VRBAS Media

Autor: INFO

  • Angela Merkel podržava odluku o neprijemu Ukrajine u NATO

    Angela Merkel podržava odluku o neprijemu Ukrajine u NATO

    Nekadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je da i dalje smatra da je ispravna bila odluka iz 2008. godine o neprijemu Ukrajine u NATO, saopćeno je iz njenog ureda, a prenosi Bild.

    Iz njenog ureda je saopćeno da Merkel i dalje podržava odluke usvojene na Samitu lidera NATO-a koji je 2008. godine održan u Bukureštu. Ističe se da Merkel podržava sve napore koji se provode u pravcu što bržeg zaustavljanja rata kojeg je Rusija pokrenula u Ukrajini.

    • Naspram zvjerstava koja su postala vidljiva u Buči i drugdje u Ukrajini, bivša kancelarka u potpunosti podržava sve napore njemačke vlade i međunarodne zajednice da stane na stranu Ukrajine i okonča barbarstvo i rat Rusije protiv Ukrajine – poručeno je iz ureda bivše njemačke kancelarke.

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski (Zelensky) u jučerašnjem video obraćanju pozvao je Merkel i nekadašnjeg francuskog predsjednika Nikolasa Sarkozija da posjete Buču i tamo se uvjere do čega je dovela politika 14-godišnjih ustupaka Rusija.

    Ukrajinski predsjednik je naveo da je na Samitu NATO-a 2008. Ukrajini obećano članstvo, ali da je potom učinjen korak unazad da se izbjegnu problemi sa Rusijom.

  • Nović tvrdi da će SNSD i US bojkotovati sjednicu Interesorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva

    Nović tvrdi da će SNSD i US bojkotovati sjednicu Interesorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva

    Zamjenik predsjedavajućeg Interesorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva u BiH Sredoje Nović rekao je Srni da članovi ovog radnog tijela iz SNSD i Ujedinjene Srpske neće sutra doći na sjednicu, jer nijedan prijedlog koji su uputili nije prihvaćen, te da je sjednica zakazana mimo Poslovnika , te da će ovaj prijedlog doživjeti krah.

    Sjednica Interesorne radne grupe zakazana je mimo Poslovnika o radu i nije uobičajeno, osim ako predsjedavajući (Alma Čolo) nije željela da niko ne dođe na sjednicu, ocijenio je Nović.

    Nović je pojasnio da prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji je dostavljen članovima Interesorne rasdne grupe prije nekoliko dana nije uvažio nijednu primjedbu predstavnika SNSD i Ujedinjene Srpske.

    – Bilo je tu 30-tak i više prijedloga s naše strane, a deset je ključnih o kojima smo tražili da se raspravlja i da se uključe u izmjene i dopune izbornog zakonodavstva, međutim niko nije htio ni da se osvrne na to, niti da nam makar kaže da to ne prihvata ili prihvata. Takav stav je neprihvatljiv – ocijenio je Nović.

    Ukoliko je tačno, dodao je Nović, da je ovo zakon koji je ponudio OEBS, bilo je očekivati da onaj ko je ponudio taj zakon i sazove sjednicu Interesorne radne grupe, a ne da je zakazuje Čolo koja nije ovlaštena da takav zakon stavlja na dnevni red.

    On je napomenuo da nije ni poznato šta je na dnevnom redu sutrašnje sjednice jer je on postavljen preširoko.

    – Očigledno je da je predloženim zakonom izuzetno jača uloga Centralne izborne komisije (CIK) za koju i mi i predstavnici hrvatskog naroda smatramo da je nezakonito izabrana i ne može da joj se daju uz to dodatna ovlaštenja – istakao je Nović.

    Nović pojašnjava da novom tehnikom koja bi se uvela ne želi da se prihvati realnost kada je riječ o glasanju iz inostranstva.

    – Ne žele da razgovaraju o glasanju putem pošte gdje leži najveći izvor kriminala, najveći izvor zloupotrebe glasanja, ali to je već interni dogovor SDA sa OEBS, Evropskom komisijom da se u to ne dira. Ako se tome doda da čak i diskriminatorne odredbe na koje smo ukazali u Izbornom zakonu koje se odnose na prava Srba u Federaciji prilikom izbora delegata za Dom naroda na nivou BiH u odnosu na izbor u Republici Srpskoj, onda je potpuno jasno da se ni to ne želi ispraviti bez obzira što se radi o klasičnoj diskriminaciji jednog naroda – pojasnio je Nović.

