VRBAS Media

Autor: INFO

  • Njemačka: Evropa neće morati da gas plaća u rubljama

    Njemačka: Evropa neće morati da gas plaća u rubljama

    Njemačka vlada saopštila je danas da je od Rusije dobila uvjeravanja da evropske kompanije neće Moskvi morati da plaćaju isporuke gasa u rubljama, javlja DW.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u telefonskom razgovoru njemačkom kancelaru Olafu Šolcu da evropske kompanije mogu da nastave da gas plaćaju u evrima i dolarima, saopšteno je iz Šolcovog kabineta, kako je prenio DW.

    Rojters javlja, pozivajući se na portparola njemačke vlade, da je Šolc poslije razgovora s Putinom izjavio da će Njemačka nastaviti da plaća ruski gas u evrima ili dolarima, kao i da je Putin prenio kancelaru Šolcu da se ništa neće promijeniti za evropske partnere uprkos planu da se plaća u rubljama.

    DW prenosi i saopštenje Kremlja poslije razgovora dvojice lidera u kojem se navodi da su se Šolc i Putin složili da eksperti dvije države nastave dalje diskusije o ovom pitanju.

    TAS S prenosi da je portparol njemačke Vlade Štefen Hebeštrajt poslije razgovora dvojice lidera saopštio da se Rusija slaže da joj evropski partneri gas plaćaju u evrima preko Gasprom banke, koja će ta plaćanja konvertovati u rublje.

    Hebeštrajt je saopštio da je Putin Šolcu prenio da će Rusija prihvatati plaćanja iskljkučivo u evrima i da će, kao što je to i ranije bio slučaj, ta plaćanja biti transferisana na Gasprom banku.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas novinarima da plaćanja u rubljama svakako neće stupiti na snagu počev od sutra, 31. marta, navodi TAS S.

    ”Plaćanja i isporuke su dugačak proces.To ne znači da sve ono što će biti isporučeno sutra treba da do večeri bude plaćeno (u rubljama)””, naveo je Peskov, kako prenosi ruska agencija.

  • Četvrtina svjetske populacije živi u zonama sukoba

    Četvrtina svjetske populacije živi u zonama sukoba

    • Četvrtina svjetske populacije – dvije milijarde ljudi, živi na područjima sukoba i svijet se suočava s najvećim brojem nasilnih konflikata od kraja Drugog svjetskog rata 1945. godine, upozorio je generalni sekretar UN Antonio Guteres.

    Guteres je pomenuo sukobe u Jemenu, Siriji, Mjanmaru, Sudanu, Haitiju, kao i aktuelni rat u Ukrajini, prenio je AP.

    Guteres je na jučerašnjem sastanku Komisije UN za izgradnju mira rekao da je prošle godine 84 miliona ljudi bilo primorano da napusti svoje domove zbog sukoba, nasilja i kršenja ljudskih prava.

    UN, prema riječima generalnog sekretara, procjenjuju da će ove godine za najmanje 274 miliona ljudi biti neophodna humanitarna pomoć, što predstavlja povećanje od 17 odsto u odnosu na 2021.

  • SZO objavila ažurirani plan o kovidu 19 sa tri scenarija

    SZO objavila ažurirani plan o kovidu 19 sa tri scenarija

    Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je objavila ažurirani plan o kovidu 19, navodeći tri moguća scenarija razvoja pandemije do kraja ove godine, a njen direktor vjeruje da je najvjerovatniji onaj da će se ozbiljnost te bolesti vremenom smanjivati.

    “Na osnovu onoga što sada znamo, najvjerovatniji scenario je da će virus koji uzrokuje kovid 19 nastaviti da se razvija, ali će se ozbiljnost bolesti koju izaziva smanjiti vremenom zbog porasta imuniteta dobijenog vakcinacijom i prebolijevanjem”, rekao je direktor SZO Tedros Adanom Gebrejesus, prenosi Rojters.

    Ažurirani Plan strateške pripreme, spremnosti i odgovora iznosi strateška prilagođavanja koje bi svaka zemlja trebalo da preduzme radi sprečavanja širenja virusa korona, smanjivanja uticaja kovida i završetka globalnog vanrednog stanja.

    Ipak, šef SZO je upozorio da bi se povremeni uzleti broja slučajeva i smrtnih ishoda mogli dogoditi kada imunitet padne, što bi moglo da zahtijeva periodične bustere za osjetljivo stanovništvo.

