VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šmit uređuje FBiH, Bošnjaci bjesne, Hrvati i Srbi mudro ćute

    Šmit uređuje FBiH, Bošnjaci bjesne, Hrvati i Srbi mudro ćute

    Ako treba, izaći ćemo na ulice. Ukoliko bi ova odluka prošla, Šmit će ostati upamćen da je etnički podijelio BiH. To mora biti zaustavljeno.

    Ovo je samo dio, najblaže rečeno, oštrih poruka bošnjačkih i probosanskih političara iz Sarajeva nakon što je u javnost nezvanično dospio tekst odluke o izmjeni Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH, koju navodno do 1. avgusta planira da nametne Kristijan Šmit.

    Oglasile su se čak i Zelene beretke, organizacija koja okuplja ratne veterane nekadašnje Armije RBiH, pozivom Šmitu da napravi „građansku državu“, da ukine nacionalne predznake za funkcije.

    U Šmitovoj kancelariji (OHR) i dalje odbijaju da komentarišu bilo šta.

    “Građanska” opcija
    Republika Srpska od početka ne priznaje Šmita za visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, jer kao dosadašnji nije imenovan Rezolucijom SB UN. Plus što je u međuvremenu poništio Zakon o nepokretnoj imovini RS.

    Međutim, njemačkog diplomatu su objeručke prihvatili u Sarajevu, pa je ovo prvi put da su digli glas protiv njega, a možda i prvi put uopšte da su se suprotstavili nečemu iz OHR.

    Razlog je tekst odluke koju planira da donese, iz koga se vidi da planira brojne intervencije samo u Federaciji, kao jednom od dva entiteta u BiH, kako bi spriječio blokade u postizbornom formiranju vlasti, ali i spriječio Bošnjake da biraju hrvatske delegate u Dom naroda FBiH i obrnuto. Dom naroda je jedan od dva doma u parlamentu tog entiteta.

    Ako bi ovo prošlo, Šmit bi dodatno učvrstio pozicije konstitutivnih naroda i njihovih većinskih predstavnika, što zagovaraju lideri HDZ BiH, Dragan Čović, i SNSD, Milorad Dodik, a istovremeno bi bilo šamar tzv. građanskoj opciji, koju zagovaraju stranke u Sarajevu, a iza koje se vješto kriju bošnjački politički ciljevi. Prema objavljenom tekstu odluke, Šmit ne planira bilo kakvu intervenciju u izborno zakonodavstvo koje se tiče Republike Srpske.

    Zbog toga nisu rijetki oni koji se pitaju da li bi to bio uspjeh lobiranja Hrvatske, čiji zvaničnici Zoran Milanović i Andrej Plenković, svako na svoj način, u međunarodnoj zajednici traže podršku za popravljanje političkog položaja Hrvata u BiH, prevashodno u Federaciji, gde su kao malobrojniji često preglasani od Bošnjaka.

    Kantoni
    Prema nezvaničnom dokumentu koji je objavio N1, jedino će kantoni (ima ih 10), gdje jedan konstitutivni narod čini više od tri odsto ukupne populacije tog konstitutivnog naroda u cijeloj Federaciji BiH, birati delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH. U prevodu, ne može se iz kantona u kome su Hrvati manjina birati hrvatski delegat, odnosno neko ko se samo izjašnjava kao Hrvat, a podržavaju ga bošnjačke partije iz Sarajeva. To je do sada bio razlog brojnih političkih sukoba predstavnika Hrvata i Bošnjaka u FBiH.

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović (SDA) ovakvu eventualnu izmjenu nazvao je uvodom u dodatnu diskriminaciju u BiH.

    – Dom naroda FBiH je zakonodavni dom i ne može nikome biti uskraćena mogućnost da bude izabran u njega samo zato što u etničkom smislu pripada manjini, koja u kantonu u kojem živi ne prelazi tri odsto. Uvođenje ovog praga značilo bi, pored postojeće, uvođenje dodatne etničke diskriminacije prema značajnom broju građana, što je neprihvatljivo – zaključio je on.

    Takođe, u nacrtu Šmitove odluke je navedeno da će definicija vitalnih nacionalnih interesa biti pojednostavljena. Na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa više se ne može pozivati po svim pitanjima, već samo po pitanjima koja su navedena u Ustavu. Vitalni interes mogu da pokrenu klubovi tri konstitutivna naroda u Domu naroda FBiH.

