VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šef CIA otkrio sve o Putinovom zdravlju

    Šef CIA otkrio sve o Putinovom zdravlju

    Direktor CIA-e Vilijam Berns komentarisao je zdravstveno stanje ruskog predsednika Vladimira Putina.

    Berns je rekao da je Putin i više nego dobrog zdravstvenog stanja, čime je demantovao brojne glasine koje su kružile o Putinovim navodnim bolestima, a koje su se pojačale od kako je počeo sukob u Ukrajini.

    Berns je, govoreći na Bezbednosnom forumu u Aspenu, rekao je da njegova izjava “nije formalna obaveštajna presuda”.

    Međutim, s obzirom na njegovu funkciju, ovaj komentar o Putinu bi mogao da smanji nade njegovih protivnika koji veruju da je propast Rusije jako blizu.

    Berns je o ovoj temi govorio dan nakon što je Putin posetio Iran, gde se sastao sa iranskim predsednikom Ebrahimom Raisijem i vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hamneijem.

    Za Putina je to bio retko putovanje van Rusije, jer je on tokom pandemije korona virusa uglavnom bio izolovan, a to se nastavilo i nakon što je otpočeo “specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini”, prenosi Yahoo news.

    Čini se da Iran i Rusija pojačavaju svoju saradnju jer se i jedni i drugi suočavaju sa velikim sankcijama i ilozacijama. Američki zvaničnici tvrde da Iran planira da prebaci nekoliko stotina dronova Rusiji kako bi im pomogao u borbi sa ukrajincima.

    Berns, inače bivši diplomata, tokom svoje karijere dva puta je posetio Moskvu. On je na konferenciji u Aspenu odgovarao na brojmna pitanja u vezi Putina i sukoba u Ukrajini, a jedno od njih tcalo se i zdravstvenog stanja ruskog predsednika.

    “Koliko možemo da zaključimo, on je potpuno zdrav”, rekao je Berns.

    On je u takođe rekao da bi Iranci trebalo da preispitaju svaku odluku o davanju dronova Putinu. Istovremeno, Berns je rekao da je činjenica da se Putin obraća Iranu za takvo oružje znak slabosti ruske vojske.

  • Spriječen napad na most Antonovski

    Spriječen napad na most Antonovski

    Ruske snage PVO odbile su pokušaj Kijeva da izvede raketni napad na most Antonovski preko Dnjepra u Hersonu. Svih 12 raketa “Himars” je oboreno, saopštio je za Sputnjik zamenik šefa administracije Hersonske oblasti Kiril Stremousov.

    On je dodao da je deo oborenih raketa palo u Dnjepar.

    “Nije bilo pogodaka niti oštećenja. Sistem PVO je sve odbio”, rekao je Stremousov.

    Kako je naveo, ukrajinska strana je ispalila dva puta po šest raketa iz američkog višecevnog bacača raketa “Himars”.

  • CIA: U Ukrajini poginulo oko 15.000 ruskih vojnika

    CIA: U Ukrajini poginulo oko 15.000 ruskih vojnika

    Sjedinjene Američke Države procenjuju da su ruske žrtve u Ukrajini do sada dostigle oko 15.000 ubijenih i možda 45.000 ranjenih vojnika, izjavio je direktor američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Vilijam Berns, dodajući da je Ukrajina takođe pretrpela značajne žrtve.

  • Ovo je sadržaj mjera za FBiH koje će nametnuti Kristijan Šmit

    Ovo je sadržaj mjera za FBiH koje će nametnuti Kristijan Šmit

    Do 1. avgusta Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika u BiH, nametnuće mjere za funkcionisanje Federacije BiH, potvrđeno je za N1 iz više diplomatskih izvora.

    Unacrtu odluke koja je već poslana na adrese ambasada u BiH, navedene su izmjene Izbornog zakona u odnosu na funkcionisanje domova, izbor rukovodstva FBiH, izbor sudija Ustavnog suda FBiH kao i brojne izmjene koje bi trebale osigurati integritet izbornog procesa.

