VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ratu kredita diže šest banaka u Srpskoj

    Ratu kredita diže šest banaka u Srpskoj

    Od osam banaka koje posluju na tržištu Srpske tri su već obavijestile korisnike kredita sa promjenjivom kamatnom stopom da će doći do rasta rata za juli, a isto toliko priprema informaciju da će biti promijenjen iznos anuiteta.

    Direktor Agencije za bankarstvo RS Srđan Šuput rekao je “Glasu Srpske” da tri banke koje pripremaju obavještenja za klijente taj posao će završiti do kraja mjeseca.
    – Preostale dvije banke trenutno ne šalju obavještenja niti se spremaju, što ne znači da neće u narednom periodu to uraditi ako euribor nastavi i dalje da raste – rekao je Šuput.

    Naglasio je da na nivou bankarskog sektora u RS ukupno plasirani krediti sa promjenjivom kamatnom stopom, odnosno sa klauzulom euribor, iznose 1,900 milijardi maraka.

    – Od toga iznosa na privredu se odnosi 950 miliona, a preostalih 940 miliona maraka na stanovništvo – kazao je Šuput.

    On je podvukao da su banke dužne da obavijeste klijente o promjenama po pitanju iznosa anuiteta.

    – Jednostavno banka mora da obavijesti klijenta, osim ako nije drugačije navedeno u ugovoru. Agencija za bankarstvo RS apeluje na banku i klijente da pročitaju svoje ugovore i da strogo poštuju ono što je istim definisano – kazao je Šuput.

    Naglasio je da je rast anuiteta na kredite sa promjenjivom kamatnom stopom neminovno, s obzirom da je došlo do rasta euribora te da su tražili od banaka u Srpskoj da ih o tim promjenama informišu.

    – Banke usklađuju kamatne stope sa euriborom dva puta godišnje. Odnosno banke ga gledaju na 30. ju­n i 31. decembar. Većina kredita sa promjenljivom kamatnom stopom je vezana za šestomjesečni euribor. Mi smo već najavili da će doći do rasta kamatnih stopa na kredite, jer je euribor porastao, odnosno on više nije negativan, ni na nuli, već je sada blago pozitivan – rekao je još prošle sedmice Šuput i dodao da se taj trend dešava svagdje gdje su banke dale kredite sa promjenljivim kamatnim stopama.

    Prema njegovim prognozama, neizvesno je šta će se dalje dešavati po pitanju euribora.

    – S obzirom da su recesija, inflacija i kriza prisutne ne može se očekivati da euribor ostane na ovom nivou već da raste, ali za koliko će to biti, teško je u ovom trenutku prognozirati. Prema nekim projekcijama, do kraja ove godine to neće biti dramatično – podvukao je Šuput.

    Podvukao je i da je došlo do rasta kamatnih stopa i na depozite.

    – Tako da i sa te strane može se očekivati da, ako rastu te kamatne stope, dođe i do blagog rasta kamata na kredite – zaključio je Šuput.

    ECB
    Upravni savjet Evropske centralne banke (ECB) odlučio je juče da podigne tri ključne kamatne stope te banke za 50 baznih poena. Prema tome, kamatna stopa na glavne operacije refinansiranja i kamatne stope na graničnu kreditnu liniju i depozitnu liniju biće povećane na 0,50 odsto, 0,75 odsto i 0,00 odsto respektivno od 27. jula ove godine.

  • Rusija i Ukrajina danas bi trebale potpisati sporazum o deblokadi izvoza žitarica

    Rusija i Ukrajina danas bi trebale potpisati sporazum o deblokadi izvoza žitarica

    Turska je saopćila da je postignut dogovor s Rusijom kako bi se Ukrajini omogućio nastavak izvoza žitarica preko Crnog mora.

    U petak ga u Istanbulu trebaju potpisati Ukrajina, Rusija, Turska i generalni sekretar UN-a Antonio Guterres.

    Svjetska nestašica ukrajinskog žita od ruske invazije 24. februara ostavila je milione u opasnosti od gladi.

    Zbog invazije su cijene hrane skočile, pa je dogovor o deblokadi ukrajinskih luka ključan. Oko 20 miliona tona žitarica zapelo je u silosima u Odesi.

    Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da će se još jedan krug pregovora pod vodstvom UN-a o deblokadi izvoza žitarica održati u Turskoj u petak – i da bi dokument “mogao biti potpisan”.

    Ali jedan ukrajinski zastupnik blizak pregovorima izrazio je oprez u pogledu dogovora.

    “Još nemamo dogovor. Uopće ne vjerujemo Rusima. Zato pričekajmo do petka za konačnu odluku i da neće biti nekih odbijanja Rusa i promjena u zadnji čas”, rekao je Oleksij Hončarenko, zastupnik u Odesi, u emisiji World Tonight radija BBC 4.

    Američki State Department pozdravio je dogovor postignut uz posredovanje UN-a, ali je rekao da se usredotočuje na pozivanje Rusije na odgovornost za njegovu provedbu.

    “Uopće nikada nismo trebali biti u ovoj poziciji. Ovo je bila namjerna odluka Ruske Federacije da hranu koristi kao oružje”, rekao je glasnogovornik State Departmenta Ned Price.

  • Stevandić upitao koji su dalji koraci: Sada je Šmit na meti mržnje u FBiH

    Stevandić upitao koji su dalji koraci: Sada je Šmit na meti mržnje u FBiH

    Mržnja u FBiH sad se okreće prema g. Šmitu, poručio je predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić na društvenim mrežama.
    Ako učini nešto što nije po bošnjačkoj volji, očekuje se da koriste srpske argumente o nelegalnom imenovanju bez Savjeta bezbjednosti – napisao je Stevandić na Tviteru.

    “I šta ćemo sad? Neće to biti zdravo dok opet ne okrene protiv Republike Srpske? Samo tako može u FBiH”, pita Stevandić.

  • Šokantni podaci o poslovanju preduzeća u Srpskoj

    Šokantni podaci o poslovanju preduzeća u Srpskoj

    Čak 402 preduzeća u Republici Srpskoj u prošloj godini su ostvarila dobit veću od milion maraka. Među profiterima milionerima su i poslodavci koji se žestoko protive povećanju minimalca, tvrdeći da bi načisto propali ako bi najniža plata od 650 KM bila povećana za 100 maraka.

    Da privrednicima u Srpskoj, uprkos silnoj kuknjavi, ne ide baš loše potvrđuju zvanični podaci Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge APIF RS, koji su u posjedu Srpskainfo.

    Prema ovom izvoru, privredna preduzeća u Srpskoj su u 2021. godini ostvarila 20 odsto više dobiti nego godinu ranije, a dobit banaka je, u odnosu na prethodnu godinu, porasla za 82 odsto!

    Brojke sve govore
    Kad se sve sabere, preduzeća u RS su prošle godine ostvarila ukupno dobit od 2,25 milijardi maraka, dok su ih bruto plate za svih 180.000 radnika zaposlenih u privredi “koštale” ukupno 2,9 milijardi.

    – Ove brojke govore više od hiljadu riječi – kaže Danko Ružičić, predsjednik Sindikata kože, obuće i tekstila RS i potpredsjednik Saveza sindikata RS za privredne grane.
    Prema podacima APIF, na spisku 402 preduzeća koja su, uprkos krizi, prošlu godinu završila u milionskom plusu je i firma Dragutina Škrebića, jednog od čelnika Unije udruženja poslodavaca RS, koji se na pregovorima u Ekonomsko-socijalnom savjetu RS zalagao za to da se povećanje minimalca “skine sa dnevnog reda”, tvrdeći da bi povećanje plata bilo pogubno za privredu!?

    “Dobit se ne trpa u džep”
    Fabrika obuće “Škrebić kompani” iz Teslića je u prošloj godini ostvarila više od 3,2 miliona maraka dobiti.

    Vlasnik ove firme Dragutin Škrebić ipak tvrdi da je povećanje minimalca za 50 ili 100 KM nerealno i da može ugroziti privredu.

    – Nije minimalna plata problem za moju kompaniju, niti za druge koje ostvaruju dobit, ali jeste problem za one koji nemaju dobit i koji se bore za opstanak – objašnjava Škrebić za Srpskainfo.

