VRBAS Media

Autor: INFO

  • Peskov uvjerava: Niko u Rusiji ne razmišlja o upotrebi nuklearnog oružja

    Peskov uvjerava: Niko u Rusiji ne razmišlja o upotrebi nuklearnog oružja

    Niko u Rusiji ne razmatra ideju upotrebe nuklearnog oružja, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u intervjuu američkoj stanici PBS.

    Peskov je odgovorio odrično na pitanje da li je predsjednik Vladimir Putin ranije sugerisao da bi Rusija upotrijebila atomsko naoružanje ukoliko se treća strana umiješa u konflikt u Ukrajni.

    “Mislim da nije tako. Ali, bio je vrlo odlučan kada je rekao “ne miješajte se, ako to uradite, imamo mogućnost da to spriječimo i kaznimo sve one koji se miješaju”, rekao je portparol Kremlja.

    Na pitanje da li može da odbaci mogućnost upotrebe nuklearnog oružja u ovom konfliktu u ime Rusije, Peskov je rekao da “niko ne razmišlja ni o ideji upotrebe atomskog naoružanja”, prenio je TASS.

    On je ocijenio da su prilično uznemirujuće nedavne izjave predsjednika SAD Džozefa Bajdena.

    “To je prilično uznemirujuće. Prije svega, to je lična uvreda i teško je zamisliti mjesto za lične uvrede u retorici jednog političkog lidera, a naročito političkog lidera najveće zemlje u svijetu, SAD. Veoma nam je žao zbog toga”, naglasio je Peskov.

    On je dodao da je neprihvatljiva izjava Bajdena o tome da li Putin treba ili ne treba da bude na vlasti u Rusiji i da nije na predsjedniku SAD da odlučuje o tome ko će biti i ko je predsjednik Rusije, nego narod Rusije odlučuje o tome na izborima.

    Peskov je rekao da su zapadne zemlje objavile totalni ekonomski rat Rusiji i da ova zemlja mora da se prilagodi novim uslovima i novoj realnosti.

  • Poručuju iz Dodikovog kabineta: Ambasade bi mogle prvo da se informišu, pa da komentarišu

    Poručuju iz Dodikovog kabineta: Ambasade bi mogle prvo da se informišu, pa da komentarišu

    Prije svakog direktnog miješanja u unutrašnja pitanja BiH, svaka ambasada bi bar mogla da se informiše i prikupi relevantne podatke o određenoj temi i onda da daje komentare, ako već mora, pa tako i u vezi sa zahtjevom za angažovanje helikoptera Oružanih snaga BiH za gašenje požara, rečeno je Srni u Kabinetu srpskog člana Predsjedništva BiH.

    “Za informaciju ambasadama koje su se našle prozvanim da komentarišu svako pitanje u BiH, pa tako i ovo – zahtjevi za angažovanje helikoptera su stigli, ali predsjedavajući Predsjedništva nije zakazao vanrednu sjednicu na kojoj se o njima moglo odlučivati, jer odluke nije moguće donositi bez održane sjednice”, istakli su iz Kabineta.

    Oni su naveli da Predsjedništvo BiH odluke donosi na redovnim i vanrednim sjednicama, a nijedna nije zakazana.

    “S toga preporučujemo svima koji se miješaju u svako unutrašnje pitanje u BiH da pročitaju Poslovnik o radu Predsjedništva, a za početka i Dejtonski mirovni sporazum i Ustav zemlje u koju dolaze, jer bi trebali prvo to da znaju kad već znaju da komentarišu sve, a pogotovo sve što se tiče srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika i Republike Srpske”, poručili su iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva.

    Oni su naglasili da u BiH ne žive divlja plemena, već tri konstitutivna naroda i vrlo dobro se zna ko i kako donosi odluke, te da više nikome nije zanimljivo slušati kao mantru njihovo svakodnevno ponavljanje “Milorad Dodik je kriv”.

    “Kada već toliko vode računa o radu srpskog člana Predsjedništva, poručujemo im da Milorad Dodik poštuje Ustav, procedure i načine na koje se donose odluke za razliku od mnogih političkih predstavnika u BiH, a očigledno i samih ambasadora”, istakli su iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva.