    Osim izmjena Izbornog zakona, mijenja se i Ustav Federacije BIH. U nacrtu odluke uz ostalo je navedeno kako će se “prohodnost zakona poboljšati propisom kojim je svaki dom (Zastupnički dom i Dom naroda) dužan odbaciti ili usvojiti zakon u tačnom roku nakon što je zakon odobren u drugom domu.

    (Očekuje se da će svaki dom odbiti ili odobriti potrebne zakone u roku od 45 dana od odobravanja u drugom domu. Ako se rok ne ispoštuje, zakon će se uvrstiti na dnevni red tog doma na sjednici nakon isteka roka od 45 dana, a najkasnije u roku od 30 dana od isteka tog roka.”), prenosi N1.

    – Definicija vitalnih nacionalnih interesa će biti pojednostavljena. Na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa više se ne može pozivati po svim pitanjima, već samo po pitanjima koja su navedena u Ustavu. Vijeće za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa pri Ustavnom sudu će razmotriti sva ova pitanja.

    – Rasprava o formiranju vlasti obaviće se sukcesivnim smanjivanjem biračkog praga za imenovanje kandidata za Predsjedništvo Federacije BiH ukoliko delegati ne predlože kandidate u zadanim rokovima. Za imenovanje kandidata potrebni su glasovi najmanje 8 delegata u svakom klubu Doma naroda FBiH. Ako jedan klub ne uspije nominovati kandidata u roku od 30 dana, broj delegata koji je potreban da to učini smanjiće se na 5. Ako ni to ne dovede do nominacije, nominacija će biti moguća od bilo koje grupe od 2 delegata nakon dodatnih 30 dana.

    – Raspodjela mandata u Domu naroda Federacije BiH će biti reprezentativnija u raspodjeli konstitutivnim narodima iz svakog kantona. Sadašnji propis je doveo do ponekad neuravnotežene zastupljenosti konstitutivnih naroda Federacije BiH u Domu naroda. Jedino kantoni gdje jedan konstitutivni narod čini preko 3% ukupne populacije tog konstitutivnog naroda u cijeloj Federaciji BiH će birati delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH. Međutim, u Izbornom zakonu će biti uključen zaštitni mehanizam kako bi se osiguralo da svi kantoni budu zastupljeni u Domu naroda. Ovo pravilo podjednako štiti Bošnjake, Srbe i Hrvate koji žive u kantonima u kojima su brojčano manjina.

    (Nezavisno o Paragrafu 2, ovog Člana, ukoliko bošnjačko, hrvatsko i/ili srpsko stanovništvo jednog kantona prema posljednjem popisu stanovništva čini manje od 3 posto ukupnog stanovništva tog istog konstitutivnog naroda u Federaciji BiH, tom konstitutivnom narodu se neće dodijeliti mjesto iz tog kantona. Za svaki konstitutivni narod, jedan delegat će predstavljati kanton(e) koji su obuhvaćeni tim pragom. Ovaj delegat se bira u skladu sa članom 10.15 ovog zakona. Za svaki kanton, broj stanovnika za svaki konstitutivni narod i za grupu Ostali dijeli se brojevima 1, 3, 5, 7 itd. sve dok je potrebno za raspodjelu (mjesta). Brojevi koji proizilaze iz ovih podjela predstavljaju koeficijent svakog konstitutivnog naroda i grupe Ostalih u svakom kantonu. Svi kvocijenti konstitutivnih naroda redaju se po veličini posebno, pri čemu se najveći kvocijent svakog konstitutivnog naroda i Ostalih stavlja na prvo mjesto. Najviši koeficijent za svaki konstitutivni narod u svakom kantonu briše se s liste kvocijenata tog konstitutivnog naroda. Preostala mjesta se dodjeljuju konstitutivnim narodima i Ostalima jedan po jedan u silaznom redoslijedu prema preostalim kvocijentima na njihovoj listi. Nedodijeljena mjesta će se preraspodijeliti u skladu s Članom 10.16. ovog zakona)