    Isto tako, deblokira se postupak imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH. Četiri mjesta trenutno su upražnjena nakon što je predsjednik Federacije više od pet godina odbijao da ih imenuje. Ako Šmit nametne ovu odluku, ukoliko predsjednik Federacije ne predloži sudije u određenom roku, Dom naroda će glasati o listi koju dostavi VSTS BiH. Osim toga, postupak imenovanja članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa premiješta se iz Parlamenta u sam Sud, koji će iz svojih redova imenovati sudije u Vijeće.

    Iz dokumenta, koji je doduše nezvaničan, ne vidi se da Šmit planira da spriječi Bošnjake da izaberu i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, trenutno u vidu Željka Komšića. To je možda najveći problem u odnosima Hrvata i Bošnjaka u tom entitetu. Prema nekim mišljenjima, Šmit namjerno nije želio da ide do kraja u susret zahtjevima HDZ i Dragana Čovića, kako bi imao argument za kritike iz Sarajeva. Prema drugoj teoriji, OHR je namjerno pustio probni balon u javnost da bi vidio reakciju i korigovao ono što planira da nametne.

    Politička histerija
    Komentarišući galamu Bošnjaka, a uglavnom ćutanje Hrvata i Srba u BiH na ono što planira da uradi Šmit, politička analitičarka Tanja Topić kaže da je to slika i prilika onoga što se godinama dešava u političkom životu BiH.

    – To je svojevrsna politička histerija. Ta histerija je uvijek etnički obojena, u zavisnosti od toga na koju grupu „pada sumnja“ da bi moglo da je snađe nešto što joj nije po mjeri. Ovdje opet dolaze do izražaja tri isključiva etnonacionalna koncepta unutrašnjih političkih snaga u BiH, gdje nikada ne postoji ni najmanji zajednički imenilac oko koga bi se te tri grupacije složile – kaže Topićeva za Srpskainfo.

    Prema njenim riječima, ono što je paradoks u ovim reakcijama jeste da jedan dio aktera koji je do juče prizivao i zahtijevao od visokog predstavnika upotrebu „bonskih ovlaštenja“ u vidu kažnjavanja političara ili nametanja zakona, sada nastupa vrlo agresivno prema visokom predstavniku, u slučaju da ne donese ono rješenje s kojim bi oni bili zadovoljni.

    – On sada navodno ne postupa u skladu s demokratskim vrijednostima, evropskim standardima i kao takav nema prava miješati se u zakonska i ustavna uređenja u BiH. Mislim da je najžešća reakcija zbog toga što se između redova iščitava snažno lobiranje Hrvatske za koncept koji zastupa HDZ BiH. I onda se cijeloj ovoj priči OHR napada i osuđuje kao puki izvršilac političkih naloga Hrvatske, odnosno jedne političke grupacije iz BiH – zaključuje Topićeva.

    Probni balon
    Novinar i politički analitičar, Pejo Gašparević, naglašava da u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću tvrditi šta će se naći u eventualnoj Šmitovoj odluci, a šta je probni balon pušten iz struktura međunarodne zajednice da se kroz medije provjeri kako će ko reagovati.

    Pejo Gašparević
    – Ali, u svakom slučaju se radi o pokušaju da se vidi može li se šta napraviti prije izbora, da oni ne budu po starom Izbornom zakonu, nego da se na neki način izađe u susret Hrvatima u BiH. Da se njima više ne nameću politički kadrovi koji su birani većinom bošnjačkim glasovima. Žestoke reakcije bošnjačkih političara na takve medijske informacije govore da u tom političkom miljeu još ne postoji ni minimum spremnosti da i Hrvate učine institucionalno ravnopravnim u BiH, kao jedan od tri konstitutivna naroda. Možda su takve reakcije bošnjačkih političara samo fingirane, da se odvrati visoki predstavnik, da odustane od eventualno takvog plana – kaže Gašparević za Srpskainfo.