    Oni su dodali da je svima već jasno da se Milorad Dodik zalaže za zemlju u kojoj se poštuje Ustav i ono što piše u njemu, kao što bi, valjda, ti isti ambasadori sigurno željeli u svojim zemljama i za šta bi se zalagali.

    “Zato im poručujemo da se manje miješaju u unutrašnje stvari zemlje u kojoj obavljaju svoju diplomatsku aktivnost, jer nikada nigdje u svijetu, osim u kolonijama i protektoratima nije zabilježeno da ambasadori vode politiku zemlje u kojoj gostuju već domaći izabrani politički predstavnici. BiH nije ničija kolonija, a zahvaljujući mnogima od ambasadora – protektorat jeste, ali im to ne daje za pravo da se petljaju u svako moguće pitanje u BiH”, poručili su iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.

  • “Pogodiće nas više nego što priznajemo”

    “Pogodiće nas više nego što priznajemo”

    Crna Gora se suočava s neizvjesnom budućnošću nakon što se obavezala uvesti sankcije Rusiji po uzoru na Evropsku uniju, zbog čega je nekad pouzdani dotok novca iz Rusije doveden u pitanje, pišu regionalni mediji.

    Ova zemlja dugo je bila magnet superjahtama, turistima i ruskim špekulantima na tržištu nekretnina, međutim sada se Crna Gora našla u neočekivanoj poziciji, piše Hina.

    “Bilo kakav udarac za privredu mogao bi se pokazati kobnim za zemlju sa samo 620.000 stanovnika. Otprilike četvrtina privrede otpada na turistički sektor, koji je u velikoj mjeri više od deceniju ‘hranila’ Rusija”, rekla je Danica Kazanegra Gregović, izvršna direktorica turističke agencije Gulliver Montenegro, dodavši kako se Crnogorcima sviđaju Rusi i kako zavise od njih.

    “Na glavnom šetalištu u Budvi češće se čuje ruski nego crnogorski, a ondje se nalaze i lokali i škole namijenjeni ruskim iseljenicima, čija zajednica broji nekoliko hiljada ljudi”, dodaje ona.

    Za Gregović i mnoge druge, invazija na Ukrajinu, nakon koje su brzo uslijedile zapadne sankcije za ruske finansijske institucije i zabrana leta širom Evrope, izazvala strah od negativnih posljedica.

    Ističe da trenutak nije mogao biti gori.

    Za destinaciju poput Crne Gore, zavisne od turizma i teško pogođene pandemijom, predstojeća sezona željno se iščekivala jer su je svi vidjeli kao mogućnost da se profitira od turista željnih putovanja.

    “Već smo preživjeli nekoliko godina s ne baš sjajnom turističkom sezonom. Ovo će nas pogoditi više nego što bismo htjeli priznati”, rekla je Gregović, prenosi Hina.

    Povrh postojećih poteškoća, novac koji je pristizao na tržište nekretnina uzduž crnogorske obale prestao je teći jer je Rusima sve teže premještati svoj novac u inostranstvo.

    Godinama su bezvizni režim i blagi zakoni o ulaganju stvarali temelje za dotok ruskog novca u Crnu Goru. To je izazvalo nagli skok na tržištu nekretnina, koji je nekad netaknuti krajolik crnogorske obale pretvorio u gomilu stambenih zgrada i stanova.

    “Većina novca koja se ulagala u obalu je stizala iz Rusije”, objasnio je Dejan Milovac, zamjenik izvršnog upravnika antikorupcijske grupe Mans.

    Crna Gora je bila omiljeno odredište Rusa radi kupovine nekretnina ili skrivanja vlastite imovine od zakona, dodao je Milovac.

    Rusi takođe čine većinu korisnika crnogorske politike ekonomskog državljanstva, koja pojedince, koji su u zemlju uložili 450.000 evra, nagrađuje pasošem. Nešto više od 65 odsto takozvanih “zlatnih pasoša” u posljednjih je 14 mjeseci dodijeljeno ruskim državljanima.

    Sankcije još uvijek nisu uvedene zbog političkih nesuglasica, ali funkcioneri su se ipak obavezali da provedu mjere kojima bi se ublažila ekonomska šteta povezana s ratom poput rasta cijena goriva i osnovnih životnih namirnica.

    “Nažalost, dogodio se rat i mi ćemo morati preusmjeriti našu pažnju na druga tržišta”, rekao je ministar spoljnih poslova Đorđe Radulović, dodavši da je došlo vrijeme za novi način razmišljanja.

