u promjeni stanja na bojnom polju.

    “Uspjeli smo da stabilizujemo situaciju. Kompleksno je, napeto, ali pod potpunom kontrolom. Važan faktor koji doprinosi našem održavanju odbrambenih linija i položaja je pravovremeni dolazak M142 HIMARS-a, kojim se vrše hirurški precizni napadi na neprijateljske kontrolne tačke, skladišta municije i goriva”, rekao je Zalužni.

    CNN je uspio da identifikuje blizu 20 napada daleko u pozadini ruskih linija u regijama Donjecka, Luganska, Mikolajeva i Hersona. Neki od ovih napada su izazvali velike eksplozije i ponavljajuće detonacije.

    Oleksij Danilov, sekretar nacionalnog bezbjedosnog i odbrambenog savjeta rekao je kako je zahvaljujući dolasku oružja ukrajinska vojska uspjela da uspostavi ravnotežu na određenim položajima i da je situacija puno drugačija u odnosu na mjesec ranije.

  • “NATO da se izvini Srbiji, Iraku, Libiji, Siriji i Avganistanu za 900.000 izgubljenih života”

    “NATO da se izvini Srbiji, Iraku, Libiji, Siriji i Avganistanu za 900.000 izgubljenih života”

    NATO bi trebalo da se izvini Srbiji, Iraku, Libiji, Siriji i Avganistanu zbog 900.000 života izgubljenih u ratovima i više desetina miliona izbjeglica, poručio je potparol ministarstva spoljnih poslova Kine Džao Lidijan.

    On je na Twitteru podijelio kolaž fotografija iz Iraka, Avganistana, Sirije i Libije, na kojem je napisano da je 900.000 ljudi, među kojima je 400.000 civila, stradalo od 2001. godine u ratovima koji se dovode u vezu sa NATO.

    Liđijan je u maju, na godišnjicu NATO bombarodvanja kineske ambasade u Beogradu izjavio da kineski narod nikada neće zaboraviti taj “varvarski čin” i da nikada neće dozvoliti da se ovakva tragedija ponovi.

    Podsjetimo, u NATO bombardovanju ambasade Kin poginulo je troje kineskih novinara, a više od 20 osoba je povrijeđeno.

  • Veće plate u Gradskoj upravi?

    Veće plate u Gradskoj upravi?

    Klub odbornika SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka najavio je da će amandmanom tražiti povećanje plata zaposlenima u Gradskoj upravi, dok iz grada kažu da ni trenutne plate neće moći da isplaćuju zbog neusvajanja rebalansa budžeta.

    Odbornik SNSD-a u Skupštini grada Srđan Amidžić najavio je da će Klub SNSD-a pokrenuti inicijativu za povećanje plata radnicima Gradske uprave, ali kada dođe do rebalansa budžeta.
    – Kao što smo insistirali na prethodnim amandmanima za porodilje i zdravstvene radnike, kao što će se sprovesti za penzionere, tako će biti usvojen i ovaj amandman. Uvažićemo period u kome radnici nisu imali plata i onda ćemo definisati sredstva za naredne mjesece – rekao je Amidžić.
    Amidžić je dodao da gradonačelnik Draško Stanivuković radnike Gradske uprave uvlači u političku priču, iako je u budžetu predviđeno 40,73 miliona KM za plate.
    Stanivuković je kazao da je donesena odluka da će svim radnicima u Gradskoj upravi plate biti veće za 100 KM.
    – Donijeli smo odluku da će plate biti veće i u gradskim preduzećima i javnim ustanovama, kao što su Banski dvor, Centar za socijalni rad i idemo u tom pravcu. Ne vidim šta tu nije jasno – rekao je Stanivuković.
    Za povećanje plate, kako kaže, biće izdvojeno 1,8 miliona KM.
    – To nije povećanje plata, nego se trudimo da stignemo potrošačku korpu i inflaciju. Radimo drugi krug povećanja plata, cilj je da podignemo platu i onima sa najnižim standardom. Činjenica je da smo radili kroz koeficijente, jedini je to bio način, ali mogao sam to da ne uradim – naglasio je Stanivuković i dodao da su plate za jun i avgust veće za 50 KM.
    Predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske Božo Marić rekao je za “Glas Srpske” da ima prostora za povećanje plata zaposlenima u Gradskoj upravi.
    – Povećanje plata je neophodno, imajući u vidu da prema posljednjim statističkim podacima inflacija iznosi 13,2 odsto, te je potrebno povećanje srazmjerno inflaciji. Ukoliko je gradu potreban rebalans budžeta da bi se povećale plate radnicima, sindikat to podržava – kazao je Marić i dodao da su u pitanju političke igre, a da radnici ispaštaju.
    Podsjetio je da je gradonačelnik izveo radnike na ulicu ispred Gradske uprave kako bi im saopštio da je sporna isplata plata.
    – Poslije nekoliko dana radnicima je podijelio čokoladice i pamflete sa porukom da će isplatiti drugi dio regresa, iako se regres isplaćuje jednokratno – kazao je Marić.

