Autor: INFO

  • Osumnjičeni za ubistvo Bašića se branili ćutanjem

    Osumnjičeni za ubistvo Bašića se branili ćutanjem

    Dvojica uhapšenih zbog ubistva načelnika prijedorske krim-policije Radenka Bašića su se tokom ispitivanja u Republičkom javnom tužilaštvu branili ćutanjem, saznaju “Nezavisne novine”.

    Ovo tužilaštvo zatražilo je određivanje pritvora za Aleksandra Miljatovića, osumnjičenog da je direktni izvršilac ubistva, te njegovog kuma Igora Repajića, za kojeg se sumnja da mu je pomagao.

    Oni će, prema saznanjima “Nezavisnih novina”, upravo biti predati Sudu, koji će odlučivati o prijedlogu Tužilaštva.

    Podsjetimo, uz njih dvojicu, izvještaj je podnesen i protiv Dalibora Railića zvanog Dugi, kojeg terete da je naručilac ubistva Bašića.

    Railiću je ranije određen pritvor na prijedlog Tužilaštva BiH, a odlukom Suda BiH.

  • Dodik: BiH nije Osmica, nego su i Srbi i Hrvati i muslimani

    Dodik: BiH nije Osmica, nego su i Srbi i Hrvati i muslimani

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA) privatizovana i da će tražiti od predsjedavajućeg Savjeta ministara Zorana Tegeltije da uputi pismo u kome će navesti da se storniraju nalozi o zabrani ulaska u BiH profesorima, advokatima i drugima koji su na spisku direktora te agencije Osmana Mehmedagića.

    “Muslimani četiri godine ne žele da promijene srpski kadar u OBA, nego drže kadar PDP-a i Mladena Ivanića koje je on doveo. Oni su sve prepustili Osmanu Mehmedagiću Osmici da on radi u uslovima kada mu je sporna diploma, kada se protiv njega sprovode postupci i kada je privodio predsjednika Suda BiH da ga instruiše kakve će odluke donositi i koje će sudsko vijeće dovesti”, rekao je Dodik.

    Osvrćući se na najnovije zabrane ulaska pojedinim značajnim istoričarima, advokatima i drugim ljudima iz Srbije u BiH, Dodik je rekao novinarima da je riječ o privatizaciji funkcija i da je jasno zbog čega se to čini.

    On je istakao da to ide protiv i tog čovjeka i takve prakse.

    “Osmica sada samostalno odlučuje o tome jer nama kažu da je samostalno. Sada će se pokrenuti to pitanje kroz institucije. Ako se to radi, onda to mora biti odluka BiH. BiH nije Osmica, nego su BiH i Srbi i Hrvati i muslimani. Ako nema toga, onda to nije odluka”, naglasio je Dodik.

    Dodik je najavio da će razgovarati sa Tegeltijom kao predsjedavajućim Savjeta ministara koji ima određene nadležnosti.

    “One nisu definitivne i isključujuće, ali ako svi pokušavaju da rade tako kako rade, onda bi možda najbolje bilo da kao predsjedavajući Savjeta ministara napiše pismo u kome će navesti da se storniraju svi ti nalozi i da je ljudima slobodan ulazak u BiH”, naglasio je Dodik.

    On je dodao da će neki, uglavnom Bošnjaci poštovati Mehmedagića, a Srbi Tegeltiju.

    “Kada se neko najavi da dolazi iz Srbije mi ćemo pokušati da to bude kroz smjenu kada rade Srbi i tako ćemo to rješavati. Ali ako je to intencija, odlično su uspjeli. Mi to nismo htjeli. Ako hoće imaće igru”, poručio je Dodik.

    Advokatu Goranu Petronijeviću 25. marta na prelazu Karakaj nije dozvoljen ulazak u BiH, jer, kako je navedeno u rješenju, “predstavlja prijetnju bezbjednosti, javnom poretku, javnom redu i miru i javnom zdravlju u BiH ili međunarodnim odnosima BiH”.

    Prethodno je sa prelaza Rača vraćen je bivši komandant Žandarmerije Srbije general Bratislav Dikić “zbog evidencije u registru o strancima, koji popunjava i vodi Služba za poslove sa strancima”.

    Granična policija BiH je 12. marta zabranila ulazak u BiH profesoru istorije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu Milošu Koviću, uz obrazloženje da “predstavlja prijetnju po bezbjednost BiH”.

    Generalni direktor OBA Osman Mehmedagić tada je tvrdio da je zabrana ulaska Koviću “donesena u skladu sa zakonom”, ali i da je ovaj slučaj samo, kako je rekao, “jedan od hiljade”.

    Takođe, Dodik izjavio je da je za finansijske probleme BHRT-a kriv menadžmet te medijske kuće koji nije plaćao porez, te da Republika Srpska neće ništa učiniti po tom pitanju.