    “Možda je krajnje vrijeme da Crna Gora diverzifikuje svoju ekonomiju i možda je krajnje vrijeme da Crna Gora ne bude zavisna isključivo od turizma”, dodao je Radulović.

    Narušavaju se viševijekovni odnosi
    Rat i njegove posljedice narušavaju viševijekovne bratske odnose između Crne Gore i Rusije, koje dijele slovensko i pravoslavno nasljeđe.

    Crnogorski funkcioneri su 2016. godine optužili Moskvu da je planirala državni udar, čija je svrha bila spriječiti da se ta bivša jugoslavenska republika pridruži NATO savezu. Kremlj je u više navrata poricao da je imao ikakve veze s bilo kakvom urotom, odnosno planiranjem puča.

    Nakon navodnog pokušaja puča, Crna Gora se pridružila vojnom savezu koji vode Sjedinjene Američke Države i nastavila je s pregovorima za ulazak u EU. Kratka razdoblja nesuglasica nisu spriječila Ruse da u velikom broju nastavljaju stizati u Crnu Goru. Ali, za Ruse smještene u Crnoj Gori, Putinov rat u Ukrajini izazvao je dodatne neugodnosti.

    Mnogi su sada odsječeni od Rusije i ne mogu pristupiti svojoj gotovini u ruskim bankama, a njihove kreditne kartice su blokirane.

    “Možda je naša krivica što nismo objasnili koliko je opasan (Putin). Svi ljudi koji su na neki način povezani s Rusijom mnogo će toga izgubiti”, rekao je Marat Gelman, ruski sakupljač umjetnina u Budvi i istaknuti Putinov kritičar, prenosi Hina.

  • Troje mrtvih u pucnjavi u Zaječaru, ranjena dva policajca

    Troje mrtvih u pucnjavi u Zaječaru, ranjena dva policajca

    Tri osobe su poginule u pucnjavi u Zaječaru, među kojima napadač, policajac i jedna žena, a dva policajca su ranjena, javio je “RTS”.

    Poslije višečasovne akcije policije okončana je drama u Ulici 7. septembar u Zaječaru, gdje su se sinoć oko 22.00 časa čuli pucnji u jednoj stambenoj zgradi.

    Ubijene su tri osobe – jedna žena, policajac i muškarac koji je otvorio vatru.

    Dva policajca su ranjena.

    Naoružani muškarac koji je stanovao u zgradi broj 8 u Ulici 7. septembra ubio je komšinicu, a zatim nastavio da puca i kad je na poziv stanara stigla policija.

    Tom prilikom ubio je jednog policajca, a dva ranio.

    Pripadnici jedinice SAJ iz Beograda su oko ponoći blokirali cijeli kvart i kriza je okončana nakon devedeset minuta.

    U blokiranom dijelu grada čula se eksplozija i pucnjava.

  • Evropa se “ogradila” od Bajdena – stala uz Putina?

    Izjava američkog predsednika o smeni režima u Rusiji udaljila ga je od svojih evropskih kolega. Samo jedna pogrešna reč može da uvede svet u još veći sukob.

    Dok američke diplomati pokušavaju da uvere javnost i partnere da izjava predsednika Džoa Bajdena o Vladimiru Putinu nije bila usmerena prema smeni režima u Moskvi, evropski lideri pokušavaju da se distanciraju a da ne ostave utisak da će takva izjava značiti početak raskola u dosad čvrstom savezu protiv Putina.Evropljani su se uglavnom javno distancirali od onog dela izjave američkog predsednika Bajdena u kojem spominje da Putin “ne sme biti na vlasti”, iako se ta izjava na engleskom može shvatiti i da “ne sme imati moć”. Sam američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je kako SAD “nema strategiju smene režima u Rusiji ili bilo gde drugde”.

    Mnogi Evropljani strahuju da takve izjave mogu poslati krive poruke da je cilj Zapada smena vlasti u Rusiji.

    Među evropskim liderima koji su se distancirali od Bidenovih izjava o tome da Putin, kojeg je nazvao “kasapinom”, ne bi trebao da bude na vlasti su francuski predsednik Emanuel Makron, britanski premijer Boris Džonson, i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i sigurnost Džozef Borel.