    On je dodao da razgovarati sada o tome po principu “prihvati ili ostavi” ovaj zakon, onda je bolje da se više ne gubi vrijeme.

    – O svemu ovome mi ćemo se sigurno očitovati na parlamentu BiH – u Predstavničkom i u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH kada taj zakon dođe na dnevni red – poručio je Nović.

    Ako neko u BiH želi da idemo naprijed, napomenuo je Nović, onda mora da shvati da se Izborni zakon kao najvažniji akt poslije Ustava mora usaglasiti od odredbe do odredbe, od člana do člana, tačke i zareza ukoliko se želi da prođe u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    – Ukoliko se želi dalje politikantstvo, ako se želi da Izborni zakon BiH završi onako kako su završili pregovori o krupnim pitanjima u izbornom procesu Predsjedništva BiH, Doma naroda na nivou Federacije BiH, onda su na dobrom putu da i Izborni zakon doživi krah, što čini mi se da je i cilj sa ovakvim manipulisanjem i načinom na koji se ova cijela aktivnost odvija – ocijenio je Nović.

    Nović je napomenuo da na sutrašnju sjednicu neće doći Nenad Stevandić, Snježana Novaković Bursać i Staša Košarac, a da li će se odazvati Branislav Borenović nije imao informacije.

  • Ministar, nakon samoubistva osuđenika, naredio vanrednu sjednicu u KPZ Banjaluka

    Ministar, nakon samoubistva osuđenika, naredio vanrednu sjednicu u KPZ Banjaluka

    Ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović naredio je da se obavi vanredni inspekcijski nadzor u Kazneno-popravnom zavodu Banjaluka nakon samoubistva osuđenika Zdravka Milanovića (61), potvrdili su portalu Srpskainfo u resornom ministarstvu.

    Ministar pravde u Vladi Republike Srpske je izdao naredbu načelniku Odjeljenja za nadzor nad radom kaznenih i vaspitno-popravnih ustanova da izvrši vanredni inspekcijski nadzor u Kazneno-popravnom zavodu Banjaluka, u vezi samoubistva pritvorenog lica, Zdravka Milanovića, u pritvorskoj ćeliji ove ustanove – izjavila je za Srpskainfo Sanja Džombić, portparol Ministarstva pravde RS.

    Dodala je da će načelnik Odjeljenja za nadzor nad radom kaznenih i vaspitno-popravnih ustanova vanredni inspekcijski nadzor izvršiti danas.

    Zdravko Milanović (61) se objesio u petak ujutro u pritvorskoj jedinici KPZ Banjaluka.

    U vrijeme samoubistva, Milanovića u ćeliji banjalučkog zatvora bila su još dvojica pritvorenika.

    Inspekcijski nadzor u banjalučkom zatvoru, između ostalog, trebao bi odgovoriti na pitanje da li su nadležne službe u zatvoru napravile propuste koje su omogućile osuđeniku da izvrši samoubistvo i tako ne odsluži pravosnažnu kaznu zbog teškog krivičnog djela koje je izvršio nad svojom suprugom.

  • Kadirov ponosan na svoje borce: Prezrivo se smješkaju smrti u lice

    Kadirov ponosan na svoje borce: Prezrivo se smješkaju smrti u lice

    Lider Čečenije Ramzan Kadirov objavio je video snimak njegovih boraca u bliskoj borbi u Donbasu.

    On je rekao da bi njegovim specijalcima mogle da pozavide sve svjetske specijalne službe.

    “Oni uspješno rješavaju zadatke eliminisanja nacista i šejtana tokom specijalne vojne operacije u Donbasu i Ukrajini. Pogledajte sa kakvom žestinom i hrabrošću razbijaju položaje neprijatelja. Svi borci na poligonu djeluju izuzetno jasno. Svaki pokret je savršen. Oni, kao u čečenskom nacionalnom plesu, inspirisani osjećanjem predstojeće pobjede, ponosno podižući glave, gledaju smrti u lice i prezrivo se smješkaju”, napisao je Kadirov uz postavljeni snimak na “Telegrafmu”.

  • Eskobar: Srbija nije najteža tema zapadnog Balkana, titulu nosi BiH

    Eskobar: Srbija nije najteža tema zapadnog Balkana, titulu nosi BiH

    Rat u Ukrajini ne može se preliti na Bosnu i Hercegovinu, a Hrvatska je primjer pametne energetske politike, rekao je izaslnik američke vlade za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar.