    Tvrdi da u njegovom preduzeću niko do 700 zaposlenih ne radi za minimalac i da je lani, kada je minimalac bio 590 KM, najniža plata u “Škrebić kompani” bila 720 KM.

    Škrebić smatra da u našem društvu uspješne firme satanizuju, umjesto da se ističu kao primjer, i da o dobiti pričaju oni koji ne znaju šta je to.

    – Dobit se ne dijeli, niti se trpa u džep, dobit se ulaže u napredak, a od toga koristi imaju i radnici, jer će raditi u uspješnoj i stabilnoj kompaniji – smatra Škrebić.

    Sličnu priču priča Sarša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.

    U elitnom društvu firmi sa milionskim profitom je i njegovo preduzeće “Krajina klas”, koje je poslovnu 2021. godinu završilo u plusu od skoro 1,7 miliona KM..

    Trivić je ovih dana bio najglasniji u tvrdnjama da bi povećanje minimalca bilo katastrofalno za privredu i da novca za povećanje plata u privredi nema!

    Trgovački lanci kupe kajmak
    Na vrhu liste kompanije u RS, koje su lani ostvarile milionsku dobit su, očekivano, “teškaši” poput “M:tela”, “Elektroprivrede RS”, EFT Rudnika i termoelektrane Stanari i javnih preduzeća “Putevi RS” i “Autoputevi RS”.

    Ali za njima ne zaostaju mnogo ni veliki trgovački lanci, poput “Binga”, čija je poslovna jedinica u Prijedoru ostvarila 15,3 miliona KM dobiti, te “Frukta trejda” iz Dervente, koji je prošlu godinu završio u plusu od 12 miliona maraka.

    Nešto niže na listi je “Đurić MBB” Doboj, sa “skromnih” 4,6 miliona maraka profita.

    I dok gazdama trgovačkih lanaca, ako je suditi po zvaničnim pokazateljima, posao cvjeta, radnici u ovoj branši su među najslabije plaćenima.

    Prema podacima Zavoda za statistiku RS, prosječna plata u trgovini u Srpskoj iznosi 872 KM, što u odnosu na sindikalnu potrošačku korpu nije dovoljno čak ni za hranu za četvoročlanu porodicu.

    Još je veće iznenđenje, ali samo za neupućene, to što su se na listi najuspješnijih firmi koje su uknjižile milionsku dobit našle i fabrike tekstila, kože i obuće, čije se poslovanje temelji na slabo plaćenoj, mahom ženskoj radnoj snazi.

    Biznis koji se isplati
    Uz već pomenutu Škrebićevu, na listi najuspešnijih preduzeća u Srpskoj su još tri fabrike obuće: “Welly” iz Štrbaca kod Prnjavora, “Dermal” iz Kotor Varoša i “Sanino” iz Dervente.

    Prnjavorska fabrika je prošlu godinu završila u plusu od vrtoglavih 9,2 miliona maraka. “Sanino” je uknjižio godišnju dobit veću od 3,3 miliona, a kotorvaroški “Dermal” je svom vlasniku, Radenku Bubiću, zaradio respektabilnih 3,6 miliona maraka.

    Da Bubiću sasvim dobro ide potvrđuje i činjenica da je tokom protekle dvije godine, obilježene korona krizom, otvorio dva nova pogona, vrijedna više od pet miliona KM, te da je “Dermal” na 20. godišnjicu firme posjetio lično premijer Srpske Radovan Višković.

    Istina, u ovoj fabrici, koja zapošljava više od 1.200 radnika, plate su veće od prosjeka u obućarskoj branši, pa ni povećanje minimalca za njih vjerovatno ne bio bio problem. Ali, ovo preduzeće se već suočava s problemom koji će vjerovatno zadesiti i mnoge druge poslodavce u RS – manjkom radne snage.

    Prema podacima Poreske uprave RS, oko 125.000 radnika u Srpskoj prima platu do 600 KM, a prema procjenama sindikalaca prosječna plata koju prima većina radnika u privredi u RS je oko 700 KM.