  • Đukanović i Abazović se sastali u nedjelju zbog temeljnog ugovora sa SPC-om

    Prema saznanjima crnogorskih Vijesti, predsjednik Milo Đukanović je premijeru Dritanu Abazoviću u nedjelju rekao da je njima prihvatljiv Temeljni ugovor sa SPC ukoliko dobije potvrdu relevantnih adresa da je u skladu sa Ustavom i zakonodavstvom Crne Gore

    Predsjednik Vlade i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović i predsjednik Crne Gore i lider Demokratske partije socijalista Milo Đukanović sastali su se u nedjelju navečer na temu temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).

    Oni bi trebalo danas da održe konsultacije koje je jučer na sjednici vlade najavio Abazović.

    Neke od adresa koje trebaju dati zeleno svjetlo za Temeljni ugovor su Akcija za ljudska prava, Pravni fakultet i Udruženje pravnika Crne Gore.

    Iz Vlade je “Vijestima” nezvanično rečeno da je teoretski moguće, da ako argumenti o neusklađenosti sa Ustavom i zakonima budu ubjedljivi, temeljni ugovor pretrpi izmjene i bude na ponovnom glasanju, ali da to ne očekuju jer su potpuno uvjereni u usklađenost.

    Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić je na press konferenciji istakao da postojeća vlada nema povjerenje SDP-a, te da će doći do tehničke formalizacije o skraćanju mandata, a potpredsjednik vlade i ministar odbrane Raško Konjević je na sjednici vlade kazao da će oni pravno osporavati odluku vlade.

    Vlada je na sjednici 8. jula usvojila Prijedlog usaglašenog teksta Temeljnog ugovora između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve (SPC). Za je glasalo 13 ministara, dok je petoro izuzelo mišljenje- među kojima Konjević i Krivokapić.

    Abazovićev kabinet je jučer usvojio zapisnik sa prošle sjednice, na kojoj je usvojen Temeljni ugovor čime je riješena dilema da li će se o toj verziji ugovora ponovo glasati.

    Povod tome je politički sporazum kojim je formirana nova većina, a koji predviđa da se o ključnim pitanjima za državu na sjednici vlade odlučuje kvalifikovanom većinom – što u ovom slučaju nije bilo.

    Premijer je predložio dodatne konusltacije prije potpisivanja ugovora.

    “Ono što je moj predlog je da do momenta potpisivanja Temeljnog ugovora svako može da dostavi svoje mišljenje… Obavezao sam se da ću sprovesti konsultacije, počeću ih sa predsjednikom države danas ili eventualno sjutra”, najavio je Abazović.

    On je dodao da nema problem da postoje konsultacije i da imaju još jednu stručnu verifikaciju tog teksta. Uputio je apel svim zainteresovanim stranama da njegovom kabinetu dostave sugestije.