    Govoreći o drugom i trećem scenariju, Tedros je rekao da će se ili pojavljivati manje ozbiljne varijante pa busteri i nova vakcina neće biti potrebna, ili će se pojaviti virulentnija varijanta pa zaštita od ranije vakcinacije ili infekcije neće biti dovoljna.

    Ovo je treći Plan strateške pripreme, spremnosti i odgovora SZO i Tedros vjeruje da će biti i posljednji.

    Prvi plan objavljen je u februaru 2020. na samom početku pandemije.

  • Investitori povlače kapital iz BiH

    Investitori povlače kapital iz BiH

    Investitori iz Bosne i Hercegovine su u zadnjem kvartalu prošle godine počeli povlačiti svoj kapital iz države, pokazuju podaci Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA).

    U saopštenju ove agencije se navodi da, prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja u toku prošle godine sa procijenjenim zadržanim zaradama iznose 869,9 miliona KM i veća su za 22,1 odsto u odnosu na 2020, kada je zabilježeno po platnom bilansu 712,7 miliona KM.

    Kako su “Nezavisne” ranije pisale, direktna strana ulaganja za period januar – septembar 2021. godine iznosila su 1,049 milijardi KM, što je predstavljalo povećanje od 65 odsto u odnosu na 2020. godinu.

    Ovo znači da je, umjesto da se u zadnjem kvartalu dodatno poveća broj investicija, on smanjen i to za 179,1 miliona KM.

    Iz FIPA su za “Nezavisne” rekli da su prilikom objave informacije o DSI u periodu januar – septembar istakli da su uz pozitivnu vijest o značajnom povećanju DSI napomenuli da su preliminarni podaci podložni naknadnim revizijama te se nadaju da će značajno povećanje biti registrovano i na godišnjem nivou za 2021. godinu.

    “Razlozi mogu biti, između ostalog, poslovanje s gubitkom, negativni iznosi po osnovu ranijih zaduženja, povlačenje kapitala po različitim osnovama, ali ne i nužno povlačenje investicija. Ovaj negativan iznos zabilježen u četvrtom kvartalu 2021. godine ne znači da je došlo do povlačenja investicija. Ističemo činjenicu da je iznos ulaganja prema platnom bilansu iz 2021. godinu veći za 22,1 odsto u odnosu na 2020”, rekli su iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH, pojašnjavajući ukupan iznos DSI za 2021. godinu.

    Dodali su da u posljednje dvije godine BiH bilježi porast investicija, a samim tim i povećanje broja zaposlenih. Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, kazao je da zbog nesigurnosti poslovanja investitori povlače svoje investicije.

    “Jednostavno nema poslovne sigurnosti u Bosni i Hercegovini za strane investitore. Informisan sam da je na jednom sastanku bankara u Italiji bio razgovor o nesigurnosti poslovanja u BiH i da se jednostavno dobijaju sporovi bez nekih argumenata. Nesigurnost uloženog kapitala u ovoj državi je osnovni motiv za povlačenje investicija. Sve dok ne profunkcioniše pravosudni sistem koji može garantovati sigurnost ulaganja, investitori neće ulagati u BiH”, kazao je Vasić.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da je jedino logično objašnjenje za smanjenje broja investicija u posljednjem kvartalu prošle godine povlačenje investicija iz BiH.

    “Riječ je o značajnom kapitalu. Nema logike da ima ikakve veze s aktuelnim dešavanjima u Ukrajini, jer je to bilo prošle godine. S obzirom na to da je prošla godina bila godina ekonomskog oporavka, nije bilo očekivati povlačenje investitora”, rekao je Gavran.

    Dodao je da je iznenađen što ulaganja nisu veća.

    “Mislim da bi ovo trebalo dalje istražiti. Moglo bi biti o nekoj kompaniji koja je imala gubitke izvan BiH, pa ga je povukla s našeg tržišta kako bi pokrila te gubitke, ali to je samo nagađanje. Nadam se da je riječ o privremenom povlačenju, a ne napuštanju tržišta. Bosni i Hercegovini je svaka marka, a ne milion KM, dragocjena, tako da ovaj podatak treba zabrinuti”, istakao je Gavran.