    Radnici masovno odlaze u inostranstvo, gdje mogu zaraditi znatno više.

  • Vlada Srpske utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici

    Vlada Srpske utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici

    Vlada Republike Srpske utvrdila je na današnjoj, 179. sjednici, održanoj u Banjaluci, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici kojim se usklađuju termini i definicije, pitanje sertifikata za proizvodno postrojenje u kojem se proizvodi električna energija iz obnovljivih izvora, te pitanje garancije o porijeklu električne energije iz obnovljivih izvora energije.

    Po razmatranju Informacije, Vlada Republike Srpske usvojila je zaključak o tome da se nastavi sa prikupljanjem ponuda za otkup potraživanja republičkih institucija sa bankarskim garancijama do 26. jula ove godine (do 16.00 časova), a zbog izraženog interesa za otkup navedenih potraživanja.

    U Ministarstvo finansija RS prispjelo je više samoincijativnih ponuda za otkup potraživanja Vlade i republičkih institucija u Birač a.d. u stečaju, saopšteno je iz Biroa za odnose s javnošću Vlade RS.

    Kako bi Vlada Republike Srpske, u okviru svojih nadležnosti, mogla donijeti konačnu odluku, a na bazi cjelishodnosti, društvene i ekonomske prihvatljivosti, odlučeno je da se rok za prijem eventualnih, novih prijava produži do navedenog roka, odnosno do 26. jula ove godine

    Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici.

    “Važeći Zakon o energetici donesen je 2009. godine, te postoji potreba da se isti uskladi sa zakonima koji su doneseni poslije njega i to sa Zakonom o električnoj energiji, Zakonom o gasu, Zakonom o obnovljivim izvorima energije, Zakonom o energetskoj efikasnosti, kao i sa Strategijom razvoja energetike”, navodi se u saopštenju.

    U tom smislu ovim zakonom se usklađuju termini i definicije, pitanje sertifikata za proizvodno postrojenje u kojem se proizvodi električna energija iz obnovljivih izvora, pitanje garancije o porijeklu električne energije iz obnovljivih izvora energije, te se normira nadležnost Vlade za donošenje Strategije razvoja energetike, kao sektorske strategije Republike Srpske.

    Ovim zakonom stvara se i pravni osnov za donošenje Energetskog i klimatskog plana Republike Srpske, definiše njegov sadržaj, rokovi, procedura usvajanja i institucije koje su zadužene za izradu istog.

    Na današnjoj sjednici, Vlada Republike Srpske donijela je Rješenje o davanju saglasnosti na Sporazum o saradnji između Vlade Republike Srpske i kompanije Rafinerija nafte Brod a.d. Brod.

    Rafinerija nafte Brod a.d. Brod obratila se Ministarstvu energetike i rudarstva inicijativom za zaključivanje Sporazuma o saradnji između Rafinerije nafte Brod a.d. Brod i Vlade Republike Srpske.

    Predloženim sporazumom investitor izražava interes za ulaganje u sektor energetike u Republici Srpskoj, posebno u sektoru prirodnog gasa, a Vlada izražava spremnost na saradnju u cilju realizacije namjera konstatovanih u sporazumu, naročito imajući u vidu višegodišnje iskustvo investitora u oblasti prerade nafte.

    Konkretno, namjera ovog privrednog subjekta je da izgradi gasnu termoelektranu za proizvodnju električne energije, tehnološke i grejne pare kao i niskotemperaturne toplote, instalisane snage 100 MW.

    Ukoliko studija ekonomske opravdanosti pokaže tehničku izvodljivost i ekonomsku opravdanost investitor će podnijeti zahtjev za dodjelu koncesije.

    Vlada je, s druge strane, saglasna da će po zahtjevu investitora provesti sve neophodne aktivnosti u cilju dodjele koncesije u skladu sa važećim propisima.

    Prema navodima iz Inicijative, očekivana ukupna visina kapitalnih troškova procjenjuje se na 150 miliona evra.