    Eskobar je na Američko-hrvatskom forumu rekao kako “ne misli da se” ukrajinska kriza može prenijeti na hrvatsko susjedstvo, jer je ona dovela do vraćanja evropskog fokusa na rješavanje kriza u svojoj okolini.

    Rat u Ukrajini doveo je i do toga da države kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji “proaktivno iskazuju solidarnost” sa zapadnim vrijednostima, rekao je Eskobar, navodeći činjenicu da je Srbija na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija početkom marta osudila rusku invaziju, što je “seizmička promjena”.

    Eskobar je kazao kako Srbija ipak nije najteža tema o kojoj priča sa predstavnicima drugih zemalja susjedstva, jer tu “titulu” odnosi BiH.

    Eskobar smatra kako Bosna i Hercegovina, za koju u javnim nastupima ponavlja da nema etnički, nego problem korupcije, predstavlja najveći izazov na zapadnom Balkanu te da je riječ o zemlji gdje su “obećanja Zapada bila najmanje ispunjena”.

    Nije htio direktno reći da li je optimista da će se ove godine u toj zemlji, u kojoj se odugovlače pregovori o izbornoj reformi, održati izbori, izrazivši nadu da će se to ipak dogoditi.

    Eskobar ključnim smatra uspostavu funkcionalne vlasti u BiH koja će se boriti s korupcijom, privlačiti investicije i stvarati uslove za mlade, no naglasio je da je BiH suverena država i da politička volja mora stići iznutra.

    “Mi ih moramo ohrabriti, ači njihova je odgovornost da pronađu rješenja”, rekao je o političkim čelnicima u BiH.

  • Moskva insistira na održavanju sjednice Savjeta bezbjednosti

    Moskva insistira na održavanju sjednice Savjeta bezbjednosti

    Moskva će insistirati da sjednica Savjeta bezbjednosti UN bude održana danas zbog provokacije u ukrajinskom gradu Buči, uprkos pokušajima Velike Britanije da odbije da organizuje sjednicu, rekao je danas prvi zamjenik stalnog predstavnika Rusije u UN Dmitrij Poljanski.

    “Teško je to zamisliti, ali britansko predsjedništvo Savjeta bezbjednosti UN, koje je tek počelo, pokušava da nam uskrati pravo na zahtjev za odvojeni sastanak Savjeta bezbjednosti zbog užasne provokacije Ukrajine u Buči”, izjavio je Poljanski, prenosi TASS.

    On je istakao da će Moskva insistirati da sastanak bude održan danas prije sutrašnjeg, redovnog zasjedanja, što je u skladu sa proceduralnom regulativama Savjeta bezbjednosti UN.

    Prema njegovim riječima, Rusija je šokirana obimom i brutalnošću organizacije namještenih scena u Buči.

    Poljanski je napomenuo da su u “namještenim scenama u Buči primjetne nepravilnosti i greške u produkciji”, što je već osporeno na internetu.

    Zamjenik stalnog predstavnika Rusije podsjetio je Veliku Britaniju da slični postupci nisu vrijedni stalne članice Savjeta bezbjednosti i da Moskva tokom svog predsjedavanja u februaru, uprkos svim provokacijama Kijeva i napete situacije na terenu, nije bila protiv održavanja ijedne sjednice.

    “London, s druge strane, kompromituje predsjedništvo Savjeta bezbjednosti od samog početka. Nadamo se da će prevladati poštovanje tradicija Savjeta bezbjednosti u odnosu na ove nepoštene taktičke kalkulacije”, naveo je Poljanski.

  • Ponovo raste broj poginulih na bh. putevima

    Ponovo raste broj poginulih na bh. putevima

    Trend smanjenja broja saobraćajnih nezgoda na bh. putevima, započet 2017. godine, prekinut je, nažalost, lani, kada se broj saobraćajki povećao za 535 u odnosu na godinu ranije.

    Uporedo s tim, godinama se smanjivao i broj poginulih u saobraćaju, ali je takođe prošle godine došlo do pogoršanja statistike.

    Kako navodi Bosanskohercegovački auto-moto klub (BIHAMK), u 2021. godini broj poginulih porastao je za 11 osoba u odnosu na 2020.

    “S obzirom na činjenicu da je tokom protekle godine došlo do povećanja broja saobraćajnih nezgoda, kao i broja poginulih, može se zaključiti da je stanje drumskog saobraćaja u BiH i dalje nezadovoljavajuće i da se nalazimo pri samom vrhu ljestvice po smrtnosti u saobraćaju. Tako je tokom protekle godine stopa smrtnosti u BiH iznosila 67 poginulih na milion stanovnika, što je daleko od prosjeka u EU (42 poginulih na milion stanovnika)”, precizirali su iz BIHAMK-a.