  • Lavrov odlučio: “Razmotrićemo povećanje isporuke gasa Mađarskoj”

    Lavrov odlučio: “Razmotrićemo povećanje isporuke gasa Mađarskoj”

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je danas da će Rusija razmotriti zahtjev Mađarske da poveća isporuke gasa iz Rusije.

    Lavrov je ovo rekao tokom posjete Moskvi mađarskog ministra spoljnih poslova Petera Sijarta.

    Mađarska, članica EU, zadržala je bliske veze sa Rusijom i nakon početka specijalne operacije u Ukrajini, protiveći se planovima EU da smanji zavisnost od ruske nafte i gasa.

  • Bajden pozitivan na virus korona

    Bajden pozitivan na virus korona

    Američki predsjednik Džozef Bajden zaražen je virusom korona, saopštila je Bijela kuća.

    Isti izvor navodi da Bajden ima blage simptome i da je počeo terapiju lijekom “Pakslovid”.

    U saopštenju se navodi da će se Bajden izolovati u Bijeloj kući i nastaviće da obavlja sve dužnosti.

    “Predsjednik će ostati da radi u izolaciji dok test ne bude negativan”, navodi se u saopštenju.

  • Šekler: “Sada kažem. Biće 20.000 dnevno”

    Virusolog i mikrobiolog Veterinarskog specijalističkog instituta Milanko Šekler rekao je za TV Prva da nas očekuje porast broja zaraženih.

    On prognozira da ćemo imati i do 15.000, pa čak i 20.000 zaraženih u danu, ali da je to očekivano budući da se novi sojevi koronavirusa mnogo lakše prenose, a samim tim i brže šire u populaciji.

    “Nema ničega neobičnog da se novi sojevi brže šire, to je tačno. Za sada nema nagoveštaja da izazivaju težu kliničku sliku od do sada poznatih sojeva omikrona”, rekao je Šekler.

    Na pitanje zašto se zaražavaju i ljudi koji su preležali koronu, čak i više puta, odgovara da je to nešto na šta je teško odgovoriti, jer se i grip vraća iako ga preležimo, pa to nikome nije neobično. Šekler naglašava da je tu reč, pre svega, o individualnom imunitetu.

    Komentarisao je i zaražavanje vakicinisanih građana.

    “Ja sam u decembru 2020. rekao da vakcina nije čarobni štapić i nemojte da očekujete čudo od vakcine. Ona služi da se bolest lakše podnese”, rekao je Šekler.

    Budući da Srbija ima 4.000 obolelih dnevno, postavlja se pitanje, da li nam sledi novi talas koronavirusa.

    Doktor Milanko Šekler kaže da njega ne brine porast broja zaraženih i da je to bilo očekivano. Kako kaže, novi sojevi omikrona daju mnogo blaže forme bolesti.

    “Sada kažem da će biti više od 15.000 do 20.000 zaraženih dnevno, da li će toliko biti dijagnostifikovano u laboratoriji, ne bih smeo da se kladim, ali toliko će ići nivo infekcije na nivou Srbije”, rekao je.

    O eventualnom uvođenju mera u periodu kada broj zaraženih raste, kaže da se i to u velikoj meri svodi na individualnu odgovornost, prema zdravlju i prema društvu.

    “Razumem zašto zemlje nisu uvele neke posebne mere gde je broj zaraženih prevazišao broj zaraženih u odnosu na prethodni talas. To je individualno, ljudi treba da budu odgovorni i da znaju gde idu i da li su vakcinisani i da ako nisu vakcinisani ne idu na velika okupljanja. Moraju da se naviknu da žive u takvim okolnostima. Oni koju su vakcinisani isto treba da vode računa, ali mora da se zna da su male šanse da se bolest kod njih iskomplikuje”, rekao je.

  • Dodik: BiH mora biti ustavna ili je neće biti

    Dodik: BiH mora biti ustavna ili je neće biti

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da BiH mora biti ustavna ili je neće biti, te da Srpska bira ustavnu BiH.

    Dodik je rekao da nametanje rješenja nije način da se spasi BiH, te smatra da bi i za muslimane bilo bolje da imaju svoju državu i da bi sa čistim računima bolje sarađivali.