    Vlada Republike Srpske, u funkciji Skupštine akcionara Matičnog preduzeća Elektroprivreda Republike Srpske, donijela je Odluku o osnivanju Vjetroparkovi Elektroprivrede Republike Srpske društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju i prodaju električne energije Berkovići i Odluku o davanju instrukcije za glasanje predstavniku kapitala MH ERS Matičnog preduzeća a.d. Trebinje u Skupštini Vjetroparkovi Elektroprivrede Republike Srpske društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju i prodaju električne energije Berkovići.

    Elektroprivreda Republike Srpske, primjenjujući ključne strateške ciljeve iz Strategije razvoja energetike Republike Srpske do 2035. godine, izradila je Plan razvoja Elektroprivrede Republike Srpske za period 2019 — 2029. godine, kojim su definisane aktivnosti na provođenju i realizaciji investicionih projekata za izgradnju novih proizvodnih objekata MH ERS, koji koriste obnovljive izvore energije, među kojima su i tri vjetroelektrane — VE Hrgud, VE Donja Trusina i VE Radimlja.

    Matično preduzeće je otpočelo aktivnosti na pripremi realizacije projekta izgradnje VE Donja Trusina, čiji je razvoj planiran u periodu 2022 — 2024. godine.

    U cilju realizacije ovog izuzetno značajnog projekta, potrebno je pokrenuti cijeli niz aktivnosti koje se, prije svega, odnose na izradu i pribavljanje odgovarajućih studija, podnošenje zahtjeva za dodjelu koncesije, identifikaciju zemljišta, utvrđivanje vlasništva, te regulisanje imovinsko — pravnih odnosa, navodi se u saopštenju.

    Iz navedenih razloga, osniva se novo pravno lice pod nazivom Vjetroparkovi Elektroprivrede Republike Srpske d.o.o. Berkovići, koje će na sebe preuzeti obavezu pripreme i razvoja projekta VE Donja Trusina, a čije bi sjedište bilo na teritoriji opštine Berkovići.

    Ovo društvo je jednočlano društvo, čiji je osnivač koncesionar MH ERS MP a.d. Trebinje, sa 100 odsto učešćem u osnovnom kapitalu i novčanim ulogom od 150.000,00 KM, što je i visina (ukupan iznos) osnivačkog kapitala Društva.

    Takođe, Vlada je donijela Odluku o ustupanju na korišćenje poslovnog objekta Republike Srpske (objekat bivšeg Urbanističkog zavoda u Banjaluci) Univerzitetu u Banjaluci za potrebe Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci i ovlastila ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju da, u ime Vlade Srpske, zaključi ugovor kojim će se detaljnije urediti prava i obaveze u vezi sa ustupanjem na korišćenje predmetnih nekretnina.

    Konkretno, na korišćenje se ustupaju kancelarije na trećem i četvrtom spratu u objektu Urbanističkog zavoda u Banjaluci, u Ulici Save Mrkalja 16, koje su do sada koristili Komisija za koncesije Republike Srpske i Republička agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća.

    “Medicinski fakultet Univerziteta u Banjaluci je još u julu 2021.godine izrazio potrebu za dodjeljivanjem na korišćenje poslovnih prostorija za obavljanje svojih djelatnosti, a s obzirom da je prestala potreba da te prostorije koriste navedene Vladine institucije, stvoreni su uslovi Medicinskom fakultetu dodijele na korišćenje sve poslovne prostorije u objektu bivšeg Urbanističkog zavoda u Banjaluci”, navedeno je u saopštenju.

    Vlada Republike Srpske donijela je Rješenje o odobrenju realokacije sredstava Budžetske rezerve, u iznosu od 115.000,00 KM za sanaciju krovne konstrukcije ЈU OŠ “Miloš Dujić” Čelinac i ЈU OŠ “Vuk Karadžić” Sitneši.

  • Plan EU nailazi na sve veći otpor: Još zemalja reklo “ne”

    Plan EU nailazi na sve veći otpor: Još zemalja reklo “ne”

    Španska vlada neće narediti potrošačima da ograniče potrošnju gasa, izjavila je u četvrtak ministarka energetike Tereza ​​Ribera.