    Kada je riječ o Republici Srpskoj, Milija Radović, v.d. zamjenika direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, ističe da je u 2021. godini došlo do povećanja broja nezgoda u odnosu na 2020, kao i blagog povećanja broja teško povrijeđenih, ali je broj poginulih ostao isti.

    “Tu treba imati u vidu da je većina zemalja u 2021. zabilježila značajno povećanje broja poginulih u odnosu na 2020. godini. Recimo, u Sloveniji povećanje iznosi više od 40 odsto. Kada je riječ o broju poginulih u Srpskoj, on je ostao na istom nivou kao i 2020. godine, koji je teško postići, jer je to specifična godina zbog pandemije”, rekao je Radović za “Nezavisne novine”.

    Iz BIHAMK-a navode da je tokom 2021. godine u saobraćajnim nesrećama u Federaciji BiH poginulo 150 osoba, što predstavlja povećanje za 11 lica. U Brčko distriktu tokom protekle godine poginule su četiri osobe, a u Republici Srpskoj 101 osoba, koliko i godinu ranije.

    “Veliki broj saobraćajnih nezgoda na našim putevima, između ostalog, rezultat je nepoštivanja saobraćajnih pravila i propisa, kao i niskog nivoa saobraćajne kulture i većeg broja učesnika u saobraćaju. Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uslovima na putevima su jedan od najčešćih uzročnika nezgoda, a slijede nezgode nastale pod uticajem alkohola i drugih opojnih sredstava”, naveli su iz BIHAMK-a.

    Baš ovih dana policijske uprave u Srpskoj su podvukle crtu ispod februarske statistike u saobraćaju, pa je tako, recimo, u Bijeljini zabilježeno povoljno stanje.

    “Na području Policijske uprave Bijeljine u februaru je evidentirano 80 saobraćajnih nezgoda u kojima nije bilo poginulih, a broj udesa manji je za pet odsto nego u istom mjesecu lani”, izjavio je Radenko Knežević, inspektor u Sektoru policije Policijske uprave Bijeljina.

    Načelnik Policijske uprave Bijeljina Stjepan Terzić je naveo da je u nezgodama koje su se dogodile u februaru povrijeđeno 15 lica, a nije bilo poginulih.

    Ni na području Policijske uprave Mrkonjić Grad u februaru nije bilo poginulih u saobraćaju.

    “Nije bilo nezgoda s poginulim licima, dok je prošle godine u istom periodu bila jedna nezgoda s poginulim licima”, naveo je Milan Milekić, načelnik Policijske uprave Mrkonjić Grad.

  • Svjetski zvaničnici čestitali Vučiću pobjedu na izborima

    Svjetski zvaničnici čestitali Vučiću pobjedu na izborima

    Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić primio je čestitke brojnih svjetskih zvaničnika povodom pobjede na predsjedničkim izborima.

    Predsjedniku Vučiću čestitke su za sada uputili predsjednik Republike Francuske Emanuel Makron, predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, zatim predsjednik Češke Republike Miloš Zeman, predsjednik Republike Bugarske Rumen Radev, kao i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

    Iz Mađarske čestitke su uputili predsjednica Katalin Novak i premijer Viktor Orban, a u ime Republike Slovenije predsjednik Borut Pahor i premijer Janez Janša. Predsjednik Vučić primio je čestitke i od kancelara Republike Austrije Karla Nehamera, predsjednika Vlade Republike Albanije Edija Rame, kao i premijera Republike Sjeverne Makedonije Dimitra Kovačevskog.

    Čestitku u ime kralja Bahreina uputio je šeik Naser bin Hamad bin Isa al Kalifa.

    Predsjednik SNS-a Aleksandar Vučić je na izborima održanim danas osvojio od 59,9 do 60,1 odsto glasov, čime je po drugi put pobijedio u prvom krugu glasanja.

  • Članovi iz HDZ-a neće doći na sjednicu, skup u Briselu pod znakom pitanja

    Članovi iz HDZ-a neće doći na sjednicu, skup u Briselu pod znakom pitanja

    Zamjenik predsjedavajućeg Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva u BiH Bariša Čolak rekao je Srni da je bilo najava da bi u Briselu mogao biti održan sastanak o izmjenama Izbornog zakona, ali da još nema jasne informacije hoće li do toga doći i kada.