    Edin Dacić, predsjednik Upravnog odbora kompanije “Standard” iz Prnjavora i predsjednik Savjeta stranih investitora RS, rekao je da nema informacije da se investitori povlače iz Bosne i Hercegovine, ali da je osnovni problem s kojim se ova firma suočava nedostatak radne snage.

    “Mi rastemo i jačamo iz godine u godinu, ali je problem što ne možemo naći radnu snagu da se širimo. Radnici odlaze, i to ne u Banjaluku, nego u Njemačku i Austriju”, kazao je Dacić.

  • EU uzvraća udarac Rusima: Nove sankcije zbog plaćanja gasa u rubljama

    EU uzvraća udarac Rusima: Nove sankcije zbog plaćanja gasa u rubljama

    Evropska komisija sprema nove sankcije Kremlju zbog ruske invazije na Ukrajinu, rekli su Rojtersu izvori iz EU.

    Obim novih mera zavisi od stava Moskve o plaćanju gasa u rubljama.

    Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je da želi da “neprijateljske” zemlje, uključujući zemlje EU, plaćaju svoje račune za gas u rubljama, što su zapadne zemlje odbile.

    Novi paket sankcija EU mogao bi da bude spreman već sledeće nedelje, rekla su dva izvora.

    Izvršna komisija se konsultuje sa vladama EU u vezi sa “paketom usaglašenosti”, rekli su oni. Ovo bi primenilo ono što su se evropski lideri složili na prošlonedeljnom samitu o tome da se osigura da se postojeće sankcije ne zaobiđu, posebno one protiv pojedinaca sa crne liste.

    Zvaničnici su u više navrata govorili da se sankcije protiv oligarha mogu zaobići korišćenjem članova porodice, kriptovaluta, trustova i fiktivnih kompanija u ofšor jurisdikcijama.

    Ostale sankcije koje je uvela EU je teže, ako ne i nemoguće, izbeći. To uključuje zamrzavanje imovine ruske centralne banke u EU, isključivanje ruskih banaka iz SVIFT bankarskog sistema i zabranu kompanijama iz EU da izvoze visokotehnološke proizvode u Rusiju.

    Ono što će na kraju biti predloženo je još uvek u diskusiji, ali izvori kažu da bi novom paketu mogle biti dodate daleko strože sankcije ako Putin bude insistirao na plaćanju u rubljama za isporuke gasa. Zemlje EU sada uvoze 40 odsto svog gasa iz Rusije.

    Jedan od izvora u EU rekao je da bi moguća reakcija EU zavisiti od vremena i detalja koje je Moskva odredila za plaćanje gasa.

    Izvor iz EU rekao je da ako Putin bude veran svojim rečima o plaćanju u rubljama, to bi moglo dovesti do toga da Rusija efektivno uvede zabranu sopstvenog izvoza prirodnog gasa.

    EU se do sada uzdržavala od zabrane bilo kakvog uvoza goriva iz Rusije iz fosilnih goriva zbog toga što se države članice u velikoj meri oslanjaju na njih.

    Samo je zabrana uglja bila privremeno uključena na listu mogućih sankcija ranije ove godine, ali nikada nije uvrštena u sankcije jer ju je Nemačka ukinula, rekli su Rojtersu prošle sedmice izvori iz EU.

  • Autorski tekst Aleksandra Vučića: Evo kako vidim Srbiju 2025.

    Autorski tekst Aleksandra Vučića: Evo kako vidim Srbiju 2025.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je autorski tekst u “Blicu”, u kom je naveo kako vidi Srbiju 2025.

    Republika Srbija je danas jaka i stabilna država, faktor mira i stabilnosti, zemlja kranova i dizalica, novih fabrika i novih radnih mesta. Danas se u Srbiji više ne priča o tome kada će se živeti bolje, nego o tome šta još možemo da uradimo kako bi se dodatno poboljšao kvalitet života građana, naveo je Vučić za “Blic”.

    “To je ono za šta smo se svakodnevno borili, teškim i mukotrpnim radom”, dodao je predsednik.

    Tekst prenosimo u celosti:

    Da bismo došli dovde nije bilo nimalo lako, jer su nam ostavili zemlju urušene ekonomije, u kojoj su katanci na fabrikama bili češći nego radnici za mašinama. Ostavili su nam zemlju u kojoj je nezaposlenost bila na maksimumu, a plate i penzije na minimumu. Ostavili su prazan državni budžet u kojem nije bilo novca ni za jednomesečenu isplatu penzija.