    “Nećemo u zakon uvoditi obavezu podešavanja temperature kućnih termostata”, rekla je ona u intervjuu za lokalnu radio-stanicu Kadena (Cadena) SER, prenosi Večernji list.

    Vlada bi ipak preporučila da ljudi štede energiju, rekla je ona i dodala da će vlada zaštititi i potrošnju gasa u industriji.

    Ministarka je u sredu rekla da će se njena vlada protiviti predlogu Evropske unije o smanjenju potrošnje gasa, jer zemlja nije zavisna od ruskog gasa nakon ulaganja u infrastrukturu za skladištenje gasa u prošlosti.

    Portugalska vlada takođe neće podržati plan koji je predložio Brisel da se evropska potrošnja gasa smanji za 15 odsto kako bi se prevazišao mogući prekid ruskih isporuka, rekao je Žoao Galamba, državni sekretar za životnu sredinu i energetiku.

    “Portugal će se suprotstaviti toj neproporcionalnoj meri”, rekao je on u intervjuu dnevnom listu Publiko objavljenom u četvrtak.

    Predlog Komisije “nije prilagođen zemljama koje nisu međusobno povezane” gasnom mrežom, poput Portugala, objasnio je on.

    Planu EU protivile su se i Poljska i Mađarska.

    Evropska komisija je predložila dobrovoljni cilj za sve zemlje EU da smanje potrošnju gasa za 15 odsto od avgusta do marta, u poređenju sa njihovom prosečnom potrošnjom u istom periodu 2016–2021. godine.

    Nekoliko zemalja poput Austrije, Nemačke i Danske reklo je da razmatraju planove za hitne slučajeve koji bi na kraju uključivali i racionalizaciju gasa.

    I Grčka protiv
    Portparol grčke vlade Joanis Oikonomu izjavio je na konferenciji za medije da se “vlada u principu ne slaže sa predlogom Evropske komisije da se potrošnja prirodnog gasa smanji za 15 posto”.

    “Mi smo izneli naše predloge i nastavljamo da tvrdimo da je to pravac koji može da donese rešenja”, rekao je Oikonomu, prenosi list Ekatimerini ne objašnjavajući o kakvim je predlozima reč.

    Grčki list navodi da je sličnu izjavu dao danas i ministar energetike Kostas Skrekas za radio Skaj.

    “Grčka se, kao i nekoliko evropskih zemalja, protivi predlogu Komisije o obaveznom smanjenju potrošnje prirodnog gasa za 15 odsto, u slučaju da se potpuno prekinu isporuke iz Rusije”, naglasio je Skerkas.

    On je objasnio da se 70 odsto prirodnog gasa koji uvozi Grčka koristi za proizvodnju električne energije, i da bi smanjenje potrošnje za 15 posto predstavljalo problem za domaćinstva i preduzeća.

    Štaviše, dodao je, takvo smanjenje neće pomoći da se ojačaju severne zemlje, poput Nemačke i Austrije, koje imaju najveći problem s gasom.

    Prema rečima Skrekasa, Grčka je već izrazila neslaganje sa predlogom EK, i takođe preduzela sve neophodne radnje da obezbedi adekvatno snabdevanje.

    On je dodao da će se o tom pitanju razgovarati i da će odluka o tome biti doneta 26. jula na Savetu ministara EU.

    Predlog Evropske komisije nije naišao na podršku ni u drugim članicama EU, napominje Ekatimerii, prenoseći izjave španskih i portugalskih zvaničnika.

  • Vučić o izvozu oružja: Hoćemo li da nastavimo da prodajemo? Nego šta ćemo

    Vučić o izvozu oružja: Hoćemo li da nastavimo da prodajemo? Nego šta ćemo

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Egipta Abdel Fatah el Sisi, prisustvuju prikazu sredstava naoružanja Vojske Srbije.

    Predsednik Vučić je obišao naoružanje sa predsednikom Egipta, kome naši stručnjaci predočavaju o kakvoj vrsti naoružanja je reč.

    Srpski i egipatski predsednik prvo krenuli u obilazak topova, a nakon toga su obratili pažnju na puške.