    “Takva ideja je postojala i ona je došla iz briselskih krugova da se pokušao odganizovati još jedan sastanak na kome bi se pokušala naći rješenja jer je pitanje izuzetno važno. Očekujemo da će se to desiti, ali još nemamo informaciju o tome”, naveo je Čolak.

    On je istakao da članovi Radne grupe iz HDZ-a BiH neće prisustvovati sjednici ovog tijela koja je zakazana za sutra, jer to nije učinjeno u skladu sa Poslovnikom, te da su šanse za dogovor sve manje.

    “Vrlo jasno je rečeno u Poslovniku da sjednicu saziva predsjedavajući (Alma Čolo – SDA), ali u dogovoru sa zamjenicima predsjedavajućeg (Sredoje Nović – SNSD i Bariša Čolak – HDZ BiH) i zbog toga ne može biti ni održana”, rekao je Čolak.

    Čolak je dodao da “nema informaciju da je Čolo o sazivanju sjednice postigla dogovor s Novićem, a nije ni sa njim”.

    On je napomenuo da je mejlom obavijestio Čolo da ne može doći na sjednicu kao ni ostali članovi HDZ-a BiH (Borjana Krišto i Josip Brkić), jer takođe nisu u mogućnosti da se odazovu.

    Komentarišući činjenicu da se sjednica Interresorne radne grupe zakazuje mimo Poslovnika, Čolak je rekao da je svaki komentar suvišan.

    “Prije svega bi trebalo nas troje, predsjedavajući i dva zamjenika, da se dogovorimo da vidimo šta i kako dalje. To je najmanje što se moglo napraviti”, ocijenio je Čolak, ističući da to nije prvi put da se tako radi.

    Čolak je dodao da tokom rada Interresorne radne grupe nije urađeno ono što je bio zadatak tog radnog tijela.

    “Nije postignut dogovor ni oko tehničkih izmjena, odnosno integriteta izbornog procesa, a ni oko izuzetno važnih stvari kada je riječ o sprovođenju odluke Ustavnog suda i presuda Evropskog suda, mada postoji još uvijek nekakva šansa, a dok postoji šansa čovjek se nada”, ponovio je Čolak, dodajući da su šanse sve manje.

    Čolak je napomenuo da je mnogo vremena izgubljeno i ocijenio da oko mnogih stvari nije postignut dogovor.

    “Ne želim unaprijed reći da nije moguće postići dogovor, ali objektivno govoreći šanse su zaista sve manje svakim danom kako vrijeme prolazi, jer naprosto počeo je april, a vrijeme ističe”, konstatovao je Čolak.

    On je ukazao da sjednicu treba zakazati onda kada makar predsjedavajući i dva zamjenika mogu da se usaglase i, kako je pojasnio, bez toga ju je nemoguće održati.

    “U posljednje vrijeme, na podsticaj službi iz Evropske komisije i OEBS-a, sjednice su održavane bez bilo kakvog kvoruma i praktično sa tih sjednica su izostajali ne samo članovi iz pojedinih stranaka, nego iz čitavog entiteta”, naglasio je Čolak.

  • Srbija neće mijenjati kurs prema BiH i regionu

    Srbija neće mijenjati kurs prema BiH i regionu

    Ubjedljiva pobjeda Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, u prvom krugu za narednog predsjednika te zemlje značiće nastavak regionalne politike koju je do sada promovisala ta zemlja, smatraju analitičari.

    Iako je bilo i kritika prema Vučiću od strane nekih političara iz Sarajeva i sa samoproglašenog Kosova, većina međunarodnih zvaničnika, ali i regionalnih političara smatra da će ta politika značiti jačanje stabilnosti regiona, posebno imajući u vidu spremnost EU da pojača podršku u priključivanju ovih zemalja EU.

    Iako je Vučić u svom prvom govoru nakon pobjede rekao da Srbija neće mijenjati svoj odnos prema prijateljskim zemljama, što se zasigurno odnosi na Rusiju, u nastavku govora je naglasio da je Srbija skrenula suviše udesno i da je potrebno voditi mudru politiku kako Srbija ne bi bila izložena velikim opasnostima. Vučić je u svom govoru pomirljivo govorio prema svom najvećem političkom rivalu Draganu Đilasu, jednom od lidera opozicije, koji je bio izložen brojnim napadima medija za koje se smatra da su skloni Vučiću. Vučić je u proteklih mjesec dana vodio važne razgovore s visokom evropskim zvaničnicima, među kojima je bila i Analena Berbok, nova ministarka spoljnih poslova Njemačke, a analitičari smatraju da je od Vučića traženo da nastavi raditi na demokratizaciji srbijanskog društva.