    Morali smo brzo da reagujemo i da sprovedemo ozbiljan program fiskalne konsolidacije, koji je podrazumevao i neke teške ekonomske mere. Započeli smo oporavak Srbije, koji nije bio nimalo lak, ali je bio neophodan. Rezultati nisu izostali. Od privrednog rasta koji je bio u minusu, stigli smo do toga da u poslednje dve godine budemo najbrže rastuća ekonomija u Evropi. Javni dug je, uprkos svim krizama, u potpunosti pod kontrolom, nezaposlenost je pala sa 25,9 odsto na ispod 10 procenata, a plate i penzije su značajno porasle. Od prosečne plate koja je bila 331 evro, stigli smo do toga da ona u decembru 2021. godine bude 635 evra. Minimalnu zaradu smo podigli sa 15.747 dinara, na 35.012 dinara, koliko iznosi u ovoj godini. Istovremeno, lično sam otvorio ili postavio kamen temeljac za više od 250 fabrika širom Srbije i ponosan sam na to što je naša zemlja lider u regionu u privlačenju stranih direktnih investicija. Samo tokom prošle godine privukli smo 3,9 milijardi evra stranih direktnih investicija, što je više nego sve druge zemlje Zapadnog Balkana zajedno.

    Zahvaljujući tome što smo uspeli da konsolidujemo javne finansije i što danas imamo novca u budžetu, osmislili smo program “Srbija 2025”, koji je već počeo da se realizuje. Do 2025. godine biće uloženo ukupno 14 milijardi evra u razne projekte iz saobraćajne infrastrukture, zatim u nove bolnice i škole, kao i za energetiku, za mlade, za pronatalnu politiku.

    Ukupno će devet milijardi evra biti uloženo u saobraćajnu infrastrukturu, jedna milijarda evra u vodovod i kanalizaciju, 700 miliona evra za naše mlade, 600 miliona evra za zdravstvo, 600 miliona evra i za obrazovanje i digitalizaciju, 500 miliona evra za infrastrukturu u kulturi i turizmu, 500 miliona evra za energetiku, 500 miliona evra za razvoj sportske infrastrukture, 300 miliona evra za infrastrukturu u poljoprivredi. Ovo su projekti na koje su generacije čekale, a koji će biti realizovani za samo nekoliko godina.

    Deo ovog programa je i projekat izgradnje beogradskog metroa, koji su čekale generacije Beograđana, a koji je napokon počeo da se realizuje u novembru prošle godine. Kao što smo napravili Beograd na vodi, tako ćemo napraviti i beogradski metro, i to je projekat koji više niko neće moći da zaustavi.

    Posebno sam ponosan i na deo programa koji se tiče mladih i pronatalne politike, s obzirom na to da će svaka majka, koja rodi dete od početka ove godine, imati pravo na bespovratnu pomoć države za kupovinu stana ili kuće u iznosu do 20.000 evra. Ovo će biti ogromna pomoć za roditelje, koja se nadovezuje na novu pomoć u iznosu od 300.000 dinara za prvorođeno dete, i dodatnih 100.000 dinara za drugo i treće dete. Nadamo se da ćemo u ovu svrhu izdvojiti što više novca, jer to znači i više beba u našoj zemlji.

    Kada pogledate ove rezultate i planirane projekte, zaista bi trebalo da budemo ponosni jer smo od Srbije napravili jaku i snažnu državu. Ali, ja spadam u one koji nikada nisu u potpunosti zadovoljni i koji znaju da uvek može više i bolje.

    Veliki Viktor Igo je jednom rekao da “snovi stvaraju budućnost”. Mi smo sanjali velike snove, koje smo uspeli da ostvarimo zahvaljujući vrednom radu, a sada nastavljamo da sanjamo i da radimo dalje. Dve velike krize koje su pogodile ceo svet u prethodnom periodu, najpre pandemija korona virusa, a sada i sukob Rusija-Ukrajina, uzdrmale su i mnogo jače ekonomije od naše. Mi smo u potpunosti stabilni, dobro se borimo sa svim izazovima, i nastavljamo da gradimo našu lepu Srbiju.