  • Saobraćajna nesreća u Banjaluci, jedna osoba poginula

    Saobraćajna nesreća u Banjaluci, jedna osoba poginula

    Večeras je na istočnom tranzitu, prije Rebrovačkog mosta došlo do saobraćajne nesreće u kojoj je smrtno stradala jedna osoba.

    To za “Nezavisne” potvrdila Danijela Mučibabić, portparol PU Banjaluka, koja je dodala da je uviđaj u toku.

    “Dežurni tužilac je na licu mjesta i više informacija biće poznato nakon uviđaja”, rekla je Mučibabićeva.

  • Rusi danas zauzeli grad, a onda ga mirno predali Ukrajincima

    Rusi danas zauzeli grad, a onda ga mirno predali Ukrajincima

    Rusi su pristali napustiti ukrajinski grad Slavutič nakon masovnih protesta Ukrajinaca. Danas su, podsjetimo, agresorske snage ušle grad u blizini nuklearne elektrane Černobil.

    Ukrajinci su odmah izašli na ulice, a ruski vojnici su ih rastjerivali hicima u zrak i šok-bombama. Građani su zahtijevali da Rusi puste na slobodu gradonačelnika Jurija Fomičeva, kojeg su oteli čim su ušli u grad, prenosi Guardian.

    Gradonačelnik je oslobođen, a Rusi su pristali napustiti grad, ali su zatražili da svi građani predaju oružje koje posjeduju. Fomičev se pojavio pred demonstrantima i rekao im da su se Rusi pristali povući pod uslovom da “u gradu nema ukrajinske vojske”.

    Prema dogovoru, ruska vojska smije pretražiti grad u potrazi za ukrajinskim vojnicima, a potom se mora povući. Pred gradom bi, po tom dogovoru, trebala ostati samo jedna ruska kontrolna tačka.

    U Slavutiču živi blizu 25.000 hiljada ljudi. Grad se nalazi tik izvan tzv. zone isključenja oko nuklearke u Černobilu, koja je 1986. bila poprište najgore nuklearne katastrofe u historiji.

    “Rusi su pucali u zrak, bacali su šok-bombe u gomilu. Ali ljudi se nisu razišli. Baš naprotiv, okupilo ih se još više”, rekao je Oleksandr Pavljuk, guverner kijevske regije u kojoj se nalazi Slavutič.

  • Putin posvađao NATO

    Putin posvađao NATO

    Članice NATO ne slažu se s planom proširenja vojne pomoći Ukrajini, javlja agencija Blumberg pozivajući se na nekoliko izvora.

    Prema tim izvorima, ali i po jednom dokumentu, neke od članica Alijanse, koje doduše nisu imenovane, žele da izbegnu direktan rat sa Rusijom, sugerišući da bi Putin mogao da upotrebi oružje za masovno uništenje ukoliko bi NATO previše naoružao Ukrajinu.

    Blumberg je citirao jednog francuskog zvaničnika, čije ime nije objavljeno, a koji je rekao da bi slanje tenkova i borbenih aviona “samo dolilo ulje na vatru”.

    Takođe se navodi da u dokumentu u koji je ta agencija imala uvid, stoji da neke zapadnoevropske zemlje smatraju da bi isporuka oružja Ukrajini trebalo da bude ograničena usled opravdanog straha da bi se događaju mogli otrgnuti kontroli.

    S druge strane, postoje i one evropske zemlje, poput istočnoevropskih, Velike Britanije, kao i baltičke zemlje, koje imaju potpuno drugačije mišljenje, budući da se snažno zalažu za slanje dodatnog oružja Ukrajini.

    Podsetimo, portparol Kremlja izjavio je da će Rusija upotrebiti nuklearno naoružanje ukoliko bude postojala pretnja njenoj egzistenciji, odnosno postojanju.

    Blumberg takođe podseća i da Severnoatlantska alijansa već snabdeva Ukrajinu oružjem, među kojim su i protivtenkovski sitemi, rakete, granate, puške, kao i brojnim drugim oružjem, preneo je ruski kanal Raša tudej.

  • Rusija odlučila – radikalno smanjuje borbena dejstva na dva pravca

    Rusija odlučila – radikalno smanjuje borbena dejstva na dva pravca

    Ministarstvo odbrane Rusije odlučilo je da radikalno smanji borbena dejstva na kijevskom i černigovskom pravcu, izjavio je zamjenik ministra odbrane Aleksandar Fomin.

    On je rekao da je takva odluka donesena zbog činjenice da pregovori o pripremi sporazuma o neutralnosti i nenuklearnom statusu Ukrajine, kao i o davanju bezbjednosnih garancija Ukrajini, prelaze na praktičnu ravan i uzimajući u obzir principe o kojima je razgovarano tokom današnjeg sastanka delegacija Rusije i UKrajine u Istanbulu, prenosi RIA Novosti.