    “Ja sam već obavio par razgovora sa ljudima koje stručna javnost prepoznaje kao relevantne pravne adrese, vrlo sam zadovoljan. Mislim da je to put”, rekao je Abazović.

    Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić rekao je da SDP ne može sama pokrenuti inicijativu za skraćenje mandata Skupštini jer nema toliko poslanika, ali da je uvjeren da će proevropske snage u Crnoj Gori dobiti naredne izbore.

    On je nakon susreta sa potpredsjednicom Vlade i ministarkom vanjskih poslova i dijaspore Republike Kosovo Donikom Gervalom-Švarc istakao da su opcije koje se nude, uključujući opciju očuvanja izborne volje od 30. augusta, opcije proruske vlade.

    Krivokapić je, odgovarajući na pitanje kakav će biti njihov pravni odgovor nakon verifikacije Temeljnog ugovora, istakao da je Vlada sebe destabilizovala i napustila evropsku agendu. Istakao je da neko želi da zaustavi Crnu Goru ka EU i da se to jasno vidi.

    “Smisao ovakvih poteza, ne optužujem nikoga iz vlade, jeste da se zaustavi Crna Gora ka EU”, rekao je.

    Krivokapić je istakao da zato postojeća Vlada nema povjerenje SDP-a, te da će doći do tehničke formalizacije o skraćanju mandata.

    “Ali je to ono što je u demokratiji osnovno. Kad napustite ono što ste obećali građanima, a ova vlada je obećala dva stuba – evropske integracije i bolji život. Zbog krize, a i drugih stvari, bojim se da ovo drugo neće biti uopšte ostvareno, a prvi stub je ovakvim ponašanjem napušten, ne potpuno, ali u svom bitnom elementu – onda je pošteno vratiti mandat građanima i ići na izbore”, izjavio je Krivokapić.

  • Još jedan kandidat ispao iz utrke za novog premijera Velike Britanije, Truss povećala broj glasova

    Još jedan kandidat ispao iz utrke za novog premijera Velike Britanije, Truss povećala broj glasova

    Bivši ministar finansija Velike Britanije Rishi Sunak ostao je na prvom mjestu po broju glasova nakon još jednog kruga glasanja konzervativaca o budućem premijeru Velike Britanije.

    Na trećem glasanju, Sunak je uspio da obezbjedi 115 glasova, ispred bivše ministrice odbrane Penny Mordaunt koja je dobila 82 i ministrice vanjskih poslova Liz Truss sa 71. Kemi Badenoch je završila četvrta sa 58 glasova, a iz utrke je otpao Tom Tugendhat koji je imao 31 glas.

    Novi krug glasanja će se održati u utorak u 14 sati po britanskom vremenu. Do kraja sedmice 358 parlamentaraca iz vladajuće Konzervativne partije će broj kandidata za novog lidera partije i samim time premijera svesti na dva. Nakon toga će uslijediti glasanje poštom više od 200.000 članova Konzervativne partije i pobjednik će postati novi premijer.

    U taboru Liz Truss smatraju da je njena najveća rivalka Penny Mordaunt doživjela svoj vrhunac, nakon što je u posljednjem glasanju izgubila jedan glas u odnosu na ranije glasanje. Truss je dobila sedam novih glasova, što je manje u odnosu na Badenoch koja je uspjela da obezbjedi devet glasova.

    Glavna debata među kandidatima se vodi oko obećanja o smanjenju poreza u vrijeme kada je britanska ekonomija opterećena spiralnom inflacijom, visokim dugom i niskim rastom.

  • Rastu cijene u BiH

    Rastu cijene u BiH

    Prosječne cijene za robu široke potrošnje u BiH će u ovoj godini porasti za 7,7 odsto, a zbog inflacije i poskupljenja energenata u prvih pet mjeseci prikupljeno je 20 odsto više indirektnih poreza, navedeno je u najnovijem kvartalnom Izvještaju o ekonomskom napretku za zemlje zapadnog Balkana i Turske, koji je objavila Evropska komisija.