    Naš san danas je da Srbija 2025. godine bude zemlja umrežena auto-putevima i modernim železničkim prugama, u kojoj će svaka kuća imati priključak na vodovodnu i kanalizacionu mrežu, i u kojoj će svaki građanin imati još bolji kvalitet života. Naša dela nam daju legitimitet da građanima sa potpunom sigurnošću, i pod punom odgovornošću, možemo da obećamo da će prosečna plata do kraja mandata naredne Vlade da bude 1000 evra, a penzija 500 evra.

    Zajedno možemo sve!

  • Dodik tvrdi da će u Srpskoj do kraja godine prosječna plata dostići 600 evra

    Dodik tvrdi da će u Srpskoj do kraja godine prosječna plata dostići 600 evra

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je da će od 1. maja u Republici Srpskoj krenuti povećanje penzija i socijalnih davanja, a od 1. avgusta i plata, i to za 10 odsto.

    Idemo sa povećanjem davanja realnom sektoru, kako bi se i tu povećale plate radnicima, istakao je Dodik, te izrazio uvjerenje da će u Republici Srpskoj do kraja godine prosječna plata dostići 600 evra.

    On je istakao da su krizna vremena, ali da Republika Srpska ima određene rezerve.

    – Obično su one u svim državama koncentrišu na dva mjeseca potreba. Republici Srpskoj je potrebno 150.000 tona nafte i naftnih derivata, koja mjesečno troši oko 80.000 tona. Šta će biti nakon dva mjeseca, ko više zna, ali je racionalno očekivati da će se normalizovati stanje za 60 dana – izjavio je Dodik za N1.

    Prema njegovim riječima, Republika Srpska je razgovarala sa svojim partnerima, ruskom kompanijom koja se bavi prometom naftnih derivata i koja u svakom momentu ima dovoljne količine za potrebe Srpske.

    – Bili smo spremni da na mjesec ukinemo akcizu na gorivo, a onda da vidimo kako će se cijene dalje kretati. Kao što se vidi one su se stabilizovale, čak su i nešto niže, ali nisu na prethodnom nivou – rekoa je Dodik i dodao da bi kupci iz Hrvatske i Srbije povukli sve zalihe iz BiH, ako bi cijene goriva bile niže za 20 do 30 feninga.

    On je rekao da je prioritet da na tržištu BiH ima dovoljno nafte i naftnih derivata, kao i da BiH i Republika Srpska moraju učiniti sve da na pumpama ima dovoljno goriva za zdravstveni, ali i svaki drugi sektor.

    Dodik je ponovio da bi svi u zemlji trebalo da se sada solidarišu, pa i građani, koji bi trebali da racionalnije troše gorivo.

    On je rekao da je Kabinet srpskog člana Predsjedništva smanjio vozni park za 50 odsto.

    Govoreći o radu Savjeta ministara, srpski član Predsjedništva je rekao da taj organ radi u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima.

    – Ovo je propast bosanskohercegovačke politike, jer oni koji moraju da slijede odluke organa BiH, kao što su odluke Predsjedništva, unilateralno nastupaju, kao što to rade (Šefik) Džaferović, (Željko) Komšić, (Bisera) Turković – istakao je Dodik, te naveo da nikada nigdje nije otišao sam, već su uvijek bili prisutni i predstavnici kabineta druga dva člana Predsjedništva.

    Kada je riječ o djelovanju Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara

    Dodik je naglasio da resorni ministara Bisera Turković ne može iznositi spoljno-političke stavove, a da prethodno nisu usvojeni na sjednici Predsjedništva BiH.

    Govoreći o svom mnadatu na funkciji srpskog člana Predsjedništva BiH, Dodik je naveo da ga je dobio od naroda, te da ga treba završiti kako narod u Republici Srpskoj to očekuje.

    – Hodajući po terenu, vidio sam da ljudi podržavaju ono što radim, da im je svega dosta u BiH, da je ovo podvala za srpski narod koji hoće da održi svoj identitet – rekao je Dodik, te dodao da se srpski narod ne osjeća bezbjedno u BiH, sa stanovišta pritisaka.

  • Džonson: Nije cilj Britanije maknuti Putina s vlasti

    Džonson: Nije cilj Britanije maknuti Putina s vlasti

    Britanski premijer Boris Džonson (Johnson) izjavio je da “nije cilj britanske vlade” smijeniti ruskog predsjednika Vladimira Putina sa vlasti.