    On je naveo da je trenutno na sceni tužan pokušaj da se BiH održi intervencijom stranaca praveći određene institucije koje nemaju nikakav autoritet i samo zaustavljaju Srpsku da realizuje projekte kao što je izgradnja hidroelektrane “Buk Bijela”, aerodrom u Trebinju, gasovod…

    Dodik je za RTRS naglasio da se nije odustalo od dokumenta koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, a koji se odnosi na vraćanje nadležnosti, te da je riječ o najvažnijem dokumentu novije političke istorije Srpske i da u tom procesu nije učestvovala opozicija.

    Govоreći o predstojećim izborima, Dodik je rekao da ankete pokazuju od 34 do 37,4 odsto podrške SNSD-u, čiji je lider.

    On je dodao da i ankete koje se odnose na pojedinačne funkcije pokazuju apsolutnu prednost Željke Cvijanović kao kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH u odnosu na protivkandidate, kao i ogromnu prednost njega kao kandidata za predsjednika Republike Srpske u odnosu na ostale kandidate.

    “Cijenim kandidate, nije mala čast biti kandidat za predsjednika Republike. Smatram da dolazi vrijeme koje traži dosta stabilnosti, nikakav avanturizam koji bi mogao da našteti Republici Srpskoj”, rekao je Dodik.

    On vjeruje da u Srpskoj ljudi razumiju da dolazi vrijeme u kojem će biti promjena u svijetu i da je važno da oni koji predstavljaju srpski narod imaju prolazne puteve u vezi sa mogućnostima da utiču na samu poziciju Srpske, što pokazuje predsjednik Srpske Željka Cvijanović posjetom SAD i on svojim posjetama Rusiji, Izraelu, Briselu i ostalim mjestima.

    “A opet u Srpskoj čujem neke koji govore da postoji neka vrsta izolacije, vjerovatno misle da treba da me primi neko u Velikoj Britaniji, a ja smatram da su Britanci veliki spekulanti i da ovdje imaju svoje lokalne političare, političku partiju u Srpskoj koju podržavaju u želji da dođe do vlasti da bi oni mogli da kreiraju neke svoje interese, u pravilu na štetu srpskog naroda”, istakao je Dodik.

    On je naglasio da je najlakše biti opozicija i napadati sve, pokazivati netoleranciju ka bilo kakvom uspjehu ostvarenom u nemogućim okolnostima koje, između ostalog, podrazumijevaju i lične i prijetnje porodici.

    “To je cijena posla koji radimo. Pokazali smo da nismo spremni da pokleknemo”, zaključio je Dodik.

  • Bošnjaci spremni za ulicu u slučaju da Šmit nametne odluke

    Bošnjaci spremni za ulicu u slučaju da Šmit nametne odluke

    Nakon najava da će Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH pa i Ustava Federacije BiH, ujedinile su se sve bošnjačke partije koje ističu da se radi o crvenoj liniji te da će se na sve načine boriti da do toga ne dođe.

    Ono što je zanimljivo jeste da su upravo te partije prije samo malo više od mjesec dana tražile od visokog predstavnika BiH da nametne izmjene Izbornog zakona, vjerovatno smatrajući da će, kao i obično, ta odluka biti u njihovu korist.

    Ono o čemu se spekuliše jeste da će visoki predstavnik BiH nametnuti rješenja koja podrazumijevaju da jedino kantoni gdje jedan konstitutivni narod čini preko tri odsto ukupne populacije tog kantona u cijeloj Federaciji BiH može birati delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH.

    Bošnjačke političke partije već su izašle sa računicom da će iz pet kantona doći čak dvije trećine delegata te da praktično dvije stranke koje su dominantne u tim kantonima mogu biti “vlasnici Federacije BiH”.

    Bošnjacima koji smatraju da se takvim izmjenama podilazi HDZ-u i Hrvatima u BiH, sporne su i najave o izmjenama načina na koji se biraju predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH.

    Spekuliše se da bi Šmit mogao da nametne odluku na način da je umjesto šest za imenovanje kandidata potrebno najmanje osam delegata u svakom klubu Doma naroda FBiH. Ako jedan klub ne uspije nominovati kandidata u roku od 30 dana, broj delegata koji je potreban da to učini smanjiće se na pet itd. da bi na kraju grupa od dva delegata mogla predložiti kandidate za predsjednika, odnosno potpredsjednika Federacije BiH.