    “Ljudi u Srbiji treba da budu sigurni da njihovo državno rukovodstvo vodi računa o interesima ove zemlje i vodićemo računa da zima prođe što bezbolnije”, rekao je Vučić.

    “Ovo je potpuno srpski proizvod. To rade naše dve fabrike, Jedna je iz Priboja, jedna iz Kragujevca”, dodao je Vučić prilikom obilaska oružja.

    “Mi imamo svoju politiku i ne menja se naša politika. 150 dana imamo isti stav. Vodimo računa o svojim interesima i ne dodvoravamo se nikome. Mi nismo deo EU i lako je dizati dreku protiv nekoga ko je mali”, dodao je srpski predsednik.

    Nakon obilaska oružja predsednici su prešli na vozila, a Vučić je naglasio da se “Miloš” i “Mali Miloš” prave u našim fabrikama.

    “Moj problem u tome je što nisam zainteresovan za svoju karijeru koliko sam zainteresovan za Srbiju. Da sam u drugoj situaciji i rekao bih vam nešto od pre 40 godina, a sada znam šta da kažem: “use i u svoje kljuse”, rekao je Vučić.

    “Ceo svet je zainteresovan. Svi kupuju oružje od nas. Konačno neka šansa za “Krušik”. Ceo svet je zainteresovan, svi kupuju sve, svima sve treba sada, kupuju municiju od nas. Prodajemo oružje zato da bismo bolje živeli, da bismo imali plate i penzije Nastavićemo da prodajemo svakome ko će da plati svojim novcem ono što mi prodajemo. To je pitanje opstanka Srbije”, dodao je srpski predsednik.

    On je zatim svoj egipatskom kolegi skrenuo pažnju na bacač granata 40 milimetara, za koji sve više raste interesovanje.

    “Ukrajinci su uzeli HIMARS, drugačije oružje, ali je sve u pitanju veliki kalibar. Upravo zbog toga su stravične borbe. “Nora” ima top od 155 milimetara. Imamo ga sve više i već 12 komada smo prodali u EU. To su skupe i ozbiljne mašine. To je bukvalno ponos Srbije. . U saradnji sa zapadnim zemljama, Rusijom pravimo svakako preko 50 ili 60 odsto. “Nora” je u Velikoj Plani. Prodali smo Kipru i EU i to je ponos Srbije. “Nora” je relativno nov proizvod, tako da je sve n”, objašnjava Vučić.

    Vučić se zatim pohvalio svojim, kako kaže omiljenim oružjem.
    Egipatski predsednik boravi u Srbiji u trodnevnoj zvaničnoj poseti, i to 35 godina nakon što je Hosni Mubarak posetio našu zemlju 1987. godine.

    Vučić je juče priredio svečani doček, sa vojnim počastima ispred Palate Srbija za predsednika Egipta, a zatim je usledio sastanak u četiri oka dvojice zvaničnika.

  • U nacrtu dokumenta OHR-a predviđeno ukidanje jedne odredbe o vitalnom interesu

    U nacrtu dokumenta OHR-a predviđeno ukidanje jedne odredbe o vitalnom interesu

    Nacrt jednog dokumenta čiji je okvirni sadržaj juče procurio u javnost, a čiju fotografiju objavljuje Klix.ba u vezi namjere Christiana Schmidta da nametne izmjene izbornog zakona izazvao je žestoke reakcije političke javnosti.

    U dokumentu koji je u posjedu Klix.ba vidljivo je da se Schmidtov paket sastoji od dvije odluke, donošenje amandmana na Ustav Federacije BiH i amandmana na Izborni zakon Bosne i Hercegovine.

    U smislu promjene Ustava Federacije BiH uvodi se cenzus od tri posto u smislu delegiranja zastupnika u Dom naroda FBiH, o čemu je već Klix.ba ranije pisao.

    “Izmjena i dopuna kataloga vitalnog nacionalnog interesa ukidanjem odredbe o ‘bilo kojem drugom pitanju’ koji se tretira kao VNI ako to tvrdi 2/3 bilo kojeg etničkog kluba”, stoji u dokumentu.

    Takođe uvode se izmjene i dopune odredbe o pozivanju vitalnog nacionalnog interesa. S tim da o zahtjevima u tom smislu odlučuje Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda FBiH.