    “Na građanima je Rusije da o tome odlučuju, kada bi oni bili u stanju to da odlučuju. Ono što mi pokušavamo jest da zasutavimo Putinov rat, njegovu agresiju na Ukrajinu”, izjavio je visoki predstavnik Evropske unije.

    Evropska unija je uvek bila oprezna, nazvala je Putina autokratom, ali nikad nije dala naslutiti da bi njegova smena s vlasti bila cilj angažovanja EU. Francuski predsednik Makron, koji je u napetoj predizbornoj kampanji pa računa i što njemu odgovara, pozvao je na oprez jer, smatra, treba držati kanale komunikacije s Putinom. On posebno možda i najčešće od svih zapadnih lidera razgovara s ruskim predsednikom zbog čega je i pod pritiskom dela evropske javnosti jer dosad nije ništa postigao, a Putin je samo povećao intenzitet razaranja ukrajinskih gradova.

    “Ja ne bih koristio ovakve komentare. Ne bismo trebali rečima ili delima dodatno da eskaliramo situaciju”, rekao je Makron u razgovoru za francusku televiziju, najavivši da će on i dalje imati razgovore s Putinom te da je cilj zaustaviti rusku agresiju i osigurati povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine.

    Poziv na oprez
    Osim Pariza, i Berlin nastavlja razgovore s Putinom i pozivanje na oprez, iako je i Nemačka od početka vojne operacije dramatično promenila smer. Godinama je sarađivala s Putinom, povećavala zajedničke projekte i tako postala jedna od država koja je više od drugih zavisna od ruskog uticaja, i to ne samo energetskom.

    Ugledni portal Politico, koji je delomično i njemački, u ponedeljak je objavio izrazito kritičan komentar o generacijama nemačkih političara, nazvavši ih “korisnim idiotima” jer su se godinama ponašali naivno prema Rusiji. Posebno je kritičan taj komentar bio prema bivšoj kancelarki Angeli Merkel, koja je nakon ruske aneksije Krima odobrila projekat Severni tok 2.

    Taj portal čak navodi da “Nemačkoj nije strano biti na krivoj strani istorije”, što je dosta neugodno za sadašnji politički establišment te zemlje.

    Evropska unija se tradicionalno distancira od bilo kakvih ciljeva smene režima, bez obzira na to jesu li takvi režimi prihvatljivi ili ne. Od Sirije do Venezuele i Kube, EU pokazuje kako otvoreno kritikuje takve režime, ali ne želi da se meša u unutrašnjapitanja kao što su smene režima.

    U slučaju Putinovog režima Evropljani su takođe oštri. Da su ruske snage počinile ratne zločine u Ukrajini, govori većina lidera evropskih institucija i država EU, iako oni dosad nisu za to izričito optužili posebno predsednika Putina.

    Diplomate u Briselu smatraju da treba nastaviti višestruki angažman u različitim smerovima. Prvi je pomoći Ukrajini da se brani, drugi pomoći milionima ukrajinskih izbeglica koji beže od rata, a treći je nastaviti snažne sankcije protiv Putina, od ekonomskih do političkih.

    “Ipak u našim naporima moramo ostaviti i kanale komunikacije s Moskvom jer će u suprotnom biti još teže osigurati prekid vatre i dostavu humanitarne pomoći te pomoći u pronalasku diplomatskog rešenja”, istakao je jedan diplomata EU, naglasivši da “ne želi da ulazi u rasprave je li Putin dobar ili ne jer ono što se događa u Ukrajini govori dovoljno samo po sebi”.

    Ratni zločini
    Kako su u poslednje vreme mnogi upoređivali ruskog predsednika Putina sa Slobodanom Miloševićem, koji je na kraju završio na Haškom sudu za ratne zločine, neke diplomate misle da bi i Putin mogao tako da završi.

    Međutim, mnogima se ta mogućnost čini nerealnom. Kada je u proleće 1999. godine tadašnja glavna tužiteljica Haškog suda Lujza Arbor podigla optužnicu protiv Slobodana Miloševića za ratne zločine, u vreme dok su trajali NATO-ovi napadi na Srbiju, a srpske snage činile ratne zločine na tlu na Kosovu, u NATO-u su mnogi krugovi bili zabrinuti. Govorili su kako se time Miloševića isključuje kao mogućeg sagovornika s kojim su ipak pokušavali da postignu dogovor.