    – Deblokira se postupak imenovanja sudija Ustavnog suda Federacije BiH. Četiri mjesta trenutno su upražnjena nakon što je predsjednik Federacije više od pet godina odbijao obnašati svoju dužnost. Odrediće se jasni rokovi u kojima će tijela odlučivati o imenovanju sudija Ustavnog suda. Prema donesenoj odluci, ukoliko Predsjedništvo Federacije ne predloži sudije u određenom roku, Dom naroda će glasati o listi koju dostavi Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Osim toga, postupak imenovanja članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa premješta se iz Parlamenta u sam Sud, koji će iz svojih redova imenovati sudije u Vijeće.

    – Uvodi se rok za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH u toku kojeg će imenovati Vladu Federacije BiH.

    Funkcionalnost institucija FBiH mora se ponovo uspostaviti kako bi se izbjegao scenarij gdje jedna ili više stranaka blokiraju institucije. Zbog toga je neophodno da konstitutivni narodi imaju čvrste ustavne garancije prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, istovremeno osiguravajući da se te garancije ne mogu zloupotrijebiti za paraliziranje sistema, navedeno je u obrazloženju mjera koja bi do 1.avgusta trebala biti zvanično objavljene

    Za navedene mjere visoki predstavnik, kako nam je potvrđeno iz više izvora, ima podršku ključnih zemalja članica Vijeća za provođenje mira.

    Odluka će stupiti na snagu objavom u Službenom listu BiH, bez odlaganja, prenosi N1.

  • “Mirovni pregovori nemaju smisla”

    “Mirovni pregovori nemaju smisla”

    Rusija je odbacila ideju o nastavku mirovnih pregovora sa Ukrajinom i optužila tu zemlju da “ne zaslužuje ozbiljnu pažnju ozbiljnih ljudi”.

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov tvrdio je da su raniji mirovni pregovori “dokazali da Ukrajina nema želju da pošteno pregovara”, prenosi AFP.

    Mirovni pregovori su poslednji put vođeni pre nekoliko meseci, ali su potpuno prekinuti u aprilu, dodao je on.

    Oni jednostavno nisu u stanju da artikulišu bilo šta što zaslužuje ozbiljnu pažnju ozbiljnih ljudi“, rekao je Lavrov, a zatim dodao: “Mirovni pregovori u ovoj situaciji nemaju nikakvog smisla”.

  • Rusi u Egiptu grade prvu nuklearnu elektranu

    Rusi u Egiptu grade prvu nuklearnu elektranu

    Ruska državna nuklearna korporacija Rosatom počela je danas izgradnju nuklearne elektrane El-Daba u Egiptu izjavio je direktor Rosatoma Aleksej Lihačov.

    “Počeli smo izgradnju nuklearne elektrane u Egiptu. Pokretanje izgradnje bloka 1 nuklearne elektrane El-Daba znači da Egipat staje u red nuklearno razvijenih zemalja. Rosatom će graditi najsavremenije blokove dizajna VVER-1200 u Arapskoj Republici Egipat”, kazao je Lihačov.

    “Izgradnja nuklearne elektrane omogućiće Egiptu da dostigne novi nivo razvoja tehnologije, industrije i obrazovanja, a u pitanju je najveća rusko-egipatska saradnja još od Asuanske brane. Imati sopstvenu industriju nuklearne energije bio je san za egipatski narod više od pola veka i velika je čast za Rosatom da taj san ostvari“, izjavio je Lihačov, prenosi Tas.

    El-Daba će biti prva nuklearna elektrana u Egiptu i prvi veliki projekat Rosatoma u Africi i sastojaće se od četiri bloka od kojih će svaki imati kapacitet od 1.200 megavata.