    Osim toga, kako je istaknuto, do početka ukrajinske krize statističari u Evropskoj komisiji bilježili su snažan oporavak od kovida u BiH, a turizam je nastavio da raste i nakon toga što je, kako naglašavaju, doprinijelo donekle povoljnijim ekonomskim pokazateljima.

    Ilustracije radi, oni ističu da je u prvih pet mjeseci ove godine broj noćenja povećan za gotovo 80 odsto, a najviše turista je iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.

    Vlasti na svim nivoima u zemlji, kako naglašavaju, povećale su potrošnju usljed pojačanih prihoda, a dodaju da je u RS dio povećanih troškova trajan jer je usmjeren na povećanje plata u javnom sektoru.

    “Planirana potrošnja je povećana za oko devet odsto, uglavnom za trajna povećanja plata i penzija u javnom sektoru, kao i dodjele za ratne veterane i socijalne beneficije. Finansiranje većih troškova koji iz ovog proističu će, prema onom što kažu vlasti u RS, dovesti do manjeg deficita za milion maraka od 209 miliona maraka”, istaknuto je u izvještaju.

    Kada je riječ o inflaciji, ističu da su glavni pokretači značajno povećanje cijena sirovina, energije, hrane i ulja, i to usljed rata u Ukrajini, ali i zbog niske baze od prve polovine 2021. godine, kada su, kako podsjećaju, cijene u velikoj mjeri stagnirale.

    U prvom kvartalu, kada je ekonomija rasla, ističu da je usljed rasta u trgovini, transportu i turizmu bh. bruto domaći proizvod povećan za 1,5 odsto u odnosu na prethodni kvartal. Ako se poredi s prvim kvartalom 2021. godine, rast je iznosio 5,5 odsto bruto domaćeg proizvoda.

    “Glavni pokretač rasta je i dalje privatna potrošnja, koja je povećana za 5,2 odsto i doprinijela je ukupnom rastu s pet odsto. Izvoz je povećan za 40,6 odsto u odnosu na isti period lani. Investicije su porasle za 23,1 odsto, potpomognute padom od 11,2 odsto prethodne godine”, naglašeno je.

    Ovaj rast je, kako je naglašeno, doprinio i smanjenju nezaposlenosti u BiH, i to za 3,7 odsto u odnosu na isti period lani, odnosno oko 30.000 ljudi. Istovremeno je, kako ističu, broj nezaposlenih smanjen za 36.000 ili za 8,7 odsto. U ranijim izvještajima je isticano da je smanjenje nezaposlenosti djelimično uzrokovano odlaskom ljudi iz BiH, odnosno skidanjem s biroa, a u ovom izvještaju se ovo ne spominje.

    Zoran Pavlović, ekonomski ekspert, ističe za “Nezavisne” da trenutna ekonomska kriza neće prestati dok se ne zaustavi rat u Ukrajini, a za šta, kako kaže, zasad ne vidi želju da se desi. S tim u vezi, kako ističe, treba očekivati rast inflacije i dalje pogoršanje životnog standarda građana jer, kako tvrdi, vlasti u BiH ne čine ništa da se situacija ublaži. On je podsjetio da je predsjednik Vlade RS obećao da će od aprila doći do smanjenja akciza za gorivo, ali da se to nije desilo, niti se vide planovi za rasterećenje građana.

    “Kroz Upravu za indirektno oporezivanje se ove godine u prvih šest mjeseci prikupilo 836 miliona maraka više nego prošle godine. To govori o tome da je inflacija, ali i u nekim momentima histerična kupovina na početku sukoba u Ukrajini, doprinijela da u biti građani postanu sve siromašniji, a država sve bogatija”, zaključio je on.