    Nakon toga su se kao posrednici u razgovorima s Miloševićem angažirali finski predsednik Marti Ahtisari i ruski premijer Viktor Černomirdin. Uz njihovo je posredovanje došlo do takozvanog Kumanovskog sporazuma.

    Teško je očekivati da će ruski predsednik Putin nakon svega postati cenjen i ugledan partner zapadnih lidera u budućnosti. Ali, u ovom trenutku evropski lideri veruju da je mudro zadržati kanale komunikacije s njim, pogotovo zato što je bez sumnje on jedina osoba koja može doneti odluku o prestanku ruske operacije u Ukrajini.

  • Vučić: Spremni smo da ponudimo Beograd kao mesto za pregovore

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je večeras da je ta zemlja, ako neko misli da je Beograd najbolje mjesto za pregovore, spremna da to ponudi ruskim i ukrajinskim prijateljima.

    Vučić je, u emisiji “Ćirilica”, na izjavu šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova da bi Beograd bio dobro mjesto za pregovore Rusije i Srbije, podsjetio da je glavni grad Srbije već bio mjesto za pregovore, kako u vezi te krize, tako i za razgovore sa talibanima.

    “U Beogradu niko nije znao ni gde je bilo i kako je bilo. Svi su bili zadovoljni”, rekao je on i objasnio da takva informacija ne smije da iscuri nikada.

    Vučić je kazao da, što se Srbije tiče, “mi bi voleli da što pre dođe do mira”.

    “To bi bila najbolja vest na svetu. Ne mešamo se ni u šta. Ako neko misli da je Beograd najbolje mesto, spremni smo da ponudimo Beograd ruskim i ukrajinskim prijateljima za pregovore”, dodao je on.

  • Osumnjičeni za ubistvo načelnika krim-policije predati Tužilaštvu

    Osumnjičeni za ubistvo načelnika krim-policije predati Tužilaštvu

    Dvojica osumnjičenih za ubistvo načelnika prijedorske krim-policije Radenka Bašića upravo su predati Republičkom javnom tužilaštvu.

    Tužilac će najvjerovatnije sutra ispitati Aleksandra Miljatovića, osumnjičenog da je direktni izvršilac ubistva, te njegovog kuma Igora Repajića, za kojeg se sumnja da mu je pomagao.

    Kako javlja novinar “Nezavisnih novina”, oni su u ovu pravosudnu instituciju sprovedeni uz jake mjere bezbjednosti.

    Izvještajem je obuhvaćen i Dalibor Railić zvani Dugi, kojeg terete da je naručilac ubistva Bašića.

    Railiću je ranije određen pritvor na prijedlog Tužilaštva BiH, a odlukom Suda BiH.

    Republički tužilac će, nakon što ispita dvojicu osmunjičenih koji su večeras sprovedeni, odlučiti da li će za njih zatražiti pritvor.

  • Dodik: Nema restriktivnih mjera Rusiji

    Dodik: Nema restriktivnih mjera Rusiji

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da Predsjedništvo BiH nije razmatralo uvođenje restriktivnih mjera prema Ruskoj Federaciji, podsjetivši da su druga dva člana čak odbila da se o ukrajinskoj krizi uopšte i raspravlja u Predsjedništvu.

    “Onda je potrebno znati da u BiH ne postoji odluka nadležnog organa za uvođenje restriktivnih mjera prema Ruskoj Federaciji. Predsjedništvo BiH je po Ustavu nadležno za spoljnu politiku BiH, a ne Savjet ministara, kako pokušava da sugeriše bošnjački član Predsjedništva Šefik Džaferović”, istakao je Dodik upitan da prokomentariše Džaferovićevu izjavu da traži od Savjeta ministara BiH da sprovede restriktivne mjere Moskvi.

    Dodik je naglasio da će BiH ostati neutralna po pitanju sukoba u Ukrajini i to je stav koji se neće promijeniti.

    “Mi iz Republike Srpske sasvim sigurno nećemo mijenjati stav po tom pitanju”, poručio je Dodik.

    Džaferović je tokom današnjeg sastanka sa ambasadorima EU i čalnicama grupe G-7 rekao da traži od Savjeta ministara BiH da “sprovede svoje obaveze i implementira restriktivne mjere predviđene aktima EU kojima se BiH zvanično pridružila”.