    Takođe, analitičari u Beogradu su nakon izbora ukazali na to da će posebno zanimljivo biti pratiti sudbinu Ivice Dačića, predsjednika SPS, za kojeg ističu da je političar u Srbiji koji ima najbliže veze s Moskvom, iako je i Vučić blizak toj zemlji.

    Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, smatra da će pobjeda Vučića i ulazak desno orijentisane opozicije u parlament olakšati manevrisanje u odnosima između Zapada i Rusije, a posebno kad je u pitanju Kosovo.

    “I evropska politička scena ide dosta nacionalno i nakon pandemije i sad nakon ruske intervencije. To i ulazak te desne opozicije u parlament pomažu mu u kasnijim borbama koje dolaze za određene politike”, rekao je Šolaja za “Nezavisne novine”.

    Što se tiče Rusije, procijenio je da će Vučić pokušati da pliva između globalnih supersila i na Istoku i na Zapadu.

    “I dalje će nastojati kretati se ka evropskim integracijama, a Rusiju će pokušati iskoristiti za što više poslova, s obzirom na to da je Rusiji sada smanjen prostor za poslovanje i investicije”, istakao je Šolaja.

    Što se tiče regiona i BiH, Šolaja ocjenjuje da Vučiću odgovara mir i stabilnost u regionu da bi sproveo svoje politike te da treba očekivati da će nastojati da njeguje dobre odnose sa Sarajevom, uz poseban akcent na Republiku Srpsku, iz koje je, kako ističe Šolaja, dobio mnogo glasova, ne samo u samoj BiH, već i u Srbiji od ljudi koji su vezani za ovaj prostor.

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, rekao je da je Vučićevom pobjedom potvrđena neprikosnovena volja naroda da ga Vučić vodi putem mira, stabilnosti, prosperiteta i ekonomskog razvoja. Izrazio je nadu da će predsjednik Srbije nastaviti put koji je započeo i da će u predstojećim godinama ostati garant mira i stabilnosti cijelog srpskog naroda u ova izazovna vremena.

    “Svaki uspjeh Srbije gledamo i kao uspjeh RS, jer samo zajedničkim radom i saradnjom možemo se nadati novim pobjedama i novim projektima”, istakao je.

    Željka Cvijanović, predsjednica RS, u čestitki je izrazila uvjerenje da će Srbija nastaviti putem razvoja i postići nove izuzetne i značajne uspjehe.

    “U ime građana RS i u svoje ime, upućujem Vam iskrene čestitke na ponovnom izboru za predsjednika Srbije te ostvarenim rezultatima SNS-a na parlamentarnim i lokalnim izborima”, navodi se u čestitki.

    Cvijanovićeva je istakla da Vučićeva istorijska i impresivna pobjeda predstavlja rezultat uspješne i mudre politike koju vodi.

    “Svaki uspjeh Srbije je, ujedno, i uspjeh Republike Srpske, i zato su naša srca danas puna radosti zbog Vaše pobjede. Više od svega, radosni smo što je izborni dan protekao u demokratskom duhu i kao istinski praznik demokratije, iskazujući političku zrelost cjelokupnog srpskog društva”, naveo je Radovan Višković, premijer RS, u čestitki upućenoj Vučiću, dok Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, vjeruje kako ćemo našu dosadašnju dobru saradnju, prijateljstvo i trajnu vezu naših domovina, BiH i Srbije, još više produbiti i učvrstiti na dobrobit svih naših naroda.

    “Držim kako ćete ponovno ukazano snažno povijesno povjerenje građana Srbije odgovorno iskoristiti i da će ostvareni rezultat kreirati još jedan snažan mandat za uspješne političke korake Vas i Vaše stranke”, napisao je Čović u čestitki upućenoj Vučiću.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić čestitao je Vučiću pobjedu na izborima i poželio mu dobro zdravlje u nastavku politike koja je sve uzdigla i ojačala.

    Stevandić je čestitke uputio u svoje, ali i u ime članova Ujedinjene Srpske, koji su se potrudili da javno pokažu svoju podršku i doprinesu miru i bezbjednosti koju je Vučić uspio da obezbijedi, kako građanima Srbije tako i Republike Srpske i drugim pripadnicima srpskog, ali i drugih naroda u regionu.