    • Apsolutno je jasno, nije cilj britanske vlade ukloniti Putina s vlasti. Mi jednostavno želimo pomoći, zaštititi narod Ukrajine, zaštititi ga od apsolutno barbarskog i nerazumnog nasilja. To je ono što mi radimo – kazao je premijer.

    Džonson je također rekao da sankcije Rusiji treba da budu intenzivirane sve dok posljednja ruska čizma ne napusti Ukrajinu.

    • Svakako ne mislim da biste mogli očekivati ​​da G7 ukine sankcije samo zato što je u Ukrajini postojao prekid vatre. To opet ide direktno u Putinovu knjigu igranja. Po mom mišljenju, trebalo bi da nastavimo da intenziviramo sankcije stalnim programom sve dok sve njegove trupe ne napuste Ukrajinu – rekao je on.

    Upitan da li ovo uključuje Krim, Džonson je izjavio:

    • Kao što sam rekao, dok svaka od njegovih trupa ne napusti Ukrajinu.
  • Južna Osetija namjerava pridruživanje Rusiji

    Južna Osetija namjerava pridruživanje Rusiji

    Predsjednik Južne Osetije Anatolij Bibilov izjavio je da republika namjerava da preduzme pravne korake za pokretanje procesa pridruživanja Rusiji.

    Bibilovljevu izjavu citirala je pres služba stranke Jedinstvena Rusija u saopštenju objavljenom u srijedu.

    “Vjerujem da je ujedinjenje sa Rusijom naš strateški cilj. Naš put. Aspiracije naroda. I mi ćemo ići tim putem. Preduzećemo odgovarajuće pravne korake u bliskoj budućnosti. Republika Južna Osetija će biti dio njene istorijske domovine – Rusije”, navodi se u saopštenju.

    Osetski narod je, smatra Bibilov, podijeljen, a njegov istorijski i strateški cilj je “ujedinjenje u okviru jedne države”.

    “Ta država je Ruska Federacija”, naglasio je Bibilov.

    “Naši ljudi su više puta postavljali ovaj cilj, imali smo priliku da svoj vjekovni san ostvarimo 2014. godine, kada se Krim vratio u rodnu luku. Tada smo propustili priliku, ali ne možemo dozvoliti da se to ponovi”, rekao je on.

  • Višković o osnivanju Centra za društvenopolitička istraživanja

    Višković o osnivanju Centra za društvenopolitička istraživanja

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je danas u Banjaluci da će se Centar za društvenopolitička istraživanja, koji je Vlada nedavno osnovala, baviti činjenicama i stvarima koje treba da ostanu budućim generacijama i mladima, a odnose se na dešavanja iz posljednjeg odbrambeno–otadžbinskog rata.

    Višković je napomenuo da se ta dešavanja još uvijek medijski i na druge načine pokušavaju prekrojiti kako bi se napravila nova istorija da su samo Srbi na ovim prostorima bili neki “loši momci i zločinci, a da su drugi dijelili ruže i cvijeće”.

    – Moramo preko te javne ustanove da napravimo određene dokumente i pisane arhive, u kojima ćemo sve ono što imamo da o dešavanjima devedesetih godina na prostoru BiH prikupimo da ne bi palo u zaborav i nestalo – rekao je Višković novinarima.

    On je istakao da je cilj da se ti podaci objedine na jednom mjestu, te da se napravi prezentacija na više jezika, koja će biti predstavljena širom svijeta.

    Višković je naveo da će Centar biti javna ustanova, sa četiri ili pet zaposlenih, te a odluka o njegovom osnivanju još nije stupila na snagu, nego je tek objavljena u Službenom glasniku Srpske, a nakon što prođe formalnu proceduru biće imenovani direktor i upravni odbor.

    – Ovo nije usmjereno ni protiv koga i nije nikakva investicija za Republiku Srpsku. Ustanovili smo da nam fali ta karika koja će sve institucije povezati na jedno mjesto i koja će sa jednog mjesta da šalje jedinstvenu poruku iz Srpske – pojasnio je Višković.

    On je napomenuo da će Centar raditi slično, ali ne isto kao Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

    – Zaposleni u ovom centru će sve ono što danas imamo na 50 i više adresa boračkih i drugih organizacija, lokalnih zajednica i ranih institucija skupiti na jedno mjesto, sortirati, arhivirati popisati i napraviti biltene koji će na pravi način predstaviti dešavanja od 1992. do 1995. godine na prostoru BiH – rekao je Višković.