    Biće izgrađen u istoimenom gradu u provinciji Matruh na obali Sredozemnog mora.

    Dve zemlje potpisale su međudržavni sporazum o izgradnji prve nuklearne elektrane u Egiptu, u Kairu, novembra 2015. godine.

    Ukupna cena izgradnje je 30 milijardi dolara, navodi TAS S.

  • Španija odbacila plan EU: “Nisu nas čak ni pitali za mišljenje”

    Španija odbacila plan EU: “Nisu nas čak ni pitali za mišljenje”

    Ministarka za ekološku tranziciju i zamenica premijera Španije Tereza Ribera rekla je danas da njena zemlja odbacuje plan EU o štednji gasa.

    Prema tom planu zemlje članice Evropske unije trebalo bi do proleća da smanje potrošnju gasa za 15 procenata.

    “Mi branimo evropske vrednosti, ali ne možemo prihvatiti žrtvu za koju nas nisu čak ni pitali prethodno za mišljenje“, izjavila je Ribera, dodavši da predlog “nije neizbežno i najefikasniji, , niti najpravičniji”

    Ministarka Španije insistirala je na tome da „šta god da se dogodi“ španske porodice neće morati “da trpe restrikcije gasa ili struje“.

  • Pozivali Šmita da interveniše, pa se predomislili

    Pozivali Šmita da interveniše, pa se predomislili

    Stranke iz Sarajeva, koje su proteklih sedmica vršile pritisak na Kristijana Šmita, visokog predstavnika kojeg u RS ne priznaju da nametne izmjene Izbornog zakona, sada upozoravaju da Šmit ne bi trebalo da interveniše.

    Nakon što je iz krugova bliskih OHR-u naznačeno da bi Šmit zaista mogao djelovati, ali ne prema željama sarajevskih stranaka, pojavilo se negodovanje zašto se koriste bonska ovlaštenja i pozivi Šmitu da odustane od izmjena Izbornog zakona.

    Tako su, naprimjer, u NiP-u izjavili da njima nije prihvatljivo da Šmit nametne suštinske izmjene Izbornog zakona.

    “Put raspakivanja etničkog i približavanje ka građanskom modelu, uz uvažavanje svih specifičnosti BiH, najbolji je put za sve građane i narode kao i samu državu”, smatraju oni.

    Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH kojeg, pak, većina hrvatskih stranaka ne priznaje kao legitimnog predstavnika hrvatskog naroda, je juče izrazio sumnju prema Šmitovim namjerama i indirektno priznao da izmjene o kojima se govori ne bi išle u smjeru u kojem je on očekivao.

    “Ako ćemo suditi na osnovu onoga što je bilo u medijima i onoga što se pojavljuje u medijima, to je podilaženje ovim politikama o kojima smo govorili. To je dalja podjela BiH po etničkom osnovu, to je dalja diskriminacija građana u FBiH pogotovo u pojedinim dijelovima, kantonima kako su oni to zamislili da računaju”, rekao je Komšić, kako prenose mediji.

    Lider SDA Bakir Izetbegović je kazao da je razgovarao sa Šmitom te da on ima dva cilja, da pomogne transparentnost izbornog procesa i deblokira FBiH, s čime se SDA slaže.

    “A preko toga mislim da Šmit neće ići niti bi trebao ići. Dirati Ustav FBiH i zabraniti eventualno onima koji su manjine u pojedinim kantonima da budu predstavljeni u Domu naroda nije u redu”, ističe lider SDA.

    Sudeći prema izjavi Gordana Grlić Radmana, ministra spoljnih poslova Hrvatske, ta zemlja gleda blagonaklono prema najavama da bi Šmit mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona.

    “Želimo vidjeti da se svi osjećaju jednako i zato podržavamo napore koje ulaže visoki predstavnik kako bi se reformama uklonili svi oblici diskriminacije u izbornom procesu i kako bi se mogao osigurati pravedan, legitiman izborni proces i kako bi svi narodi mogli imati svoje legitimne predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda”, rekao je Grlić Radman.