    Ocjene pojedinih bošnjačkih političara o mogućim izmjenama Izbornog zakona i Ustava FBiH idu čak dotle da kažu da se radi o “Vašingtonu 2”, aludirajući na Vašingtonski sporazum po osnovu kojeg je nastala Federacija BiH.

    U suštini, najspornije je to što se najavljenim izmjenama izlazi u susret Hrvatima i HDZ-u, a ne ide se u pravcu građanske države, gdje svaki glas svakog čovjeka vrijedi isto.

    Nermin Nikšić, lider SDP-a, rekao je, ako ova odluka prođe, da će ovaj saziv OHR-a ući u istoriju kao onaj koji je “okončao agresiju i etnički podijelio BiH”. On je rekao da će se SDP protiv najavljene odluke Šmita boriti svim raspoloživim sredstvima te, ako treba, da će svi izaći na ulice, jer je to “crvena linija koja se ne smije preći”.

    “Borit ćemo se sa svojim prijateljima u Parlamentu EU, a i na ulici ako bude trebalo”, rekao je Nikšić, dok je Denis Bećirović kandidat SDP-a i opozicionih stranaka za člana Predsjedništva BiH, rekao je da će, ukoliko nametne rješenja koja se spominju, Šmit nastaviti proces “teritorijalnog i etničkog cementiranja”.

    Bećirović ističe da posebno zabrinjava trgovanje procentima zastupljenosti naroda, kao da se ne radi o živim ljudima, te da donošenje odluke mora biti zaustavljeno pozivajući i ostale partije da se zajedno tome suprotstave.

    I prvi ljudi SDA reagovali su na način da je, kako kaže Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH iz ove stranke, najava Šmita nedopustiva, jer uvodi dodatnu diskriminaciju i blokade.

    Samo dva mjeseca prije, Džaferovićev stranački šef Bakir Izetbegović, nakon propalih pregovora u Neumu o izmjenama Izbornog zakona, rekao je: “Danas smo iscrpili zadnje mogućnosti, očekujemo od visokog predstavnika da povuče korake. Ja ne očekujem od Šmita da nametne budžet, već da nametne neophodne odluke koje će omogućiti provođenje izbora”.

    Sa druge strane, iz Hrvatskog narodnog sabora saopštili su da javna haranga koja ima jasne obrise orkestriranog propagandnog djelovanja ima samo jedan cilj, očuvati mogućnost da se nastavi s projektom realizacije pretvaranja Federacije BiH u bošnjačku državicu. Pri tome se pritiscima pokušava obeshrabriti međunarodna administracija angažovana u BiH u namjeri da stabilizuje odnose i spriječi eskalaciju.

    “Očekujemo da sva rješenja budu pravedna, u skladu sa duhom i slovom Dejtonskog mirovnog sporazuma s Ustavom definisanom ulogom konstitutivnih naroda i svih ostalih, koji moraju moći birati legitimne političke predstavnike na svim nivoima i imati ulogu u raspodjeli vlasti”, istakli su u HNS-u.

    Najavu Šmita da bi mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH komentarisao je i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, koji je rekao da je Republika Srpska protiv bilo kakvih nametnutih rješenja iz OHR-a, što radi “lažni visoki predstavnik”, istovremeno se pitajući ko laže s obzirom na to da je nedavno njemački Bundestag usvojio rezoluciju da BiH ne može da nastavi da se razvija kao država tri konstitutivna naroda.

  • Raspušten italijanski parlament

    Raspušten italijanski parlament

     Predsjednik Italije Serđo Matarela raspustio je danas italijanski parlament, otvarajući put za održavanje vanrednih parlamentarnih izbora, javila je italijanska televizija RAI.

    Italijanski premijer Mario Dragi je ranije danas predao ostavku Matareli, saopštio je kabinet predsjednika, prenio je Rojters.

    Matarela je zatražio od Dragija da ostane na funkciji premijera kao vršilac dužnosti, navedeno je u saopštenju.

  • HNS osudio prijetnje ratom

    HNS osudio prijetnje ratom


    Hrvatski narodni sabor (HNS) osudio podsticanje na nasilje i prijetnje ratom koje upućuju bošnjačke političke stranke čiji je cilj status kvo i pretvaranje Federacije BiH u bošnjačku državicu.