    Po pitanju imenovanja Vlade Federacije BiH i predsjednika i dva potpredsjednika Federacije uvode se rokovi.

    “Što se tiče imenovanja predsjednika i potpredsjednika, izmjene također uvode različite zahtjeve većine u svakom klubu, kao i prateći mehanizam ako se potrebna većina ne postigne u određenom roku”, stoji u dokumentu.

    Također uvode se rokovi za odlučivanje u oba doma Pralmenta Federacije BiH.

    Sudije u Vijeću za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa bit će odabrano od sudija Ustavnog suda FBiH.

    “Urediti proceduru imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH uvođenjem roka i mehanizma za sprječavanje zastoja u slučaju neuspjeha predsjednika i dva potpredsjednika da pristupe imenovanju, ovlašćujući Dom naroda FBiH da imenuje sudije sa rang liste VSTV-a”, stoji u dokumentu.

    Uvodi se hitno rješavanje pitanja imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH u zadanom roku i propisanom postupku.

    Uvode se odredbe koje pojašnjavaju podjelu ključnih funkcija između konstitutivnih naroda i Ostalih.

    Sve što bude promijenjeno u Ustavu FBiH bit će usklađeno sa Izbornim zakonom BiH.

    Klix.ba saznaje da su u OHR-u iznenađeni žestinom reakcija političkih stranaka te je sada neizvjesno kako će Schmidt postupiti. Za koju god opciju da se Schmidt odluči dovesće se u neizavidnu poziciju.

    Takođe, za Klix.ba je potvrđeno da je dokument kreiran u OHR-u te da je iznenadio mnoge u diplomatskim krugovima. Podršku Schmidtu su pružili Amerikanci i Britanci uz još neke ambasade, dok su Nijemci bili neodlučni, odnosno bili su bliže opciji da podrže smao nametanje tehničkih izmjena zakona.

  • Plenković vjeruje da će Šmit nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH

    Plenković vjeruje da će Šmit nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH

    Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas u Solinu da visoki predstavnik Christian Schmidt izmjenama Izbornog zakona nastoji ispraviti pogrešne odluke svojih prethodnika.

    “Visoki predstavnik nastoji ispraviti, ja bih rekao, određene pogrešne odluke njegovih prethodnika, od otprilike 20 godina, i na taj način osigurati pravično, učinkovito formiranje zastupničkih institucija vlasti u Bosni i Hercegovini, a posebno na razini Federacije Bosne i Hercegovine, nakon oktobarskih izbora”, izjavio je hrvatski premijer.

    Njemu su, kako je rekao, dosta indikativne reakcije političkih stranaka.

    “Mislim da je ovakav smjer, prema informacijama koje smo svi skupa vidjeli, ispravan smjer i ja vjerujem da će Schmidt napraviti ono što se, nažalost, propustilo u pregovaračkom procesu”, ocijenio je.

    Naglasio je da je siguran da će Bosna i Hercegovina, ako Schmidt donese izmjene, biti funkcionalnija i da će se sva tri konstitutivna naroda osjećati ravnopravnije, posebno hrvatski, kao najmalobrojniji konstitutivni narod.

  • Cvijanovićeva razgovarala sa Eskobarom u Vašingtonu

    Cvijanovićeva razgovarala sa Eskobarom u Vašingtonu

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović danas je u razgovoru sa specijalnim predstavnikom Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom u Vašingtonu naglasila da su očuvanje mira i stabilnosti trajni prioriteti Srpske.

    Cvijanovićeva je na ovom sastanku istovremeno istakla da su unutrašnji dijalog i dosljedno poštovanje Dejtonskog sporazuma preduslovi za prevazilaženje političkih kriza u BiH.

    Ona je izrazila opredijeljenost institucija Srpske ka učešću u regionalnoj inicijativi “Otvoreni Balkan”, kao i zadovoljstvo što SAD podržavaju ovaj projekat, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Srpske.

    Cvijanovićeva i Eskobar su tokom susreta razmijenili mišljenje o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u Srpskoj i BiH, kao i o važnim regionalnim pitanjima-