    Fomin je naveo da je Ministarstvo odbrane Ruske Federacije u cilju povećanja međusobnog povjerenja i stvaranja neophodnih uslova za dalje pregovore i postizanje krajnjeg cilja – potpisivanja navedenog sporazuma, odlučilo da se radikalno smanjiti vojna aktivnost na kijevskom i černigovskom pravcu.

  • Šef ukrajinske delegacije iznio detalje pregovora s Rusijom

    Šef ukrajinske delegacije iznio detalje pregovora s Rusijom

    Šef ukrajnske delegacija u pregovorima s Rusijom David Arahami rekao je danas, nakon završetka prve runde pregovora u Istanbulu da Kijev predlaže održavanje konsultacija s Rusijom o statusu Krima u narednih 15 godina.

    On je naveo da će Ukrajina pristati na neutralan status ako zaživi sistem bezbjednosnih garancija koji zahtijeva.

    Dodao je da bi među zemljama koje bi garantovale bezbjednost Ukrajine mogli da budu Izrael, Poljska, Kanada i Turska, prenosi Rojters.

    Arahami je rekao da bi neutralan status Ukrajine podrazumijevao da u toj zemlji ne bude stranih vojnih baza.

    Istakao je da je za finalni sporazum neophodno da na cijeloj teritoriji Ukrajine na snagu stupi sporazum o potpunom prekidu vatre s Rusijom.

    Arami je rekao da je sve to predočeno ruskoj strani i da Kijev čeka zvanični odgovor Moskve.

  • Završeni pregovori Rusije i Ukrajine u Istanbulu

    Završeni pregovori Rusije i Ukrajine u Istanbulu

    Mirovni pregovori između ruske i ukrajinske delegacije u palati Dolmabahče u Istanbulu završeni su.

    Pregovori su trajali duže od tri sata, prenose mediji.

    Mihajlo Podoljak, član ukrajinske delegacije, ranije je objavio fotografiju sa pregovora u Istanbulu.

    Na njoj su predstavnici ruske i ukrajinske delegacije, Vladimir Medinski i David Arahamija.

    “Runda šefova delegacija. David Arahamija i Vladimir Medinski. O temeljnim odredbama pregovaračkog procesa. Delegacije rade paralelno na čitavom spektru spornih pitanja”, napisao je u opisu fotografije

    Pred početak razgovora dvije delegacije koje su juče doputovale u Istanbul, obratio im se turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan.

    On je rekao da su i Zelenski i Putin “dragocjeni prijatelji”.

    “Vrijeme je da rusko-ukrajinski razgovori donesu rezultat”, rekao je Erdoan po dolasku u palatu.

  • Peskov: Nezabilježen porast podrške Putinu

    Peskov: Nezabilježen porast podrške Putinu

    Sve sociološke organizacije koje se bave istraživanjem javnog mnjenja pokazuju nezabilježen porast podrške ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, vladi zemlje i specijalnoj operaciji za zaštitu Donbasa, saopštio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “To je činjenica, podrška se osjeća, nivo podrške raste. Da, to su naše realnosti i to su realnosti koje pokazuju da se predsjednik oslanja na apsolutnu podršku ruskog stanovništva”, rekao je Peskov, prenose Izvestija.

  • Dodik: Neka podignu optužnicu i da idemo na sud

    Dodik: Neka podignu optužnicu i da idemo na sud

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a, nakon sat i po ispitivanja u Tužilaštvu BiH, rekao je novinarima da se ova priča uvijek nekako pokrene nekoliko mjeseci pred izbore.

    “Neka podignu optužnicu, pa da idemo na sud. Ovo je politički motivisan proces”, rekao je Dodik, prenose mediji.

    Kaže da su predočili dokaze vezane za navodnu inkriminaciju, koju su u Tužilaštvu našli.

    “Oni tvrde da nema ugovora iz 2007. godine, pošto je banka dužna da čuva dokumentaciju pet godina nakon otplate kredita, a taj kredit je otplaćen novim kreditom iz 2008. godine. Tako da je prošla obaveza da banka čuva dokumente i arhiv”, rekao je Dodik.

    Ističe da on u svojoj dokumentaciji ima originalni ugovor koji je u uvjerenoj kopiji, kako to zakon nalaže, priložio, predočio i dao i zato misli da je otklonjena ta vrsta inkriminacije, koja od početka traje i neko je dokazuje.

    “Naravno, zbog istrage vam neću to sada pokazati, ali kada bude to vrijeme da se može to da pokaže veoma sam zainteresovan da to pokažem. Druga priča je navodno pečat. Ja sam u to vrijeme bio uposlenik Vlade RS i oni su samo ovjeravali dokumente o tome da sam ja uposlenik i o tome kolika mi je plata, jer je to traženo za sam kredit i ništa više. Vlada niti je bila garant, niti je bila žirant, niti otplaćuje kredit, niti bilo kakvu obavezu nema”, rekao je Dodik.