    Damir Arnaut, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine, uputio je pismo Šmitu u kojem je od njega tražio da ne ukida i ni na koji način ne umanjuje princip predstavljanja svakog konstitutivnog naroda iz svakog kantona.

    “Princip čije ukidanje razmatrate uspostavlja perfektan balans između individualnih i kolektivnih prava, sudbonosni balans na kom BiH zasniva svoj identitet stotinama godina. Molim Vas nemojte ugroziti taj balans potezom svoje olovke”, napisao je Arnaut.

  • Šarović protiv bonskih ovlaštenja i sankcija Rusiji

    Šarović protiv bonskih ovlaštenja i sankcija Rusiji

    Smatram da je neopravdano da se narod Republike Srpske kažnjava i na svojoj koži osjeća posljedice sankcija do kojih je došlo zbog ponašanja režima, kaže Mirko Šarović, predsjednik SDS.

    Šarović je u izjavi za „Oko magazin“ Radio-televizije Srbije rekao da ekstremna politika koju vodi aktuelna vlast treba da bude zamijenjena politikom koja je razumna pametna i mudra.

    – To se mora desiti kako ne bi došli u potpunu izolaciju svijeta i pod sankcije velikih zemlja. U tom slučaju najviše će da trpi narod. Možemo vidjeti da je rezolucijom Bundestaga nedavno obustavljeno nekoliko značajnih infrastrukturnih projekata. Ta rezolucija i to što oni predlažu kažnjava narod u RS, a odgovornost snosi aktuelna vlast i oni nisu smjeli dozvoli neke stvari – istakao je Šarović.

    Govoreći o mjerama koje je BiH uvela protiv Ruske Federacije, Šarović je ocijenio da je do njih došlo zbog propusta srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika.

    – Smatrali smo da je Dodik ovo pitanje trebao drugačije da tretira i da ga postavi na Predsjedništvu. Čak i da ga preglasaju mogao je da potegne vitalni nacionalni interes i da oborimo tu odluku i da onda BiH ima potpuno jasan stav spram Rusijom u uvođenju sankcija. Ja sam za to da se one ne uvedu. Ovako ostaje prazan prostor i onda su bošnjački političari iskoristili Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju da se BiH kada, već nema jasan stav, pridružuje mjerama koje uvodi EU. Tako da smo došli u situaciju da je BiH, zbog loših poteza vlasti, saučesnik u preko 20 rezolucija koje su usmjerene protiv Rusije – napominje Šarović.

    Govoreći o procesu pristupanja EU, Šarović je ocijenio da je katastrofalno da je aktuelna vlast BiH od 14 prioriteta ispunila samo jedan.

    – Oni onda očekuju da mi na poklon dobijemo kandidatski status kao gratis, da se to dobije kao neka nagrada za nerad. Ja zastupam tezu da BiH treba što prije ispuniti i kandidatski status i ključne prioritete i da ide naprijed. Treba i da sustigne susjedne zemlja, prije svega Srbiju i Crnu Goru koje mnogo brže napreduju na putu u EU – navodi Šarović.

    On je poručio da se protivi upotrebi bonskih ovlaštenja i da BiH ne treba da bude protektorat.

    – Ja sam vrlo rezervisan prema ulozi visokog predstavnika i to nije samo zbog mog iskustva kada me je visoki predstavnik smijenio i kada sam osam godina bio pod snažnim sankcijama OHR, SAD i EU. Ja Kristijanu Šmitu i svima onima koji zagovaraju jaču ulogu visokog predstavnika u BiH kažem šta će nam protektorat 30 godina nakon rata – kategoričan je Šarović.

    Upitan da prokomentariše ideju o stvaranju trećeg entiteta u BiH, predsjednik SDS je istakao da Republika Srpska i srpski narod ne treba da prave entitet za Hrvate u BiH.