    “Oštro osuđujemo najave nasilja, podsticanje sukoba i prijetnje ratom u BiH koje upućuju bošnjačke političke stranke, njima bliske organizacije i aktivisti, a sve s ciljem očuvanja statusa kvo koji bi omogućio nastavak političkog nasilja nad Hrvatima kao konstitutivnog naroda na sljedećim izborima i time urušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma”, saopšteno je iz HNS-a.

    U saopštenju je navedeno da je potpuno neprihvatljivo da neodgovorne političke opcije i pojedinci zazivaju sukobe u BiH kojoj je kao nikada potreban mir i stabilnost, te napredak prema evroatlantskim integracijama.

    “Oštro osuđujemo sistemsko podizanje međunacionalnih tenzija”, istakao je HNS.

    Iz HNS-a su podsjetili na nedavne napade na Hrvate, njihovu imovinu i simbole kod Tešnja, Vareša i drugim mjestima u srednjoj BiH i pozvali političke zvaničnike i medije na odgovornost i osuđivanje takvih napada.

    “Javna haranga koja ima jasne obrise orkestriranog propagandanog djelovanja ima samo jedan cilj, očuvati mogućnost da se nastavi s projektom realizacije pretvaranja FBiH u bošnjačku državicu. Pri tome se pritiscima pokušava obeshrabriti međunarodnu administraciju angažovanu u BiH u namjeri da stabilizuju odnose i spriječe eskalaciju”, istakli su iz HNS-a.

    U HNS-u očekuju da sva rješenja budu pravedna, u skladu sa duhom i slovom Dejotna i Ustavom definisanom ulogom konstitutivnih naroda i svih ostalih, koji moraju moći birati legitimne političke predstavnike na svim nivoima i imati ulogu u raspodjeli vlasti.

  • Dom zdravlja Banjaluka u fazi reorganizacije

    Dom zdravlja Banjaluka u fazi reorganizacije

    U Banjaluci svaki dan raste broj oboljelih od virusa korona, ali je riječ o blažim kliničkim slikama, izjavila je direktor Doma zdravlja Banjaluka Nevena Todorović.
    “Radi se o blažim kliničkim slikama oboljelih, imamo i srednje i teške kliničke slike i to su pacijenti starije dobi i koji imaju određene druge pridružene hronične bolesti”, rekla je Todorovićeva danas novinarima u Banjaluci.

    Ona je navela da se Dom zdravlja Banjaluka ponovio nalazi u fazi reorganizacije, ističući da se mora povećati broj timova u kovid ambulanti i staviti više doktora i medicinskih sestara.

    Todorovićeva je dodala da će kovid ambulanta u Docu raditi dvokratno.

    “Vidjećemo kako će se odvijati situacija sa virusom korona i ne očekujemo mirnu jesen i zimu kada se bude očekivao i virus gripa”, istakla je Todorovićeva.

    Ona je ukazala da građani treba da izbjegavaju zatvorene prostore i da održavaju higijenu.

    Todorovićeva je apelovala da građani prijavljuju ambulantama porodične medicine ukoliko su pozitivni na virus korona.

  • U Srpskoj zaraženo 167 osoba

    U Srpskoj zaraženo 167 osoba

    U protekla 24 časa, u Republici Srpskoj testirano je 317 laboratorijskih uzoraka, a novi virus korona (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 167 osoba.

    Radi se o 64 muškarca i 103 žene, od kojih je 36 mlađe, 86 srednje i 45 osoba starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta 92 osobe su iz Banjaluke, 21 iz Bijeljine, 19 iz Trebinja, po šest iz Kneževa i Čelinca, po četiri iz Prijedora i Foče, po dvije iz Bratunca, Doboja i Ugljevika i po jedna osoba je iz Zvornika, Kotor Varoša, Laktaša, Lopara, Modriče, Mrkonjić Grada, Nevesinja, Pelagićeva i Prnjavora.

    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske nije prijavljen ni jedan smrtni slučaj.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 113.696 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 6.397 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona.

    U Republici Srpskoj, testirana je ukupno 429.748 osoba.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 75, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 37, a u ostalim bolnicama 38. Na respiratoru su tri osobe, u UKC Srpske.