    Ovaj zahtjev predsjedavajući Predsjedništva BiH će prema Savjetu ministara BiH uputiti i u pisanoj formi, saopšteno je iz Presjedništva BiH.

  • Gradonačelnik Marijupolja: Grad je u rukama okupatora

    Gradonačelnik Marijupolja: Grad je u rukama okupatora

    Gradonačelnik Marijupolja Vadim Bojčenko izjavio je danas da je njegov grad u rukama okupatora nakon višenedjeljne opsade ruskih snaga koje su, kaže, sravnile grad, dovele do pogibije ljudi i natjerale stotine hiljada da odu iz svojih domova.

    “Nije sve u našoj moći. Mi smo, nažalost, danas u rukama okupatora”, rekao je Bojčenko u televizijskom intervjuu emitovanm uživo, a prenio je CNN.

    Bojčenko je pozvao na evakuaciju preostalih žitelja Marijupolja, koji je imao preko 400.000 stanovnika prije nego što je Rusija započela napad na Ukrajinu 24. februara.

    “Prema našim procjenama oko 160.000 ljudi danas se nalazi u opkoljenom gradu Marijupolju, gdje je nemoguće živjeti, jer nema vode, struje, grijanja, nema komunikacija”, rekao je Bojčenko i dodao: “I zaista je strašno”.

    Ne zna se da li se u gradu još vode borbe, ali je neophodna kompletna evakuacija grada, poručio je Bojčenko.

    “Naša najvažnija misija danas je da spasemo svaki život… I postoje nade da ćemo uspjeti. Na primjer, ima 26 autobusa koji treba da idu u Marijupolj da bi evakuisali ljude, ali nažalost nisu dobili dozvolu za kretanje… I ova igra se igra svaki dan. Cinična igra tipa ‘Da, spremni smo. Možete da vozite tamo’, ali u stvari ne funkcioniše. Naši vozači – heroji, pod vatrom pokušavaju da stignu do mjesta gdje stanovnici Marijupolja mogu da budu pokupljeni i gdje čekaju s nadom da će imati takvu priliku. Ali, Ruska Federacija se igra sa nama od prvog dana,” naveo je gradonačelnik.

    U višenedjeljnom granatiranju ovog lučkog grada oštećeno je 90 odsto stambenih objekata, od čega je 60 procenata direktno pogođeno, a 40 odsto uništeno.

    Oštećeno je i sedam bolnica, od kojih su tri uništene, oštećena su tri porodilišta, sedam instituta za visoko obrazovanje, 57 škola i 70 vrtića, od kojih su 23 škole i 28 vrtića uništeni.

    Oštećen je i značajan broj preduzeća.

  • Scholz: Svako odlaganje proširenja EU na Zapadni Balkan učiniće regiju ranjivijom

    Scholz: Svako odlaganje proširenja EU na Zapadni Balkan učiniće regiju ranjivijom

    Njemački kancelar Olaf Scholz sastao se danas s premijerkom Švedske Magdalenom Andersson s kojom je razgovarao o sitauciji u Ukrajini, ali i o proširenju Evropske unije.

    Na konferenciji za medije, Scholz je izjavio kako očekuje da će u Njemačku doći znatno više izbjeglica iz Ukrajine te je naglasio kako je do sada u Njemačku stiglo više od 300.000 izbjeglica.

    “To je samo početak. Što rat bude duže trajao, više ljudi će tražiti zaštitu. Ne možemo i ne želimo da se naviknemo na ovo ratno stanje. Pozivam Putina da konačno dogovori prekid vatre”, izjavio je Scholz.

    Osim situacije u Ukrajini, Scholz se osvrnuo na i na proširenje Evropske unije, naročito u kontekstu ukrajinske krize i nove geopolitičke situacije u Evropi.

    “Pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom o ulasku u Evropsku uniju moraju početi što je prije moguće. Svako odlaganje procesa učinit će Zapadni Balkan ranjivijim i izvan uticaja”, ističe njemački kancelar.

    Ipak, naglasio je kako je za proširenje Evropske unije potrebno izvršiti i unutrašnje reforme.

    “Švedska i Njemačk se slažu kako Evropska unija mora početi s institucionalnim i unutrašnjim reformama kako bi postala sposobna za proces proširenja”, zaključio je njemački kancelar Olaf Scholz.