    – Političari iz RS ne treba da uđu u avanturu raspakivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma jer bi to praktično značilo novi početak u kojem možemo da prođemo lošije u odnosu na sporazum iz Dejtona. Hrvati neka rješavaju svoje pitanje u okviru Federacije BiH sa Bošnjacima, a ne preko leđa Republike Srpske koja je teritorijalno i statusno potpuno neupitna – poručio je Šarović, saopšteno je iz SDS.

  • Trivićeva uvjerena da će pobijediti Dodika

    Trivićeva uvjerena da će pobijediti Dodika

    Potpredsjednica PDP i narodna poslanica, Jelena Trivić poručila je da na predstojećim izborima može komotno da pobjedi Milorada Dodika.

    Bila sam u skoro sve i jednoj opštini Republike Srpske i mogla sam da osjetim puls naroda. Mogla sam da sjedim i gledam u šoljicu kafe ili šta već da bih vidjela kako stojim, ali sam bila sa narodom, bila na terenu, na raznim događajima i imam pravo na optimizam i da vjerujem da ću pobijediti – rekla je Trivićeva za „Oko magazin“ Radio-televizije Srbije.

    Odgovarajući na pitanje o odnosu BiH prema trenutnoj geopolitičkoj situaciji, Trivićeva je rekla da je činjenica da se Bosna i Hercegovina pridružila sankcijama koje je EU uvela Ruskoj Federaciji.

    – Oni koji su na vlasti u Republici Srpskoj i u BiH, a koji su predvođeni SNSD , trebali su to jasno reći građanima. U redu ako su morali i nisu imali mehanizme da to spriječe, ali zašto lažu? To je suština – rekla je Trivićeva.

    Ona je dodala da je BiH, prirodno, na evropskom putu, budući da se 70 odsto izvoza plasira u zemlje EU.

    – U nekoj hipotetičkoj situaciji, kada bi EU nama uvela sankcije, a mi smo njima minoran spoljnotrgovinski partner, to bi za nas bilo ekonomski pogubno. Temelji srpskih država, kao i ruske države, su na istočnom hrišćanstvu, na pravoslavlju, i duhovno, u nama, to je nešto što nas veže, prvenstveno emotivno. Ali mi kao političari ne smijemo uplitati emocije. Mi moramo da vidimo šta je interes srpskog naroda – rekla je Trivićeva za RTS.

    Navela je da ni ona, ni PDP, ne priznaju Кristijana Šmita za visokog predstavnika, jer je činjenica da on nije prošao proceduru u Savjetu bezbjednosti UN.

    – I rekli smo mu šta su naše crvene linije ispod kojih mi ne idemo, a te crvene linije je pogazio gospodin Dodik u Briselu i pristao na neki načelni sporazum, ali koji predviđa ukidanje nekih ključnih elemenata entitetske državnosti koje Republika Srpska ima. Direktan izbor srpskog člana Predsjedništva BiH, tročlano Predsjedništvo, entitetsko glasanje u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, postojanje Doma naroda, što znači da se nijedna odluka na nivou BiH ne može donijeti bez srpskih ruku. To su, između ostalog, naše crvene linije, što sam i rekla gospodinu Šmitu – rekla je Trivićeva.

    Dodala je da ne vidi problem u tome da na poziv Šmita ona s njim razgovara i iznese svoje stavove, ako su sa njim razgovarali predsjednik Srbije i Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije.

    Trivićeva je rekla da Hrvatska ima nekonzistentan pristup prema BiH.

    – Iako imaju različite izjave i narativ, i predsjednik Vlade i predsjednik Hrvatske ovdje podgrijavaju međunacionalne tenzije, za razliku od predsjednika Vučića koji se uvijek trudio da umiri, ne samo BiH, nego cijeli Balkan – istakla je Trivićeva.